Ženska seniorska fudbalska reprezentacija Crne Gore igraće sjutra u Podgorici, u prijateljskom meču, sa Rumunijom.&nbsp;
Selektor Mirko Marić očekuje da će tim koji vodi uspješnu godinu završiti na lijep način – pozitivnim rezultatom protiv kvalitetnog rivala.
Duel sa Rumunijom biće odigran na glavnom terenu Trening kampa Fudbalskog saveza i predstavlja posljednju provjeru pred izazove koje crnogorski tim čekaju od marta u UEFA B Ligi nacija, ujedno i kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 2027. godine.
"Rumunija je dobra selekcija, brza i agresivna, ali baš smo željeli takvog rivala, jer nas takvi protivnici očekuju u narednom periodu", kazao je Marić.
Crna Gora je prošlog mjeseca odigrala dva kontrolna meča protiv Hrvatske u gostima.&nbsp;
Pobijedila je u prvom 3:1, a izgubila u drugom 2:1.
"Odigrali smo dobro te utakmice, vjerujem da ćemo i protiv Rumunije biti najmanje na tom nivou. Žao mi je što smo izgubili drugi meč, jer smo godinu mogli da završimo bez poraza, a nismo zaslužili takav ishod igrom koju smo pokazali. Do marta ima još dosta, Rumunija je posljednja provjera, ali izgledamo dobro u ovom momentu. To nas hrabri pred mečeve koji nas čekaju", rekao je selektor.
Crna Gora će u grupi igrati protiv Velsa, Češke i Albanije.
"Mnogo je važno da sve igračice budu spremne. Nadam se da će se do tada vratiti i Slađana Bulatović i Anđela Tošković. Imamo dvije zahtjevne utakmice na startu, Albaniju i Vels, tako da je vrlo važno da imamo sve djevojke na raspolaganju", naglasio je Marić.&nbsp;
Duel na trening kampu počeće u 13 sati.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Crnogorske fudbalerke sjutra sa Rumunijom

U Francuskoj je u toku istraga protiv visokog državnog službenika Kristijana Negra, kojeg više od 240 žena optužuje da ih je godinama drogirao tokom razgovora za posao u Ministarstvu kulture. Žene tvrde da im je u kafu ili čaj potajno dodavao snažan diuretik, a zatim ih vodio u duge šetnje daleko od toaleta, izazivajući nekontrolisanu potrebu za mokrenjem i dovodeći ih u stanje teškog poniženja, piše The Guardian.
Istražni sudija ispituje navode da je Negre tokom devetogodišnjeg perioda sistematski sprovodio ovaj neobični obrazac ponašanja. Nakon što bi žene popile napitak, predlagao bi da se razgovor nastavi u šetnji. Mnoge od njih prisjećaju se osjećaja velike neprijatnosti dok su se borile sa sve jačom potrebom da odu u toalet. Neke od njih nijesu uspjele da ga pronađu na vrijeme, što je na njih ostavilo trajne posljedice.
Slučaj je otkriven 2018. godine, kada ga je kolega prijavio zbog pokušaja fotografisanja nogu jedne službenice. Policija je tada pronašla tabelu u računaru nazvanu „Eksperimenti“, u kojoj je Negre navodno precizno bilježio vrijeme davanja supstance i reakcije žena.
Godinu kasnije bio je suspendovan i stavljen pod zvaničnu istragu zbog niza optužbi — od drogiranja do seksualnog napada. Njegova advokatica nije željela da komentariše slučaj dok je istraga u toku.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fnouvelleaubefr%2Fstatus%2F1987943340004807088%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1987943340004807088%7Ctwgr%5E4d77be67faf00576bc8839dbb3984550339dc337%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>Iskustvo koje je ostavilo trajne emocionalne posljedice</h2>
Silvi Delezèn, 45-godišnja marketing stručnjakinja, jedna je od žena koje su ga prijavile. Kada ju je Negre 2015. kontaktirao preko LinkedIna i pozvao na razgovor u Pariz, bila je oduševljena.
- Sanjala sam da radim u Ministarstvu kulture - ispričala je.&nbsp;
Međutim, umjesto očekivanog posla, doživjela je iskustvo koje je ostavilo trajne emocionalne posljedice.&nbsp;
- Tada nijesam ni znala da ovakav vid napada postoji - rekla je ona.
Tokom razgovora, iz pristojnosti je prihvatila kafu. Negre joj je, tvrdi, predao šolju nakon što se nakratko okrenuo, a zatim predložio šetnju kroz Tilerije.
- Osjećala sam sve jaču potrebu da odem u toalet. Ruke su mi drhtale, srce mi je jako lupalo, znojila sam se i bilo mi je neprijatno. Rekla sam mu da mi je potrebna pauza, ali on je nastavio da hoda - ispričala je ona.
Na kraju je morala da se skloni pored jednog tunela.&nbsp;
- Prišao je, skinuo jaknu i rekao: "Zakloniću vas." Bilo mi je čudno - navela je.
Godinama je krivila sebe, izbjegavala Pariz i odustala od traženja posla.&nbsp;
- Imala sam košmare, izlive bijesa. Prestala sam da tražim posao jer sam mislila da nijesam dovoljno dobra - ispričala je.
Slično iskustvo imala je i Anais de Vos, koja je 2011. kao 28-godišnjakinja bila na razgovoru za posao. Nakon kafe koju joj je pripremio, Negre ju je poveo u šetnju. Kada je rekla da joj je potreban toalet, ignorisao je.&nbsp;
- Pogledao me i rekao: "Treba li ti toalet?" Bila sam zatečena - kazala je ona.
Uspjela je da uđe u jedan kafić, ali je već bilo kasno.
Emili, koja je koristila pseudonim, imala je 29 godina kada ju je 2017. pozvao na razgovor u Strazbur. Nakon što joj je ponudio čaj, odveo ju je u dugu šetnju.&nbsp;
- Rekla sam da moram u toalet, ali on je insistirao da nastavimo. Hodao je veoma sporo... osjećala sam vrtoglavicu - ispričala je ona.
<h2>Pravda koja kasni šest godina</h2>
Šest godina nakon početka istrage, suđenje Kristijanu Negreu još nije zakazano, što žrtvama produžava agoniju.
- Šest godina kasnije i dalje čekamo suđenje — to je zapanjujuće. Ovaj proces nam donosi više stresa nego olakšanja. Pravda ne bi smjela tako da izgleda
Sa tim se slaže i Anais de Vos: „Imamo osjećaj kao da smo drugi put viktimizovane.“
Advokatica nekoliko žena, Luiz Beriò, ističe da ovo nije samo stvar seksualne fantazije.&nbsp;
- Radi se o moći i kontroli nad ženama… kroz poniženje i dominaciju - rekla je, dodajući da dugotrajni postupak predstavlja „sekundarnu viktimizaciju“ od strane pravosuđa.
<h2>Odgovornost sistema</h2>
Dok čeka suđenje, Negreu je dozvoljeno da radi u privatnom sektoru. Iako su neke žene dobile odštetu u građanskoj parnici protiv države, samo Ministarstvo kulture nije proglašeno odgovornim. Sindikat kulture CGT smatra da je u pitanju sistemski propust.
- Želimo da ministarstvo prizna svoju odgovornost kao poslodavac — postojao je sistemski problem koji je omogućio visokom državnom službeniku da se ovako ponaša godinama - saopštili su iz sindikata, podsjećajući da su ranije postojale i druge pritužbe na njega.
Silvi Delezèn, koja danas radi u Lilu, zaključuje jasnom porukom: „Moj prioritet je da se ovo više nikada nikome ne dogodi.“

