Nasilje nad ženama u javnom prostoru predstavlja ozbiljan društveni problem kojim se države regiona moraju sistemski baviti. Cilj mu je obeshrabrivanje žena da se uključe u javni život, a posljedice su smanjenje kvaliteta donijetih odluka i sužavanje demokratskog prostora - ocijenjeno je u podkastu "PROUDCAST" Centra za građansko obrazovanje (CGO).
O institucionalnim reakcijama na nasilje nad ženama u javnom prostoru, slabostima sistema i posljedicama koje digitalno nasilje ima po žene koje su politički ili kroz druge profesije javno aktivne, saradnica na programima u CGO-u Željka Zvicer, razgovarala je sa doskorašnjom povjerenicom za zaštitu ravnopravnosti iz Srbije Brankicom Janković i zaštitnikom ljudskih prava i sloboda Crne Gore Sinišom Bjekovićem.
&nbsp;Bjeković je predstavio rezultate istraživanja koje je institucija Zaštitnika sprovela u saradnji sa UNDP-jem, a prema kojima je u periodu od jula do oktobra prošle godine zabilježeno oko 300.000 slučajeva govora mržnje na internetu, od čega se oko pet odsto odnosi na rodno zasnovano nasilje.
&nbsp;- Kakav je to obim možete sagledati i iz ugla intervencije institucija koje bi trebalo time da se bave. Često je u Skupštini bilo riječi o tome da bi možda trebalo da reagujemo na svaki pojedinačan slučaj. Ako vam kažem da je to negdje između 5.000 i 7.000 predmeta mjesečno, onda je jasnije šta to konkretno znači. Zato se opredjeljujemo za preventivno djelovanje, posebno kada su u pitanju žene u javnom prostoru, koje su najčešće žrtve ovog oblika nedozvoljenog, odnosno nezakonitog ponašanja - rekao je Bjeković.
&nbsp;Janković je ukazala da različiti oblici diskriminacije, poput govora mržnje, ponižavajućeg ili uvredljivog govora, nijesu nove pojave, već stari problem premješten u digitalni prostor, „koji nudi nesagledive mogućnosti za vršenje ovih oblika nelegalnog, nedopuštenog i iznad svega neljudskog ponašanja“.
&nbsp;- Digitalni alati omogućavaju da se jednim klikom dosegne ogroman broj ljudi. Nekada su žene zakonima potiskivane iz javnog prostora, sada se to radi sofisticiranim digitalnim sredstvima. Veliki broj žena to ne može da izdrži i povlači se iz javnog prostora, posebno iz politike, &nbsp;čime se sužava demokratski prostor i smanjuje kvalitet odluka - ocijenila je Janković.
&nbsp;Bjeković smatra da je u posljednjih deset godina ostvaren određeni napredak u prepoznavanju i adresiranju nasilja, ali da se ono i dalje često relativizuje.
&nbsp;- Nekada nasilniku niste mogli objasniti u čemu je njegova odgovornost, jer je on i sud opominjao tvrdeći da se radi o njegovoj ženi. Od tog trenutka do danas smo prošli nekoliko stupnjeva u pogledu te odgovornosti i senzitivnosti pojedinih organa - rekao je Bjeković.
