Veting ili anti-veting? Ovo pitanje može da slobodno postavi nakon postupanja Ministarstva unutrašnjih poslova u slučaju Zorana Braunovića, bivšeg čelnika policije Kolašina. Iako je Braunović u julu ove godine, pod pritiskom javnosti, smijenjen sa pozicije načelnika Odjeljenja bezbjednosti Kolašin - i dalje je pod zaštitom vrha Ministarstva unutrašnjih poslova. &nbsp; O tome svjedoči podatak da Ministarstvo unutrašnjih poslova na čijem je čelu Danilo Šaranović - i pored više urgencija Osnovnog državnog tužilaštva u Kolašinu - nije dostavilo dokumentaciju o postupanju tadašnjeg čelnika kolašinske policije u slučaju gdje je osumnjičen za zloupotrebu službenog položaja. &nbsp; DVA TUŽILAČKA PREDMETA Tužilaštvo ispituje postupanje Braunovića u dva predmeta. U jednom tužilac Stanko Rakočević radi analizu prikupljenih dokaza protiv bivšeg čelnika kolašinske policije, dok u drugom tužilačkom predmetu - koji je zadužila tužiteljka Maja Šćepanović - vrh policije nije dostavio, iz nepoznatog razloga, traženu dokumentaciju. &nbsp; To se navodi u odgovorima rukovoditeljke Osnovnog državnog tužilaštva u Kolašinu Šćepanović na upit Televizije E i Portala ETV - da li su okončane dvije istrage protiv Braunovića pokrenute zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251022191024_f2a99975279ad68cf3cd3baf41c42f3a7c639714fa9012c0f1843f14fde1b36f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251022191024_f2a99975279ad68cf3cd3baf41c42f3a7c639714fa9012c0f1843f14fde1b36f" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="KRIJU SE MNOGE TAJNE: Zgrada policije u Kolašinu"> <figcaption>KRIJU SE MNOGE TAJNE: Zgrada policije u Kolašinu(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -U drugom predmetu protiv istog lica zbog istog krivičnog djela koji sam ja zadužila Tužilaštvu i pored urgencija nije dostavljena dokumentacija od MUP-a koja je neophodna radi donošenja odluke, a pri tom je i osumnjičeni preko svog branioca zahtijevao da iznese dopunu odbrane te su izviđajne radnje u ovom predmetu u toku – kazala je Šćepanović na upit Portala ETV. &nbsp; DRŽAVNO ĆUTANJE Nema, međutim, odgovora iz tužilaštva na naša pitanja o broju urgencija prema Ministarstvu unutrašnjih poslova, niti se zna što će kolašinsko državno tužilaštvo preduzeti s obzirom na to da se resor ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića oglušio o zahtjev za dostavljanje dokumentacije. &nbsp;&nbsp; &nbsp;Nema odgovora ni iz Vrhovnog državnog tužilaštva na čijem je čelu Milorad Marković o mehanizmima koje Tužilaštvo može da preduzme da Ministrstvo unutrašnjih poslova dostavi traženu dokumentaciju. &nbsp; &nbsp;Po ustaljenoj matrici, iz resora ministra Šaranovića do emitovanja ovog priloga nije stigao odgovor na upit našeg medija zašto Ministarstvo unutrašnjih poslova nije odgovorilo na urgenciju Osnovnog državnog tužilaštva iz Kolašina. BRAUNOVIĆEVA MOLBA ZA ANKETNI ODBOR &nbsp; U međuvremenu, ni Zoran Braunović se ne oglašava. &nbsp; Posljednji put je u javnost izašao sa prijedlogom da bude saslušan na Anketnom odboru Skupštine Crne Gore povodom rasprava o takozvanim ,,crnim trojkama”. &nbsp; &nbsp;-Smatram da je u interesu javnosti i pravde da se sva moja saznanja i dokazi o ,,crnim trojkama” u Crnoj Gori iznesu pred nadležnim Anketnim odborom, kako bi mogao nepristrasno i efikasno da obavi povjereni mu zadatak – smatrao je Braunović. &nbsp; Iako je Braunović još u junu iznio ponudu, Anketni odbor se nije oglašavao: očito da parlamentarna većine i nema veliko povjerenje u riječi bivšeg čelnika policije Kolašina. &nbsp; ŽIVKOVIĆEVA PRIJAVA &nbsp; S razlogom, jer je kredibilitet Braunovića razoren prijavama, posebno onom Dragomira Gage Živkovića, nagrađivanog policajca iz Kolašina. &nbsp; Živković je podnio protiv njega krivičnu prijavu zbog zloupotrebe položaja jer je Braunović, kako tvrdi, krivotvorio njegovu bezbjednosnu procjenu za jednu osobu koja je tražila dozvolu za nošenje oružja. Pošto je operativnim postupcima procijenio da ta osoba koja je ranije kažnjavana zbog krivičnih djela svojim ponašanjem i postupcima ne može dobiti odobrenje za nošenje oružja, policajac je donio negativnu procjenu. &nbsp; -Načelnik Braunović, umjesto da procjenu proslijedi dalje, zamijenio je originalnu prvu stranu krivotvorenom, gdje nijesu navedeni razlozi za negativnu bezbjednosnu procjenu i na osnovu takvog dokumenta ta osoba je dobila dozvolu za nošenje naoružanja. Braunović je, kako se sumnja, falsifikovao dokumenta nakon što su ona zavedena, tako da tragovi njegove zloupotrebe položaja postoje u policijskim arhivama – piše, između ostalog, u Živkovićevog prijavi. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251022191024_fbabc2bd6b9b5477461cd1983a22d589501ae0a31cbe814a875b1b30e665fb21.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251022191024_fbabc2bd6b9b5477461cd1983a22d589501ae0a31cbe814a875b1b30e665fb21" data-rendition-name="original" width="778" height="520" loading="lazy" alt="ZAJEDNIČKA AKCIJA: Šaranović i Šćepanović"> <figcaption>ZAJEDNIČKA AKCIJA: Šaranović i Šćepanović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ,,POLICAJAC ZA PRIMJER“ Odnos Zorana Braunovića prema policijskoj uniformi vidi se kroz još jedan slučaj u kojem je on bio protagonista. &nbsp; Naime, protiv Braunovića je vođen postupak jer je, kako se sumnja, sebi i sekretarici pisao veliki i neopravdani broj sati, noćnog, prekovremenog i rada u vrijeme državnih i vjerskih praznika. &nbsp; Uprkos svemu, u bivšeg šefa policije Kolašina i dalje imaju veliko povjerenje čelnici policije. Prije svega Harisa Đurđević, načelnik regionalnog centra Sjever, preko direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića, sve do do ministra Danila Šaranovića. &nbsp; Izgleda kao neka inverzija vetinga, odnosno Šaranovićev i Šćepanovićev antiveting – zaštita onih koji će im sjutra vjerno služiti. Mada, Braunović ima još jednu preporuku, političku: svojevremeno je za policijskog funkcionera postavljen po preporukama partija bivšeg Demokratskog Fronta. &nbsp;

