Iako reforma pravosuđa u Crnoj Gori traje više od 25 godina, ključni problemi, od preopterećenosti sudova do nedostatka kadra, ostali su gotovo nepromijenjeni, ocijenjeno je na panelu “Između EU standarda i realnosti: Šta određuje budućnost sudstva” u okviru konferencije “Prvih 25 godina pravosudne reforme” koju je organizovao Centar za demokratsku tranziciju (CDT).&nbsp;
Crnogorski sudovi se suočavaju sa ogromnim prilivom predmeta i manjkom sudija, što dodatno usporava rad i udaljava pravosuđe od evropskih standarda, saglasni su učesnici panela o efikasnosti sudstva.
Miodrag Pešić, predsjednik Upravnog suda i predsjednik Udruženja sudija Crne Gore, ocijenio je da tokom prethodnih 25 godina koliko traje proces reforme pravosuđa, nije postignut vidljiv napredak. Svi problemi koji su nas mučili prije 25 godina, prisutni su i danas, kazao je on.&nbsp;
- Jedan od tih problema je i efikasnost crnogorskih sudova. Kada je u pitanju Upravni sud, mogu reći da je tu specifična situacija, jer smo u zadnjih par godina imali veliki priliv predmeta i na neki način smo pokušali da se nosimo sa svim tim. Kada sam ja počeo, zatekao sam 17 hiljada predmeta i 10 sudija. Da bi stvar bila gora, 2023. godine primili smo još 17 i po hiljada predmeta. Imali smo u jednom trenutku preko 30 hiljada predmeta, a znali smo da radimo i sa devet sudija - naveo je Pešić.&nbsp;
On je ukazao da je u okviru suda na čijem je čelu ipak postignuta veća efektivnost ovog suda, praveći prioritete među predmetima.&nbsp;
- Evropska komisija je u svom izvještaju navela da je vrijeme trajana postupaka pred Upravnim sudom smanjeno za skoro 600 dana. Imali smo u 2023. godini da je postupak pred Upravnim sudom trajajo 1411 dana, a u 2024. godini postupak je trajao 870 dana. Napravljen je veliki korak u efikasnosti kada je u pitanju Upravni sud. Ove godine, vrijeme trajanja postupka pred Upravnim sudom biće za 150, 200 dana još kraći - rekao je Pešić.
Pešić je naveo da se pred Upravnim sudom i dalje vodi veliki broj predmeta, čak 23 hiljade predmeta, ali da je svega 270 starije od tri godine.
Kako je ocijenio, potrebno je da se izvrši reorganizacija upravnog sudstva.
- Upravni sud je sve efikasniji, ali svi ovi podaci statistički koje sam iznio ne zanimaju građanina koji čeka tri godine na presudu. Pravosudni sistem, kao i svaki kompleksni sistem, podložan je entropiji. Ukoliko nemate konstantnu reformu i konstantno ulaganje, on lagano klizi ka nefunkcionalnosti. Imajući sve izazove koji se nalaze pred Upravnim sudom, mislim da ne može da odgovori zadatku koji ima pred sobom - rekao je Pešić.&nbsp;
Prema njegovom mišljenju, u proces reorganizacije sudske mreže neophodno je da budu uključeni ljudi koji, kako je on istakao, iznutra razumiju sistem.
Predsjednica Osnovnog suda u Podgorici Željka Jovović kazala je da je u tom sudu slična situacija kao i u Upravnom sudu, da imaju izražen problem nedostatka sudija, što utiče na efikasnost u rješavanju predmeta.&nbsp;
- Riješili smo oko 99 odsto priliva predmeta, bez osam sudija, u 2025. godinu smo takođe ušli bez osam sudija, dok smo recimo u februaru postupali bez 14 sudija. To utiče na rad i svih drugih sudova, jer imamo više od 30 odsto slučajeva koji se odnose na ostale sudove u Crnoj Gori. Sudije zaista daju maksimalne napore i zadovoljavajuću efikasnost u odnosu na okolnosti u kojima rade. Sa druge strane, iz pozicije građanina, ako građanin čeka godinu dana na zakazivanje suđenja, onda ne možemo govoriti o efikasnosti - rekla je je Jovović.
Jovović je kazala da mora istaći i činjenicu da više niko neće da radi u sudu, ili je riječ o vrlo malom broju zainteresovanih.&nbsp;
- Tokom 2024. godine smo imali tri ili četiri raspisana oglasa za po četiri ili pet savjetnika i niko se nije prijavio. Mi danas nemamo ni pripravnika, ni savjetnika, ni kandidata za sudije, došli smo u situaciju da biramo od onoga što imamo i da smo srećni - dodala je Jovović.
