Koncert legendarnog Zdravka Čolića, održan 1. januara, obilježio je vrhunac „Novogodišnjeg happeninga“ u Baru i još jednom potvrdio da je grad pod Rumijom nezaobilazna destinacija za praznične dane u regionu. Prema pisanju Primorskog portala, u publici su bile i Čoline kćerke, Una i Lara. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DIVM_YVsVFZw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Mr Nikoleta Nikčević, iz Turističke organizacije Bar očekuju da će tokom pet dana novogodišnjeg programa Bar posjetiti 100 hiljada gostiju. Nikčević navodi da vjeruje da će večerašnji koncert Čolića biti posjećeniji nego u maju 2023. godine kada je u Čolinim pjesmama uživalo 35 hiljada posjetilaca. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DTLNNdwBfiCw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Prethodne tri noći obaramo rekorde posjećenosti, večeras smo nastavili u tom ritmu. Grad vrvi od gostiju iz Crne Gore i regiona, kao u jeku turističke sezone. To nam je i bila intencija, da dobrim odabirom muzičkih izvođa i odličnom organizacijom pokažemo i dokažemo da je Bar izvanredna turistička destinacija i tokom zime - kazala je Nikčević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260102110116_d2fda4a40e467d5c34907d24caec84d5f4b3aaf8ed5c661bbdab7489b6d784fb.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260102110116_d2fda4a40e467d5c34907d24caec84d5f4b3aaf8ed5c661bbdab7489b6d784fb" data-rendition-name="original" width="1000" height="667" loading="lazy" alt="Zdravko Čolić"> </figure>  Da je organizacija na najvećem nivou, a atmosfera odličan potvrdili su i brojni posjetioci iz Crne Gore i regiona. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D35FXG19U94Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Prve večeri nove 2026. publiku su zagrijali Padrino bend i DJ Mandozica, nakon čega je uslijedio koncert Zdravka Čolića, koji je ostavio najsnažniji pečat ovogodišnjem prazničnom slavlju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260102110116_df128697c5f1b4ffe5b3513691a372776bd28443b0e9e0ec8b44c2b8aeb2733a.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260102110116_df128697c5f1b4ffe5b3513691a372776bd28443b0e9e0ec8b44c2b8aeb2733a" data-rendition-name="original" width="1000" height="667" loading="lazy" alt="Zdravko Čolić"> </figure>  Pred hiljadama posjetilaca, Čolić je priredio veče za pamćenje, ispunjeno bezvremenskim hitovima, emocijama i energijom koja povezuje generacije. Publika je od prvih taktova pjevala uglas. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DWrTQ898c6So&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Nastup Zdravka Čolića predstavljao je krunu višednevnog slavlja koje Bar živi od 29. decembra do 2. januara, u organizaciji Turističke organizacije Bar i Opštine Bar.&nbsp; Čolić su u Baru dočekali brojni obožavaoci, a koncert je počeu uz ovacije. Na bini je bio više od dva sata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260102110116_50bf57f83eee9a64ad02f9c8792f0180434f0c9ee8aa8bce768dd1ca7ca7b7c0.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20260102110116_50bf57f83eee9a64ad02f9c8792f0180434f0c9ee8aa8bce768dd1ca7ca7b7c0" data-rendition-name="original" width="1000" height="611" loading="lazy" alt="Zdravko Čolić"> </figure>  Čolić je kazao da je srećan što je ponovo u Baru. - Drago mi je što smo u Baru, tu je čitava Crna Gora - kazao je Čolić i svima poželio puno zdravlja i sreće u 2026. godini. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLQO2n7KX4Oc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> On je, takođe, rekao da će ove godine, vjerovatno, ponovo nastupati u Crnoj Gori. Tokom prvih dana manifestacije, koju je obilježila odlična organizacija, Bar je bio epicentar vrhunske muzike, dobre energije i izuzetne posjećenosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260102110116_916774024eb25a17fc374e9ad5a017a870cd784bd38870ed3c2c6b2112346726.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20260102110116_916774024eb25a17fc374e9ad5a017a870cd784bd38870ed3c2c6b2112346726" data-rendition-name="original" width="1000" height="667" loading="lazy" alt="Publika u Baru"> <figcaption>Publika u Baru(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>  Novogodišnji happening svečano je otvoren 29. decembra spektakularnim koncertom Aleksandre Prijović, kojem su prethodili nastupi Čardak benda i DJ-a Ćoskea. Oko 30 hiljada ljudi ispunilo je gradski trg, a Prijovićka je publici u Baru priredila emotivno veče. Drugog dana manifestacije, praznični ritam nastavljen je koncertom Nataše Bekvalac, koja je još jednom potvrdila status jedne od omiljenih regionalnih zvijezda u Baru. Veče su upotpunili nastupi Dina Behirovića i Andree Demirović, dok je DJ Marko Milanović zabavu produžio do kasnih sati.&nbsp; Doček Nove godine, 31. decembra, protekao je uz nastup grupe Grim, hitove devedesetih i DJ Stanca, u atmosferi koja je obilježila ulazak u 2026. godinu.&nbsp; Novogodišnji happening se nastavlja 2. januara, kada su najavljeni nastupi Akademie, Gule i Katapulta, Aca Pejovića i DJ-a Mallexa Morrera, čime će manifestacija biti svečano zaokružena. Posebna pažnja tokom praznika posvećena je i najmlađima, za koje je pripremljen bogat dnevni program, uključujući dječiju proslavu 31. decembra i reprizu Nove godine 1. januara. Uz raznovrstan muzički program, bogatu gastro ponudu Turistička organizacija Bar i Opština Bar još jednom su pokazale posvećenost organizaciji događaja koji okupljaju veliki broj posjetilaca i ostavljaju snažan utisak na sve koji praznike provode u Baru.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

