<p>Dio Kontijeve kule u Rimu, koja je trenutno u fazi restauracije, srušio se jutros oko 11 sati po lokalnom vremenu, a više ljudi ostalo je zatrpano pod ruševinama.</p>
<p>Do sada su četiri osobe izvučene iz ruševina, a navodno je najmanje jedna ostala i dalje zatrpana u ruševinama.</p>
<p>Prema prvim informacijama, muškarac je svjestan i reagovao je na pozive spasilaca.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Flasiciliait%2Fstatus%2F1985311057972515039%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1985311057972515039%7Ctwgr%5E745655c306c3a4f6d830f5fadf1a590e14c16ca5%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na licu mjesta su, osim vatrogasaca, i pripadnici policije.</p>
<p>Kako pišu lokalni mediji, dvoje povrijeđenih zbrinuto je na licu mjesta, dok je jedan muškarac (64) prebačen u bolnicu San Đovani u teškom stanju.</p>
<p>Kula, sagrađena 1238. godine po nalogu pape Inoćentija III, nalazi se u blizini Koloseuma i Rimskog foruma, u samom istorijskom centru Rima. U trenutku delimičnog urušavanja, koje se dogodilo oko 11:30 sati, bila je u fazi restauracije finansirane sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti Italije.</p>
<p>Rimska vatrogasna brigada poslala je tri operativne ekipe, dve auto-lestve i specijalne jedinice na mesto nesreće. Tri radnika, koji su ostali zarobljeni na vrhu kule, evakuisana su kroz vrata pomoću auto-lestvi, dok je četvrti radnik izvučen iz same konstrukcije.</p>
<p>Prema prvim izvještajima, jedna osoba se još uvijek nalazi ispod ruševina dok su spasioci nastavili potragu.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

(VIDEO) Urušila se kula u Rimu u blizini Koloseuma, zatrapano nekoliko osoba

<p>Klupko se odmotava, saznaje se kako je ucrtana zgrada umjesto bazena - prokomentarisao je šef odborničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Klikovac postavljajući pitanje kako je to rektor Univerziteta Crne Gore Vladimir Božović postao graditelj stanova i poslovnih prostora.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fandrijaklikovac%2Fstatus%2F1985294343574351939%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>On je, u objavi na društvenoj mreži Iks, Božovića pitao što će da radi kad građani Bloka V i VI, naselja Kruševac i Siti kvarta budu blokirali gradnju zgrade.</p>
<p>- Građani hoće zatvoreni bazen, a ne još 100 stanova i saobraćajne kolapse ispred zgrada - poručio je Klikovac.</p>

Klikovac: Kako je rektor Božović postao graditelj stanova i poslovnih prostora?

<p>Kompanija Eurozox voljna je da odustane od izgradnje stambenog objekta u Beogradskoj ulici u Podgorici, iza hotela Ziya, gdje je u noći između petka i subote posječeno stablo zaštićene kategorije staro 70 godina.</p>
<p>To je Vijestima nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice <b>Sašom Mujovićem</b> kazao komercijalni direktor te firme <b>Željko Šljivančanin</b>.</p>
<p>On je rekao da je sve "za sada na usmenom dogovoru", ali da se "alternativno rješenje traži".</p>
<p>Prema njegovim riječima, "sporna" lokacija se neće devastirati, ali je potrebno naći novo mjesto za gradnju stambenog objekta.</p>
<p>Mještani Beogradske ulice već dvije noći stražare, nakon što je posječeno stablo.</p>
<p>Oni su izrazili zabrinutost za okolinu u kojoj žive. </p>
<p>Neformalna grupa građana “Zeleni kvart”, predstavnici NVO sektora i građanski aktivisti prošle sedmice su iz Beogradske ulice poručili da neće dozvoliti gradnju zgrade u tom dijelu Gorice, za šta investitor danilovgradska kompanija Eurozox i ne posjeduje potrebnu dokumentaciju. </p>
<p>Apelovali su na Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, da što prije revidira DUP za Novu Varoš 2, i između ostalog ovu parcelu proglasi za zelenu površinu. </p>
<p>Pozvali su i gradonačelnika Sašu Mujovića<b> </b>da na ovom primjeru pokaže odlučnost da stvara, kako je rekao, "humanu i zelenu Podgoricu".</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-video-transparenti-nezadovoljnih-gradana-zgrada-nije-mjera-grada-zeleni-centar-a-ne-sivi-haos&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

