Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić optužio je u četvrtak s govornice Generalne skupštine Ujedinjenih nacija "dio međunarodne zajednice" da je "uveo embargo na demokratiju" u BiH.
On je neimenovane zemlje i visokog predstavnika Kristijana Šmita optužio da su uložili "enorman novac" kako bi se srušila prvostepenu presuda u predmetu "Kovačević protiv BiH" pred Evropskim sudom za ljudska prava (ESLJP) u Strazburu, koja je utvrdila ustavnu i etno-teritorijalnu diskriminaciju.
- Jedna od zemalja dala je finansijsku donaciju ESLJP i pojavila se kasnije u tom istom predmetu kao zainteresovana strana što je klasična politička korupcija. U obaranju te presude aktivno je učestvovao i visoki predstavnik ulažići enormna finansijska sredstva iz nepoznatih izvora - ustvrdio je Komšić.
Pitao je "da li se presude međunarodnih sudova mogu kupiti", te dodao kako "nas to dovodi do zaključka da postoji dio međunarodne zajednice koji ne dozvoljava demokratiju u BiH".
Slaven Kovačević, savjetnik Željka Komšića, tužio je BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava jer u Federaciji može glasati samo za bošnjačkog ili hrvatskog člana Predsjedništva, a ne i za srpskog.
Sud je u avgustu 2023. presudio da je time diskriminisan i da konstitutivni narodi (Bošnjaci, Hrvati i Srbi) uživaju povlašten položaj.
BiH je u oktobru 2023. zatražila preispitivanje presude, a 25. juna 2025. Veliko vijeće suda u Strazburu jednoglasno je poništilo prvostepenu odluku.
Komšić se u svom govoru osvrnuo na 1990-te godine kazavši kako je UN tad uveo embargo na oružje BiH "i time spriječio odbranu naše države od dvostruke agresije od strane dvije susjedne zemlje".
Za mirovni misiju UNPROFOR-a tokom rata u BiH je kazao da su "bili tek puki promatrači ratnih zločina, etničkog čišćenja i na kraju genocida koji su agresori na BiH počinili".
Osvrnuo se i na Dejtonski/Pariški mirovni sporazum koji je zaustavio rat u BiH kazavši da je "stvorio politički sistem" koji je Komšić više puta nazvao "incidentnim" i "nezabilježenim bilo gdje u svijetu u kojem se etnička pripadnost stavlja u prvi plan i tome negiraju ljudska prava".
- Dio međunarodne zajednice na različite načine nastoji obezbjediti ovaj "incidentni" politički sistem u kojem manjina upravlja većinom, rušeći jedan od temeljnih principa demokratije koji nalaže da politička većina treba upravljati svojom državom - kazao je Komšić.
Prvi dio govora Komšić je posvetio ratu u Ukrajini, kazavši kako se danas putem sile nastoje promijeniti granice u svijetu ocijenivši da se "međunarodno pravo ne primjenjuje istovjetno prema svim zemljama".
Govorio je i o palestinskim teritorijama kazavši da se "u Pojasu Gaze nad lokalnim stanovništvom vrši takvo nasilje koje svojim oblikom ukazuje na više elemenata genocida".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Komšić u UN optužio dio međunarodne zajednice da je uticao na pad presude protiv BiH

Članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Denis Bećirović odbili su da se na dnevni red današnje sjednice uvrsti prijedlog njihove kolegice Željke Cvijanović o nominaciji američkog predsjednika Donalda Trampa za Nobelovu nagradu za mir.
Još uvijek nema obrazloženja iz Komšićevog ili Bećirevićevog kabineta o tačnom razlogu za odbijanje inicijative.
Cvijanović je ranije najavila da će predložiti Odboru za dodjelu Nobelove nagrade Trumpa za ovu nagradu.
Interesantno je da ovo predlaže Cvijanović koja je i danas na američkoj crnoj listi zbog podrivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma čiji su autori Amerikanci.
“Američki predsjednik je ovu nominaciju zaslužio jer je svojim diplomatskim angažmanom i ličnim autoritetom ostvario rezultate koji su ostavili značajan trag u međunarodnim odnosima i značajno doprinijeli stabilizaciji brojnih svjetskih kriza”, istakla je ona u pojašnjenju.
Istakla je postignut mirovni sporazum između Armenije i Azerbejdžana, zaključen u augustu 2025. godine u Bijeloj kući, koji je označio kraj dugogodišnjeg konflikta u Južnom Kavkazu i otvorio perspektivu nove ere regionalne saradnje i sigurnosti kao jedan od razloga, ali i njegov angažman u Aziji te primirje u Jemenu kao i zaustavljanje sukoba između Ruande i DR Konga.

