Institucije mogu biti efikasne, transparentne i otporne na korupciju jedino ako građani aktivno učestvuju u javnom životu. Bez aktivnih građana, nijedna institucija ne može postići svoj puni potencijal, posebno u vremenu u kojem se suočavamo sa krizom demokratije, kakvo je ono kojem danas svjedočimo. To je zaključeno na panelu “Aktivno građanstvo: Demokratija između lokalnih izazova i globalnih promjena“ na kojem su predsjednik i izvršni direktor Fonda braće Rokfeler (RBF) Stiven Hajnc i predstavnici civilnog društva u Crnoj Gori govorili o demokratskim izazovima današnjice. Programska direktorica Centra za demokratsku tranziciju, Milica Kovačević, podsjetila je da je Crna Gora kao kandidat za članstvo u Evropskoj uniji propustila nekoliko važnih prilika, ali da je sada za zemlju ponovo otvoren prozor mogućnosti.&nbsp; - Počinjemo ovaj razgovor sa nadom da nećemo propustiti ovu priliku i da nećemo ponoviti iste greške iz prošlosti - ocijenila je Kovačević uvodeći u razgovor. Stiven Hajnc, predsjednik i izvršni direktor Fonda braće Rokfeler, kazao je da se svijet danas suočava sa krizom demokratije, koja se, kako je naveo, razlikuje po obimu i prirodi u različitim državama i društvima.&nbsp; - Kontekst, naravno, mnogo znači. Ipak, čak i u Sjedinjenim Američkim Državama vidimo demokratsko nazadovanje i ozbiljan gubitak povjerenja u demokratske procese. U mnogim zemljama postoji zajednička nit: sve veći broj građana ne osjeća da im demokratija obezbjeđuje bolji kvalitet života. U Sjedinjenim Državama svjedočimo snažnom rastu ekonomske nejednakosti, zbog čega milioni Amerikanaca imaju utisak da njihov glas i njihov trud ne znače mnogo, da nemaju stvarnu moć kao građani. Mnogi počinju da vjeruju i da nemaju perspektivu u ekonomiji koja se brzo mijenja - ocijenio je Hajnc.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112213118_68137507b0d6f22dca862f36ce6a760492279bdfe9c1687a9a0af47751264389.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112213118_68137507b0d6f22dca862f36ce6a760492279bdfe9c1687a9a0af47751264389" data-rendition-name="original" width="3906" height="2932" loading="lazy" alt="Sa događaja u Podgorici"> </figure>  Na taj način se, prema njegovim riječima, stvara zatvoreni krug ljudi u kojem, kako kaže ljudi gube osjećaj da mogu uticati na društvo, a takvo raspoloženje se dalje produbljuje i reprodukuje.&nbsp; - Dodatni izazov predstavlja i medijsko okruženje: danas svako može da izabere medije koji potvrđuju njegovo postojeće mišljenje, što ljude zatvara u informacione bablove i uskraćuje im širu sliku. To dodatno obeshrabruje građane - smatra Hajnc. Ipak, navodi i pozitivne primjere iz regiona i svijeta, navodeći da ono što se dešava u pojedinim mjestima uliva novu nadu.&nbsp; - Ono što rade studenti u Srbiji izuzetno je inspirativno i važno. Vidimo i primjer iz Njujorka. Ljudi mogu imati različita mišljenja o tome da li će gospodin Mamdani biti dobar gradonačelnik, ali nesporno je da je uspio da inspiriše čitavu generaciju Njujorčana da se aktiviraju na kreativan način. I to me vraća na početnu tezu - demokratija mora da isporuči rezultate. Gradonačelnik Mamdani sada mora da pokaže uspjeh. Isto važi i za druge kontekste: ako studenti i građani u Srbiji uspiju da doprinesu promjeni, sljedeća velika odgovornost biće da ta promjena donese stvarna poboljšanja u kvalitetu života svih građana, bez izuzetka - naveo je Hajnc. Maja Raičević, izvršna direktorica Centra za ženska prava, istakla je da su iskustva žena kroz savremenu istoriju veoma slična i da se brojna kršenja njihovih prava ponavljaju i danas. - Iako želim da budem optimistična, moramo biti svjesne da su teško izborena prava uvijek ranjiva i da njihov napredak nije linearan. Istorija nas uči da se nazadovanja dešavaju čim institucije oslabe ili kada se tolerišu diskriminatorne prakse. Podsjetiću da su devedesetih godina, iako su mnoga prava žena bila formalno priznata, najprije bila dovedena u pitanje upravo reproduktivna prava, nakon čega su uslijedili i drugi oblici urušavanja njihovog položaja. Paralelno sa jačanjem narativa o tzv. tradicionalnim vrijednostima, jačale su i patrijarhalne norme koje opravdavaju nasilje, mušku dominaciju i isključivanje žena iz javnog života - navela je Raičević. Raičević upozorava da se