Advokat Siniša Gazivoda ocijenio je da postoji nekoliko faktora kako bi se pospješila efikasnost rada sudova. Upoređujući efikasnost sudova iz ranijeg perioda, sa stanjem danas, Gazivoda je kazao da je razlog bolje efikasnosti u ranijem periodu to što je postojao veći broj sudija, a manji broj predmeta.
Međutim, Gazivoda upozorava da se za kompleksna pitanja stvari moraju posmatrati strateški i praviti planovi za duži period.
- Strategija reforme pravosuđa je to trebala detaljno da analizira. Ne može se rješavati problem koji je nagomilan godinama a onda da na druge probleme ne obraćamo pažnju - naveo je Gazivoda.&nbsp;
Kazao je da je i u slučaju Specijalnog odjeljenja Višeg suda upozoravao da neće biti dovoljno sudija koji će preuzeti veliki broj predmeta za koje je podignuta optužnica.&nbsp;
- Nije se na nivou donosilaca odluka o o tome razmišljalo, nego se čekalo da dođe taj momenat, a onda je došlo do zakrčenja specijalnog odjeljenja Višeg suda - naveo je Gazivoda.&nbsp;
Govoreći o efikasnosti Ustavnog suda, Gazivoda je ocijenio da postoje ozbiljni problemi pred tim sudom i da je teško postizati rezultate.
- Ipak, imamo akciju u Ustavnom sudu da se postigne bolja efikasnost i oni o tome daju saopštenja i najavljuju da imaju plan da do kraja godine da nema predmeta iz 2023, što bi značilo da se ažurnost tog suda popravlja. Međutim, kao građani bi trebalo da imamo informaciju šta to znači u odnosu na raniji period. Jer to mogu biti dvije stvari. Ako pet sudija može da riješi ogroman broj zaostalih predmeta i da efikasno savladava zadatak to znači da, ili se u prethodnom periodu nije radilo ili znači da je kvalitet ovih odluka koje se ovako odnose upitan. To je važno pitanje o kojem bi trebalo da postoji javna debata - ocijenio je Gazivoda. &nbsp;
Jovović se osvrnula i na probleme u nepoštovanju procesne discipline, što opet, kako je kazala dodatno utiče na neefikasnost sudova.&nbsp;
- Državni organi ne postupaju po zahtjevu sudova, da moramo čak i kažnjavati da bi se dostavila dokumentacija, što onemogućuje sudovima da budu efikasni - kazala je Jovović.&nbsp;
<h2>Znati šta je cilj vetinga&nbsp;</h2>
Pešić je, govoreći o značaju vetinga, rekao da je pitanje šta želimo da dobijemo vetingom.&nbsp;
Govoreći u ime Udruženja sudija, kazao je da podržavaju njegovo sprovođenje, te da se nijedan sudija u Crnoj Gori ne plaši vetinga, ali da je druga stvar da li je on opravdan u ovom trenutku.
On je rekao da bi sproveli veting, moramo znati šta je njegov cilj.&nbsp;
- Moramo jasno da ga usmjerimo, da vidimo da li je njegov razlog korupcija, provjera kompetencija sudija, povećanje povjerenja u rad sudija. Moramo jasno da se opredijelimo šta želimo da dobijemo vetingom. Ako se odlučimo za veting, moramo najprije da odgovorimo na pitanje da li će on da riješi problem korupcije koju imamo. Drugo pitanje je da li je to najbolji način za provjeru sveukupnog integriteta sudija i da li će nakon sprovedenog vetinga doći do povjerenja u rad sudova - rekao je Pešić.&nbsp;
Gazivoda kaže da se o vetingu konstantno govori zadnjih godina, a da mi ni danas nemamo odgovor na pet klasičnih novinarskih pitanja: ko, šta, kad, gdje i kako bi se sprovodio.&nbsp;
- To je nanovo top politička tema, kao i Zakon o oduzimanju imovinske koristi koji političari zovu anti-mafija zakon. Mi diskutujemo o nečemu što je “mogli bi biti” a da niko olovku nije ubo da napiše kako to vidi i kako predlaže da se desi. Tako da je i o tome problematično pričati kad ne znamo o čemu pričamo - rekao je Gazivoda.
On smatra da treba jako fokusirano i posvećeno sa analizom uporednih praksi pojačavati disciplinsku i etičku odgovornost sudija i tužilaca.