1250x600

1084x550

Komšić i Bećirović odbili uvrstiti u dnevni red inicijativu da se Tramp nominuje za Nobelovu nagradu

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Željko Komšić izjavio je danas da bi eventualni pregovori sa predsjednikom bh. entuteta Republika Srpska (RS) Miloradom Dodikom o presudi, kojom je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javne funkcije zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika u BiH, možda privremeno doveli do smirivanja političke situacije u BiH, ali bi i otvorili vrata novim krizama. 
 
Komšić je ocijenio da institucije BiH – sudovi, tužilaštva i policija, moraju pokazati da mogu raditi svoj posao, čak i pod pritiskom.
- Naravno, to je težak put, sa rizicima, ali to je jedini put kojim BiH treba ići. Eventualni novi pregovori s Dodikom oko kazne zatvora možda bi privremeno doneli smirenje, ali bi otvorili vrata novim krizama - rekao je Komšić za turski list Džumhurijet.
Zato BiH i njene institucije moraju djelovati u skladu sa zakonima i Ustavom.
Komšić je ocijenio da je Dejtonski sporazum zaustavio rat u BiH, ali nije riješio sve probleme u toj zemlji niti je „eliminisao politike koje su imale za cilj uništenje BiH“.
Prema njegovim riječima, zahvaljujući snažnom prisustvu međunarodne zajednice situacija je godinama bila pod kontrolom, ali su se sa slabljenjem uticaja međunarodnog faktora počeli pojavljivati problemi koje Dejtonski sporazum i Ustav nisu mogli riješiti.
- Politike koje su napale BiH, koje su imale za cilj njeno uništenje i ukidanje kao nezavisne države, zapravo nikada nisu nestale sa političke scene. I upravo je to situacija s kojom se danas suočavamo - naglasio je Komšić.
Dodao je da je današnju nestabilnost u BiH pokrenuo Dodik.
- On je taj proces pokrenuo zbog svoje pravne borbe – osuđen je, iako presuda još nije pravosnažna, na godinu dana zatvora i zabranu političkog djelovanja u trajanju od šest godina. Iako on u prvi plan stavlja svoj slučaj, tvrdim da pravi razlozi leže mnogo dublje - kazao je Komšić.
Ocijenio je da je suštinski problem to što Dejton nije riješio sve, kao što nisu nestale ni destruktivne politike prema BiH, a zemlja nije napravila stvaran iskorak ka Evropskoj uniji (EU).
- Bezbjednost i stabilnost BiH leže u njenom punopravnom članstvu u Evropskoj uniji - zaključio je Komšić.
Članovi Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, Denis Bećirović i Željko Komšić učestvuju na Diplomatskom forumu u Antaliji od 11. do 13. aprila, saopšteno je iz Predsjedništva BiH.

Komšić: Pregovori s Dodikom bi privremeno smirili stanje u BiH, ali bi otvorili vrata novim krizama

Bosna i Hercegovina u budućem periodu neće davati nikakva odobrenja za ulazak mađarskih vojno policijskih snaga u BiH, a od misije Evropskih snaga za BiH (Althea - Eufor) biće zatraženo izuzimanje mađarskog kontingenta iz Eufora, koji je prisutan u BiH, poručeno je iz kabineta Željka Komšića, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Ovo je stiglo nakon sastanka sa ambasadorom Mađarske u BiH Kristianom Posa kojeg je Komšić dan ranije pozvao na sastanak u kabinet.
Uoči ovog sastanka, u Banjaluci je boravio zamjenik ministra vanjskih poslova i trgovine Mađarske, Levent Mađar. On je izjavio na konferenciji za novinare 3. marta da "Zapad na području Zapadnog Balkana podržava procese koji bi mogli da dovedu do ratnih dešavanja", te da se protiv Milorada Dodika "vodi politička hajka".
- Danas smo ovdje u Banjaluci da pokažemo i dokažemo podršku predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku protiv koga se vodi politička hajka, kao i da pokažemo solidarnost prema svim građanima RS, ali i cijele BiH jer BiH Zapad i do dan danas tretira kao svoju pokrajinu gdje može da radi šta hoće- izjavio je Mađar konferenciji za novinare nakon sastanka sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom.
Skupština RS je prošle sedmice, nakon prvostepene presude predsjedniku RS Miloradu Dodiku u Sudu BiH, usvojila četiri sporna zakona. Među njima su neustavni zakon o zabrani djelovanja Suda i Tužilaštva BiH, Visokog sudskog i tužilačkog savjeta, te Državne agencije za istrage (SIPA)i zaštitu na teritoriji RS.
Usvojene su i izmjene Krivičnog zakonika, kojim se predviđa krivično gonjenje zaposlenih u institucijama BiH, a koji žive u RS, ukoliko ne budu provodili odluke entitetskih vlasti.
Iz Komšićevog kabineta je rečeno da je 'izražen protest protiv miješanja u unutrašnja pitanja BiH i protest zbog pristrasnosti Republike Mađarske u pogledu izjava mađarskih zvaničnika da će u slučaju sukoba stati na stranu secesionističkih politika'.
- Istaknuto je kako Mađarska nema pravo da se miješa u ishod pravosudnih postupaka u Bosni i Hercegovini- ističe se u saopštenju.
Ranije tokom ponedjeljka, 3. marta ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez saopštio je kako je odbio dati saglasnost za prelet/slijetanje vojnog aviona iz Mađarske u Bosnu i Hercegovinu.