Marija Žižić

Draško Đuranović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Šaranovićeva ,,anti-veting” akcija u slučaju Braunovića

Osnovno državno tužilaštvo u Kolašinu u dva predmeta koja su formirana protiv nekadašnjeg načelnika Odjeljenja bezbjednosti Kolašin Zorana Braunovića a, po prijavama za zloupotrebu položaja, zatražilo je od Ministarstva unutrašnjih poslova „neophodnu dokumentaciju a u drugom slučaju u toku su vještačenja“.
Ovo je Portalu ETV saopšteno iz Osnovnog državnog tužilaštva u Kolašinu na upit da li su okončane istrage protiv Braunovića. Naveli su da su u toku izviđaji i da će Tužilaštvi nakon ocjene dokaza koje su zatražili od Ministarstva unutrašnjih poslova i vještačenja donijeti odluka.
Kako je Portal ETV nedavno pisao, protiv Braunovića je Osnovnom državnom tužilaštvu u Kolašinu bilo podnijeto pet krivičnih prijava - tri su odabačene dok su dvije u radu.
Tužilaštvo sada, kako je ranije saopštenom našem mediju, provjerava navode iz još dvije prijave koje su podnijete 2024. godine – jednu je podnio Dragomir Gaga Živković, a druga je anonimna prijava zbog krivičnih djela zloupotreba službenog položaja.
Protiv Braunovića podnijeta je krivična prijava zbog zbog toga što je, kako se osnovano sumnja, falsifikovao službeni dokument.Naime, nakon detaljnih bezbjednosnih provjera i uvida u prekršajnu, operativnu i kaznenu evidenciju, vođa bezbjednosnog sektora Dragomir Živković sačinio je negativnu provjeru za jednu osobu iz Kolašina koja je zatražila dozvolu za oružje, jer je više puta bila prekršajno i krivično procesuirana i čije je ime registrovano u policijskim evidencijama.
Živković je, prema našim informacijama, dostavio negativnu provjeru Braunoviću kako bi on potpisao propratni akt za dostavljanje provjere Upravnom odjeljenju, koje je zaduženo za izdavanje dozvola za oružje.
Međutim, tadašnji načelnik Odjeljenja bezbjednosti je, prema navodima iz prijave, uklonio prvu stranu izvještaja na kojoj su se nalazili ključni podaci iz policijskih evidencija za osobu koja je podnijela zahtjev i koji bi je eliminisali kao legalnog nosioca oružja.
Osim ove prijave Tužilaštvo se bavi i anonimnom prijavom koja je takođe protiv Braunovića podnijeta zbog zloupotrebe položaja – zbog toga što je, kako se sumnja, sebi i još jednoj osobi pisao veliki i neopravdani broj sati, noćnog, prekovremenog i rada.
Braunović se prije nego što je smijenjen 9. jula pismeno obratio Skupštini – Anketnom odboru i „ponudio“ da svoja saznanja o djelovanju „crnih trojki“ predoči pred tim tijelom.