(FOTO i VIDEO) Zdravko Čolić trosatnim koncertom oduševio 35.000 ljudi u Baru, u publici bile i njegove kćerke

Njega, kažu, ne treba posebno predstavljati. Ja mislim da baš treba.
Zdravko Čolić nije samo ime, on je epoha, emocija, ritam koji traje više od pola vijeka.
U vremenu kad se publika mijenja brže nego trendovi na društvenim mrežama, on je za nepunih pet dana rasprodao dva koncerta, u Podgorici 17. i 18. oktobra — podvig koji do sada nije pošao za rukom nijednom umjetniku sa prostora bivše Jugoslavije.
I to nije bila samo plejada vjernih obožavalaca iz prošlih decenija – publika mu se značajno podmladila.
U prvim redovima su bili vršnjaci njegovih kćerki, mladi koji su odrasli uz neke druge zvuke, ali su, makar na tu noć, birali Čolu – jer ono što on nosi, ne zastarijeva.
Na njegovim koncertima vrijeme se zaustavlja.
Granice nestaju, a ljubav postaje glavna spona kojom Čolić povezuje sve nacije i generacije.
I zato nije slučajno što je, od svih medija, upravo Antenu M odabrao da s njom podijeli svoje emocije – s medijskom kućom koja ga već deceniju bodri, prati i iskreno razumije.
Antena M: Za pet dana rasprodali ste dva koncerta u Mtel dvorani Morača. Kakva je bila energija publike koja vas je zdušno bodrila dvije noći?
Zdravko Čolić: Nakon što smo svirali u Budvi, Baru, Herceg Novom, Tivtu, Kotoru i na Cetinju, zaista je bio red da se vratimo u Podgoricu. Dugo nas nije bilo ni ovdje, kao ni u Nikšiću, od većih gradova. Zato sam se izuzetno radovao ovom nastupu! Momci su napravili stvarno dobru organizaciju, a brza prodaja ulaznica je najbolji pokazatelj: publika se zaželjela mene, a ja publike. Sve je proteklo izuzetno dobro. Bilo je toplo – u svakom smislu – ali atmosferski i muzički je sve bilo i više nego korektno. Poslije dužeg vremena sam sretan što smo ponovo svirali u Podgorici, odužili se našoj publici i uživali sa svima onima koji nijesu imali prilike da dođu u gradove đe smo ranije nastupali.
Antena M: Ovih dana boravite u Hrvatskoj kako biste snimili spot za novu pjesmu. O čemu se radi?
Zdravko Čolić: Ana, reći ću ti da je malo preuranjeno za ekskluzivne najave, s obzirom na to da imam mnogo autora sa kojima radim, a želim da svi budu jednako zastupljeni. Moram da naglasim da se, između ostalih, radi i o Dininoj pjesmi koju smo već izdali, pa o Saši Matiću, i to sve govorimo u jednom periodu. Ima tu još mojih pjesama na kojima sam radio, ima i drugih autora, tako da ne bih posebno favorizovao nikoga.