Komšić: BiH neće odobravati ulazak mađarskih snaga i tražiće da se izuzmu iz Eufora

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu i njemački ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrind potpisali su zajedničku deklaraciju kojom se obavezuju na saradnju u oblastima sigurnosti, sajber tehnologija i borbe protiv terorizma.
- Iran i njegovi zastupnici, Hezbolah, Hamas i Huti predstavljaju prijetnju ne samo Izraelu, već i regionalnoj stabilnosti i međunarodnoj sigurnosti - izjavio je Netanjahu prilikom potpisivanja.
Naglasio je da ovaj dokument "prenosi sigurnosnu posvećenost u zajedničko djelovanje".
- Neprijatelji Izraela moraju znati: naše oči su uprte u njih u svakom trenutku i na svakom mjestu - rekao je Netanjahu.
Dodao je da deklaracija "učvršćuje duboku posvećenost Njemačke sigurnosti Izraela i podiže sigurnosno-tehnološku saradnju između dvije zemlje na novi strateški nivo" te da odražava historijsku odgovornost Njemačke nakon Holokausta.

Izrael i Njemačka potpisali deklaraciju o borbi protiv terorizma, Netanjahu zaprijetio "neprijateljima"

&nbsp;Ruska energetska kompanija Gazprom postavila je istorijski rekord u dnevnoj isporuci gasa u Kinu putem gasovoda Snaga Sibira, ističući da su isporuke u prošloj godini premašile ugovorne obaveze za gotovo 800 miliona metara kubnih.
Taj gasovod, sa izvoznim kapacitetom od 38 milijardi metara kubnih gasa godišnje, predstavlja najveći sistem za transport gasa na istoku zemlje, prenose Nezavisne novine.
Prve isporuke ruskog gasa u Kinu ovim gasovodom počele su u decembru 2019. godine u okviru tridesetogodišnjeg ugovora potpisanog 2014. godine između Gazproma i kineske kompanije China Nacional Petroleum Corporation (CNPC).
Gazprom je od 1. decembra 2024. godine doveo Snagu Sibira do maksimalnog projektovanog kapaciteta od 38 milijardi metara kubnih gasa godišnje.
Nakon posjete ruskog predsjednika Vladimira Putina Kini, krajem avgusta prošle godine, dvije zemlje su potpisale dokumenta o ukupnoj isporuci od 106 milijardi metara kubnih gasa godišnje.
Tokom posjete potpisan je i memorandum o izgradnji gasovoda Snaga Sibira 2, čiji je planirani kapacitet 50 milijardi metara kubnih gasa godišnje. Odlučeno je i da se isporuke preko Snage Sibira povećaju sa projektovanih 38 na 44 milijarde metara kubnih godišnje.