Službenik drogirao više od 240 žena tokom razgovora za posao: "Nijesam znala da takav napad postoji"

Demokratski razvoj države ogleda se u efikasnosti i odgovornosti institucija u zaštiti žena od nasilja, država i nadležni organi moraju djelovati brže, koordinisanije i odlučnije, uz jasniju i ujednačeniju sudsku praksu.
To je poručeno na Danima otvorenih vrata Centra za ženska prava, kojim je počela kampanja borbe protiv nasilja nad ženama.
Direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević, poručila je da se "demokratski razvoj jedne države mjeri brzinom i kvalitetom zaštite žena od nasilja, a reakcija sistema na nasilje nad ženama je „lakmus test vladavine prava“.
- Ako država ne može zaštititi one koji su najugroženiji, onda nijedan drugi reformski uspjeh nema punu vrijednost - jasna je Raičević.
Samo ove godine pružile su, kaže, oko 4.000 specijalizovanih usluga i podržale 242 žene, od kojih 129 prvi put, više nego ijedne prethodne godine. Raičević je podsjetila da žrtve u najvećem broju slučajeva ukazuju na sporost institucija i nedostatak senzibiliteta, zbog čega je podrška specijalizovanih servisa nezamjenjiva.&nbsp;
Raičević je navela da je kroz rad u brojnim radnim grupama, Centar za ženska prava, dostavio veliki broj preporuka koje su ušle u državne dokumente, uključujući "Akcioni plan za poglavlje 23, prve sudske smjernice za dosljedniju i rodno osjetljivu kaznenu politiku i novu Strategiju za zaštitu žrtava".
Centar za ženska prava je u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija i drugim institucijama,a uz podršku EBRD formirao radnu grupu &nbsp;za izradu prvog Protokola za suzbijanje seksualnog nasilja u školama. U saradnji sa Vrhovnim državnim tužilaštvom prate primjenu obavezujućeg uputstva za tužioce, o čemu su objavile i prvi izvještaj.
Kroz učešće u Nadzornom odboru za Reformsku agendu, Centar prati sprovođenje mjera protiv rodno zasnovanog nasilja, a doprinio je i izradi nacionalne strategije za rodnu ravnopravnost i lokalnog plana Glavnog grada.
Raičević je navela da, kroz rad u Operativnom timu za borbu protiv nasilja nad ženama i nacionalnom timu za identifikaciju žrtava trgovine ljudima, Centar kontinuirano radi na unapređenju institucionalnih praksi i većoj zaštiti žrtava. Posebno je istakla projekte rehabilitacije i integracije žrtava nasilja i djece, kao i obuke za pravosuđe, policiju, socijalne službe i građane.
Uz podršku Britanske vlade, Centar je omogućio pristup pravdi kroz besplatnu pravnu pomoć, dok je podrška EU i drugih partnera omogućila nadzor nad sudskim postupcima, obuke i direktan rad sa žrtvama.
Raičević je podsjetila na snažan odjek prve regionalne kampanje protiv femicida, pokrenute u saradnji s partnerima iz regiona i agencijom McCann. Kampanja, kako je naglasila, „govori istinu koja se često gura pod tepih – da mnoge žene nasilje počinju da trpe upravo od dana vjenčanja, i da ono traje godinama“.
Zaključila je da će Centar nastaviti da radi na terenu, uz zajednicu i institucije, kroz radionice, obuke, proteste i neposrednu podršku ženama.
Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić poručila je da država i institucije moraju djelovati brže, koordinisanije i odlučnije u zaštiti žena od nasilja, uz jasniju i ujednačeniju sudsku praksu u ovoj oblasti.
- Pravni okvir postoji, ali nije dovoljno efikasan da spriječi najteže ishode - istakla je Pavličić.
Dodala je da je „uloga sudova ključna i da moramo postupati bez odlaganja, sa punim razumijevanjem položaja žrtava, kako bismo spriječili njihovu sekundarnu viktimizaciju“.
- Pokrenula sam izradu Smjernica za izricanje kazni u predmetima seksualnog i rodno zasnovanog nasilja jer je neophodno da sudovi primjenjuju zakon jasnije, dosljednije i rodno senzitivno - rekla je Pavličić
Prema njenim riječima "smjernice treba da obezbijede ujednačenu kaznenu politiku i pravovremeno reagovanje kako bi se spriječilo ponavljanje nasilja“.
Pavličić je naglasila da borba protiv rodno zasnovanog nasilja zahtijeva usklađeno djelovanje policije, pravosuđa, socijalnih službi, obrazovnih institucija i nevladinog sektora, jer nijedna institucija, "pa ni Vrhovni sud, ne može sama odgovoriti na sve izazove".
Viša državna tužiteljka Ana Radović poručila je da je &nbsp;„zaštita žena koje trpe nasilje apsolutni prioritet tužilaštva, naglašavajući da svaka odluka i svaka reakcija institucija direktno utiče na sigurnost žrtava i može spriječiti ili dovesti do tragedije".
- Zaštita žena mora biti u prvom planu. Svaka prijava nasilja, svaki poziv, svaki nagovještaj rizika zahtijeva hitnu i odlučnu reakciju. Nema čekanja i nema odlaganja kada je život žene ugrožen - poručila je Radović.
Podsjetila je da je upravo zato "Vrhovni državni tužilac donio Uputstvo koje jasno definiše obaveze tužilaca, standarde postupanja i obaveznu, brzu koordinaciju sa policijom i centrima za socijalni rad".
- Ovo Uputstvo je poruka žrtvama da nijesu same i poruka počiniocima da nasilje neće proći nekažnjeno - kazala je ona.
Radović je naglasila da je najveća snaga Uputstva u njegovoj hitnosti i jasnim procedurama" svaki slučaj nasilja mora odmah biti obrađen, uz procjenu rizika i preduzimanje mjera zaštite bez odlaganja. Istakla je da su multisektorska saradnja i stalna komunikacija sa žrtvama ključni preduslovi da sistem zaista funkcioniše i da žene osjete sigurnost".
- Tužilaštvo mora graditi povjerenje kod žena, da znaju da će biti saslušane, zaštićene i da neće biti vraćene u opasnost - navela je.
Dodala je da je za uspješnu primjenu Uputstva neophodno kontinuirano jačanje kapaciteta tužilaca, policije i socijalnih službi, kako bi svaka institucija mogla da reaguje brzo, dosljedno i odgovorno.
Radović je poručila da će tužilaštvo nastaviti da preduzima sve radnje kako bi sistem zaštite funkcionisao bez izuzetka, naglašavajući da je „svaki život zaštićen samo onda kada svaka institucija uradi svoj dio posla“.
Britanska ambasadorka Don Meken, poručila je da je borba protiv rodno zasnovanog nasilja dugoročan prioritet Ujedinjenog Kraljevstva u Crnoj Gori.
- Godinama podržavamo snažnu mrežu organizacija civilnog društva koje se zalažu za rodnu ravnopravnost i ukazuju na povrede prava žena. One su ključne u borbi protiv antirodnih narativa koji usporavaju napredak društva - poručila je ona.
Dodala je da je pitanje borbe protiv rodno zasnovanog nasilja „važan dio završnih mjerila za poglavlje 23 i značajan segment Reformske agende“, te da je zbog toga nužna kontinuirana podrška institucijama sistema.
- Britanska ambasada je u prethodnom periodu pružala podršku tužilaštvu i sudijama kako bi se unaprijedila institucionalna reakcija u slučajevima nasilja nad ženama - poručila je
Centar za ženska prava ima, ukazuje, ključnu ulogu u zagovaranju sistemskih promjena, ali i u pružanju besplatne specijalizovane pomoći žrtvama nasilja,od pravnog savjetovanja i zastupanja, do psihološke podrške i pratnji kroz postupke.
Kako je kazala, bez takve vrste pravne i psihosocijalne podrške, mnoge žene ne bi mogle ostvariti pravo na pristup pravdi.&nbsp;
Psihološkinja Centra za ženska prava Ana Jaredić, istakla je da je ženama koje preživljavaju nasilje najpotrebnije povjerenje, jasna informacija i osjećaj sigurnosti, te naglasila da sistem mora djelovati brže, ujednačenije i osjetljivije na rizik.
- Naš servis pruža sveobuhvatnu podršku ženama koje su preživjele nasilje, od besplatne pravne pomoći i psihološke podrške, do pratnji kroz institucije i hitnih intervencija. Važno je da žena osjeti da nije sama i da proces može proći bez dodatnog straha - kazala je Jaredić.
Dodala je da se samo u ovoj godini Centru za ženska prava obratilo 242 žena, među kojima 129 novih korisnica, te da je pruženo 3958 pojedinačnih usluga.
- Iza svakog od tih brojeva stoji jedna osoba, jedan život i jedna priča, to je ono što našem radu daje smisao - naglasila je ona.
Objasnila je da žene koje se obraćaju Centru najčešće nose dvije ključne brige da li će im se vjerovati i šta ih dalje čeka.&nbsp;
- Povjerenje u iskaz žrtve je osnov za procjenu rizika i za pravovremeno izricanje zaštitnih mjera - jasna je ona.
Druga velika potreba žena je jasna i stalna informisanost o postupku, jer im procesi, od prijave do sudskog postupka često djeluju nepredvidivo i zastrašujuće.
Zato Centar posebnu pažnju posvećuje objašnjavanju svakog koraka i održavanju kontinuirane komunikacije, što ženama donosi osjećaj kontrole, sigurnosti i stabilnosti.
Ona je istakla da u svakodnevnom radu vide i gdje u praksi nastaju prepreke,neujednačeni standardi, nedovoljno jasne procedure i nedostatak koordinacije.&nbsp;
- Te uvide Centar aktivno prenosi institucijama kroz radne grupe, kako bi doprinio unapređenju sistema, i u korist žena koje se nikada neće direktno obratiti organizaciji, ali jednako zavise od efikasne institucionalne zaštite - navela je.
Servisi Centra za ženska prava su važni, ali da sami po sebi ne mogu zamijeniti obaveze institucija.&nbsp;
- Ključ uspjeha je da policija, tužilaštva, socijalne službe, sudovi i zdravstveni sistem postupaju proaktivno, blagovremeno i u skladu sa svojim obavezama - kazala je.
U tom kontekstu, naglasila je da su Dani otvorenih vrata važan prostor za dijalog, saradnju i zajedničko djelovanje, kako bi svaka žena u Crnoj Gori dobila pravovremenu i adekvatnu zaštitu, bez obzira na to gdje živi.