demokratski standardi i dalje lako potkopavaju, posebno kada se šalju političke poruke koje dovode u pitanje već zagarantovana prava. - Vidimo da se i u Crnoj Gori promovišu ideje koje su već ojačale u drugim zemljama i koje direktno ciljaju reproduktivna prava žena. Čak smo svjedočile pozivima da se "vratimo Bogu", što je retorika koju smo nedavno mogli čuti i u američkom političkom diskursu od predsjednika Trampa. Takvi narativi pokušavaju da ograniče prava žena i nijesu nimalo bezazleni. Dodatni problem je što postoje dobro organizovane i finansijski snažne konzervativne strukture koje intenzivno šire ove poruke, a društvo je i dalje veoma ranjivo na njih - ocijenila je Raičević.&nbsp; Zenepa Lika, arhitektica i ekološka aktivistkinja, ocijenila je da borba za životnu sredinu predstavlja jedan od najvažnijih stubova demokratije, jer povezuje građane, jača njihovu svijest o zajedničkom dobru i podstiče odgovornost institucija. Govoreći o svom iskustvu, Lika je podsjetila da je godinama živjela u Njemačkoj, gdje je, kako kaže, rano usvojila razumijevanje da demokratija nije data unaprijed i da zahtijeva stalni rad, posvećenost i građanski angažman. Lika je naglasila da je u svoj aktivizam ušla iz državnog sistema, kroz funkciju koju je ranije obavljala, ali da su presudnu ulogu u njenom daljem angažmanu imali ekološki pokreti i civilno društvo. - Nisam mogla da napredujem u borbi za javni interes bez podrške nevladinih organizacija i ljudi koji su godinama stvarali temelje ekološkog društva. Oni su bili svjetlost koja me je vodila kroz sistem koji ne funkcioniše onako kako bi trebalo - poručila je Lika.&nbsp; Priroda nas, kaže spaja.&nbsp; - U njenoj ljepoti i raznolikosti nema nacionalnosti, jezika, boje kože. Svi smo jednaki pred njom i odgovorni da je štitimo. To je najdirektniji način da osjetimo šta demokratija zaista znači - rekla je Zenepa Lika. Darko Ivanović, direktor nevladine organizacije "35 mm", rekao je da su mediji često dio problema, a razlog je kaže to što su često pod snažnim uticajem politike.&nbsp; - To je naslijeđe koje vučemo još od vremena komunizma, a zadržalo se i kroz sve promjene koje su se u međuvremenu desile. Nažalost, ni ova, ni prethodne vlade nijesu učinile mnogo da tu praksu promijene - ocijenio je Ivanović. Ivanović smatra da ljudi danas demokratiju doživljavaju i „konzumiraju“ kroz medije, a posebno kroz nove medijske formate.&nbsp; - Kratki, brzi sadržaji sa društvenih mreža, postali su moćniji prenosnici informacija od tradicionalne televizije. Ipak, klasični mediji i dalje imaju snažan uticaj, jer mnogi građani i dalje svakodnevno gledaju vijesti i prate emisije u kojima dvoje ljudi pričaju jedni sa drugima - naglasio je on.&nbsp; Ivanović je ocijenio i da mlada publika, koja svoje stavove formira na društvenim mrežama, odlučuje o kvalitetu demokratije.&nbsp; - To su ujedno i građani koji najmanje izlaze na izbore. Ukoliko se ta grupa ne probudi, biće teško očekivati stvarne promjene - ocijenio je Ivanović.&nbsp; Hajnc, govoreći o podršci civilnom društvu koje radi na jačanju demokratskih procesa, ocjenjuje da suština demokratije ostaje nepromijenjena kroz vrijeme, te da ona postoji i funkcioniše samo zahvaljujući građanima. - Institucije mogu biti efikasne, transparentne i otporne na korupciju jedino ako građani aktivno učestvuju u javnom životu. Zato je za Fond braće Rokfeler građansko angažovanje podjednako važno kao i jačanje institucija. Bez aktivnih građana, nijedna institucija ne može postići svoj puni potencijal - ocijenio je Hajnc. Zato je, zaključuje Hajnc, za njihovu fondaciju, posebno zadovoljstvo što mogu podržati organizacije u Crnoj Gori koje rade na osnaživanju žena, zaštiti životne sredine, podsticanju mladih da se uključe u društvena dešavanja i razvoju građanskih inicijativa.&nbsp; - Demokratija nije samo dan izbora. Izbori jesu ključni, ali demokratija ne počiva samo na njima, niti samo na institucijama, podjeli vlasti ili ustavnim mehanizmima. Sve je to neophodno, ali nedovoljno bez građanskog angažmana. Demokratija je prije svega kultura i način zajedničkog života, koji se njeguje svakoga dana - zaključio je Hajnc.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Hajnc: Bez aktivnih građana nijedna institucija ne može postići puni potencijal

