Predsjednik Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama Crne Gore Željko Rutović i član tog tijela Zoran Vujičić uputili su otvoreno pismo ambasadoru Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johanu Satleru ukazujući na političke pritiske i prijedlog za nezakonito razrješenje njihovog rukovodstva.
Oni su istakli da je Agencija izložena zabrinjavajućim i kontinuiranim pritiscima koji su kulminirali nakon kontrolnog saslušanja pred Odborom za ljudska prava i slobode Skupštine Crne Gore 1. oktobra i donošenjem zaključaka Odbora 22. oktobra.
- Umjesto da se rasprava vodi u skladu sa zakonom propisanim nadležnostima Agencije, saslušanje je pretvoreno u politički obračun sa članovima Savjeta, posebno sa predsjednikom Savjeta Željkom Rutovićem i članom Savjeta Zoranom Vujičićem - ocijenili su oni navodeći da je cilj takvog pristupa bio je da se, kroz neosnovane i paušalne optužbe, stvori privid opravdanosti za njihovo razrješenje, a ne iz razloga propisanih zakonom.
- Već isključivo zbog političke nepodobnosti i ličnih animoziteta unutar vladajuće parlamentarne većine - dodali su Rutović i Vujičić.
Naglasili su da se zaključkom Odbora za ljudska prava i slobode, konkretno u tački 10, od Administrativnog odbora Skupštine Crne Gore kao nadležog odbora traži da „razmotri mogućnost pokretanja inicijative za razrješenje predsjednika i člana Savjeta Agencije“, a da u obrazloženju ovog zaključka nema nijednog zakonskog osnova za smjenu.
- Već se poziva na navodnu „netransparentnost“, „probleme u radu“ i „nedovoljnu proaktivnost“. Takvi navodi nemaju nikakvo utemeljenje u Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti, niti predstavljaju zakonom predviđene razloge za razrješenje - ukazali su Rutović i Vujičić.
Oni su podsjetili da, prema članu 55 pomenutog Zakona, predsjednik i član Savjeta mogu biti razriješeni samo: na lični zahtjev, zbog trajnog gubitka radne sposobnosti, ako nastanu okolnosti nespojivosti iz člana 54 Zakona i ako prekrše obavezu čuvanja ličnih podataka.
Decidni su da ni jedan od ovih uslova nije ispunjen.
- Dakle, pokretanje inicijative za razrješenje predstavlja nezakonit čin i očigledan pokušaj političke smjene rukovodstva nezavisnog organa. Ovakvo postupanje nije samo napad na pojedince, već na sam princip institucionalne nezavisnosti, koji je temelj zaštite ljudskih prava, vladavine prava i evropskog demokratskog poretka - jasni su Rutović i Vujičić.
Pritisci na Savjet Agencije nijesu, kažu oni, novina.
- Oni traju kontinuirano više od tri godine, manifestujući se kroz javne diskreditacije, pokušaje opstrukcije rada, političke izjave o izmjeni zakona kako bi se omogućila smjena rukovodstva. Ova sistemska kampanja ima za cilj da se nezavisna institucija podvede pod političku kontrolu, što je u suprotnosti sa Ustavom Crne Gore i evropskim pravnim standardima - naglasili su Rutović i Vujičić.
Evropska pravna praksa jasno, kako su kazali, zabranjuje ovakve pokušaje.
- U predmetu Komisija protiv Njemačke (C-518/07), Sud pravde EU je utvrdio da svaka mogućnost političkog uticaja ili nadzora nad nadzornim organom za zaštitu podataka predstavlja kršenje obaveze države da obezbijedi njegovu potpunu nezavisnost. U predmetu Komisija protiv Austrije (C-614/10), Sud je naglasio da se nezavisnost mora štititi i od indirektnih oblika političkog pritiska. U slučaju Andrássy Baka protiv Mađarske (Evropski sud za ljudska prava, 2016), Sud je zaključio da je politički motivisana smjena predsjednika Vrhovnog suda predstavljala povredu prava na slobodu izražavanja i nezavisnost institucije - naveli su oni.