Tužilaštvo se još bavi Braunovićem, traži dokumentaciju od MUP-a

Kako nezvanično saznaje portal Dan, smijenjen je načelnik odjeljenja bezbjednosti Kolašin Zoran Braunović.
Nezvanično saznajemo da je došlo i do smjena u vrhu žabljačkog Odjeljenja bezbjednosti.
Načelnik Odjeljenja bezbjednosti Kolašin Zoran Braunović nedavno je podnio zahtjev Anketnom odboru Skupštine Crne Gore za postupanje državnih organa u političkim ubistvima i napadima na novinare i intelektualce da mu omogući da iznese svoja saznanja vezano za nezakonita postupanja pojedinaca u pojedinim državnim organima i policiji, kao i za postupanje i djelovanje pripadnika batinaškog odreda, takozvanih "crnih trojki".

Portal ETV

Smijenjen načelnik OB Kolašin

Načelnik Odjeljena bezbjednosti Kolašin Zoran Braunović, koji je u fokusu Osnovnog državnog tužilaštva u Kolašinu, jer su protiv njega u radu dvije krivične prijave za zloupotrebu službenog položaja, juče se pismeno obratio Skupštini – Anketnom odboru i „ponudio“ da svoja saznanja o djelovanju „crnih trojki“ predoči pred tim tijelom – saznaju Portal ETV i Televizija E. U dopisu upućenom Skupštini, Braunović navodi da sebe smatra profesionalnim službenikom i „ne želi da dijeli vrijeme do 2020. godine i poslije tog perioda", pa izražava spremnost da o svim nezakonitostima koje su mu poznate govori ,,kako do 2020. tako do današnjeg dana“. ,,SAMOKANDIDATURA“ BRAUNOVIĆA -Odjeljenje bezbjednosti Kolašin kojim trenutno rukovodim, a imajući saradnju sa ostalim institucijama, bio sam u prilici da prikupim relevantne dokaze koje ću slobodno i tačno iznijeti. Smatram da je u interesu javnosti i pravde da se sva relevantna saznanja i dokazi iznesu pred Anketnim odborom – piše u obraćanju Braunovića i traži da mu u najkraćem roku omoguće da iznese svoja saznanja. On je, između ostalog, naveo i da se obraćao institucijama, ne saopštavajući kojima, još 5. aprila 2021. godine ali nije dobio poziv da podijeli informacije koje su „od značaja za razotkrivanje ozbiljnih zloupotreba“.&nbsp; Za načelnika Odjeljenja bezbjednosti Braunovića je, početkom 2021. godine, postavio tadašnji vršilac dužnosti direktora Uprave policije Zoran Brđanin, po političkom ključu, na osnovu preporuka partija bivšeg Demokratskog Fronta. Braunović se, prema informacijama Portala ETV, ponudio Anketnom odboru da svoja saznanja otkrije pred tim tijelom da bi sačuvao svoju poziciju koja je uzdrmana jer Tužilaštvo provjerava njegov rad. Načelnik Odjeljenja bezbjednosti Kolašin, pokušava da se na taj način preporuči predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću i lideru DNP Milanu Kneževiću kako bi istrgovao ostanak na mjestu koje sada pokriva.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250614010616_4a9fdf5aa1103d4aef0409c59513b0cc13afe1f18fcc35cd7bc658310e13b476.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250614010616_4a9fdf5aa1103d4aef0409c59513b0cc13afe1f18fcc35cd7bc658310e13b476" data-rendition-name="original" width="2560" height="1707" loading="lazy" alt="ČEKAJU DOJAVE ZA NOVA SASLUŠANJA NA ANKETNOM ODBORU: Milan Knežević i Andrija Mandić"> <figcaption>ČEKAJU DOJAVE ZA NOVA SASLUŠANJA NA ANKETNOM ODBORU: Milan Knežević i Andrija Mandić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U narednim danima biće poznata odluka Anketnog odbora, da li će Braunoviću biti omogućeno da saznanja koja ima o djelovanju policije godinama unazad ali i o vremenu od 2020. godine, podijeli sa članovima Anketnog odbora. PET KRIVIČNIH