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uručio je danas na Cetinju, povodom Njegoševog dana, Orden Crnogorske zastave (III reda) organizacijama Expeditio iz Kotora, KANA – Ko ako ne arhitekt iz Podgorice, kao i aktivistkinji Zenepi Liki iz Ulcinja, za izuzetan doprinos očuvanju kulturnog i prirodnog nasljeđa i odgovornom planiranju prostora, saopšteno je iz Kabineta Predsjednika.
- Zaštita kulturnog i prirodnog nasljeđa nije samo briga o prošlosti – to je naš odnos prema sadašnjosti i budućnosti. Način na koji čuvamo prostor govori koliko cijenimo sebe- kazao je predsjednik, dodajući da se „na liniji između profita i odgovornosti, između interesa pojedinca i interesa zajednice, određuje naš civilizacijski domet“.
&nbsp;- Priznanje koje dolazi od Predsjednika države doživljavam kao značajno prepoznavanje mog dugogodišnjeg angažmana u zaštiti prirodnog i kulturnog dobra, ali još više kao obavezu — da nastavim jednako posvećeno, odgovorno i s vjerom u smisao onoga što radim- kazala je laureatkinja Zenepa Lika.
Aleksandra Kapetanović iz organizacije Expeditio kazala je da joj je drago što je rad ove organizacije prepoznat i upozorila da je trenutno stanje u prostoru alarmantno.
- Drago nam je što je trodecenijski rad Expeditia na promovisanju odgovornih arhitektonskih praksi i održivog prostornog razvoja, kao i na očuvanju kulturne baštine Crne Gore, prepoznat od najviših instanci naše države. Nažalost, trenutno stanje u prostoru je alarmantno, uprkos naporima ulaganim da se negativan trend zaustavi. Zato i ovu priliku koristimo da, kao i uvijek do sada, ukažemo na izuzetne vrijednosti prostora Crne Gore, ali i na opasnosti koje prijete njegovoj trajnoj devastaciji- poručila je Kapetanović.
Sonja Dragović iz organizacije KANA poručila je da je ovo prvi put da je sa zvanične državne adrese prepoznat njihov decenijski rad.
- Orden crnogorske zastave primamo kao neočekivan gest, jer u gotovo deset godina postojanja grupe KANA/ko ako ne arhitekt zvanične institucije gotovo ničim nijesu pokazale da vide, a kamoli cijene, naše zalaganje za javni interes i pravedan prostorni razvoj- kazala je Sonja Dragović.
Laureatkinjama se na kraju zahvalio i predjsednik Milatović.
- Ovogodišnje laureatkinje svojim radom brane vrijednost prostora kao zajedničkog resursa, kulture kao temelja identiteta i društvene odgovornosti kao najvišeg izraza patriotizma- zaključio je predsjednik Milatović.