&nbsp;Posebno je ukazao na kontinuirani rast broja slučajeva nasilja, naročito pred krivičnim sudovima, te na duboko ukorijenjene stereotipe o ulozi žene u društvu. Nasilje, kako je naveo, korijene nalazi u stereotipizaciji i očekivanjima koja diktiraju što žena treba da bude.&nbsp;
- Moramo konačno prihvatiti da žena ima isto dostojanstvo kao i muškarac i da niko nema pravo da je javno diskredituje, naročito ne kroz nasilje - naglasio je Bjeković.
Govoreći o najčešćim oblicima digitalnog nasilja, Janković je istakla dijeljenje polno eksplicitnog sadržaja i ukazala na nedostatak senzibilisanih i obučenih kadrova u institucijama koje bi to morale procesuirati.&nbsp;
- Potrebno je jačati kapacitete tužilaštva, posebno odjeljenja za visokotehnološki kriminal, kao i policije i sudova, kako bi žrtve dobile adekvatnu zaštitu - navela je Janković.
Podsjeća da žene nasilje često ne prijavljuju zbog nepovjerenja u institucije i osjećaja sramote.
&nbsp;- Nijedno naše društvo nije došlo do faze da sramota pređe na stranu nasilnika. I dalje je žena ta kojoj se postavljaju pitanja poput: šta si radila da ga izazoveš, bilo da je riječ o fizičkom ili digitalnom nasilju. U digitalnoj sferi, kada je žena glasna, jasna i vidljiva, kada se odluči da govori o bilo kojoj temi, ukoliko se nekom ne sviđa, krene nešto što se kasnije pretvori u različite oblike digitalnog nasilja – sekstorstva, doksovanja, cyberfleshing-a. Znači, kreće se sa različitim oblicima nasilja koji su mnogim građanima i dalje poznati - ukazala je Janković.
Sagovornici su se saglasili da se nasilje nad ženama koje su javno aktivne dešava i u parlamentima, te da postoje mehanizmi etičke kontrole, ali da su oni nedovoljni i da zahtijevaju ozbiljnu reviziju. Takođe su naglasili da je ženama u javnoj sferi znatno teže nego muškarcima, te da se u pokušajima njihove diskreditacije rijetko kritikuje njihov rad, a mnogo češće pribjegava ličnim napadima.
Kao neki od ključnih preventivnih mehanizama istaknuti su obrazovanje i uloga medija.
- Mislim da je čak i preškolsko obrazovanje prilika da djeci usadimo razmišljanje da su svi ljudi jednaki, da svi imaju jednako dostojanstvo, da sve ljude treba prihvatiti kao takve - poručio je Bjeković.
Janković je zaključila da obrazovanje i mediji imaju presudnu ulogu u suzbijanju nasilja, podvlačeći odgovornost medija da ne normalizuju nasilje, već da promovišu društvene vrijednosti koje ga jasno osuđuju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DHn0_C9yqtBo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Digitalno nasilje kao novi mehanizam isključivanja žena iz javnog prostora