Podsjetili su i na Presudu Suda pravde EU u predmetu: Komisija protiv Mađarske (C-288/12).
- Sud je utvrdio da takvo postupanje predstavlja povredu obaveze nezavisnosti propisane Direktivom, jer „ni politička promjena ni institucionalna reorganizacija ne mogu opravdati prekid mandata nezavisnog tijela prije njegovog isteka“. Tačka 53. Presude: „Načelo potpune nezavisnosti znači da nadzorno tijelo mora biti zaštićeno od svakog spoljnog uticaja, bilo direktnog ili indirektnog, koji može ugroziti slobodu njegovih odluka.“ Tačka 54. Presude: „Prerani prestanak mandata rukovodioca nadzornog tijela može izazvati sumnju u nezavisnost te institucije, jer može stvoriti utisak da se vrši politički pritisak ili da postoji rizik od političke kontrole.“ Tačka 56. Presude:„Čak i ako država izvrši institucionalnu reformu, dužna je da osigura kontinuitet mandata i nezavisnost nosioca funkcije - naveli su oni.
Upravo ovakvi primjeri, smatraju oni, pokazuju da bi eventualno razrješenje predsjednika i člana Savjeta Agencije, bez zakonskog osnova, bilo flagrantno kršenje evropskih normi i standarda, te da bi to Crnu Goru dovelo u situaciju da se suoči sa ozbiljnim posljedicama po proces evropskih integracija i povjerenje međunarodnih partnera.
- Stoga pozivamo: Delegaciju Evropske unije u Crnoj Gori, Evropski odbor za zaštitu podataka (EDPB) i sve relevantne međunarodne institucije i organizacije za ljudska prava, da hitno reaguju i zaštite nezavisnost Agencije, u skladu sa evropskim principima i praksom - naglasili su Rutović i Vujičić.
Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama mora, decidni su oni, ostati nezavisna, profesionalna i zaštićena od političkog uticaja.
- Svaki pokušaj da se nezavisnost ove institucije naruši, predstavlja udar na pravnu sigurnost, urušavanje institucionalnog poretka i opasno udaljavanje Crne Gore od evropskih vrijednosti i standarda vladavine prava. Uvjereni smo da će međunarodna zajednica, stručna i građanska javnost prepoznati ozbiljnost situacije i da će njihova reakcija pomoći u očuvanju nezavisnosti institucija koje čine stub demokratskog poretka - zaključili su Rutović i Vujičić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Rutović i Vujičić pisali Satleru: Pokretanje inicijative za naše razrješenje je nezakonito i očigledan pokušaj političke smjene rukovodstva nezavisnog organa

Odbor za ljudska prava i slobode na današnjoj sjednici usvojio je zaključak kojim Skupštini predlaže razrješenje predsjednika Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama Željka Rutovića i člana Savjeta Zorana Vujičića.
Odbor je jednoglasno usvojio Izvještaj sa Predlogom zaključaka (12) sa kontrolnog saslušanja Rutovića, Vujičića i članice Tatjane Topalović na temu: „Odgovornost Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama zbog pasivnosti u slučajevima zloupotreba i nepostupanja po preporukama EU”, održanog 1. oktobra 2025. godine i podnijeće ga Skupštini na usvajanje.
U usvojenim zaključicma se navodi da je ukazano na brojne probleme i izazove u radu Agencije, među kojima su: netransparentnost rada, mogućnost nedozvoljenog uticaja na odluke Savjeta Agencije, nedovoljna proaktivnost po pitanju zaštite ličnih podataka i slobodnog pristupa informacijama, problemi u radu Savjeta i odnosima između organa Agencije, kao i da do održavanja kontrolnog saslušanja, Skupština Crne Gore tokom mandata ovog savjeta Agencije nije prihvatila izvještaje o stanju zaštite ličnih podataka i stanju u oblasti pristupa informacijama za 2022. i 2023. godinu.