1084x550

Raičević: Zaštita žena je temelj vladavine prava

Naše društvo ne smije dozvoliti da se nasilje nad ženama relativizuje, ignoriše ili tretira kao privatna stvar - poručila je potpredsjednica Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista (DPS) u Beranama Nataša Mijović naglašavajući da ta partija najoštrije osuđuje sve nedavne slučajeve brutalnog nasilja i zlostavljanja žena u tom gradu.
Ovo, kako je podvukla, nijesu izolovani incidenti - nego sistemski problem koji se godinama produbljuje zbog nedostatka preventivnog djelovanja, neefikasne zaštite i sporih reakcija i neefikasnih nadležnih institucija.
- Posljednjih dana Berane je, nažalost, bilo ispunjeno uznemirujućim vijestima o fizičkom nasilju, seksualnom zlostavljanju, prijetnjama i ponižavanju žena, što predstavlja alarmantan signal da sigurnost i dostojanstvo žena nijesu adekvatno zaštićeni - konstatovala je Mijović.
Posebno, kaže ona, zabrinjava nedavno otkriven slučaj trgovine ljudima, u kojem je ženska osoba bila primoravana na polne radnje, držana u zavisničkom odnosu, zlostavljana i prisiljavana na prostituciju.
- Ovakvi događaji, zajedno sa nedavnim brutalnim fizičkim napadom na ženu u jednom ugostiteljskom objektu, te prijetnjama i zlostavljanjem u porodici, jasno ukazuju na ozbiljnu eskalaciju nasilja nad ženama u Beranama - decidna je Mijović.
Svaka žena, podvlači ona, ima pravo da živi bez straha, bez ucjena, bez ponižavanja i bez nasilja.
- Zbog toga Opštinski odbor DPS Berane zahtijeva hitne i odlučne reakcije svih nadležnih, kontinuiran rad na prevenciji kako bi se spriječilo da se ovakvi slučajevi uopšte dogode - navela je Mijović.
Demokratska partija socijalista će, poručuje ona, nastaviti da insistira na stvaranju društva u kojem je zaštita žena stvarna, kontinuirana i djelotvorna.
&nbsp;- Društva u kojem je sigurnost žena prioritet, a ne samo deklarativna obaveza - zaključila je Mijović.