- Mislim da kod nas dok se pričalo o vetingu, nije dovoljno dat akcenat na te stvari. Imamo određene izmjene u tom pogledu ali tek ćemo da vidimo da li one daju rezultate. Skeptičan sam u ozbiljnom dijelu oko toga - istakao je advokat Gazivoda. &nbsp;
Jovović upitana da li najave vetinga doživljava kao vid prijetnje, kazala je da se kada se govori o vetingu, može staviti znak jednakosti sa riječi - hajka.
- Zašto se nije krenulo 2022. sa vetingom? To se koristi da se stvara priča o korumpiranosti sudija pa je veting postala čarobna riječ - dodala je Jovović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ključni problemi sudstva nijesu riješeni ni za četvrt vijeka

Skandalozna odluka sutkinje Osnovnog suda u Podgorici Ine Hrković da na 15 dana pošalje u zatvor mladu Podgoričanku, koja održava rizičnu trudnoću, o čemu je sutkinja uredno obaviještena, još jedan je prilog neshvatljivim odlukama crnogorskih pravosudnih institucija koje nečinjenjem i spornim odlukama u značajnoj mjeri doprinose zabrinjavajućem rastu nasilja u porodici, primarno nasilja nad ženama u Crnoj Gori. Jer, akt nasilja je, u konkretnom slučaju institucionalnog, kada sud ženu koja ima rizičnu trudnoću i kojoj je naloženo strogo mirovanje, šalje u zatvor.
A mlada Podgoričanka je, po ocjeni sutkinje Hrković, kriva jer odbija da preda svoju maloljetnu kćer ocu za kojeg tvrdi da je nasilan i protiv kojeg je pokrenula više postupaka zbog nasilja nad njihovim đetetom.
Sutkinja Hrković smatra da ova žena kćer mora predati ocu, iako traju postupci protiv njega zbog sumnje da je tukao djevojčicu.
S obzirom na to da je rješenje sutkinje Hrković, donijeto 14. maja, izvršno, mlada Podgoričanka živi u strahu da je policija u svakom trenutku može uhapsiti i sprovesti u zatvor u Spuž, na izdržavanje kazne, a što bi, kako kaže za Portal ETV, moglo da bude fatalno po njenu trudnoću.
Rješenje sutkinje Hrković primila je juče i odmah je protiv nje podnijela krivičnu prijavu, a obratila se i institucijama tražeći pomoć, među kojima i Kancelariji ombudsmana.
- Policija će sada da me traži, da me vode u Spuž. Nijedna institucija ne reaguje. Moja djevojčica i ja smo prepuštene same sebi, a sada mi direktno ugrožavaju i zdravlje – ogorčena je ona.
U rješenju sutkinje Hrković piše da „izvršni dužnik nije ispunila obavezu naloženu rješenjem o izvršenju ... od 06. 05. 2025. godine ovog suda, pa se određuje izvršenje izrečene kazne zatvora u trajanju od 15 (petnaest) dana u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija“.
- Nalaže se izvršnom dužniku da odmah omogući održavanje ličnih odnosa izvršnog pobjerioca i djeteta ..., tako što će u prostorije Centra za socijalni rad dovesti dijete, kako bi je izvršni povjerilac preuzeo... – piše u rješenju.
Prema odluci suda djevojčica bi kod oca trebalo da boravi svake druge sedmice utorkom i četvrtkom od 16 do 19 sati, kao i svake druge sedmice utorkom od 16 do 19 sati, a te sedmice bi provodila i vikend kod oca – od petka do neđelje veče.
U slučaju da ne postupi po ovoj odluci sutkinja Hrković je Podgoričanku kaznila i još jednom zatvorskom kaznom u trajanju od mejsec dana, koju će, kako piše u rješenju, „sud sprovesti po službenoj dužnosti“.
Sutkinja Hrković je zaključila da sigurnost đeteta nije ugrožena i da je u najboljem interesu djevojčice da vrijeme provodi sa ocem, obrazlažući da je tužilaštvo odbacilo krivičnu prijavu protiv njega i da se postupak sada vodi po privatnoj tužbi, te da ni činjenica da se protiv njega pred tužilaštvom vodi još jedan postupak „nijesu dovoljni (razlozi p.a.) da sud zaključi da bi sigurnost djeteta bila ugrožena“.
Sagovornica Portala ETV je istrajna u odluci da ne preda dijete ocu.