- Skupština predlaže radnom tijelu nadležnom za izbor i imenovanja da, shodno svojoj nadležnosti, razmotri pokretanje inicijative za postupak razrješenja predsjednika i članova Savjeta Agencije prije isteka vremena na koje su imenovani - navodi se u zaključcima.

Predloženo razrješenje Rutovića i Vujičića

Kontrolno saslušanje članova Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodnog pristupa informacijama iz ugla organizatora istog pokazalo se kao amatersko populistička politička farsa, rekao je u emisiji "Na kraju dana", na Televiziji E, predsjednik Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka Željko Rutović. 
Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama Crne Gore je nezavisna institucija osnovana s ciljem da obezbijedi dosljednu primjenu prava na zaštitu i privatnost ličnih podataka, kao i na ostvarivanje građana na slobodan pristup informacijama. Kroz nadzor nad obradom i korištenjem ličnih podataka Agencija štiti privatnost svakog lica, podstiče odgovorno rukovanje informacijama i doprinosi jačanju povjerenja u javne institucije i privredne subjekte.
Eksponencijalni razvoj velikih baza podataka, kaže Rutović, mašinizacija i robotizacija snažno utiče na privatnost građana i njihove lične podatke, pa je u tom kontekstu još veći značaj nezavisnog regulatora je mnogo značajan zaštitu osnovnog ljudskog prava. 
- Regulatori čak i u savremenim demokratskim društvima, sa dugom demokratskom tradicijom veoma teško prate ove zahtjevne aktivnosti, odnosno postojanje vještačke inteligencije, s jedne strane neregulisani ambijent u kontekstu zaštite ličnih podataka i vještačke inteligencije, a sa druge strane sve stimulativnije mjere nadzora, manipulacije, kontrole i upravljanjem u krajnjem ljudskom sviješću posredstvom ovoga. Značaj nezavisnih institucija je kapitalan za svako demokratsko društvo, posebno za ono koje teži biti član Evropske unije - rekao je Rutović.
Na nedavno održanom kontrolnom saslušanju Odboru za ljudska prava upućene su brojne kritike na rad Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, a saslušani su članovi Savjeta Agencije Željko Rutović, Zoran Vujičić i Tatjana Topalović, a pozvani su, kako u zahtjevu stoji, zbog institucionalne pasivnosti agencije. 
Kontrolno saslušanje se, kaže Rutović, iz ugla organizatora istog pokazalo kao amatersko, populističko politička farsa. 
- Ta farsa ima za cilj arbitrarnost politike nad Ustavom, zakonima, pravom i nad međunarodnim standardima. Ovo je bio školski obrazac urušavanja vladavine prava. Apropo rečenog ovdje je pitanje forme i suštine, akcija koja je vođena i rukovođena nekoliko mjeseci morala je dati određenu formu kao oblandu za naše saslušanje - zaključio je Rutović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqEa2q_fwRSY&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Rutović: Kontrolno saslušanje se pokazalo kao amatersko populistička politička farsa i školski obrazac urušavanja vladavine prava

Veče crnogorskih publicista i književnih stvaralaca biće održano 21. juna u Skoplju, u organizaciji Crnogorske zajednice u Republici Makedoniji i časopisa Komun@ iz Podgorice.
Ljubiteljima pisane riječi predstaviće se mr Željko Rutović, kulturolog i publicista i autor više knjiga iz oblasti sociologije politike i sociologije kulture, kao i filozofije medija i istraživanja globalnih društvenih fenomena, Radojica Grba, pjesnik satiričar i aforističar, autor više knjiga poezije i aforizama i Saša Radunović, novinar i publicista, autor tri romana i jedne knjige kolumni.
Medijator večeri biće mr Amer Ramusović, glavni i odgovorni urednik časopisa Komun@.
Veče crnogorskih publicista i književnih stavaralaca počeće u 19 sati u Hotelu Kanet u Gradskom parku u Skoplju.