PRIJAVA Kako je Portal ETV nedavno pisao, protiv Braunovića je Osnovnom državnom tužilaštvu u Kolašinu bilo podnijeto pet krivičnih prijava - tri su odabačene dok su dvije u radu. Od tri krivične prijave koje su odbačene dvije su bile zbog zloupotrebe službenog položaja a jedna zbog neizvršenja sudske odluke. Podnijete su 2022. i 2024. godine. Tužilaštvo sada, kako je ranije saopštenom našem mediju, provjerava navode iz još dvije prijave koje su podnijete 2024. godine – jednu je podnio Dragomir Gaga Živković, a druga je anonimna prijava zbog krivičnih djela zloupotreba službenog položaja iz člana 416 Krivičnog zakonika.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250614010620_a5a520824c7b91e27eb304970b9db04db1ecab95dfca47e3bedff4adb573a403.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250614010620_a5a520824c7b91e27eb304970b9db04db1ecab95dfca47e3bedff4adb573a403" data-rendition-name="original" width="600" height="441" loading="lazy" alt="NAGRAĐIVANI POLICAJAC: Živković sa dodjele nagrade 2019. godine"> <figcaption>NAGRAĐIVANI POLICAJAC: Živković sa dodjele nagrade 2019. godine</figcaption> </figure>  Policijski službenik Živković je nagrađivani policajac, 2018. godine je dobio i priznanje kao najbolji policajac na teritoriji koje pokriva Odjeljenje bezbjednosti Kolašin.&nbsp; Prema nezvaničnim saznanjima Portala ETV i Televizije E, protiv Braunovića podnijeta je krivična prijava zbog zbog toga što je, kako se osnovano sumnja, falsifikovao službeni dokument. Naime, nakon detaljnih bezbjednosnih provjera i uvida u prekršajnu, operativnu i kaznenu evidenciju, vođa bezbjednosnog sektora Dragomir Živković sačinio je negativnu provjeru za jednu osobu iz Kolašina koja je zatražila dozvolu za oružje, jer je više puta bila prekršajno i krivično procesuirana i čije je ime registrovano u policijskim evidencijama. Živković je, prema našim informacijama, dostavio negativnu provjeru Braunoviću kako bi on potpisao propratni akt za dostavljanje provjere Upravnom odjeljenju, koje je zaduženo za izdavanje dozvola za oružje.&nbsp; OPTUŽBE ZA FALSIFIKAT Međutim, načelnik Odjeljenja bezbjednosti je, prema navodima iz prijave, uklonio prvu stranu izvještaja na kojoj su se nalazili ključni podaci iz policijskih evidencija za osobu koja je podnijela zahtjev i koji bi je eliminisali kao legalnog nosioca oružja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250614010620_8c56772ca512a53f879564778b3994a5941139bffbaac31f926a0aad531b92fa.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250614010620_8c56772ca512a53f879564778b3994a5941139bffbaac31f926a0aad531b92fa" data-rendition-name="original" width="378" height="252" loading="lazy" alt="PRIJAVE ZA ZLOUPOTREBU SLUŽBENOG POLOŽAJA: Zoran Braunović"> <figcaption>PRIJAVE ZA ZLOUPOTREBU SLUŽBENOG POLOŽAJA: Zoran Braunović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Da bi, kako se sumnja, dokumentacija naizgled bila potpuna načelnik Odjeljenja bezbjednosti je, umjesto prve originalne stranice, priložio falsifikovani dio dokumenta, bez kompromitujućih detalja, dok je druga, sa potpisom rukovodioca koji je procjenu uradio - ostala.