1250x600

Mijović: Sigurnost i dostojanstvo žena nijesu adekvatno zaštićeni, DPS Berane zahtijeva hitne i odlučne reakcije svih nadležnih

Žene na sjeveru Crne Gore i dalje se suočavaju sa sistemskom nejednakošću, društvenim predrasudama i nedostatkom institucionalne podrške, ocijenila je aktivistkinja iz organizacije Poligon za žensku izuzetnost – Sofija, Rebeka Čilović.
Ona je, u intervjuu agenciji MINA, kazala da jedino savjetovalište za žene žrtve nasilja koje je ta organizacija sa sjedištem u Beranama imala, ali i jedno od malobrojnih takvih ustanova na sjeveru, već više od šest mjeseci ne funkcioniše zbog nedostatka finansijskih sredstava.
Kako je istakla Čilović, dok se država i institucije bave velikim temama, svakodnevni život žena na sjeveru prolazi u tišini - bez pravne, ekonomske i institucionalne podrške. 
Na pitanje o napretku u ostvarivanju ženskih ljudskih prava na sjeveru u posljednjih godinu, Čilović je istakla da se nikada nije više govorilo o razvoju sjevera, ali da u isto vrijeme nikada više nijesu isplivali na površinu fenomeni koje novac ne može da reguliše.
- Gotovo mi je nezamislivo da i danas govorimo o narativu u kojem se žene glorifikuju samo kada su “mučenice” - kazala je Čilović.
Ona je kazala da komentari pohvale i oduševljenja postoje u slučajevima kada se govori o mladoj ženi sa sela koja, bez veće podrške, uzgaja stoku i proizvodi hranu za širu prodaju. 
- I svi bi rekli — pa šta je tu loše i čudno? Ništa, osim činjenice da niko neće pružiti podršku da se taj fizički težak posao olakša - navela je Čilović. 
Prema njenim riječima, umjesto toga, potrebno je pružiti uvid u mehanizme koji znače da žena ne mora sve ručno da obrađuje, već da može i pametnije.
- Upravo u toj ženskoj intelektualnoj snazi leži sva naša tragedija. Društvo je željno hrapavih ruku, naboranog lica i divi se ženama koje po snijegu i ledu kopaju krompire. Izgleda da što više žena „potegne“, to više vrijedi - kazala je Čilović.
Sa druge strane, kako je naglasila, ne valja kada žena misli, sazna, ili kada prijavi fizičko ili psihičko nasilje.
- Još nijesam čula da postoji konsenzus u zajednicama oko nasilja koje žene trpe, ali sam se naslušala pitanja i komentara u dobro poznatom maniru: “Šta li mu je uradila? Mora da mu je nešto uradila. Loše mu je radila - kazala je Čilović. 
Ona je poručila da je upravo rad tiho, ali sigurno, postao ženina druga realnost.
- Kada pogledam markete — ne vidim muškarce. Kada vidim da se nose paketi — vidim ženske ruke. Ali pravdu ne vidim - navela je Čilović dodajući da je pravda definitivno ostala u muškim rukama.
Ona je kazala da ekonomsko i verbalno nasilje “cvjeta”, ali da ga više niko ne smatra bitnim.
Govoreći o odnosu države prema ženama na sjeveru, Čilović je upozorila da je, uprkos deklarativnim politikama o razvoju, država zanemarila stvarne potrebe žena na sjeveru Crne Gore, navodeći da su one i dalje zatvorene u privatni prostor, u značajnoj mjeri lišene mogućnosti javnog života i ekonomskog osnaživanja. 
- Država se bavi velikim temama, a naizgled male sudbine u Crnoj Gori pokazatelj su suštinske nebrige za stanje u kojem se žene na sjeveru nalaze - navela je Čilović.
Ona je naglasila da je i u relevantnim državnim ustanovama jasno da ženama na sjeveru nije dato isto pravo, a ni znanje da ta prava koriste.
<h2>Organizacije sa sjevera potcijenjene i marginalizovane </h2>
Čilović je, na pitanje o uključenosti predstavnica ženskih organizacija u donošenje javnih politika i relevantne zakonske regulative, ocijenila da su organizacije sa sjevera potcijenjene i marginalizovane.
- Stiče se utisak da ženske organizacije sa sjevera stalno treba da “porastu”. Nikako da postanemo dovoljno kredibilne, dovoljno pametne - navela je Čilović.
Ona je kazala da, uprkos povremenom zamoru ili ljutnji, nikako ne odustaju. 
- Nikada se niko iz raznih ministarstava nije našao da nas pozove. Ali ponavljam, to je zato što smo “mali” i nijesmo dostojni da nas oni, čiji je to posao, prime - navela je Čilović.
Prema njenim riječima, u nadležnim ministarstvim ih lako odbijaju na pozivima koje raspisuju, ali ignorišu i njihove dopise.
Čilović je kazala da organizacija Sofija, uprkos tome, radi velike stvari. 
- I da nijesmo članovi radnih grupa - mada je naša sudbina vezana za teren - šta će ženi iz Petnjice, Andrijevice ili Berana bolja zakonska regulativa, kada benefite tih pustih slova nije ni prije osjetila - upitala je Čilović.
Kako je istakla, to lijepo zvuči, ali u praksi ne djeluje.
Upitana da li država radi dovoljno da osnaži žene na sjeveru i da li misli da ima političke volje za to, Čilović je kazala da se vide samo kozmetički pomaci, ali da vjeruje da će sa većim pritiskom doći i veće promjene.
- Osim nekih kozmetičkih pomaka, ne vidim suštinsku volju da nas sve zajedno zaboli ono što žene trpe vijekovima, a da budemo iskrene - danas su mnoga mjesta bolna - rekla je Čilović.
Ona smatra da, više nego na volju sa najvišeg nivoa, računa na pritisak koji, kako je navela, prije ili kasnije mora doći kao posljedica svega što se “gura pod tepih”.
- Koliko je još žrtava potrebno da se dođe do pomaka — to nije pitanje, već briga - navela je Čilović i naglasila da će nastaviti da brinu i budu posvećene borbi za bolji položaj žena. 
<h2>Savjetovalište u Beranama prestalo da radi zbog nedovoljno novca</h2>
U Beranama je u februaru 2023. godine otvoreno savjetovalište za žene žrtve nasilja, čije usluge su, prema riječima Čilović, koristile žene iz Berana, Petnjice i Andrijevice, ali i drugih susjednih opština.
To savjetovalište, kako je kazala, već pola godine nema svoj prostor i ne funkcioniše. 
- Već više od šest mjeseci ne funkcioniše jedino savjetovalište za žene žrtve nasilja koje je "Sofija" imala. Zbog nedostatka finansijskih sredstava njegov rad je obustavljen - saopštila je Čilović.
Ona je naglasila da je, uprkos tome, "Sofija" nastavila da radi, dodajući da toj organizaciji žene vjeruju.
- To je kapital stvoren uz jako malo resursa - navela je Čilović, dodajući da i sada, na dobrovoljnoj osnovi, daju sve od sebe da pomognu svim ženama koje im se obrate.
- Uz ogromnu podršku Centra za ženska prava i LGBT Foruma Progres, tamo gdje nijesmo mogle same, one su preuzimale dalji razvoj pojedinačnih slučajeva - kazala je Čilović.
Ona je naglasila da je veoma važno da u Beranama nastavi da postoji savjetovalište, kao i da ono pripada organizaciji kao što je "Sofija". 
- Jer, na sjeveru, doći u neku kancelariju i reći da si žrtva — gotovo je nezamislivo. A ipak, vjerujte, to se dešava gotovo svakodnevno - kazala je Čilović.
Ona je naglasila da jeste važno pomoći "Sofiji", ali da aktivistkinje, čak i da te pomoći ne bude sa državnog nivoa, neće biti same i neće odustati.
Na pitanje o saradnji sa policijom i predstavnicima pravosudnih organa u slučajevima rodno zasnovanog nasilja, Čilović je ukazala na značaj podrške koju su pružale ženama u tim situacijama. 
- Nije lako čekati po hladnim hodnicima raznih institucija satima. To je već prvi signal koji ti govori: “Šta ćeš ovdje?”. Iznošenje intime, bola i jada pred nepoznatim ljudima, koji vrlo često imaju suzdržan pogled ili profesionalnu deformaciju da u svakom vide krivca, a nikada istinsku žrtvu — teško je i ponižavajuće - navela je Čilović.
Ona je rekla da, ako policajac, socijalna radnica ili medicinska sestra misle: “Žena sama tražila batine”, problem više nije samo te žene, već i društva koje je dopustilo da takvi ljudi rade takav posao.