Protiv sutkinje Hrković podnijela je krivičnu prijavu, a obratila se i predsjednici Osnovnog suda u Podgorici Željki Jovović, kao i ombudsmanu Siniši Bjekoviću.
- Obraćam Vam se zbog teške povrede mojih osnovnih prava kao trudnice u visoko rizičnom stanju, kao i prava maloljetnog djeteta, izvršene od strane sutkinje Osnovnog suda u Podgorici – Ine Hrković – napisala je ona u pritužbi ombudsmanu.
Objasnila je da je 8. maja dostavila sudu dopis sa medicinskom dokumentacijom, a sjutradan i lično predala, a kojom se potvrđuje da je u rizičnoj trudnoći (abortus imminens), uz preporuke za strogo mirovanje.
Ukaza je ombudsmanu da su joj odlukom sutkinje Hrković povrijeđena prava iz Ustava Crne Gore – čl. 73 (prava trudnice), čl. 68 (pravo na zdravstvenu zaštitu), zatim prava Evropske konvencije – član tri - zabrana nečovječnog postupanja, te član osam - pravo na porodični život. Istakla je da su joj prekršena i prava garantovana CEDAW konvencijom i Konvencijom o pravima djeteta, kao i da je prekršen Zakon o zabrani diskriminacije, jer se „odluka temelji na ignorisanju“ njenog zdravstvenog i socijalnog statusa.
Ona traži od ombudsmana da hitno pokrene postupak kontrole zakonitosti i ljudskih prava u ovom slučaju i da uputi preporuku Osnovnom sudu u Podgorici o obustavi spornog izvršenja.
Očekuje i da ombudsman utvrdi da je došlo do diskriminacije i ugrožavanja osnovnih prava trudnice i djeteta.
U trenutku objavljivanja ovog teksta Podgoričanka je još na slobodi, a odgovore od institucija kojima se obratila za pomoć, za sada, nije dobila.
Prema podacima nacionalne SOS linije za žrtve nasilja u porodici samo od januara do marta ove godine zabilježen je 101 prekršaj i 156 krivičnih djela povezanih sa nasiljem nad ženama i u porodici, a nasilnici su u 90 odsto slučajeva muškarci. Istraživanja pokazuju da su od ukupnog broja počinilaca njih više od 70 do 75 odsto „fini, ugledni muškarci koji su prihvaćeni u familiji, društvu, komšiluku“. Preostalih 30 odsto su muškarci koji imaju određene psihološke smetnje.
Centar za građansko obrazovanje ranije upozorio na izvještaj GREVIO (Grupa eksperata Savjeta Evrope za borbu protiv nasilja nad ženama) koji je u prošlogodišnjem izvještaju upozorio na hitnu potrebu za unaprijeđenjem postupanja u slučajevima nasilja nad ženama, podvlačeći brojne nedostatke u odgovoru nadležnih organa, posebno u dijelu odluka o starateljstvu i pravu na posjete, kao i hitnih zabrana prilaska i dr. zaštitnih mjera koje se ne primjenjuju u adekvatnom obimu.

Kaćuša Krsmanović

Sutkinja Hrković ženu sa rizičnom trudnoćom šalje u zatvor?!

Izmjenama Zakona o sudskim vještacima i osnivanjem jedinstvenog strukovnog tijela unaprijedio bi se njihov rad, osigurala veća transparentnost i omogućila efikasnija kontrola, čime bi se postigao viši nivo stručnosti i povjerenja u rad te struke.
To je poručeno na okruglom stolu „Sudsko vještačenje u Crnoj Gori“, koji je organizovao Centar za građanske slobode (CEGAS).
Izvršna direktorica CEGAS-a Marija Popović Kalezić upozorila je na niz ozbiljnih nedostataka u radu i kontroli sudskih vještaka u Crnoj Gori.
- Među najvećim problemima izdvaja nedostatak odgovarajuće kontrole nad radom vještaka, izostanak postupaka za razrješenje u situacijama kada to zakon nalaže, kao i neblagovremene isplate za obavljene usluge. Problemi su dodatno otežani čestim sudskim postupcima za naplatu advokatskih i izvršiteljskih usluga, nedovoljno stručnjaka u određenim oblastima, te neravnomjernom raspodjelom poslova među vještacima - navela je Popović Kalezić.
Ukazala je da je CEGAS uspostavio kontakt sa tri udruženja sudskih vještaka u pokušaju da se unaprijede postojeći uslovi rada, ali bez značajnijih rezultata.