Veče crnogorskih publicista i književnih stvaralaca 21. juna u Skoplju

Nakon pedeset brojeva i trinaest godina rada, Komun@ se danas prepoznaje kulturološkom činjenicom, zašto ne reći, respektabilnim izdavačkim crnogorskim projektom. Tematski koncipirana na njegovanju i afirmaciji istorijsko-državotvorne baštine Crne Gore, ispunila je po ocjeni stručne i građanske javnosti svoju programsku misiju koja je tragovima trajanja identitetskog i duhovnog bića postala biljeg kulture sjećanja ravan školskoj lektiri.
Gotovo hiljadu i šeststo stranica Komune impozantan je istraživačko stvaralački opus posvećen prošlosti Crne Gore o kojoj su svojom izuzetnom posvećenošću i znanjem bilježila najeminentnija imena crnogorske istorije, kulture, nauke, publicistike, diplomatije, etnologije, etike, umjetnosti, novinarstva... Sumarno, civilizacijski legat koji ostaje hronikom vjernog i serioznog tumača i prikazivača milenijumskog multikulturalnog trajanja Crne Gore i svih njenih identitetskih znamenja, Komun@ je zorno dokumentarističko-faktografski iznosila na svjetlost dana. Za buduće čitače, tumače, godina, vjekova i nasljeđa Crne Gore. Za podsticaj i snaženje važnosti kulture samosvjesti o našoj prošlosti, o našem znanju o nama i svojoj državi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fkultura%2Fstampan-50-jubilarni-broj-komune-posvecen-u-cjelosti-kotoru&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ime Crne Gore i njene istorijske borbe za slobodu, pravo, čast i ugled, sjećanje i poštovanje njenih najvećih sinova u svim etapama razvoja, čovječanske zaloge uzvišenog antifašističkog nasljeđa, te međusobnog poštovanja vjera, nacija, kultura, jeste taj rodni list Komune kojim se i sama upisuje u znamenite tragove crnogorske kulturne baštine.
Zahvalnost svima koji su svih prethodnih godina imali razumijevanje i podršku za plemenitost misije za koju se vrijedi čitavim bićem svog života boriti. Jer, da, upravo je Komun@ priča o borbi za slobodu i trajanje.
Komun@ – mjesto za sve one kojima je Crna Gora, prije i izvan svega, dom sa svojim suverenim, nezavisnim identitetom, kulturom, istorijom i duhovnošću.
U ime novih godina, stranica i brojeva Komune, u ime njenog svjedočanstva kao nepobitne istine vremena i prostora, čast i poštovanje svima koji Komunu doživljavaju mjestom oko koga se vrijedi okupljati, svjedočanstva bilježiti i pamtiti, prenoseći u nasljeđe neprolazne vrijednosti crnogorske države i njenog sveukupnog bića.