Eurozox voljan da odustane od gradnje u Beogradskoj ulici, za sada sve na usmenom dogovoru

<p>Petnaestak građana Podgorice, koji žive na Gorici, okupili su se spontano danas kako bi spriječili izvođenje nelegalnih radova u Beogradskoj ulici, iza hotela "Ziya". </p> <p>Kako tvrde građani, danilovgradska kompanija Eurozox je bez ijednog papira izvela mehanizaciju na teren s namjerom pripreme gradilišta na kojem bi trebalo da "nikne" nova zgrada. Na teren su izašle policija i inspekcija koje su zabranile nastavak radova.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DzHilZp5oOTs&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Nezakonite aktivnosti</h2> <p>Danilovgradska kompanija je tražila od Službe glavnog gradskog arhitekte saglasnost na idejno rješenje projekta na urbanističkoj parceli 18 koja se nalazi u okviru važećeg Detaljnog urbanističkog plana – DUP “Nova Varoš 2”.</p> <p>Prema idejnom rješenju, planirana zgrada ispod Gorice sastojala bi se od podruma, prizemlja i dva sprata, a imala bi ukupno 11 stanova i 13 garažnih mjesta. Ukupna bruto površina objekta sa podrumom iznosi 2.021 kvadratnih metara.</p> <p><b>Nikola Martinović</b> je ispred mjesne zajednice poručio za Portal ETV da neće dozvoliti devastaciju prostora i otvoreno kršenje zakona. Podsjetio je na dva rješenja glavnog gradskog arhitekte, od 13. maja prošle godine i novo, kojima se odbija kao nepotpun i neuredan zahtjev za izdavanje urbanističko-tehničkih uslova.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250513140552_0be49e5b9d788dde1d88fd44be236b937bb7ea3ccd0590af8011367436210262.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250513140552_0be49e5b9d788dde1d88fd44be236b937bb7ea3ccd0590af8011367436210262" data-rendition-name="original" width="1170" height="1605" loading="lazy" alt="Rješenje donijeto na današnji dan prošle godine"><figcaption>Rješenje donijeto na današnji dan prošle godine<span>(Photo: Stop kadar)</span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <p>- Nas 15ak građana se spontano okupilo kako bi stali na put gradnji na lokaciji gdje to nije predviđeno. Imamo odluku od glavne gradske arhitektice baš na današnji dan o zabrani gradnje. Investitor se obratio Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine za dobijanje dozvole koju nisu dobili - kazao je Martinović.</p> <p>Na teren su, dodaje on, izašli policijski službenici i inspektori koji su stopirali radove.</p> <p>- Došli su policija, rendžeri, inspekcija, a radnici su rekli da su došli samo da ograde prostor. Nema nikakve logike da se to radi i da se na tom prostoru, između dvije zgrade, gradi nova. Na toj parceli postoje i neke garaže koje bi trebalo sjutra da sruše. Mi ćemo istrajati u protestima i nećemo dozvoliti izvođenje radova na ovoj lokaciji - izričit je Martinović.</p> <p>On je najavio novo okupljanje tokom sljedeće sedmice.</p> <h2>"Prostor nije komad za profiterske kalkulacije"</h2> <p>Ovim povodom jutros se oglasio i odbornik Evropskog saveza u Skupštini Glavnog grada, <b>Miloš Mašković, </b>koji je potvrdio da investitor nema pravni osnov da na ovom prostoru izvodi bilo kakve radove.</p> <p>Uprkos tome, istakao je, danas je pokušan fizički početak realizacije projekta na prostoru koji je decenijama služio građanima kao zelena površina i prirodna veza sa brdom Gorica. Taj prostor nije komad zemlje za profiterske kalkulacije, to je dio identiteta lokalne zajednice i vitalni dio urbanog eko-sistema grada.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmaskovic-hitno-obustaviti-radove-u-beogradskoj-ulici-nadlezni-da-reaguju-bez-odlaganja&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Očekujem hitnu reakciju nadležnih, ne samo da se spriječi dalje samovoljno djelovanje investitora, već i da se do kraja ispita kako je došlo do pokušaja gradnje uprkos važećem rješenju koje to eksplicitno zabranjuje - poručio je Mašković.</p> <p>Mašković je kazao da se ovdje više ne radi samo o urbanizmu, radi se o pravu građana da odlučuju o prostoru u kojem žive i o odgovornosti institucija da ih zaštite.</p> <p>- Vrijeme je da se prekine praksa ignorisanja građana i da se zaštiti ono što Podgoricu čini gradom po mjeri čovjeka - zaključio je Mašković.</p>