&nbsp; Više dobro obaviještenih izvora navodi da je u policijskoj arhivi Odjeljenja bezbjednosti Kolašin ostao originalni dokument, dok je Braunović Upravnom odjeljenju poslao svoju verziju na osnovu koje je osoba dobila odobrenje za nabavku i dozvolu za posjedovanje oružja. Osim ove prijave Tužilaštvo se bavi i anonimnom prijavom koja je takođe protiv Braunovića podnijeta zbog zloupotrebe položaja – zbog toga što je, kako se sumnja, sebi i sekretarici pisao veliki i neopravdani broj sati, noćnog, prekovremenog i rada u vrijeme državnih i vjerskih praznika. Upitno je, međutim, koliko je Braunović, upravo zbog procesa koji su pokrenuti prema njemu relevantan svjedok i da li njegova namjera da svjedoči ima motive drugačije od onih koje je naveo u ponudi Skupštini. Na primjer, da se kao i kod brojnih njegovih kolega koji su dobro pozicionirani kod nove vlasti, stave ,,pod tepih“ greške koje ga kompromituju. A, kako sam kaže, to je pokušavao i ranije. BRAUNOVIĆ NAKON PAUNOVIĆA Nakon nedavnog debakla sa „istorijskim svjedočenjem“ Milana Paunovića, tokom kojeg se, između ostalog ispostavilo da je nekadašnji visoki policijski funkcioner pisao bivšem ministru policije Vukašinu Marašu čak 12 godina nakon njegove smrti - Andriji Mandiću i Milanu Kneževiću novi svjedok će vjerovatno biti dobrodošao.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250614010624_f6807f523498c540bad61fcdba7a221dd8a848fa56ab0056ef4cebce8d7e5731.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250614010624_f6807f523498c540bad61fcdba7a221dd8a848fa56ab0056ef4cebce8d7e5731" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="LAŽNO SVJEDOČENJE: Milan Paunović"> <figcaption>LAŽNO SVJEDOČENJE: Milan Paunović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Jer, iako je, kako je Mandić kazao, raskrinkavanje „crnih trojki“ glogov kolac u sanduku DPS-a, desilo se da je svjedočenje Paunovića postalo glogov kolac zakucan u sanduk namjera Mandića i Kneževića. A dodatno ga je prikucao specijalni tužilac Vukas Radonjić upoznavši javnost da je većina događaja o kojima je Paunović govorio - davno zastarjela. Sa ove vremenske distance ne čudi što je Paunoviću, samo naizgled ničim izazvan, ministar policije Danilo Šaranović prošle godine uručio plaketu. Ne čudi ni naivni igrokaz pitanja i odgovora dvojice perjanica istrage crnih trojki sa Paunovićem tokom sjednice odbora. Ni proročanska vizija Momčila Lekovića da tog jutra iskopira i u fasciklu stavi fotografije upravo Veselina Veljovića čije ime će tek kasnije čuti. Očito je: scenario je bio pripremljen, pa je Paunović išao već utvrđenim putem.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250614010624_2a2464fcfdf3c9fb648937001a4bd865b5854a45a0c606a06cb50ccc77d012bb.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250614010624_2a2464fcfdf3c9fb648937001a4bd865b5854a45a0c606a06cb50ccc77d012bb" data-rendition-name="original" width="1305" height="817" loading="lazy" alt="NOĆNI DOGOVOR U BEOGRADU: Jovićević i Mandić 14. maja u lokalu na Slaviji "> <figcaption>NOĆNI DOGOVOR U BEOGRADU: Jovićević i Mandić 14. maja u lokalu na Slaviji(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ne čudi uigranost. Prije „atomske bombe“ u Skupštini Crne Gore, Andrija Mandić je dobro ,,pripremio teren": u Beogradu se &nbsp;predsjednik Skupštine sastao sa - Andrijom Jovićevićem, veoma kontroverznim bivšim ministrom MUP-a, vjerovatno da bi Paunovićevi odgovori bili što upečatljiviji.&nbsp; Paunović i Jovićević se dobro poznaju još od famozne ,,afere S.Č." pa nema sumnje da je Paunović igrao na Anketnom odboru po taktu koji mu je ranije određen. Sve kako bi se zaboravila neprijatna prošlost: o &nbsp;kredibilitetu Milana Paunovića najbolje govore njegova uloga u slučajevima deportacije Muslimana iz Herceg Novog, krize sa Sedmim bataljonom na Cetinju... &nbsp; &nbsp;