Milatović: Ovogodišnje laureatkinje brane vrijednost prostora kao zajedničkog resursa, kulture kao temelja identiteta i društvene odgovornosti kao najvišeg izraza patriotizma

Ekološka aktivistkinja iz Ulcinja Zenepa Lika kazala je da je Sporazum Vlade i Ujedinjenih Arapskih Emirata razara prirodne resurse.
Lika je na Odboru za ekonomiju, finansije i budžet kazala da je ponosna na svaki milimetar države i želi, kako kaže, da je odbrani.
- Kao arhitektica i neko ko se zalaže za zaštitu prostora smatra da ovaj sporazum razara prirodne resurse - ocijenila je ona.
Lika pita zbog čega se žuri.
- Niko mi nije odgovorio na to pitanje. To što premijer ide u Ameriku to ne znači da moramo hitno da odlučimo o budućnosti teritoriji Crne Gore. Ovim sporazumom i pričom da nema ničeg spornog obmanjuje se narod - istakla je ona.
Ona podsjeća da je Velika plaža jedinstveno područje, zaštićeno i prepoznato na međunarodnom nivou.
- To govori da moramo da budemo jako pažljivi kada planiramo bilo kakve kapacitete, pa i hotele - poručila je ona.
Prema njenim riječima, Ulcinjani se osjećaju ugroženim.
- Ulcinjani su sačuvali Veliku plažu, koliko god se trudili da pokažete deponije i devastaciju. Nisu Ulcinjani doveli tu devastaciju, nego je omogućio sistem koji godinama zanemaruje zadatke - stava je Lika.
Ona je rekla da su je savladale emocije i da se plaši vlasti. Potom se obratila poslanici Pokreta Evrope sad Jeleni Nedović, poručujući joj da joj se ne smije.
- Plašim se što ste Vi kao žena poslušni. Ne treba da ste poslušni, već da budete u korist cijele države - poručila je Lika.
Poručila je da neće odustati do vlast ne čuje glas građana.
- Ne damo ni milimetar... Ovo je tek početak naše borbe - zaključila je Lika.