- Ipak, zahvalni smo najstarijem Udruženju sudskih vještaka na dosadašnjoj saradnji, kao i Nezavisnom udruženju sudskih vještaka s kojim smo nedavno počeli surađivati. Nismo dobili odgovor od Komore procjenitelja i sudskih vještaka, koje je registrovano kao nevladino udruženje - dodala je Popović Kalezić.
Istakla je potrebu za većom kontrolom i transparentnošću u radu vještaka, naglašavajući da bi zaštita državnih resursa i praćenje radnih sati uloženih u vještačenja morali biti prioriteti, posebno kada se posao obavlja unutar državnih institucija.
- Nepostojanje obaveze odazivanja na poziv pred nekom od komisija za etički kodeks, čak ni u slučajevima povreda pravila etičkog kodeksa, dodatno otežava situaciju. Ovo je ozbiljan propust zbog kojeg se CEGAS u kontinuitetu bavi pitanjem sistema sudskih vještaka, kako bi kroz konstruktivan pristup doprinijeli rješavanju problema u ovoj oblasti - istakla je Popović Kalezić.
Prema njenim rijelima, još jedan alarmantan podatak dolazi iz finansijskog izvještaja Tužilačkog savjeta za period januar-jun 2024. godine, prema kojem su vještacima isplaćene naknade u ukupnom iznosu od 78.302,98 eura, od čega je jedan sudski vještak iz oblasti sudske medicine primio čak 75.219,05 eura, uključujući troškove advokatskih i izvršiteljskih usluga.
- Ovo je pokazatelj dubljih problema koji zahtijevaju pažljivo razmatranje i hitne promjene - poručila je Popović Kalezić.
Pomenula je istraživanje koje je sproveo CEGAS, a koje ukazuje na važnost uvođenja zakonske obaveze učlanjivanja vještaka u udruženja i osiguravanja jednakih obuka za sve, bez obzira na članstvo.
- Pokretanje postupaka za razrješenje vještaka gotovo da ne postoji. U proteklih šest godina, samo je jedan sudski vještak razriješen dužnosti, dok sudije i tužioci rijetko preispituju kvalitet rada vještaka - rekla je Popović Kalezić.
Kazala je da analiza CEGAS-a pokazuje da je broj registrovanih vještaka velik, ali da samo mali broj njih aktivno obavlja vještačenja.
- Neujednačenost u obuci i podršci dodatno otežava rad, jer obuke uglavnom organizuju udruženja vještaka, u koja je učlanjen mali broj stručnjaka. Naš cilj je da kroz sistemsko uređenje rada sudskih vještaka i uvođenje kontrole doprinijemo transparentnosti, odgovornosti i unapređenju kvaliteta njihovih usluga - zaključila je Popović Kalezić.
Generalni direktor Direktorata za pravosuđe u Ministarstvu pravde Momir Jauković istakao je potrebu za sveobuhvatnom reformom sistema sudskih vještaka, u okviru šire Strategije reforme pravosuđa za period 2024–2027. godine.
- Ministarstvo pravde u potpunosti prepoznaje značaj poboljšanja rada sudskih vještaka, što je prepoznato kao poseban operativni cilj u Strategiji, s akcentom na jačanje nezavisnosti, nepristrasnosti i odgovornosti pravosuđa - kazao je Jauković.
Naglasio je da Ministarstvo već učestvuje u radu komisije za vještake, gdje ima svog predstavnika, kao i da je kroz dugogodišnje praćenje stanja uočeno više nedostataka koji zahtijevaju hitne promjene.
- U Strategiji reforme pravosuđa jasno su naznačene aktivnosti koje su obuhvaćene akcionim planom za period 2024–2025, a koje se odnose na poboljšanje pravnog okvira kroz izmjene Zakona o sudskim vještacima. Izmjenom zakona nastojimo adresirati sve probleme na koje su ukazali stručnjaci, kako bismo obezbijedili održivo i dugoročno rješenje - rekao je Jauković.
Kazao je da je u narednom periodu planirano osnivanje radne grupe koja će raditi na izradi izmjena i dopuna postojećeg zakona, uz aktivno učešće predstavnika sudova, tužilaštva, Ministarstva pravde, kao i udruženja sudskih vještaka.
- Vjerujem da će rezultati ove studije i svi doprinosi na ovom skupu značajno pomoći u identifikaciji ključnih problema i iznalaženju novih rješenja koja će unaprijediti rad sistema sudskih vještaka - zaključio je Jauković.