Intenzivno demokratsko nazadovanje i rastuća instrumentalizacija nacionalizma i religije na Zapadnom Balkanu otvorili su prostor za novu generaciju građanskog otpora, a zamah protesta, koji su u velikoj mjeri inspirisani kontinuiranom mobilizacijom u Srbiji, mogao bi poslužiti kao katalizator za promjenu trenda demokratskog povlačenja - nalazi su iz <a href="https://cgo-cce.org/2025/10/29/gradjanska-mobilizacija-kao-odgovor-na-institucionalni-deficit/">studije "Građanska mobilizacija kao odgovor na institucionalni deficit".</a>
Ovo istraživanje njemačke Fondacije Friedrich Ebert (FES) i Centra za građansko obrazovanje (CGO) pokazuje da pokreti mladih u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori počinju da daju drugačije, neočekivane odgovore na urušavanje institucija i demokratije.
Autori publikacije su, kako je precizirano u saopštenju, izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević, profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu dr Dušan Spasojević i nezavisna istraživačica iz Skoplja dr Irena Cvetković.
&nbsp;Studija analizira tri reprezentativna talasa mobilizacije - studentske proteste i građanski bunt u Srbiji nakon tragedije na željezničkoj stanici u Novom Sadu, obnovljene studentske plenume u Sjevernoj Makedoniji i crnogorski pokret „Kamo śutra“.&nbsp;
- Iako različiti po formi i zahtjevima, svi ovi pokreti pokazuju odbacivanje apatije, autoritarizma i servirane manipulacije. Zajednička im je demokratska artikulacija i insistiranje na institucionalnoj odgovornosti, dostojanstvu i budućnosti utemeljenoj u demokratskim vrijednostima - navodi se u saopštenju.
<h2>Crna Gora: „Kamo śutra“ probudio protestnu kulturu</h2>
&nbsp;Iako kratkog trajanja, pokret „Kamo śutra“ snažno je uticao na javni diskurs u Crnoj Gori. Studenti su, podsjećaju u CGO, reagovali na institucionalne propuste - od prikrivanja seksualnog uznemiravanja u gimnaziji do masovnih ubistava na Cetinju - otvarajući pitanja odgovornosti, bezbjednosti, obrazovanja i mentalnog zdravlja Djelovao je decentralizovano i bez partijskog okvira, kombinujući protestne šetnje sa simboličkim akcijama.
&nbsp;- Pokret je „probudio uspavanu protestnu kulturu“ pokazujući da mladi nijesu pasivni već spremni da traže drugačiju budućnost. To je važno u kontekstu netransparentnih političkih procesa, partijskog manevrisanja bez principa i urušavanja institucija, što mnoge građane, naročito mlade, navodi da preispituju sopstveni društveni potencijal i pravac zemlje. Studija daje osvrt na period od 2020. godine, ukazujući na sve dublju krizu upravljanja obilježenu polarizacijom, instrumentalizacijom religijskog identiteta i padom standarda vladavine prava - piše u studiji.
Raznovrsna podrška profesora, civilnog društva i profesionalnih udruženja pojačala je uticaj pokreta, ali i zamaglila granicu između studentskog aktivizma i šire građanske mobilizacije, dok su neprijateljska atmosfera, uključujući i odsustvo istinske podrške nekih od najuticajnijih medija, i politički pritisci dodatno otežavali njihovo djelovanje. Ipak, građanski otpor živi i van pokreta: od 5. februara 2025. do juče grupa građana Cetinja blokirala je raskrsnicu na Kruševom Ždrijelu, zahtijevajući institucionalnu odgovornost za dva masovna ubistva.
Uljarević navodi da „Kamo śutra?“ nije uspio da postigne neposredne političke promjene i prekinuo je aktivnosti, ali je istakao dublje strukturne prepreke za demokratsku transformaciju.&nbsp;
- Postao je prekretnica crnogorskog građanskog buđenja - simbol nade i dokaz da mladi, često potcijenjeni, mogu pokrenuti sadržajne promjene. Danas je podsjetnik da pritisak odozdo ima snagu, ali i da ga treba čuvati, širiti i zaštititi - zaključuje Uljarević.
<h2>&nbsp;Srbija: Studenti popunili politički vakum</h2>
&nbsp;Tragedija u Novom Sadu pokrenula je najveće studentske proteste u savremenoj Srbiji, koji su donijeli elemente direktne demokratije - otvorene plenume, distanciranje od partija i pozive građanima da se organizuju kroz lokalne zborove. Time su studenti, prema Spasojeviću „zauzeli prostor između režima i slabe opozicije i postali novi važan politički akter“.