Čilović: Evidentna suštinska nebriga države za stanje ženskih prava na sjeveru

Žene u filmu još uvijek igraju u sistemu koji nije stvoren za njih – ali ga mijenjaju, ulogu po ulogu, film po film. To je bila ključna poruka razgovora „Mjesto žena u industriji filma – jednake šanse?“, održanog u okviru programa FUNK Kino Festivala umjetnosti, nauke i kulture Univerziteta Crne Gore. (FOTO)
Publika je slušala iskrene, britke i duboko promišljene poruke četiri istaknute umjetnice: Bojane Maljević, Marije Škaričić, Nade Šargin i &nbsp;Marije Perović, koje su govorile o stvarnom licu rodne ravnopravnosti na filmu – iza kamere, ispred kamere i u učionicama filmskih akademija.
Razgovor je moderirala prof. Marija Perović, rediteljka i profesorka na Fakultetu dramskih umjetnosti Univerziteta Crne Gore.
– O poziciji žene na filmu razmišljam i kroz likove iz filmova koje sam snimila, i one koje pripremam, a samim tim i kroz poziciju glumica. O poziciji rediteljki, kao profesorica, razmišljam i kroz svoje studentkinje, kojih je svake godine više. Na mojim filmovima ne možemo govoriti o kvotama, jer sam, zbog uštede budžeta, često tri posla radila za jedan iznos – kao i većina žena, i to nije dobro. Dok ne izborimo da naše poslove radimo kao žene, sa svim prednostima koje imamo, jednake šanse nećemo imati. Ali umjetnost u tome pomaže, jer žene u njoj sve češće postaju kreatorke, donosioci odluka, važne djelatnice. A zbog toga je svijet – i uticaj koji medij ima na nove generacije – humaniji, topliji i, nadam se, bolji – kazala je Perović.
Događaj je bio pohvala ženskoj upornosti, inteligenciji i kreativnosti u filmskom poslu koji i dalje nosi muške obrasce, prožet insertima iz filmova i serija u kojima su učesnice panela ostavile svoj pečat: „Dug moru“, „Kalup“, „Majka asfalta“, „Grudi“, „Mare“, „Vratiće se rode“, „Sutra ujutro“, „Nije kraj“ — koji su ilustrovali teme razgovora.
– Iako žene u filmskoj industriji danas imaju vidljivije uloge nego ikada, još uvijek funkcionišemo unutar sistema koji je suštinski muški, smatra Bojana Maljević, glumica, producentkinja i profesorica na FEFA fakultetu u Beogradu.
Naše mogućnosti i dalje u velikoj mjeri zavise od odluka, ukusa i moći muškaraca koji upravljaju procesima i budžetima. Kao glumica i producentkinja, svjesna sam da svaka ženska pozicija proističe ne samo iz talenta, već i iz istrajnosti u prostoru koji nije stvoren za nas. Jednake šanse neće postojati dok žene ne postanu ravnopravni donosioci odluka. Film, kao i život, mijenja se tek kada se promijeni ugao gledanja – a mi želimo ugao sa mnogo znanja, dobrog ukusa i ozbiljnom vizijom o značaju filma, umjetnosti, kulture i medija u našem društvu – poručila je ona.&nbsp;
O odnosu prema glumica u svijetu i kod nas govorila je i Nada Šargin, glumica i prvakinja drame Narodnog pozorišta u Beogradu.
– Slušam priče kako su ozbiljne i uistinu velike dramske glumice u Francuskoj obožavane, njegovane od strane filmske industrije. Za njih se pišu scenariji, gotovo svaka od njih ima i svoj pjevački album. Kako kaže Marion Kotilard: “Moj prijatelj muzičar znao je da mi je potrebno da se izrazim i kroz pjevanje i muziku, pa me je pozvao da nastupam na njegovim koncertima.” Voljene su i obožavane kao boginje. Kod nas imamo velikog Đorđa Karanovića koji je snimao filmove o ženama – Petrijin venac, Virdžina – i u drugim filmovima, poput Samo jednom se ljubi, imao jake ženske likove najrazličitijih karaktera, pokazujući koliko ga duboko zanima ženska priroda i snaga. Ali žene i dalje nijesu ravnopravno zastupljene u filmskoj industriji, a često su i manje plaćene – o čemu je još davno govorila najveća diva Milena Dravić – istakla je glumica Šargin.
– Sve sam sretnija i ponosnija što sam žena – valjda zato što tek sa zrelošću počinjem istinski osjećati što to znači i što sve možemo. Kroz stoljeća su se naše prethodnice borile i izborile za prava koja im nisu bila data. Danas je bolje nego nekad, ali smo daleko od kraja priče. Za jednake šanse potrebno je još truda i borbe – no promjene se vide i čuju, i mi ih živimo – zaključila je Marija Škaričić, glumica i profesorica na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu.