Gazprom oborio rekord dnevnih isporuka gasa u Kinu

Situacija prilikom dva posljednja postupka odlučivanja o izboru kandidata za sudije Ustavnog suda koje je predložio predsjednik države Jakov Milatović najviše u stvari govori o samom toku postupka i načinu izbora sudija Ustavnog suda u Skupštini. Otkriva kako se dolazi do konsensusa o izboru predloženih kandidata. Problem se može posmatrati i sa aspekta odnosa parlamenta prema predsjedniku države. Pri tome, ne mislim na odnos prema predsjedniku lično. Radi se o odnosu prema funkciji predsjednika države, kazao je u razgovoru za <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/draskovic-za-pobjedu-izbor-sudija-nije-politicka-trgovina-vec-ustavna-obaveza">Pobjedu </a>bivši predsjednik Ustavnog suda Crne Gore Dragoljub Drašković.
Stvar se, prema njegovim riječima, mora sagledavati mnogo šire, prije svega, kao odnos najviših državnih organa.
- Skupštine, koja vrši zakonodavnu vlast, i predsjednika države koji predstavlja Crnu Goru, ali ima i neka ovlašćenja izvršne vlasti, pored cijelog niza niz drugih, „tradicionalnih“ nadležnosti, kao što je i ta ova da predlaže kandidate za sudije Ustavnog suda - kaže Drašković.
On potvrđuje činjenicu da su prilikom posljednjih izbora sudija Ustavnog suda predsjednikovi prijedlozi dosta dugo čekali na postupak u Skupštini.
- Bez jasnog, opravdanog ili javno saopštenog razloga za to. Da bi se zatim na jednom od glasanja čak prvo glasalo o kandidatu Ustavnog odbora, iako je prijedlog predsjednika mnogo ranije prispio u Skupštinu. Slučajno ili ne, kandidat koga je predložio predsjednik tada nije dobio potrebnu većinu - ponovio je Drašković.
Dodaje da postupak izbora sudija Ustavnog suda od Skupštine ne znači da se postupak mora uvijek i završiti izborom.
- Bilo da se radi o kandidatima koje je predložio Ustavni odbor, bilo o onim koje je predložio predsjednik države - kazao je Drašković i dodao da neizbor sudija uvijek ima negativne posljedice.
Prema njegovim riječima, negativne posljedice su očigledne u situacijama kada, zbog nedovoljnog broja sudija koji čine kvorum potreban za odlučivanje, a kakvih je do sada više puta bilo, prijeti blokadom rada institucije Ustavnog suda i nemogućnošću ostvarivanja njene osnovne funkcije, a to je zaštita ustavnog poretka u cjelini i ljudskih prava i sloboda.
- Posebno, neizborom sudija usporava se ostvarivanje načela vladavine prava na kojem je, između ostalog, prema Ustavu država Crna Gora zasnovana - istakao je Drašković.
On je ponovio da situacija prilikom dva posljednja postupka odlučivanja o izboru kandidata koje je predložio predsjednik Milatović najviše u stvari govori o samom toku postupka i načinu izbora sudija Ustavnog suda u Skupštini.
- Otkriva, zapravo, kako se dolazi do konsensusa o izboru predloženih kandidata. O kandidatu koga je predložio Ustavni odbor političke partije parlamentarne većine prilično lako postižu dogovor, političkim kalkulacijama i međusobnim ustupcima - podsjetio je bivši predsjednik Ustavnog suda.
Drašković dodaje da je više puta do sada govorio o tome na osnovu kojih kriterijuma se sudije zapravo biraju.
- Da li je to stručnost, znanje i iskustvo, javno djelovanje i sve druge pozitivne profesionalne i moralne komponente ličnosti kandidata koje ga čine istaknutim pravnikom? Iii su ipak odlučujuća neka druga mjerila? Npr. naklonjenost ideološkoj liniji političkih krugova i povezanost sa određenim političkim strukturama - ponavlja Drašković niz pitanja koja se otvaraju na ovu temu.
Odgovor na pitanje zašto se poslanici ne odlučuju za kandidate koje predlaže predsjednik države Drašković smatra da treba tražiti u postavci političkih aktera.
- Dogovor o glasanju za kandidate koje predlaže predsjednik države očigledno ide teže. U podsvijesti je prisutno da su to kandidati nekog drugog, van parlamenta i njegove većine, pa makar to bio i predsjednik države - kaže Drašković uz ocjenu da je takvo rezonovanje neprimjereno praksi demokratskog parlamentarnog života u bilo kojem modernom ustavnom sistemu. 
Posebno što se radi o izboru kadra i stvaranju uslova za normalno funkcionisanje najviše institucije u državi, smatra on.
Prema njegovim riječima, svi predloženi kandidati, bilo od Ustavnog odbora ili od predsjednika države, moraju imati isti status u svakom segmentu i svakom momentu postupka izbora u Skupštini.