&nbsp;- Pokret je brzo mobilisao veliki dio društva, artikulišući postojeće široko nezadovoljstvo, i uključujući srednjoškolce, univerzitete i brojne profesionalne grupe, a podrška je stigla i od opozicionih partija. Suprotno stereotipu o nezainsteresovanosti mladih za politiku, studenti su postali društveni i politički korektiv. Iako se njihovi zahtjevi poklapaju s evropskim vrijednostima, izbjegavali su otvorene pro-EU izjave. Kontroverze su se pojavile nakon skupa na Vidovdan, koji je imao izraženije nacionalne tonove, pa su pojedini akteri pokušali pokret predstaviti kao nacionalistički. Ipak, studija zaključuje da su takve ocjene pretjerane - ističu u CGO.
U maju su studenti zatražili vanredne parlamentarne izbore i najavili izlazak sa sopstvenom listom. Vlast je reagovala negativno, djelimično ispunjavajući zahtjeve i povremeno pribjegavajući nasilju, što je produbilo krizu.&nbsp;
- Nasilne epizode ukazuju na ulazak u novu fazu, a u takvim okolnostima je teško predvidjeti srednjoročne posljedice ovih protesta. Čini se da se pojavio novi akter sposoban da se uspješno suprotstavi dominantnom SNS-u, ali je neizvjesno hoće li to biti dovoljno da se u narednim mjesecima raspišu vanredni izbori i dođe do promjene vlasti - navodi se u studiji.
&nbsp;Spasojević naglašava da su studenti uspjeli da inspirišu i mobilišu značajan dio srpskog društva.&nbsp;
- Suprotno uobičajenoj percepciji mladih kao nepolitičnih i isuviše individualističkih, protest je pokazao snažnu motivaciju i studenata i srednjoškolaca, što je bilo veoma važno u početnom širenju protesta - naglašava Spasojević.&nbsp;
<h2>Sjeverna Makedonija: tihi protesti protiv sistema</h2>
&nbsp;Okidač za mobilizaciju u Sjevernoj Maledoniji dogodio se krajem januara 2025. kada je Frosina Kulakova poginula u saobraćajnoj nesreći u Skoplju. Vozač, pod dejstvom alkohola i velikim prekoračenjem brzine, već je imao više krivičnih prijava i trebalo je da bude u pritvoru. Samo mjesec kasnije uslijedio je požar u Kočanima u kojem je stradalo 63 ljudi.&nbsp;
- Studenti su izašli su na ulice u vidu tihe, dostojanstvene pobune, usmjerene ne ka smjeni vlasti, već ka razotkrivanju dubokih sistemskih propusta. Iako fragmentirani, ovi protesti predstavljaju dio šireg regionalnog kontinuiteta frustracija i zahtjeva mladih za pravednijim i funkcionalnijim institucijama - navodi se u studiji.
Ipak, protesti u Sjevernoj Makedoniji ostali su razuđeni i sa ograničenim političkim efektom.&nbsp;
- Četiri ih ključne karakteristike izdvajaju: generacijska smjena u politici kroz pojavljivanje nove političke generacije sa drugačijim senzibilitetom; javna tuga kao pokretač, jer okupljanja nijesu bila glasna ni performativna, već tiha i obilježena tugom, bez jasnih zahtjeva ili očekivanja transformacije; pobuna protiv sistema, ne protiv vlasti, nezadovoljstvo nije imalo cilj da smijeni vladajuće, već da ukaže na sistem koji kontinuirano iznevjerava građane; ali i kraj neoliberalne političke logike, djelovanje se odvija u prostoru u kojem razočaranje sistemom postoji uporedo sa odbijanjem da se od njega odustane - istaknuto je u studiji.
&nbsp;Stoga, ovi protesti nijesu nastavak ranijih, već rani obrisi nečeg novog i još neimenovanog otpora koji proizilazi iz duboke iscrpljenosti institucionalnim neuspjehom.
&nbsp;Cvetković naglašava da ovo nijesu pokreti sa jasno definisanim zahtjevima ili harizmatičnim liderima.
- Već izrazi slomljenih očekivanja: spontani, afektivni otpori da se ćuti pred gubitkom, nemarom i institucionalnim neuspjehom, a odvijaju se u vremenu kada stari jezici transformacije više nijesu dovoljni, a novi još nijesu oblikovani - ističe Cvetković.
<h2>&nbsp;Zajednička nit regiona</h2>
&nbsp;Iako različiti, svi analizirani pokreti dijele tri ključne karakteristike: zahtjev za institucionalnom odgovornošću, odbijanje da se vlast monopolizuje nad budućnošću mladih, uz kreativne, nehijerarhijske oblike organizacije.&nbsp;
Autori zaključuju da se na Balkanu pojavljuje „nova generacija kritičkih građana koja balansira između očaja i odlučnosti, i koja sve manje pristaje na narativ da promjene nijesu moguće“.

Intenzivno demokratsko nazadovanje i rastuća instrumentalizacija nacionalizma i religije otvorili prostor za novu generaciju građanskog otpora

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Tag: zeljka-zvicer

Digitalno nasilje kao novi mehanizam isključivanja žena iz javnog prostora

Intenzivno demokratsko nazadovanje i rastuća instrumentalizacija nacionalizma i religije otvorili prostor za novu generaciju građanskog otpora

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela velike vazdušne udare protiv ISIS-a širom Sirije

PRATITE TVe UŽIVO