Žene u filmu - ulogu po ulogu, mijenjaju pravila igre

To je Crna Gora: smjela, ispred svog vremena i ponosna na svoje žene koje pomjeraju granice - poručila je predsjednica i osnivačica Women Political Leaders Silvana Koh-Merin na otvaranju Samita žena političkih liderki - WPL Samit 2025 Montenegro u organizaciji Skupštine Crne Gore.
Danas, kako je istakla, Crna Gora nastavlja tu tradiciju.
- Ovo je mjesto gdje je razgovor o liderstvu, toleranciji i građenju mostova među narodima nešto sasvim prirodno. Održavanje Samita WPL 2025 ovdje znači nadahnjivanje zemljom koja u sebi nosi otpornost, otvorenost i volju da gleda unaprijed - kazala je Koh-Merin.
Ovaj trodnevni događaj, kako su naglasili u Skupštini, okuplja preko 220 poslanica, ministarki, predsjednica, potpredsjednica, gradonačelnica, osnivačica i direktorki preduzeća iz 65 zemalja svijeta.
Primjećujući da je Crna Gora teritorijalno mala država, ali i država koja ima veliko srce i snažan duh, Koh-Merin je kazala da je Crna Gora zemlja koja je oduvijek bila raskrsnica kultura, gdje se planine susreću sa morem i gdje ljudi umiju da dočekaju svijet širom otvorenih vrata. Koh-Merin je u tom kontekstu navela da se ne radi samo o prirodi, već da je riječ o liderstvu, hrabrosti i viziji, te podsjetila na anegdotu o princezi Kseniji, koja je, kako je kazala, bila prva žena koja je vozila automobil na Balkanu.
Predsjednica i osnivačica WPL-a je istakla i da je Crna Gora dovoljno mala da se svako koga sretnete osjeća kao dio porodice, ali i dovoljno značajna da privuče pažnju svjetskih lidera. Upravo ta bliskost, kako je primijetila, čini Samit WPL posebnim - ,,nijesmo izgubljeni u masi, već povezani, licem u lice, gradeći povjerenje”.
- Zato, kada se okupimo ovde 2025. godine, sjetimo se princeze Ksenije i njene prve smione vožnje. Ponesimo taj isti duh sa sobom - žene koje preuzimaju volan, usmeravajući nas ka budućnosti i pokazujući svijetu da liderstvo nije pitanje veličine, već hrabrosti - kazala je Koh-Merin.
Potpredsjednica Skupštine Crne Gore Zdenka Popović je ocijenila da je održavanje i otvaranje Samita, potvrda da rodna ravnopravnost nije više samo tema za govore, već konkretan politički prioritet, te da u tom kontekstu Crna Gora više ne samo prati, već predvodi.
Navela je da Crna Gora kao zemlja koja je najdalje odmakla u pregovorima sa Evropskom unijom, gradi evropsku budućnost u kojoj će ravnopravnost biti temelj njenog identiteta.
- Crna Gora je spremna da bude prva naredna članica EU i zato želimo da u evropsku porodicu uđemo ne samo kao politički partner, već i kao pozitivan primjer društva koje ulaže u jednakost, dijalog i inkluzivnost - kazala je Popović.
Ona je podsjetila na izmjene regulative, podizanje zakonskih kvota za zastupljenost žena u parlamentu na 40 odsto, čime se, kako je kazala, poslala jasna poruka - mjesto žene je tamo gdje se donose odluke.
- To nije bio samo zakon na papiru, to je bio jasan signal da Crna Gora želi biti primjer ne samo zemljama regiona, već i mnogo šire, jer pokazujemo kako se politička volja može pretvoriti u stvarnu promjenu - kazala je Popović.
Naglasila je da rodna ravnopravnost nije „žensko pitanje“, već pitanje pravednosti, demokratije, stabilnosti i razvoja, te da zemlje u kojima žene učestvuju u političkom životu, donose kvalitetnije odluke, imaju snažnije institucije i otpornija društva. Crna Gora, kako je kazala, to sada dokazuje - ne samo riječima, nego konkretnim potezima.
- Zato mi je posebno drago što danas ovdje, iz srca Crne Gore, šaljemo poruku da je ovaj Samit otvoren. Otvoren je za iskren dijalog, otvoren za razmjenu iskustava, za kritiku, i - što je najvažnije - za konkretna rješenja. Želim da iz ove sale izađemo sa idejama koje će postati zakoni, sa preporukama koje će postati politike, i sa povezanošću koja će postati snaga jedne globalne mreže žena liderki - zaključila je Popović.
Predsjedavajuća Odbora WPL-a Obiageli Ezekvesili je istakla da održavanje Samita nije samo čin velikodušnosti, već i snažna poruka o posvećenosti Crne Gore dijalogu, saradnji i povjerenju. Ona se osvrnula na ovogodišnju temu Samita - Pozitivna budućnost: izgradnja povjerenja, pokretač napretka - navodeći da je povjerenje valuta liderstva, te da se povjerenjem, čak i najteži izazovi mogu pretvoriti u prilike. Ezekvesili je primijetila da žensko liderstvo nije simbolično, već transformativno, te da ,,kada žene vode, zakoni se menjaju, mir traje, ekonomije rastu pravednije, a društva napreduju”.
- Naša omladina mora u svojim liderima prepoznati doslednost, integritet, sposobnost i jasnu svrhu. Moraju vjerovati da politika nije igra, već sveti zavjet povjerenja - kazala je predsjedavajuća Odbora WPL-a.
Kako je istakla, izazovi sa kojima se suočavamo kao globalno društvo prevazilaze kontinente i mora se djelovati kao da je svijet jedno, jer on to i jeste.
- Neka WPL Samit 2025 u Crnoj Gori pošalje jasnu poruku: da politika i dalje može biti snaga integriteta, hrabrosti i obnove. Neka se ovaj skup pamti, ne samo po razgovorima koje vodimo u naredna dva dana, već i po obavezama koje mi, kao lideri, preuzimamo prema sebi i prema ljudima kojima služimo - kazala je Ezekvesili.
Tokom prvog dana Samita, učesnici su kroz tri tematske panel diskusije govorili na teme „Nova energetska diplomatija: Povjerenje u tranziciji“; „Investiranje u stabilnost: Nova agenda globalnog kapitala“; „Digitalna budućnost: Etičke osnove i Fireside razgovor: Priče o pozitivnoj budućnosti“.
Govoreći o problematici nove energetske diplomatije, uz konstataciju da svjetska energetska scena prolazi kroz duboke promjene, koje zahtijevaju nova partnerstva i transparentno liderstvo, razmotreno je na koji način donosioci politika mogu obezbijediti pravednu zelenu tranziciju koja jača energetsku bezbjednost, privlači klimatske investicije i gradi povjerenje kod građana i globalnih partnera.
U okviru druge teme u čijem fokusu je bila problematika ulaganja u stabilnost, nova globalna investiciona agenda, konstatovano je da investiranje nije samo pitanje dobiti, već je i izraz povjerenja u liderstvo i smjernice jedne zemlje. Tokom razgovora diskutovano je o modalitetima kroz koje bi države mogle stvoriti stabilno političko okruženje koje privlači etičke, dugoročne investicije i podstiče inkluzivni razvoj.
Panelistkinje su iznijele mišljenja i o problematici etike u okvirima koje nameće nova ,,digitalna budućnost“, pa je tako bilo riječi o tome kako lideri mogu urediti nove tehnologije, zaštititi demokratiju i osigurati da inovacije služe javnom dobru.
Samit će biti nastavljen sjutra, a učesnici će razgovarati na teme: “Kulturna diplomatija i nacionalni identitet“ i „Turizam kao most: Mekana moć i ekonomski oporavak“. Učesnike će pozdraviti Vladimir Jokić, gradonačelnik Kotora i Željko Komnenović, gradonačelnik Tivta.