Drašković ističe da se sve nadležnosti Skupštine, pa i izbor sudija Ustavnog suda, moraju vršiti strogo u skladu sa principima utvrđenim u preambuli i Osnovnim odredbama Ustava, prije svega temeljnim utvrđenjem vladavine prava kao jednom od osnovnih vrijednosti države.
- Odnos vlasti, u sistemu podjele vlasti u Crnoj Gori, prema Ustavu počiva na ravnoteži i međusobnoj kontroli. Taj ustavni princip mora biti zastupljen i poštovan u svim slučajevima međusobnog odnosa organa koji pojedine državne vlasti vrše -ocijenio je Drašković.
pitan da prokomentariše prijedlog predsjednika Milatovića za uvođenje otvorenih izbornih lista koje bi doprinijele većoj odgovornosti poslanika prema građanima i da li bi one, u crnogorskom kontekstu, mogle proizvesti nove oblike političke trgovine i unutrašnjih partijskih sukoba, Drašković kaže da bi uvođenje otvorenih lista predstavljalo krupnu i suštinsku promjenu izbornog sistema Crne Gore.
- Otvorene liste bi svakako upotpunjavale ustavno određenje da su izbori slobodni. Ali i doprinosile većoj odgovornosti izabranih prema onima koji su ih birali - smatra Drašković.
Ponavlja da se prema sadašnjem izbornom sistemu građanin birač izjašnjava o kandidatima od kojih većinu najčešće uopšte ne zna, već se opredjeljuje na osnovu sklonosti prema određenim političkim strankama, odnosno njihovim vođama koje utvrđuju liste kandidata i dominiraju izborima.
- Ili se rukovodi ulogom nosioca liste, koji čak uopšte ne mora biti kandidat u njegovoj izbornoj jedinici, pa ni na izborima uopšte. Čak i kada budu izabrani, posebno sa liste političke partije koja ima veliki broj poslanika, birač, član ili simpatizer te partije, ne zna ko su ti izabrani ljudi. Odnos između ukupnog broja glasova koje su birači dali koristeći svoje aktivno biračko pravo i rezultata izbora koje su dobili ostaje netransparentan i nejasan - pojašnjava Drašković.
Prema njegovim riječima, funkcija izbora nije u tome da demokratiju učine više demokratskom, već da omoguće njeno ostvarivanje.
- Zato je potrebno raditi na razvijanju demokratičnosti izbornog sisema. Otvorene liste bi svakako upotpunjavale ustavno određenje da su izbori slobodni. Ali i doprinosile većoj odgovornosti izabranih prema onima koji su ih birali - kaže Drašković.
On ocjenjuje da moderni izborni sistemi teže jačanju uloge birača i punog smisla biračkog prava, u odnosu na dominantan uticaj partijskih rukovodstava na sastav i redosljed kandidata na izbornim listama.
- Umjesto tzv. vezanih lista, kod kojih birač glasa za listu u cjelini, savremeni modeli uvode otvorene liste, omogućavajući biraču da svojim glasom opredijeli konkretne kandidate koje želi da vidi kao svoje predstavnike. Riječ je o preferencijalnom glasanju, koje je već primijenjeno, između ostalog, i prilikom izbora poslanika u Evropski parlament, u skladu sa Zakonom o izborima poslanika u Evropski parlament - pojašnjava Drašković.
Konstatuje da bi uvođenje otvorenih lista predstavljalo nesumnjivo krupnu i suštinsku promjenu izbornog sistema Crne Gore.
- Takva reforma zahtijeva vrijeme i ozbiljnu pripremu, kako normativnu, tako i tehničku. Neophodno je prilagoditi postojeću zakonsku i podzakonsku regulativu – od pitanja naziva i proglašenja izbornih lista, preko njihovog utvrđivanja, pa sve do uređenja brojnih drugih aspekata važnih za organizaciju i sprovođenje izbornog procesa - kaže Drašković.
Ipak, ocjenjuje da se posebno složeno pitanje odnosi na sistem preračunavanja izbornih rezultata, odnosno na način utvrđivanja broja mandata koje će pojedine liste osvojiti i raspodjele tih mandata prema broju preferencijalnih glasova koje su dobili pojedinačni kandidati.
- U takvom sistemu, mandat bi pripao kandidatima sa liste koji su ostvarili najveću podršku birača. Otvoreno ostaje i pitanje dinamike i rokova u kojima bi se sve neophodne pripreme mogle sprovesti. Takođe, još nije sasvim izvjesno da li su, i u kojoj mjeri, političke partije – a prije svega nosioci vlasti i lideri parlamentarne većine – zaista spremni da prihvate ovako duboku promjenu. Određena doza opreza prema novim rješenjima uvijek je prisutna i u određenoj mjeri razumljiva. Ipak, snažniji i dugotrajniji otpor uvođenju otvorenih lista teško bi se mogao opravdati sa stanovišta daljeg unapređenja demokratičnosti izbornog procesa - zaključuje Drašković.