Državna tužiteljka u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici Snežana Šišević naglasila je važnost uloge sudskih vještaka u procesu donošenja presuda, ističući da gotovo u svakom predmetu ima potrebu za njihovim angažovanjem.
- Gotovo svaki predmet u kojem radim uključuje ili zahtijeva angažovanje vještaka - rekla je Šišević, dodajući da je to segment rada pravosuđa koji se ne može zanemariti.
Prema njenim riječima, ključna pitanja su kako kvalitet, tako i etičnost rada vještaka.
Šišević je istakla da se vrlo često daje prilika novim vještacima, ali da njihovi prvi angažmani zahtijevaju posebnu pažnju i provjeru da bi zaslužili povjerenje za buduće slučajeve.
- Pružamo priliku novim vještacima, ali oni moraju zaslužiti povjerenje kako bi u narednim predmetima mogli biti angažovani sa sigurnošću u njihov rad - objasnila je Šišević.
Ukazala je i na važnost ocjenjivanja rada vještaka, navodeći da je sadašnji sistem površan i da bi ocjene trebalo obavljati češće.
- Mislim da ocjena rada vještaka mora biti detaljnija i češća, jer svaki naš angažman sa vještakom ostavlja značajan utisak koji dijelimo interno, kao preporuku ili upozorenje za buduće saradnje - kazala je Šišević.
U pogledu etičnosti vještaka, Šišević je istakla da se većina predmeta zasniva na nalazima i mišljenjima vještaka i da je od suštinskog značaja da oni pokažu visok nivo stručnosti i etičkog ponašanja.
- Kada angažujemo vještaka, potrebno je da se uvjerimo u njegovu etičnost, jer to direktno utiče na kvalitet predmeta. Iako brzina postupaka igra važnu ulogu, ona nikada ne smije biti na štetu kvaliteta - istakla je Šišević.
Pojasnila je da izmjene Zakona o državnom tužilaštvu uključuju mogućnost pokretanja disciplinske odgovornosti u slučajevima kada se vještaci ne pridržavaju zakonskih obaveza, što predstavlja dodatni korak ka unaprjeđenju odgovornosti i kvaliteta njihovog rada.
Predsjednica Osnovnog suda u Podgorici Željka Jovović ukazala je na važnost osnivanja strukovnog udruženja ili komore sudskih vještaka, što bi, kako smatra, unaprijedilo kvalitet rada i efikasnost pravosuđa.
- Ovo pitanje saradnje sa vještacima je ključno za rad suda, budući da trećina odlaganja postupaka ima veze s radom vještaka - navela je Jovović.
Istakla je da trenutna praksa pokazuje značajne probleme u angažovanju vještaka, uključujući njihov kvalitet rada i etičke standarde.
- Posebno zabrinjava činjenica da je samo 30 odsto vještaka uključeno u udruženja, dok preostalih 70 odsto djeluje samostalno. Ovo ne samo da utiče na kvalitet rada, već i na mogućnost komunikacije i kontrole njihovih angažmana - rekla je Jovović.
Naglasila je da su redovni sastanci sa predstavnicima vještaka ključni za razumijevanje i prevazilaženje izazova u njihovom radu.
- Ti sastanci omogućavaju razmjenu iskustava i rješavanje problema, što je od suštinskog značaja za unapređenje pravosudnog sistema - kazala je Jovović.
Tokom drugog panela, izvršna direktorica CEGAS-a Popović Kalezić, predstavljajući „Studiju o sudskom vještačenju u Crnoj Gori“, kazala je da su od Tužilačkog savjeta dobili podatke o vještacima i tumačima, što je bilo korisno za istraživanje.
- Prema ovim podacima samo 28 odsto sudskih vještaka pripada udruženjima, dok 72 odsto radi samostalno, što izaziva zabrinutost zbog nedostatka odgovornosti i etičkog kodeksa koji bi regulisao njihov rad. Prema podacima Ministarstva pravde, u 2023. godini registrovano 701 fizičko lice kao sudski vještak i 12 pravnih lica, ali zabrinjavajuće je što u pojedinim specifičnim oblastima postoji samo jedan ili dva vještaka, što značajno otežava rad pravosuđa - navela je Popović Kalezić.
Napomenula je i da, prema podacima, 65,3 odsto sudskih vještaka nije bilo angažovano u 2023. godini, što ukazuje na neiskorišćenost kapaciteta, dok je samo 34,7 odsto vještaka radilo tokom godine.