Počeo WPL Samit 2025 Montenegro: Crna Gora - smjela, ispred vremena i ponosna na svoje žene koje pomjeraju granice

Mnogo je propusta u procjeni rizika - ne djeluje se spremno kad se procjeni da je visok. Ženama se u Crnoj Gori ne vjeruje kada institucijama kažu da su žrtve nasilja - ukazala je za 24 sata Televizije E direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević.
Alma Ćosović pretučena je pred djetetom, ostavljena bez pomoći više od 30 sati. Umrla je nakon mjesec, koliko je bila u komi. Institucije javno nijesu reagovale, a vijest o njenoj smrti javnost je dobila od Centra za ženska prava. Izvršna direktorica ove nevladine organizacije, Maja Raičević, podsjeća da su se u kratkom periodu desila dva femicida, a da je izostala poruka države, čija je obaveza da se pobrine za takve slučajeve.
- Sve to govori da život žene u Crnoj Gori ne vrijedi mnogo. Sve to govori da država nije spremna da se suoči sa ovakvom vrstom nasilja koja neprestano odnosi živote žena. I onda kad ishod nije smrt, nasilje nad ženama ugrožava zdravlje, mentalno zdravlje, žrtvine živote najbližih, prvenstveno djece - rekla je Raičević.
I pored toga što postoji veliki broj pozicija koje se odnose na bezbjednost, poput potpredsjednika Vlade (za bezbjednost), kao i i institucija koje se bezbjednošću bave, ipak se, kaže Raičević, stiče utisak da se bezbjednost uopšte ne odnosi na žene.
- Kad se ovakve stvari dese najmanje što možemo da očekujemo je snažna poruka sa vrha vlasti da će se raditi na prevenciji, na suzbijanju nasilja… Mi uporno dobijamo samo ćutanje i apsolutni nemar i neodgovornost, prije svega prema ženama u Crnoj Gori, ali i prema svim građanima i građankama. Nasilje nad ženama je sistemski problem koji urušava sve društvene vrijednosti i utiče na zdravlje našeg društva - istakla je Raičević.
Smatra da u institucijama ima ljudi koji posvećeno rade svoj posao, ali da je sistem zakazao jer institucije međusobno ne funkcionišu.
- Zabilježili smo niz propusta, prvenstveno kada je riječ o procjeni rizika. Čini mi se da se ženama još ne vjeruje dovoljno u institucijama onda kada kažu da su ugrožene. Neophodno je da se rizik adekvatno procijeni. Neohodno je da, kada se ustanovi da je taj rizik visok, spremno reaguje. Mi neprestano imamo lošu procjenu rizika koju prati i neadekvatno postupanje institucija. Primijetili smo inertnu i neprofesionalnu ulogu centara za socijalni rad, koji uopšte ne reaguju, naročito kada su djeca izložena nasilju. Na to smo ukazali u više navrata i kroz saopštenja Operativnog tima za nasilje nad ženama i nasilje u porodici – podsjetila je izvršna direktorica Centra za ženska prava.
Raičević ističe da je neophodna nacionalna strategija protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama. Podsjeća i da su sredstva za borbu protiv nasilja nad ženama već opredjeljena kroz Reformsku agendu Evropske unije.
- Mislim da je važno da znamo da li će ta sredstva zaista otići za borbu protiv nasilja nad ženama ili će se neki drugi budžetski deficiti pokrivati tim novcem… Mi imamo neadekvatan broj tužilaca, nedovoljno policije, nemamo sistem koji uzima u obzir sve naše višegodišnje apele koji se odnose na pitanja suzbijanja ilegalnog oružja. Podsjetiću da još nemamo zakon o oružju. Mnogo toga što je Vlada trebalo hitno da uradi, zapravo je propustila – kaže Raičević.
U Centru za ženska prava zalažu se da se ubistva, zasnovana na rodnoj diskriminaciji, tretiraju kao teška ubistva, da se femicid spriječi, a nasilje prevenira.
- Ogromna je potreba briga o djeci žrtava, a ne vidim da se neko time adekvatno bavio. Poslije svakog femicida žrtve za sobom ostavljaju maloljetnu djecu. Neka od njih završe u domu, hraniteljskim porodicama i država se više na njih ne okreće. To su djeca koja, u najmanju ruku, zaslužuju da se država pobrine o njihovom zdravlju, jer mnogi od njih nose ozbiljne traume. Država traba da se brine i o njihovom obrazovanju, školovanju, da im pruži krov nad glavom - istakla je Raičević.
Dodaje da je država dužna da zaštiti svakog pojedinca.
- Ovo što se dešava mora da bude alarm za čitavo društvo, da više nema prostora za opomenu, čekanje… Ovo su situacije kada bi trebalo da solidarno stanemo ispred ove vlasti i zahtijevamo da zaista uradi ono na šta se obavezala i za što je plaćamo – zaključila je Raičević.