Drašković: Izbor sudija nije politička trgovina, već ustavna obaveza

Iza zvanične priče o rekordnim platama i rastu životnog standarda u 2025. ostala je ekonomska stvarnost u kojoj su inflacija, rast cijena nekretnina, pad stranih investicija i sve izraženija fiskalna ograničenja poništili efekat nominalnog rasta prihoda. Crnogorska ekonomija ulazi u 2026. godinu sa nizom strukturnih slabosti – visokom uvoznom zavisnošću, nedovoljnom konkurencijom na domaćem tržištu, nepovoljnom strukturom investicija i budžetom koji raste brže od same ekonomije.
Osnivač i vlasnik BI Consultinga i glavni analitičar Top Business Montenegro inicijative Ratko Nikolić u razgovoru za Portal Analitika govori o tome zašto je inflacija u Crnoj Gori viša nego u eurozoni, zašto pad cijena nekretnina ne bi bio dobar scenario, kakve rizike nose budžetska politika i novo zaduženje, ali i zašto pitanje aerodroma, energetike i investicija zahtijeva racionalan, a ne politički pristup.
<h2>Nominalno veći dohodak nije donio stvarni rast životnog standarda</h2>
Analitika: Šta je razlog zbog kojeg je u našoj zemlji inflacija veća nego u eurozoni? Koje mjere je Vlada mogla da preduzme i šta dugoročno treba uraditi? Da li u 2026. možemo očekivati smanjenje inflacije?
Nikolić: Pokazatelji životnog standarda su mjerljive i uporedive kategorije i one ne pokazuju da nam je prosječan standard značajno povećan u odnosu na prosječan standard građanina EU, a posebno ne u mjeri u kojoj nam je rastao dohodak.&nbsp;
Razlog za to je visoka inflacija, koja je i u godini za nama bila veća nego u EU zoni. Naime, kao uvozno zavisna ekonomija sa izuzetno visokim negativni platnim bilansom, jasno je da na nivo inflacije u Crnoj Gori utiče svaki inflatorni talas iz zemalja od kojih najviše uvozno zavisimo. Međutim, povećanje prihoda domaćeg stanovništva, kao i značajan priliv stranih građana jače kupovne moći, ojačali su u prethodnom periodu domaću tražnju, te su, u uslovima ograničene konkurentnosti, doprinijeli da domaća inflacija bude veća od prosječne u EU. Visoka inflacija je realno umanjila kupovnu moć nominalno uvećanog dohotka, što je negativno uticalo na realni rast prosješnog standarda građana.
Na srednji rok, stabilnost cijena se može postići prije svega kroz veću konkurentnost na domaćem tržištu roba i usluga, a do nje se dolazi kreiranjem poželjnog i predvidivog poslovnog ambijenta, privlačnog i za domaće i za strane investitore, sa jasnim pravilima igre i uz punu pravnu sigurnost i ravnopravnst svih učesnika. Čini mi se da u prethodnom periodu nije dovoljno urađeno na tom planu, te ne očekujem značajne promjene u narednoj godini na strani ponude.&nbsp;
Što se tiče tražnje, moguće je da će manji broj stranih građana prouzrokovati nešto manju tražnju van sezone, s tim da ćemo se tokom sezone, vjerujem uspješne, opet suočiti sa većim pritiskom na cijene posebno u izrazito turističkim sredinama. Svakako, to je bolji scenario nego da dodatne tražnje nema ili da turistička sezona ne bude uspješna, jer bi u tom slučaju cijene možda bile stabilne, ali bi poslovanje privrede bilo ugroženo.
<h2>Pad cijena nekretnina može izazvati krizu</h2>
Analitika: Cijene nekretnina bilježe rekordne vrijednosti u 2025. To je ujedno i najveći skok od 2020. Šta možemo učekivati u godini pred nama kada je riječ o cijeni nekretnina, da li može doći do stagnacije cijena ili eventualnog pojeftinjenja? Koji faktori će uticati na to?
Nikolić: Uz ostale faktore na strani tražnje za nekretninama, koji su dominantno vezani za demografska kretanja, rastu cijena nekretnina značajno doprinosi obezvrijeđivanje novca kroz inflaciju i realni nedostatak drugih opcija za investiranje.&nbsp;
Naime, u uslovima inflacija, građani su svjesni da njihov novac gubi vrijednost, žele ga investirati. Kamatne stope na štednju su niske, ulaganja u nove ili postojeće biznise izgleda da djeluje rizično i neprivlačno, a ulaganje u nekretnine se pokazalo kao najstabilnije...&nbsp;
Plasirajući višak svoje likvidnosti u kupovinu nekretnina građani i sami doprinose skoku cijena i to je jedan krug koji na srednji rok može izazvati krizu na tržištu nekretnina. S druge strane, iako mnogi priželjkuju pad cijena na tržištu nekretnina, to nije pozitivan scenario jer to bi moglo dovesti do krize koja bi bi se manifestovala na način da, na primjer, mnogi od započetih objekata ne budu završeni, što ne bi bilo dobro ni za jednu stranu. Generalno, mislim da u oblasti nekretnina fali malo više regulacije, kao i adekvatan poreski tretman viška stambenog prostora.