Jubilarni 50. broj časopisa Komuna: Civilizacijski legat kulture sjećanja

Čuvanje tragova o narodu, njegovoj kulturi i državi je civilizacijsko, kulturološko, duhovno pitanje i obaveza svake generacije, jer njihov edukativni transfer upravo jeste doprinos čuvanju i njegovanju identiteta posebno danas u izazovnim globalnim procesima dominacije, kulturološke unifikacije i savremene medijske manipulacije. Ovo je saopšteno na promociji jedinstvenog neprofitnog glasila Komuna koje, kako je istaknuto, sve više prevazilazi crnogorske okvire. - Nakon Plava, Gusinja i Sarajeva, u organizaciji crnogorsko- slovenačkog zavičajnog društva Plava i Gusinja „Izvor“ proteklog vikenda, u njihovim prostorijama u Kranju, održana je promocija časopisa Komuna, s posebnim akcentom na posebna tematska izdanja posvećena Plavu i Gusinju - navodi se u saopštenju. Dugogodišnji predsjednik društva Šemso Đešević je istakao da je za njih ova promocija jedan mali praznik i prilika da se okupe i susretnu sa eminentnim gostima. Osvrćići se na tridesetdvogodišnji rad društva, koje je više od tri decenije posebno aktivno na očuvanju kulture, tradicije i običaja zavičaja i države Crne Gore iz koje su došli da žive u Sloveniju, kazao je da realizuju svake godine više projekata s ciljem da se okupi i održi manjinska zajednica, te predstavi kultura i stvaralaštvo svoga kraja, države iz koje potiče i države u kojoj njeni članovi žive. - Komuna tekstualno i slikovno, oblikovana na svojstven i originalan način, kao i dokumentovano svjedočenje o prošlosti, predstavlja pravi primjer kako se na profesionalan i mnogo lijep način sa sjajnim dizajnom može praviti novina na koju se mogu ugledati i mnoge sredine u regionu, a sve u duhu zajedništva i promoterstva kulturne baštine, običaja i tradicije naroda i narodnosti koji žive u Crnoj Gori i naravno u dijaspori - istakao je Đešević. Upravo posebna tematska izdanja posvećena Plavu i Gusinju, prema njegovim riječima, potvrđuju da tako i sami po sebi predstavljaju udžbenike za buduća pokoljenja. On je izrazio očekivanja da će u Komuni, sada kada je uveliko izašla van okvira Crne Gore, ubuduće mnogo veći prostor imati i oni koji stvaraju u regionu, a imaju mnogobrojne veze sa Crnom Gorom. - Čestitam uredništvu časopisa koje je na veoma poseban i vrhunski profesionalan način osjetilo svevremeni damar crnogorske stvarnosti naslonjene na bogatu tradiciju i sa pogledom u budućnost, ukoričivši je u ekskluzivan medijski novitet zvučnog imena Komuna - rekao je Đešević. Publicista i predsjednik Programskog odbora časopisa Željko Rutović rekao je da je Komuna kolektivna memorija bića Crne Gore, svih vjera, nacija i kultura, arhiv svakog pojedinca, njegovih želja, misli i osjećaja. - Očigledna je ambicija osnivača i izdavača Komune da multikulturalno biće Crne Gore bude karakter svih naših tragova koji jesu i nisu poznati ovdašnjem opusu koji na prirodan način treba da postane valorizovan u našim sjećanjima - naveo je Rutović. On je, između ostalog, rekao da istorija ljudskog roda i civilizacije nije ništa drugo nego istorija njegovih tragova, te da u tim tragovima ostalo je svekoliko trajanje. - Tamo gdje nije bilo tih tragova, civilizacija je upadala u probleme, što znači da čuvanje tragova o narodu, njegovoj kulturi i državi jeste civilizacijsko, kulturološko, duhovno pitanje i obaveza svake generacije. jer njihov edukativni transfer upravo jeste doprinos čuvanju i njegovanju identiteta posebno danas u izazovnim globalnim procesima dominacije, kulturološke unifikacije i savremene medijske manipulacije - istako je Ruotvić. Komuna je, prema njegovim riječima, crnogorska agora, zbir različitih glasova sjećanja o nama, o našim tragovima, o našoj prošlosti zarad nekin novih čitača i tumača naše prošlosti i njene velike vrijednosti“, kazao je on. - Svaki broj Komune, pa i ovi posvećeni Plavu i Gusinju, predstavljaju pisano predanje za nove generacije. Riječ je o kulturološkom tkanju svijesti i savjesti svijesti svakog od nas o nama samima, o drugom, o našim precima, biljezima, usudima, pregnućima i državotvornim vinućima pa je zato važno reći koliko je prijeko potrebna, snažna i značajna Komuna, koja na plemenitoj misli građanskih posvećenika i intelektualaca ostavlja vrijedno tkanje - kazao je Rutović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241119101152_e803e6c586d18f2a3084208417fc382dda84cb63202f738882de3d13c2621657.