Ipak, pošto će ova pjesma zaista uskoro izaći, i to kao spot, mogu samo da kažem da se radujem što po prvi put sarađujem sa nekim autorima, što uključuje i Tončija Huljića, o čemu sam ranije govorio. Evo prilike da radim s njim i sa njegovom suprugom Vjekoslavom, koja je fantastičan tekstopisac.
Antena M: Koncerti sa Simfonijskim orkestrom su poseban dragulj u vašoj karijeri. Kad biste se vratili 100 godina unazad, koju biste klasičnu pjesmu voljeli da imate u svom repertoaru?
Zdravko Čolić: Klasika je toliko velika da je o tome teško govoriti. Vjerovatno bih izabrao nešto od Betovena ili Mocarta. Toliki je veliki opus klasične muzike, ali bih se fokusirao na ono što bi bilo prilagodljivo pop muzici. Dakle, nešto iz repertoara Baha ili Betovena.
Antena M: Saznala sam da vam je omiljeni dan utorak. Zašto baš on?
Zdravko Čolić: Ha, nijesam ni ja znao dok mi ti nijesi rekla! (smijeh). Hajde da kažemo ovako: ponedjeljak je, za normalne ljude, nekako radni i naporan, nakon odmora za vikend. Utorak bi moga’ biti dan kada je čovjek već sve svoje energije usmjerio, riješio neke svoje stvari i sam sa sobom se sredio. Možda je utorak tek pravi početak nedjelje!
Antena M: Polako kompletirate album sa novim pjesmama. Kad možemo očekivati finalni proizvod?
Zdravko Čolić: Ovoga puta odustajem od izdavanja 12-13 pjesama odjednom! Izdavaćemo još nekoliko singlova. Nadam se da bi to, teško do Nove godine, ali recimo do marta, moglo da bude sve kompletirano. Sve što je izašlo i ono što ostane – oko pet-šest stvari koje ne bismo izdali kao singlove – biće zajedno uobličeno u takozvani album. Dakle, neće biti kao do sada, jedan singl pa sve ostalo, već će ovo malo što je izdato i ovo što će tek izaći činiti album koji ćemo imenovati po nekoj od pjesama.
Antena M: Često ste u Crnoj Gori. Koliko preferirate našu kuhinju i šta vam je omiljeni specijalitet?
Zdravko Čolić: Naravno, obožavam pršut i sve ono što je gurmansko – sir i slično. Ali ja zaista volim raštan! I Hercegovina i Crna Gora imaju dobar raštan, koji je vazda jedno od mojih omiljenih jela. Bilo da je samo sa uljem i krompirima, ili, recimo, napravljen sa ovčetinom, teletinom, jagnjetinom – to je najomiljenije jelo. I Crnogorci i Hercegovci ga jako dobro prave, a raštan je povrće koje je jedinstveno, nema ga na drugim mjestima!
***
Zdravko Čolić je, naprosto, umjetnik kojeg treba predstavljati svaki put iznova.
Sa svakim koncertom, on ponovo dokazuje da legende ne stare – one se samo prepoznaju u novim generacijama.