Tamara Klikovac

Policija i inspekcija zaustavila radove u Beogradskoj ulici, stanari poručili da neće dozvoliti uništavanje Gorice

<p>Četvorospratna zgrada srušila se danas u Turskoj, a u toku je operacija potrage i spašavanja jer je pod ruševinama zarobljeno najmanje pet osoba.</p>
<p>Uzrok urušavanja zgrade u gradu Konyji, oko 260 kilometara južno od glavnog grada Ankare, nije poznat. Dvije osobe su izvedene iz objekta sa povredama, javila je privatna novinska agencija DHA.</p>
<p>Guverner Ibrahim Akin rekao je da se vjeruje da je pet članova jedne porodice još uvijek zarobljeno unutar zgrade.</p>
<p>Timovi hitne pomoći koji su upućeni na mjesto događaja koristili su prislušne uređaje kako bi lociirali moguće preživjele, izvijestila je DHA.</p>
<p>Incident se dogodio samo tri dana nakon što je požar zahvatio hotel sa 12 spratova u skijaškom centru na sjeverozapadu Turske, ubivši 78 ljudi.</p>
<p>Godine 2004. u Konyji se srušila stambena zgrada sa 12 spratova, odnijevši živote 92 osobe i povrijedivši oko 30 osoba. Za urušavanje su krivi strukturalni nedostaci i nemar.</p>

Turska: Srušila se četvorospratna zgrada, spasioci traže zarobljene pod ruševinama

<p>Fasada sa zgrade u Ulici slobode u Podgorici nastavila je da se urušava usljed jakog vjetra, a njeni djelovi danas su rasuti po ulici.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250114130148_0bf204078b197589b72df68511fafe6c07eef95a2cec81ea80e57fff20a441ae.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250114130148_0bf204078b197589b72df68511fafe6c07eef95a2cec81ea80e57fff20a441ae" data-rendition-name="original" width="1350" height="1800" loading="lazy" alt="Fasada"> </figure>  <p>Fasada sa ove zgrade je počela da pada prije dva dana. Tada je oštećeno nekoliko parkiranih kola.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250114130152_f37db1a799cac26dca40208ecc9bf56de7cedb79bc02891b9bc7752a39f26aa9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250114130152_f37db1a799cac26dca40208ecc9bf56de7cedb79bc02891b9bc7752a39f26aa9" data-rendition-name="original" width="1350" height="1800" loading="lazy" alt="Fasada"> </figure>  <p>Srećom, u trenutku incidenta na tom mjestu nije bilo prolaznika, pa nije bilo povrijeđenih.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpodgorica-pala-fasada-sa-zgrade-ostetila-nekoliko-vozila&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>U objavi Podgoričkog vremeplova od tog dana je istaknuto da postoji opravdana bojazan da bi moglo doći do daljeg urušavanja, jer je ostatak fasade vidno načet i nestabilan.</p>

Fasada sa zgrade u centru Podgorice nastavila da se urušava, djelovi rasuti po ulici