Tamara Klikovac

Lika: Sporazum razara prirodne resurse, Ulcinjani se osjećaju ugroženim

Planovi arapskog investitora da na ulcinjskoj Velikoj plaži izgradi megaturstički kompleks, vrijedan 30 milijardi eura, koje je javnosti prezentovao premijer Crne Gore Milojko Spajić, degradirali bi životnu sredinu Ulcinjske solane.
Ovu ocjenu ekološki aktivisti potkrepljuju činjenicom da je Solana jedno od najvažnijih staništa ptica u Evropi.
Za Radio Slobodna Evropa (RSE) podsjećaju i da je njena zaštita jedan od uslova za zatvaranje poglavlja o životnoj sredini u pregovorima sa EU.
- Značaj tog područja je za građane Crne Gore mnogo veći od 30 milijardi eura - kaže za RSE programska direktorica Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP), Ksenija Medenica.
Solana, zajedno sa deltom rijeke Bojane i Velikom plažom dugom 13 kilometara, čini jedinstvenu ekozonu koja je među najvažnijim područjima biodiverziteta na Balkanu i važno stanište za migratorne ptice, navode u CZIP.
<h2>Lika: Kao da je neko pao iz svemira</h2>
Vijest da se na tom području planira masovna izgradnja je "odjeknula kao bomba", kaže Zenepa Lika iz ekološkog udruženja "dr Martin Šnajder Jacobi”.
Lika podsjeća da na ovu temu nije bilo javnih rasprava, iako građani Crne Gore, a posebno Ulcinja, imaju pravo da znaju što će se tu graditi.
- Ovdje je suverenitet Crne Gore stavljen pod znak pitanja kad dajete 13 kilometara obale jednom investitoru - kaže Lika za RSE.
Dodaje da bi masovna urbanizacija, manje od kilometra udaljena od Ulcinjske solane, imala veoma negativan uticaj na njen biodiverzitet.
- Sve izgleda kao da je neko pao iz svemira sa idejom koja nema nikakvih dodirnih tačaka ni sa Crnom Gorom, ni našom kulturom, mentalitetom, a pogotovo ne sa podnebljem koje je globalno prepoznato kao ključno biodiverzitetsko područje - navodi Lika.
Da Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) žele da grade turistički kompleks u Ulcinju posredstvom kompanije "Emmar" Mohameda Alabara, objavio je premijer Spajić uoči potpisivanja sporazuma o ekonomskoj saradnji i zajedničkom ulaganju 28. marta.
Ta arapska firma, kako je naveo Spajić, zainteresovana je da uloži u "megaprojekat" - turističke objekte, izgradnju aerodroma, najmodernije bolnice na Balkanu, dva univerziteta, marine i renoviranje ulcinjskog Starog grada.
<h2>Aerodrom uz stanište za ptice</h2>
Megalomansko preoblikovanje ulcinjske obale bi trajno devastiralo zaštićena područja, kažu u Centru za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP).
Status zaštićenog područja Solana je dobila jer je na njenom području registrovano oko polovine od oko 530 vrsta ptica u EU, uz flamingose kao vodeću vrstu, podaci su iz Plana njenog upravljanja.
Procjenjuje se da preko 100.000 vodenih ptica posjeti to područje u proljeće i jesen, dok zimi tu svakodnevno boravi preko 15.000 ptica.
Medenica smatra da je posebno loša ideja izgradnja aerodroma uz stanište za ptice, koje mogu biti ozbiljan bezbjedonosni problem za njegovo funkcionisanje.
- Zaista je neverovatno da se tim velikim planovima targetiraju najvrijednija područja koja imamo u Crnoj Gori - kaže Medenica, i podsjeća da su potpisane i međunarodne obaveze o zaštiti Solane.
Solana, čija je površina preko 14,5 kvadratnih kilometara, proglašena je 2019. Parkom prirode.
Zaštićena je i kao Ramsar područje - vlažno stanište međunarodne važnosti, kandidat je za Emerald status - područje od posebnog interesa za zaštitu prirode i potencijalna članica Natura 2.000 mreže - zaštićena područja u EU.
<h2>Solana u poglavlju 27</h2>
Zaštita Ulcinjske solane je i jedan od uslova za zatvaranje poglava 27, koje se odnosi na životnu sredinu i klimatske promjene.
To poglavlje propisuje uslove koje Crna Gora mora ispuniti u pregovorima sa EU.
- U Akcionom planu se čak 19 od 60-ak aktivnosti za zaštitu prirode odnose na područje Solane, što dovoljno govori koliko je važna njegova zaštita - naglašava Medenica.
Lika napominje da je Ulcinjska solanaclosing bench mark (mjerilo za zatvaranje poglavlja).
- I zaista ne razumijem kako mislimo sa ovakvim ophođenjem to u uskorije vrijeme i postignemo - kaže Lika.
Dodaje da je sadašnjim stanjem Solane, kada njom niko zvanično ne upravlja, poslata poruka da za Crnu Goru zaštita prirode nije prioritet.
<h2>Solana prepuštena sebi</h2>
O Ulcinjskoj Solani trenutno niko zvanično ne brine, jer je početkom februara istekao ugovor o njenom zakupu sa državnim preduzećem Nacionalni parkovi.
To preduzeće je odlukom Vlade od 2015. privremeno upravljalo Solanom na osnovu ugovora o zakupu sa stečajnom upravom fabrike, koji je periodično produžavan.
Posljednji ugovor je istekao 7. februara i nije obnovljen, za što treba saglasnost Ministarstva ekologije.
Na koincidenciju da ugovor nije produžen baš sada kada se pojavio investitor za Veliku plažu i njeno zaleđe, ukazuju iz CZIP.
- Ne verujemo da slučajnosti postoje, pa nas ne bi čudilo da je i Solana dio paketa za valorizaciju koju premijer najavljuje - kažu u toj organizaciji.
RSE je pitao Ministarstvo ekologije da li će biti produžen zakup sa Nacionalnim parkovima, ali nisu odgovorili, kao ni na pitanje što je razlog da još nije formirana upravljačka struktura za Solanu.
Naime, već petu godinu o tome pregovaraju ministarstva ekologije i finansija, i Opština Ulcinj.
Ranije je planirano da Opština, zajedno sa Vladom, preuzme upravljanje Solanom, ali do danas nisu stvorene pravne pretpostavke da se formira takvo preduzeće.