Braunović, koga Tužilaštvo istražuje, ponudio se Anketnom odboru da razotkriva tuđa „nepočinstva“?!

Osnovnom državnom tužilaštvu u Kolašinu protiv načelnika Odjeljenja bezbjednosti Zorana Braunovića bilo je podnijeto pet krivičnih prijava, tri su odabačene dok su dvije u radu – navodi se u odgovorima rukovoditeljke ODT Kolašin Maje Šćepanović na upit Portala ETV i Televizije E. Od tri krivične prijave koje su odbačene dvije su bile zbog zloupotrebe službenog položaja a jedna zbog neizvršenja sudske odluke. Podnijete su 2022. i 2024. godine. Tužilaštvo sada, kako se navodi u odgovorima našem mediju, provjerava navode iz još dvije prijave koje su podnijete 2024. godine – jednu je podnio Dragomir Živković, a druga je anonimna prijava zbog krivičnih djela zloupotreba službenog položaja iz člana 416 Krivičnog zakonika i postupak je u toku. <h2>(NE)ZAKONITA DOZVOLA ZA ORUŽJE</h2> Prema nezvaničnim saznanjima Portala ETV i Televizije E protiv Braunovića podnijeta je krivična prijava zbog zbog toga što je, kako se osnovano sumnja, falsifikovao službeni dokument. Nakon detaljnih bezbjednosnih provjera i uvida u prekršajnu, operativnu i kaznenu evidenciju, vođa bezbjednosnog sektora Dragomir Živković sačinio je negativnu provjeru za jednu osobu iz Kolašina koja je zatražila dozvolu za oružje, jer je više puta bila prekršajno i krivično procesuirana. Ime te osobe registrovano je u polcijskim evidencijama. Živković je, prema informacijama, našeg medija dostavio negativnu provjeru Braunoviću kako bi potpisao propratni akt za dostavljanje provjere Upravnom odjeljenju koje je zaduženo za izdavanje dozvola za oružje. Međutim, načelnik Odjeljenja bezbjednosti je, prema navodima iz prijave, uklonio prvu stranu izvještaja na kojoj su se nalazili ključni podaci iz policijskih evidencija za osobu koja je podnijela zahtjev. <h2>FALSIFIKAT ORIGINALA</h2> Da bi, kako se sumnja, dokumentacija naizgled bila potpuna načelnik Odjeljanja bezbjednosti je umjesto prve originalne stranice priložio falsifikovani dio dokumenta, a sve kako bi prikrio stvarne podatke i za falsifikovanu stranicu je prikačio drugu originalnu stranicu na kojoj je potpis rukovodioca koji je odradio procjenu - da ne bi trebalo da bude izdato oružje osoba koja je procesuirana prekršajno i krivično. Više dobro obaviještenih izvora navodi da je u polcijskoj arhivi Odjeljenja bezbjednosti Kolašin ostao originalni dokument, dok je Braunović Upravnom odjeljenju poslao svoju verziju odnosno falslifikovani dokument, na osnovu kojeg je osoba koja ne ispunjava zakonske uslove dobila odobrenje za nabavku oružja i dozvolu za posjedovanje oružja. <h2>ANONIMA PRIJAVA</h2> Osim ove prijave Tužilaštvo se bavi i anonimnom prijavom koja je takođe protiv Braunovića podnijeta zbog zloupotrebe položaja – zbog toga što je, kako se sumnja, sebi i sekretarici pisao veliki i neopravdani broj sati, noćnog, prekovremenog i rada u vrijeme državnih i vjerskih praznika. Prema našim izvorima, u prijavi se navodi da je Braunović zloupotrijebio službeni položaja falsifikovanjem podataka u evidencijama o radnom angažovanju. Za načelnika Odjeljenja bezbjednosti Braunovića je, početkom 2021. godine, postavio tadašnji vršilac dužnosti direktora Uprave policije Zoran Brđanin. Prema našim saznanjima - po političkom ključu, Braunović je postavljen po preporukama partija bivšeg Demokratskog Fronta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052416050_30ed0e85db49ce410eba7875a7a5f47d2b53aa7211c5632c4396b18a775d5405.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025052416050_30ed0e85db49ce410eba7875a7a5f47d2b53aa7211c5632c4396b18a775d5405" data-rendition-name="original" width="1034" height="532" loading="lazy" alt="Tužilaštvo"> </figure>

Protiv Braunovića krivične prijave zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: zoran-braunovic