<h2>Bez emocija analizirati budućnost upravljanja aerodromima</h2>
Analitika: U 2025. u fokusu ekonomskih zbivanja bio je i tender za davanje Aerodroma pod koncesiju. Da li je davanje Aerodroma pod koncesiju ekonomski opravdan? Šta će to značiti za našu ekonomiju i za crnogorski turizam?
Nikolić: Pitanje upravljanja aerodromima je značajno pitanje za Crnu Goru, posebno ako se ima u vidu značaj avio povezanosti za našu ekonomiju, a posebno na njegov najznačjniji segment - turizam.&nbsp;
Stoga, upravljanje našim aerodromima zbilja nema samo uži, mikroekonomski aspekt, već i "nešto više". To "više" možemo vidjeti i u postojećim uslovima i zapitati se: koliko nam pozitivni poslovni rezultati Aerodroma Crne Gore u tekućoj godini znače ako je iskustvo putnika koji bar jednom slete ili polete na/sa podgoričkog ili tivatskog aerodroma takvo da požele da ga nikad više ne ponove, ako nas kao turističku destinaciju po tom iskustvu pamte ili takvo iskustvo prenose?&nbsp;
Upravo u tom kontekstu i bez emocija treba analizirati i budućnost upravljanja aerodromima. Lično, iz mnoštvo razloga, nemam povjerenja u državu kao nosioca biznisa u oblastima u kojima postoji interes i pozitivno iskustvo vođenja posla od strane privatnih kompanija.&nbsp;
Zato mislim da naša država, u novom tenderskom procesu, treba da jasno definiše svoje ciljeve i obezbijedi mehanizme za njihovo ostvarenje, te u tim okvirima nađe iskusnog koncesionara koji će prepoznati i svoje interese da te ciljeve ispuni.&nbsp;
Mislim da je postojeći, višegodišnji i po mnogo čemu kontraverzni tenderski proces, previše opterećen negativnim nasljeđem da bi se nakon svega mogao smatrati uspješnim, bez namjere da uvrijedim najupornije učesnike koji su ostali do kraja u procesu.
<h2>Investicije u nekretnine stvaraju zarobljeni kapital</h2>
Analitika: U Crnoj Gori i ove godine nastavljen je trend pada stranih direktnih investicija. Koliko tome doprinosi politička nestabilnost? Koje konkretne reforme i signali bi mogli vratiti kredibilne investitore?
Nikolić: Osim što imamo pad stranih direktnih investicija, važno je napomenuti da već godinama imamo i vrlo nepovoljnu strukturu tih investicija, s obzirom na to da se veći dio odnosi na ulaganje u nekretnine.&nbsp;
Upitna dugoročna održivost ove industrije, koja nakon izgradnje nekretnine i iskorišćenosti prostora kao bitnog rezursa, za rezultat ima na neki način zarobljeni kapital koji ne proizvodi novu vrijednost, dodatno se problematizuje činjenicom da značajno povećava naš trgovinski deficit (većinu materijala uvozimo) i ne doprinosi domaćoj zaposlenosti jer na građevinama uglavnom rade strani radnici.&nbsp;
Sve to znači da su dodatni efekti od ovih investicija na našu ekonomiju minorni, posebno u poređenju kada bi te investicije bile neki proizvodni kapaciteti koji bi zapošljavali domaću radnu snagu i bili usmjereni na supstituciju uvoza ili izvoz. Ohrabrivanje željenih investicija kroz poreski stimulans bi bilo vrlo korisna mjera.
Da bi privukli nove strane investitore, najbolje je slušati domaće investitore i strane koji su već tu. Stepen njihovog zadovoljstva je najbolja preporuka svakom novom investitoru da dođe i investira u našu privredu.
<h2>Vlada nema puno opcija u slučaju bilo kakve nestabilnosti na prihodnoj strani&nbsp;</h2>
Analitika: Iako su iz Vlade najavljivali nastavak programa Evropa sad, ministar finansija nedavno je saopštio da se ne radi na uspostavljanju programa Evropa sad 3. Usvojen je i budžet za 2026. U tom kontekstu, šta nas čeka u 2026, možemo li očekivati rezove i nepopularne fiskalne mjere? Koji dio javne potrošnje je najizloženiji i koje alternative postoje?
Nikolić: Budžet za 2026. godinu jeste nominalno manji, ali samo zbog smanjenih finansijskih transakcija. Po gotovo svim ključnim pozicijama izvornih prihoda i rashoda, budžet je veći nego prethodne godine, pri čemu su stope povećanja pojedinih pozicija značajno veće od projektovane stope rasta ekonomije. Na čemu se temelji taj optimizam u naplati budžetskih prihoda i koliko je realan, ostaje nam da vidimo.&nbsp;