Ekolozi upozoravaju: Planovi Vlade i arapskog investitora opasnost za Ulcinjsku solanu

Predsjednik iranskog parlamenta Mohamad Bagher Ghalibaf upozorio je danas da bi Izrael, američka vojska i pomorski centri bili smatrani legitimnim metama ukoliko Vašington pokrene vojni napad na Teheran.
&nbsp;Kako prenosi Anadolija, Ghalibaf se, u govoru na sjednici iranskog parlamenta, obratio predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donaldu Trampu.
&nbsp;- U okviru legitimne odbrane, ne ograničavamo se samo na reagovanje nakon što se nešto dogodi. U slučaju američkog vojnog napada, i okupirane teritorije (Izrael) i američki vojni i pomorski centri biće za nas legitimne mete- naveo je Ghalibaf.
&nbsp;On je kazao da je Iran uključen u konfrontaciju sa Izraelom i SAD na četiri fronta – ekonomskom, kognitivnom, vojnom i terorističkom.
&nbsp;Kako je dodao Ghalibaf, ti frontovi se odvijaju istovremeno.
&nbsp;- Neprijatelji su planirali da regrutuju lokalne teroriste tokom dvanaestodnevnog rata, ali u tome nisu uspjeli (u junu prošle godine)- kazao je Ghalibaf.
&nbsp;Kako je dodao, oni su sada regrutovali lokalne teroriste.
&nbsp;- Mi se borimo protiv terorista- rekao je Ghalibaf, ukazujući na aktuelne talase antivladinih protesta u zemlji.
Tramp je u subotu kazao da Iranci „teže slobodi“, dodajući da su SAD spremne da pomognu.
&nbsp;Iran potresaju protesti od 28. decembra, kada su započeli zbog naglog pada vrijednosti iranskog rijala i pogoršanja ekonomskih uslova.
&nbsp;Demonstracije su se kasnije proširile na više gradova.
&nbsp;Ne postoje zvanične procjene broja žrtava, ali američka organizacija za ljudska prava HRANA navela je da je broj poginulih 116, uz više od 2,6 hiljada privedenih osoba.

Iran: Američki i izraelski vojni objekti legitimne mete u slučaju napada

Sjedinjene Američke Države spremne su da pomognu iranskim demonstrantima, izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, dok se masovni protesti širom Irana nastavljaju treću sedmicu i prerastaju u jednu od najozbiljnijih kriza u toj zemlji u posljednjim godinama.
Prema podacima aktivista, broj poginulih u protestima premašio je 460, dok je više od 2.600 ljudi pritvoreno. Iranske vlasti na proteste odgovaraju sve nasilnijim mjerama, a glavni tužilac Irana poručio je da „nema milosti prema izgrednicima“.
Tramp je, prema navodima američkih medija, razmatrao više opcija u slučaju daljeg pogoršanja situacije, uključujući slanje nosača aviona u region, sprovođenje sajber-napada, ali i moguće vojne udare. Nakon njegove izjave da su Sjedinjene Američke Države spremne da intervenišu, Izrael je podigao nivo bezbjednosne pripravnosti.
Istovremeno, prognani iranski princ Reza Pahlavi pozvao je građane Irana na nastavak protesta, zauzimanje gradskih središta i organizovanje opšteg štrajka, navodeći da je trenutna vlast izgubila legitimitet.
Iranski državni mediji za nemire optužuju „terorističke agente“ iz Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, tvrdeći da se protesti organizuju uz podršku stranih centara moći.