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241119101152_e803e6c586d18f2a3084208417fc382dda84cb63202f738882de3d13c2621657" data-rendition-name="original" width="2048" height="1536" loading="lazy" alt="Sa promocije u Sloveniji"> </figure>  Glavni i odgovorni urednik Komune Amer Ramusović kazao je da je ovaj časopis njegovo štampano sjećanje. - Moja naslijeđena dobrobit crnogorske nematerijalne kulturne baštine -njen jezik, običaji, tradicija, njen duh i njena duhovitost, njen kolorit i crno-bijela potka, doživljaj i događaj - naveo je Raumović. Smatra da je nasušna potreba svih nas koji smo ikada bili u bilo kojem obliku dodira sa Crnom Gorom i njenim životom da čuvamo itekako bogatu crnogorsku baštinu, tradiciju i običaje svih naših naroda, za šta se od prvog broja sada daleke 2011. godine, pa sve do 50-jubilarnog, koji će uskoro ugledati svijetlo dana, opredijelila i Komuna. - Naš časopis je popularno-naučnog i edukativno-zabavnog karaktera i u proteklom periodu izgradili smo i profilisali sopstvenu fizionomiju, kojoj pečat daju autentičnost, prepoznatljivost i kvalitet objavljenih tekstova. Komuna je u svome žanru prepoznatljiva i formom i sadržinom. To je brani od šablona, ali ima stalne i povremene saradnike, čiji je tekstovi čine onim što jeste. Na njih smo svakako ponosni, jer brojna prepoznatljiva imena akademika, profesora sa univerziteta, različitih javnih, društvenih, kulturnih radnika,umjetnika,arhitekata, istoričara, novinara... govore o tome - istakao je Ramusović.&nbsp; Dodaje da u naučnom i kulturološkom pogledu tekstovi se odnose na različite oblasti: istoriju, etnologiju, arheologiju, umjetnost, sociologiju, istoriju književnosti, muziku i folklor, kulturu, pravo, jezik, sport i sve ono što čini ukupnu baštinu Crne Gore.&nbsp; - Tako je bilo i sa ova dva posebna tematska broja posvećena vašem rodnom kraju, našta smo zaista ponosni, jer to nam govore svi oni koji su čitali ta izdanja, a evo i vi to potvrđujete - rekao je Ramusović. Dodaje da je krug tema vrlo širok, sadržaji su razuđeni, interesantni i uvijek novi sa podsjećanjem na značajne događaje i ličnosti, znamenite, manje poznate ili zaboravljene. - Što potvrđuje da Komuna iznova ukazuje na bogato kulturno blago, na sve što je bilo, što čili i nestaje, ali što je i sada živo i aktuelno, njihovu aksiološku vrijednost i brojna obilježja, na pečat koji su ostvarili ljudi i vrijeme na život i običaje, rad i stvaralaštvo - kazao je Ramusović. Kazao je da u Sloveniji, u svim teškim u turbulentnim godinama za nama, dokazuju vezu sa matičnom državom i rodnim krajem. - Vi ste svojim radom i uz dosta muke i problema mnogo toga postigli u ovoj lijepoj zemlji koja je vaša druga domovina zajedno sa majkom Crnom Gorom - naveo je Ramusović. Dodaje da je optimista da oni koji žive u Crnoj Gori, a zajedno sa brojnim crnogorskim iseljenicima koji su iz ko zna iz kojih razloga stigli i u Sloveniju, nastojati da prezentacijom jezika, kulture folkora i ostalih tradicionalnih vrijednosti naroda koji žive u matici i širom svijeta sačuvaju je od raznih nasrtaja i krivotvorenja istorije. - Samo tako će zajedno taj put, uvjeren sam, biti nastavljen kao podstrek za buduće generacije i pokoljenja koja dolaze i koja će osjetiti blagotvorno dejstvo ulaska Crne Gore u krug evro-atlanskih zemalja - istakao je Ramusović.

Rutović: Komuna crnogorska agora, zbir različitih glasova sjećanja o našim tragovima

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: zeljko-rutovic