<p>Libanski spasioci izvukli su 30 tijela iz ruševina nakon izraelskog napada na stambenu zgradu u gradu Barja, saopštila je libanska služba civilne odbrane.<br/>
<br/>
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, Izrael je izvršio napad bez upozorenja, a cilj napada nije poznat.<br/>
<br/>
Navodi se da se još ne zna da li ima preživjelih ili još tijela zarobljenih ispod ruševina.<br/>
<br/>
Barja je grad sjeverno od lučkog grada Sidona u centralnom Libanu i do sada nije redovno bio na meti sukoba.<br/>
<br/>
Zvaničnik civilne odbrane Libana Mostafa Danaj rekao je da su neki od komšija prijavili da se ljudi još uvijek vode kao nestali.<br/>
<br/>
Izraelske snage i militantna grupa Hezbolah sukobljavaju se više od godinu, a u pozadini sukoba Izraela i Hamasa.<br/>
<br/>
Hezbolah je počeo da ispaljuje rakete preko granice ubrzo nakon što je smrtonosni napad Hamasa na južni Izrael izazvao tekući rat u Gazi u oktobru prošle godine.<br/>
<br/>
Rat na libanskom frontu je značajno eskalirao od sredine septembra, kada je Izrael pokrenuo masovno vazdušno bombardovanje i kopnenu invaziju.<br/>
<br/>
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu je 5. novembra smijenio ministra odbrane Joava Galanta u iznenadnoj najavi koja je izazvala proteste širom zemlje.<br/>
<br/>
Galanta je zamenio ministar spoljnih poslova Izrael Kac, dugogodišnji Netanjahov lojalista i veteran iz kabineta.<br/>
<br/>
Dok je Netanjahu pozivao na nastavak vojnog pritiska na Hamas, Galant je rekao da je vojna sila stvorila neophodne uslove za barem privremeni diplomatski sporazum koji bi kući mogao vratiti taoce koje drži ta militantna grupa.</p>

Najmanje 30 poginulih u izraelskom napadu na stambenu zgradu u Libanu

<p>Samo godinu dana nakon što je promijenjena oštećena zastava na zgradi bivšeg Vojnog odsjeka, neophodna je nova intervencija.</p>
<p>Čitalac Portala ETV poslao je fotografiju iz Berana na kojoj se vidi da je crnogorska zastava na ovom objektu u lošem stanju.</p>
<p>- Ovo je zgrada bivšeg Vojnog odsjeka u kojoj se sada nalaze razne inspekcije. Zastava je u groznom stanju. Ima objekata, čak i škola na kojima nema crnogorske zastave - tvrdi čilaca našeg portala.</p>
<p>On je istakao da bi nakon ranijih objava sa ukazivanjem na sličan problem, nadležni reagovali i zamijenili zastavu. Nada se da će tako biti i ovoga puta.</p>

Državna zastava na zgradi bivšeg Vojnog odsjeka ponovo u lošem stanju

<p>Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.</p>
<p>Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.</p>
<p>Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.</p>
<p>Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.</p>
<p>Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.</p>
<p>Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.</p>
<p>Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.</p>
<p>Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.</p>
<p>Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;</p>
<p>Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.</p>

BMW stabilizovao prodaju

<p>Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.</p>
<p>Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;</p>
<p>- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.</p>
<p>Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.</p>
<p>Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.</p>
<p>- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.</p>
<p>Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.</p>

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

<p>Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;</p>
<p>Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.</p>
<p>Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.</p>
<p>- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.</p>
<p>Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.</p>
<p>Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.</p>
<p>- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.</p>
<p>Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.</p>
<p>Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.</p>
<p>Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.</p>
<p>Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.</p>
<p>Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.</p>
<p>- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.</p>
<p>Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.</p>
<p>- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.</p>
<p>Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.</p>
<p>Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.</p>
<p>Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.</p>
<p>Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.</p>
<p>- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.</p>
<p>Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.</p>
<p>- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.</p>
<p>Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.</p>
<p>Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.</p>
<p>Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.</p>
<p>Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.</p>
<p>Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.</p>
<p>Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.</p>
<p>- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.</p>
<p>Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.</p>
<p>Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.</p>
<p>Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.</p>
<p>Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.</p>
<p>- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.</p>
<p>Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.</p>
<p>- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.</p>
<p>Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.</p>
<p>- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.</p>

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

<p>Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.</p>
<p>- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.</p>
<p>S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.</p>
<p>- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;</p>
<p>Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.</p>
<p>- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.</p>

Tag: zgrada