S obzirom na to da je oko 80% budžetskih rashoda u značajnoj mjeri obavezujuće, što znači da je u kratkom roku teško očekivati krupnije rezove, te Vlada nema puno opcija da reaguje u slučaju bilo kakve nestabilnosti na prihodnoj strani.&nbsp;
S druge strane, novim zaduženjima, koja rastu znatno brže od realnog rasta BDP-a i domaće produktivnosti, jednom mora doći kraj, pa se nameće pitanje srednjoročne fiskalne održivosti na ovom nivou poreskih stopa. Tu prije svega mislim na stopu PDV, koji čini preko 50% izvornih prihoda budžeta i smatram da će u narednim godinama sa svakim eurom dodatnih mandatornih budžetskih rashoda, pritisak na povećanje opšte stope PDV biti sve veći.
Što se tiče nekog mogućeg programa "Evropa sad 3", pretpostavljam da to može biti neki set sanacionih mjera nad posljedicama prethodnih, tzv. programa Evropa sad 1 i 2, koji su bili samo administrativno ispunjavanje predizbornih obećanja po svaku cijenu, bez analize i bez sagledavanja kako će te mjere uticati, prije svega na održivost finansiranja i kvalitet našeg zdravstvenog i penzionog sistema, kao i na naš ukupni ekonomski sistem.
<h2>Rezerve bi trebalo stvarati štednjom, ne samo novim dugom</h2>
Analitika: Usvojena je i Odluka o zaduženju za 2026, a predviđeno je zaduženje od 500 miliona i mogućnost dodatnog zaduženja do jedne milijarde eura radi refinansiranja postojećeg duga i stvaranja fiskalne rezerve za 2027. i 2028. Po kojim uslovima se Crne Gore može zadužiti i kako će to uticati na javne finansije?&nbsp;
Nikolić: Najavljena zaduženja u 2026. godini u obimu od 500 miliona odgovaraju iznosu kapitalnog dijela budžeta i izonosa potrebnog za plaćanje dugova i kamata koje dospijevaju tokom 2026.&nbsp;
Iako nije planirano da se koriste za tekuću potrošnju, činjenica da javne finansije godinama nijesu u stanju da finansiraju ni euro kapitalnih ulaganja, kao ni da vrate euro duga ili kamata iz sopstvenih sredstava, ne može biti razlog za zadovoljstvo.
Prostor za eventualno zaduženja u cilju kreiranja fiskalne rezerve za narednu godinu je razumno, s obzirom na to da je 2027. zahtjevna u tom pogledu. Ipak, bio bih srećniji kada bismo bili u mogućnosti da dio tih rezervi kreiramo uštedama na rashodnoj strani budžeta i time pošaljemo poruku sadašnjim i budućim kreditorima da radimo na tome da budemo u stanju da bar dio zaduženja vraćamo iz sopstvenih sredstava, a ne jedino i isključivo iz novih zaduženja. Uostalom, prije ili kasnije, kreditori će to i zahtijevati od nas.
<h2>Sve što se planira na bazi jeftine struje neko mora da plati&nbsp;</h2>
Analitika: Od januara 2026. EU je predvidjela početak primjene mehanizama za prekogranično usklađivanje emisija ugljen-dioksida kojim se nameće dodatni trošak na uvoz električne energije proizvedene iz uglja iz zemalja koje nijesu članice EU. Koliko to realno može uticati na cijenu električne energije u Crnoj Gori i koji su mogući kanali poskupljenja?
Nikolić: Direktna posljedica primjene novih propisa će biti dodatne dažbine na struju koja se izvozi, a koja se proizvodi iz fosilnih goriva, što će smanjiti mogućnost njene prodaje na ino tržištu.&nbsp;
Imajući u vidu da se niska cijena električne energije za domaće potrošače nadoknađuje jednim značajnim dijelom i izvozom po tržišnim cijenama, primjena novih propisa će sigurno pojačati pritisak na domaću cijenu električne energije.
A i nevezano za to, činjenica je da je cijena električne energije u Crnoj Gori izuzetno niska, što u jednoj značajnoj mjeri, kratkoročno, ublažava socijalnu situaciju građana, ali na srednji i dugi rok značajno iscrpljuje Elektroprivredu Crne Gore.&nbsp;
Istina, potencijal ove kompanije je i dalje značajan, te ona i dalje bez većih problema obezbjeđuje eksterno finansiranje novih projekata, no takva pozicija ne može trajati dovijeka. S toga je neophodno imati jasnu strategiju cijena električne energije, definisati jasan cilj šta se politkom niskih cijena električne energije želi postići i u kom roku se ciljevi mogu ostvariti, pod uslovom da sve to naša elektroenergetka kompanija može izdržati.&nbsp;
Jer, moramo biti svjesni da sve što se planira na bazi jeftine struje, bilo da se radi o socijalom aspekstu prema građanima, bilo da se radi o privlačenju određenih industrija kojima je električna energija značajan input, sve su to troškovi koje neko mora da plati. A ako niko ne plati, platiće ih naša najveća elektroenergetska kompanija.

Tag: zeljko-komsic