Raičević: Život žene u Crnoj Gori ne vrijedi mnogo, država nije spremna da se suoči sa nasiljem koje ih neprestano odnosi

Premijer Milojko Spajić je, u obraćanju Odboru za rodnu ravnopravnost, iskazao punu podršku za povećanje kvote za manje zastupljeni pol sa 30 na 40 odsto u izbornom zakonu, uz obavezu da se među svaka tri kandidata na izbornoj listi nađe najmanje jedan predstavnik manje zastupljenog pola.
- Apsolutno podržavam povećanje kvote za manje zastupljeni pol sa 30 na 40 odsto u izbornom zakon - poručio je premijer u video obraćanju predsjednici, članovima i članicama Odbora.
Spajić je kazao da je uvjeren se da “Pokret Evropa sad ovo već živi” - imajući u vidu da 40 odsto ministarskog sastava PES-a u Vladi čine upravo žene koje, kako je istakao, svoje resore vode i bolje od svojih kolega.
- Na ovaj način, želimo da otvorimo dodatni prostor da se do sada zapostavljen potencijal dodatno iskaže u kreiranju javnih politika i liderstvu naše zemlje - istakao je on.
Predsjednik Vlade je kazao da je posebno važno da Parlament napravi ovaj iskorak pokazujući, kako je istakao, snagu cijelog društva da se izdigne iznad stereotipa i okrene najvišim standarda Evrope i svijeta.

Spajić podržao inicijativu za veće učešće žena u politici: PES ovo već živi

Iz Centra za ženska prava saopštili su da im se tokom proteklih dana obratilo pet žena koje tvrde da su u različitim vremenskim periodima i na različitim radnim mjestima, bile izložene mobingu i drugim oblicima nasilničkog ponašanja od strane v.d. direktora državnog preduzeća Crnogorski operator tržišta električne energije (COTEE) Mersudina Gredića.
Iz CŽP-a su se oglasili nakon teksta koji su objavile Vijesti a u kom se navodi da je zaposlena u ovom državnom preduzeću pokrenula je postupak za zaštitu od mobinga zbog dugotrajnog neprimjerenog ponašanja Gredića.
Pravna zastupnica Nina Radulović tvrdi da je Gredić njenu klijentkinju “ometao ili sprečavao u vršenju radnih obaveza, ali i vrijeđao njen profesionalni i lični integritet”. Naglašava i da su njena klijentkinja i više drugih zaposlenih u COTEE obavještavali Odbor direktora o ponašanju Gredića, tražeći od njih zaštitu, ali da njihovi apeli nijesu uvaženi.
Centru za ženska prava su žene koje navode da su trpjele Gredićevo zlostavljanje na radnom mjestu, detaljno izložile brojne situacije u kojima se uočava uznemirujući obrazac ponašanja sa potencijalno ozbiljnim posljedicama po pravo na rad, mentalno zdravlje i dostojanstvo zaposlenih žena.
- Iskazane tvrdnje ukazuju na sistemski obrazac uznemiravanja, vrijedjanja, zloupotrebe položaja i stvaranja neprijateljskog radnog okruženja u više kolektiva u kojima je Gredić obavljao rukovodeće funkcije - istakli su iz CŽP.
Posebno zabrinjavaju, kako kažu, navodi da je jedna od žrtava Gredićevog zlostavljanja na radnom mjestu bila primorama da da otkaz, a da su pritužbe koje je više zaposlenih uputilo Agenciji za mirno rješavanje radnih sporova i Odboru direktora COTEE ostale bez odgovora.
Zbog svega iz CŽP-a zahtijevaju da se navodi svih pomenutih žena pažljivo, nepristrasno i temeljno ispitaju, kako bi se utvrdile činjenice i zaštitila njihova prava.&nbsp;
- Pozivamo Vladu Crne Gore da, s obzirom na ozbiljost optužbi i potrebu da se izbjegne dalja viktimizacija potencijalnih žrtava, preispita kadrovska rješenja i razmotri druge kandidate za rukovodeću poziciju koju u svojstvu v.d. obnaša Mersudin Gredić. Pozivamo nadležno tužilaštvo da hitno ispita da li u ponašanju pomenute osobe postoji osnov sumnje o postojanju elemenata krivičnih djela koja se gone po službenoj dužnosti - poručili su u obraćanju javnosti.
Pozvali su i predsjednika i rukovodstvo Bošnjačke stranke da pokažu nultu toleranciju na nasilje nad ženama na radnom mjestu i da u tom smislu odgovore na optužbe protiv Mersudina Gredića, koji je član njihovog Predsjedništva i Glavnog odbora.
<h2>Institucije tolerišu mobing</h2>
Pobjeda je danas objavila obraćanje još jedne, kako tvrdi, žrtve mobinga Mersudina Gredića. Ona je tom listu kazala da želi da izrazi punu podršku hrabroj zaposlenoj u COTEE koja je smogla snage da javno progovori o mobingu kojem je godinama izložena od strane Mersudina Gredića.&nbsp;
- I sama sam bila žrtva istog obrasca ponašanja istog čovjeka. Zvanično sam tražila zaštitu od mobinga i dokumentovala primjere Gredićevog ponašanja koje je odslikavalo diskriminaciju i psihološki pritisak prema zaposlenima. Nije bilo reak- cija, čime je u stvari bio zašti- ćen Gredić – kazala je ova žena Pobjedi.
Istakla je da nije bila jedina u toj instutuciji koja je trpjela mobing, te da je njegovo favorizovanje njemu lojalnih i maltretiranje i nedolično ponašanje prema onima koji mu nijesu bili po volji bila je opšte poznata stvar.&nbsp;
- Cijela radna karijera Mersu- dina Gredića je primjer partijskog uhljebljenja i velikih ambicija partijskog čovjeka koji godinama uživa političku zaštitu zahvaljujući Bošnjačkoj stranci, a ne zahvaljujući svojim znanjima, kompetencijama i rezultatima. Upravo ta politička zaštita omogućila mu je da godinama nekažnjeno širi strah i zloupotrebljava službeni položaj – kazala je ona.&nbsp;
Smatra da je Gredić dobio status „bijelog medvjeda“, a zahtjevi za zaštitu od mobin- ga upućeni menadžementu nijesu bili od pomoći.&nbsp;
- Suočene s takvom situacijom, ne vjerujući politizovanim institucijama, mobingovane žene nijesu išle dalje u proces - zbog čega na važnosti još više dobija postuak zaposlene u COTEE koja je odlučila da na svjetlost dana iznese porazni način funkcionisanja Mersudina Gredića – poručila je ona.&nbsp;
Ističe da problem Gredić vog mobinga zaposlenih nije ni slučajan, ni nov.&nbsp;
- Isti obrazac traje godinama, isti čovjek ga ponavlja, a institucije ga tolerišu. Vrijeme je da se ovaj obrazac ponaša- nja zauvijek prekine i da se ovakvi ljudi sklone s mjesta moći – zaključila je ona.

CŽP: Javilo nam se još pet žena koje Gredića optužuju za mobing, Vlada da ispita kadrovska rješenja

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Tag: zene