Govoreći o preporukama, Popović Kalezić je kazala da je potrebno povećati kontrolu nad radom sudskih vještaka, njihovu stručnost i profesionalizam, uz učešće najodgovornijih u ovom dijelu, ti predsjednika suda, rukovodioca državnog tužilaštva, starješine drugog organa koji vodi postupak, sudije i državnih tužilaca u čijem predmetu je postupao vještak.
- Potrebno je razviti mehanizme podspješivanja razvoja struka iz pojedinih oblasti, kao i osnaživanja za poslove sudskog vještačenja, kao i naći model ravnomjerne zastupljenosti sudskih vještaka, tamo gdje mogućnost izbora postoji - rekla je Popović Kalezić.
Ukazala je da je neophodno i mijenjati status udruženja sudskih vještaka, gdje se mora razmisliti da li će to ići u pravcu Komore, ili strukovnog Udruženja, čije bi članstvo, obuke i prolaz kod Etičkog odbora bio obavezan i išao kroz osnaživanje integriteta i profesionalizma ovog poziva.
- Posebno treba normativno urediti proceduru i načine prilikom vještačenja od strane pravnih lica, kao i povećati obuke za rad vještaka, sa akcentom na sporne oblasti i profesije. Takođe, važno je pronaći mehanizme zaštite državnih resursa prilikom izvođenja vještačenja, kao i način kontrole broja sati rada unutar istih, tokom obavljanja vještačenja - rekla je Popović Kalezić.
Poručila je da sudstvo treba da slijedi dobar primjer koji smo dobili izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu u junu tekuće godine, prema kojima je propisano kao lakši disciplinski prekršaj državnog tužioca ukoliko ne podnese predlog za razrješenje sudskog vještaka u skladu sa zakonom.
Predsjednik Udruženja sudskih vještaka Crne Gore Marko Lakić istakao je značaj transparentnosti i organizovanosti među sudskim vještacima, napominjući da je sadašnji sistem fragmentiran i da zahtijeva temeljnu reformu.
- Naša udruženja ne smiju biti 'mrtva slova na papiru'. Ako želimo da sudsko vještačenje bude poštovana i relevantna djelatnost, moramo osigurati da svaki član zaista ispunjava svoje obaveze, a ne da formalno bude član samo kada mu to odgovara - poručio je Lakić.
Predložio je uvođenje jedinstvene organizacije koja bi obuhvatala sve vještake u Crnoj Gori, što bi, kako tvrdi, omogućilo bolje praćenje rada i veći stepen odgovornosti u profesiji.
Lakić je istakao potrebu za centralizovanim upravljanjem i većom kontrolom u radu udruženja.
- Jedinstveno udruženje obavezalo bi svakog vještaka na odgovornost i posvećenost, čime bi se spriječile situacije u kojima pojedinci koriste članstvo samo kad im je potrebno, a izbjegavaju obaveze prema struci - naveo je Lakić.
Osvrnuo se i na potrebu za strožijim kriterijumima za prijem novih članova, naglašavajući značaj kvalitetne obuke i mentorstva:
- Svaki novi vještak treba da prođe kroz mentorski proces kako bi, uz iskusnije kolege, shvatio kompleksnost posla i stekao potrebne vještine prije nego što dobije zvaničan status. To nije samo pitanje profesionalizma, već i zaštite sudova i građana od potencijalnih grešaka u vještačenju - rekao je Lakić.
Smatra da zakon koji reguliše rad vještaka mora biti takav da podstiče profesionalizam, odgovornost i visok etički standard.
- To je put kojim moramo ići ako želimo da vratimo povjerenje u našu struku i obezbijedimo njen prosperitet - istakao je Lakić.
Predsjednik Nezavisnog udruženja sudskih vještaka Crne Gore Dragan Žarković naglasio je važnost podizanja kvaliteta vještačenja, etičnosti i ažurnosti u radu sudskih vještaka, što je od ključne važnosti za poboljšanje pravosudnog sistema u Crnoj Gori.
- Kvalitet vještačenja moramo da podignemo na veći nivo. Mi smo toga svjesni, da koliko god bili nezadovoljni svojim statusom, sa pravom i svojim naknadama, vještačenje nije na visokom nivou - smatra Žarković.
Istakao je i potrebu za nezavisnošću sudskih vještaka, bez političkih ili drugih vanjskih pritisaka, kako bi vještačenja bila objektivna i odgovorna:
- Sudski vještak mora biti nezavisan u svome radu, nepristrasan i odgovoran. Dakle, da postupa u svemu pošteno, bez ikakve pristrasnosti i bilo kakve sugestivnosti - istakao je Žarković.