1084x550

Zdravko Čolić o Podgorici, rasprodatim koncertima i omiljenom specijalitetu

U Novu godinu Tivćane i brojne turiste u našem gradu, sinoć je uz prepoznatljive pjesme, nevjerovatnu energiju i atmosferu, na rivi Pine uveo i zabavljao Zdravko Čolić, regionalna zvijezda. Prema prvim, nezvaničnim procjenama, na sinoćnjem dočeku bilo je više 20.000 ljudi. Čolić je govorio za Radio Tivat kazao da nikad ne razmišlja o broju ljudi, već o dobrom raspoloženju. - Nikad ne razmišljam o broju ljudi, već o tome da bude lijepo vrijeme, da se ljudi vesele i da je dobro raspoloženje. Sve se sastoji u zdravlju, miru, sreći i blagostanju među nama. Očekujemo da svake godine bude sve bolje, uz manje napetosti i neprijateljstava među ljudima. Svima bih poželio dobro zdravlje - istakao je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250101100132_8be2a12db28d5bebda0e77b44fb1697655850a49937768ba2ed9a2e9cb39d1dd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250101100132_8be2a12db28d5bebda0e77b44fb1697655850a49937768ba2ed9a2e9cb39d1dd" data-rendition-name="original" width="1824" height="1024" loading="lazy" alt="Doček Nove godine u Tivtu"> <figcaption>Doček Nove godine u Tivtu(Photo: Radio Tivat)</figcaption> </figure>  Pjevač je često u Boki za doček, međutim početak karijere počeo je sa hercegnovskom grupom Exodus u Baošićima. - Jako lijepo vrijeme, to je bio početak moje karijere. Cijeli život sam svirao, baš u Baošićima, na parapetu, počela su druženja sa ljudima koji su dolje imali vikendice i sa domaćim stanovništvom. Prva nagrada koju sam dobio u Bijeloj, finansijska nagrada, mnogo mi je značila tada. Pjevao sam pjesmu od Bitlsa i to je ostalo kao velika uspomena. Volim Boku, često se družim sa &nbsp;prijateljima ovdje - poručio je Čolić. Na terenu u Tivtu su, do pred zoru, bile sve opštinske službe: Uprava policije, Komunalna, Služba zaštite, Crveni Krst, Hitna pomoć i Služba komunalija. Kako saznaje Radio Tivat, nije zabilježen nijedan incident niti intervencija, tako da se grad pokazao kao odličan domaćin, ali i organizator. - I pored ovolikog broja gostiju u našem gradu, koji su od ranih jutarnjih sati pristizali u Tivat, sve nadležne službe su uspjele da prođe bez problema u saobraćaju, ali i parkiranju s obzirom na broj parking mjesta. Za ove potrebe bili su otvoreni svi parkinzi u gradu, ali i izvan njega, a mnogo je doprinio i shuttle bus koji je na 20 minuta saobraćao od Aerodroma do centra grada - prenosi ovaj medij.

1250x600

Novu godinu u Tivtu dočekalo 20.000 ljudi; Čolić: Volim Boku

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Krvavi protesti u Iranu, broj žrtava premašio stotinu, Tramp kaže da su SAD spremne da pomognu

Tržište nekretnina u Evropskoj uniji (EU) zabilježilo je značajan rast u trećem kvartalu prošle godine, pri čemu su cijene stanova skočile 5,5 odsto, dok su stanarine porasle 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima Eurostata, trend poskupljenja nastavljen je i na kvartalnom nivou, pa su nekretnine u odnosu na drugo tromesečje skuplje 1,6 odsto, a stanarine 0,9 odsto, prenosi Capital.ba.
U periodu od 2015. do kraja prošle godine, cijene stanova u EU su u prosjeku porasle 63,6 odsto, dok je zakup poskupio 21,1 odsto.
Dok su stanarine tokom protekle decenije rasle stabilno i bez većih potresa, cijene stanova su oscilirale, pošto su se smjenjivali periodi stagnacije sa fazama ekstremno brzog rasta.
Kada se posmatraju pojedinačne države članice, Mađarska se izdvaja kao apsolutni rekorder po poskupljenju, pošto su cijene stanova u toj zemlji od 2015. porasle čak 275 odsto.
Pored Mađarske, cijene su se više nego udvostručile u još 11 zemalja, a na vrhu liste nalaze se Portugalija, Litvanija i Bugarska, gdje je zabilježen porast veći od 150 odsto.
Izuzetak na mapi Evrope predstavlja Finska, koja je jedina zemlja u kojoj su cijene nekretnina danas niže nego prije deset godina, odnosno blago su pale za dva odsto.
U pomenutom periodu je rast stanarina zabilježen u svim članicama EU, a situacija je takođe najteža u Mađarskoj, gdje su kirije više nego udvostručene, odnosno skočile su za 107 odsto.
Visok rast troškova stanovanja zabilježen je i u Litvaniji, Sloveniji, Poljskoj i Irskoj, gdje su stanari suočeni sa poskupljenjima od preko 70 odsto, navodi se na veb stranici Eurostata.

Tag: zdravko-colic