Iran: Preko 460 demonstranata ubijeno, Tramp ''spreman da pomogne'' u smirenju situacije

Američki državni sekretar Marko Rubio brzo je postao ključna ličnost administracije u vezi sa Venecuelom, stojeći uz predsjednika dok je ovaj objavio da “preuzimaju kontrolu nad zemljom”. Rubio je gostovao u nedjeljnim programima da objasni operaciju koja je dovela do hvatanja venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, a potom je u narednim danima branio operaciju pred Kongresom.
Fotomontaže sada prikazuju Rubija sa trakom u nacionalnim bojama Venecuele, poput onih koje nose predsjednici te zemlje. Rubio se našalio na tu temu naXplatformi, odbacujući “glasine” da je kandidat za trenutno slobodna mjesta u Miami Dolphinsima.
Međutim, na kocki je američko predsjedništvo.
- Venecuela ga može učiniti predsjednikom, ili osigurati da to nikada ne bude- rekao je Mark Mekinon, dugogodišnji politički savjetnik i bivši pomoćnik predsjednika Džordža Buša.
Rubio je ranije rekao da bi podržao Džej-Di Vensaako se on kandiduje za predsjednika 2028, što je kasnije i javno potvrdio. Ipak, malo političkih stratega vjeruje u ovu tvrdnju, jer je Rubio ranije mijenjao mišljenje o kandidovanju.
On je veći dio karijere kritikovao socijalističku diktaturu u Venecueli, bliskog saveznika režima na Kubi, domovine njegovih roditelja.
- Njihovo iskustvo sa zlom socijalizma i komunizma je u njegovom DNK. To oblikuje njegov pogled na svijet- rekao je Cesar Konda, prvi Rubiov šef kabineta u Senatu.
Rubio se 2016. kandidovao protiv Trampa i tada ga nazvao “prevarantom”. Nakon Trampove pobjede, Rubio je prilagodio svoje političke stavove i retoriku, okružio se savjetnicima koji podržavaju politiku “America First” i aktivno podržavao trampovsku snažnu spoljnu politiku.
Tramp ga je razmatrao za potpredsjednika 2024, ali je Rubio ipak završio u Državnom sekretarijatu. Iznenađujuće za mnoge, uskladio se s Trampom i po pitanjima koja su se smatrala njegovim “crvenim linijama”. Podrška operacijama u Venecueli i zatvaranje puteva za izbjeglice dodatno su mu osigurali Trampovo povjerenje, uključujući i imenovanje za vršioca dužnosti savjetnika za nacionalnu bezbjednost.
Tramp je često bio blizak autokratama, ali nikada nije volio Madura. Nedavno je jasno stavio do znanja da vidi Venecuelu kao izvor nafte i drugih prirodnih resursa za SAD, dok je Rubio Madura dugo prikazivao kao kriminalca koji guši demokratiju. Operacija u kojoj je Maduro uhapšen u Njujorku je njihov zajednički uspjeh.

Politico: Spekulacije o predsjedničkoj kandidaturi Rubia 2028. sve učestalije

Tri osobe osumnjičene za krađe u Podgorici uhapšene su jer su, kako se sumnja, ukrali djelove računara, električni aparati i alkoholna pića, saopšteno je iz Uprave policije,
- Policijski službenici Stanice kriminalističke policije za suzbijanje imovinskog kriminaliteta Odjeljenja bezbjednosti Podgorica rasvijetlili su dvije teške krađe i jednu krađu izvršene krajem decembra i početkom januara na teritoriji Glavnog grada, i po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici lišili slobode tri lica - navode u saopštenju iz Uprave policije.
Dodaju da zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa na štetu jednog fizičkog lica, uhapšen je D.R. (45).
- On se sumnjiči da je 9. januara prišao vozilu oštećenog, polomio staklo i otuđio kućište računara i jaknu. Od D.R. je oduzeto vozilo marke Fiat, radi daljih provjera - navode iz UP.
UP navodi da je uhapšen i M.V. (38) zbog sumnje da je počinio krivično djelo krađa, na štetu jednog marketa u Podgorici. Sumnja se da je M.V. krajem decembra, iz ovog objekta otuđio električne aparate vrijednosti oko 700 eura.
Takođe, zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa, po nalogu tužioca je lišen slobode D.D. (40).
- On je osumnjičen da je juče, oko 4 časa iza ponoći, upotrebom fizičke snage provalio staklena vrata jednog marketa u Podgorici, i iz unutrašnjosti otuđio osam flaša alkoholnog pića vrijednosti preko 1.000 eura, koje je kasnije na pijaci prodao za novčani iznos od 100 eura - navode iz UP.

Tag: zenepa-lika