Smatra da je trenutni zakon zastario i neprimjenjiv u mnogim segmentima, što dovodi do neregularnosti i lošeg rada u oblasti sudskog vještačenja.
- Zakon o sudskim vještacima je potpuno izopštio mnoge aspekte i postao neprimjenjiv. Moramo donijeti novi zakon, jer ovako ne možemo dalje - istakao je Žarković.
Ukazao je i na diskriminaciju i favorizovanje određenih udruženja u sektoru, što negativno utiče na profesionalizam i kvalitet sudskih vještačenja.
- Dok ne dođe do promjena u zakonodavstvu, neće biti moguće ostvariti poboljšanja. Zakon koji reguliše naš rad mora biti takav da podstiče profesionalizam, odgovornost i visok etički standard - naveo je Žarković.
Pozvao je na nužnost uključenja sudskih vještaka u izmjene zakona koji se tiču njihovog rada – akona o parničnom, krivičnom i upravnom postupku, kako bi se stvorili uslovi za efikasniji pravosudni sistem u Crnoj Gori.
Događaj je organizovan u okviru projekta „Podrška EU integracijama Crne Gore – za nezavisno i profesionalno pravosuđe kao ključni preduslov!“, kojeg CEGAS realizuje u saradnji sa Centrom za istraživačko novinarstvo (CIN CG) i Centrom za monitoring i istraživanje (CeMI), a koji je finansirala Evropska unija i kofinansiralo Ministarstvo javne uprave.

Izmjena zakona i osnivanje strukovnog tijela korak ka efikasnijem radu sudskih vještaka

Nedostatak sudija nije novina već izazov sa kojim će se, po svemu sudeći, naš sistem još boriti. Mada je raspisan konkurs za troje sudija Apelacionog suda, čini se da rješavanje jednog stvara drugi problem, jer su se kako nam je saopšteno iz Sudskog savjeta, za mjesta u Apelacionom, pretežno javile sudije iz Specijalnog odjeljenja Višeg suda.
- Sada će ta mjesta biti popunjena, ali onda će se javiti drugi problem, jer su se za sudijska mjesta u Apelacionom sudu javile pretežno sudije iz Specijalnog odjeljenja. Ako se popune ta mjesta u Apelacionom sudu, onda će biti desetkovano Specijalno odjeljenje - kaže za TVCG Dražen Medojević, član Sudskog savjeta
No, vrtimo se u začaranom krugu. To odjeljenje sada treba da popune sudije iz osnovnih sudova, kojima takođe fali kadra.
- Tokom 2024. godine mi smo imali nedostatak od sedam sudija. Ako imate preko 25.000 predmeta u radu, a sedam sudija manje, koji bi završili po 200 do 300 predmeta, onda vidite šta to predstavlja - navodi Željka Jovović, predsjednica Osnovnog suda u Podgorici.
Medojević kaže da se s druge strane iz Osnovnog suda ne prijavljuju sudije krivičari da se popunjavaju mjesta u prvostepenom specijalnom odjeljenju.&nbsp;
- Imamo, kako ja imam informacije, prijavljene sudije koji su u suštini parničari - navodi Medojević.
Dok gori sa kadrom, imamo poplavu sa predmetima, a moderne sudnice, savremenu tehniku, veće zarade i sve ono što je neophodno, sudije i dalje mogu da sanjaju.
Zbog svega i ne čudi nezainteresovanost mladih za taj poziv.
- 41 mjesto je tokom ove godine bilo raspisano za sudijske pripravnike, a bilo je prijavljeno devet kandidata. Na ponovljenom oglasu to je nešto bolje, ali i dalje situacija nije dobra. Savjetnička mjesta u svakom sudu imamo upražnjena, potpuna je nezainteresovanost što nekad nije bio slučaj - ističe Jovović.
Advokat Medojević kaže da je potrebno mijenjati Zakon o sudijama i sudovima.
- Mora da se uključe izvršna i zakonodavna vlast, mora da se izvrši opšta mobilizacija društva da bi se rješio, taj veoma ozbiljan problem - kaže Medojević.
Akcija je neophodna, vrijeme prolazi, sudstvo je, čini se Medojeviću, ostavljeno samo sebi.
- Bojim se ako se tome ne pristupi na sveubuhvatan način da će doći do kolapsa sistema - zaključio je Medojević.

Crnoj Gori fali sudija: Brza reakcija ili kolaps sistema

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Tag: zeljka-jovovic