18.03.
13:00h
Desilo se ono na šta sam upozoravan, ali kao profesionalac i čovjek koji ima "dvije čiste" o pravu, odbijao sam svaku pomisao da bi optužnica protiv Zorana Lazovića mogla biti potvrđena. Svaku.
Jer se ne može činjenično i pravno obrazložiti.
Vidim i da nije obrazložena.
I ne treba.
Ko te pita.
I naravno za radoznale da kažem da neću pocijepati diplomu jer me niko ništa pravno nije edukovao ni saopštio. Naprotiv.
I tek sam sada ja još ponosniji na tu beogradsku diplomu.
Saznao sam:
1. Da može da se formira OKG za zloupotrebu službenog položaja (navod iz optužnice).
2. Da šef Zoran Lazović po navodima iste te optužnice ide iz Službe 01.03.2021.
3. Da Katnić ostaje kao član do 27.02.2022.
Bez šefa OKG.
4. Da Čađenović u OKG zloupotrebljava službeni položaj od 27.02.2022. godine.
Kad Milivoje ide u penziju.
A šef OKG-a odavno nije u službi. I kad ni Katnić ni Lazović više ne mogu da zloupotrijebe službeni položaj.
Je li ovo nešto što treba da raspravimo u kontradiktornom postupku?
Kao što vidite, jeste.
5. Da sud vrati optužnicu i problematizuje nepostojanje rješenja MUP-a, pa se ista njemu vrati bez toga rješenja, pa sud zaboravi što je tražio.
Može li to?
Kao što vidite.
6. Da je dokaz kako je Zoran Lazović prao pare podignuta optužnica protiv njegovog sina u kojoj piše da je prodavao drogu i cigarete i da je novac od toga davao ocu.
Treba li sudska presuda da potvrdi taj šverc? Ne treba.
Viši sud u Podgorici je jedini sud na kugli zemaljskoj u kojem je optužnica dokaz.
I može li to? Evo vidite sami.
7. Svi visoki policijski funkcioneri - svjedoci, čak i Baković, kažu da je ulazak Belivuka bila najbolja policijska akcija.
Tužilac kaže da nije bila.
Ali ne kaže kako zna da nije bila.
I čime to dokazuje.
Treba li da dokaže?
Evo, ne treba.
Hoćete li još da vam nabrajam, a mogao bih do sjutra.
Ostaviću čitaoce bez mog zaključka, samo iz razloga jer bi zbog njih neko mogao da me uhapsi.
Čemu bi se mnogi baš posebno obradovali.
Greota bi bilo da Lazoviću ne pomognem na suđenju, samo zbog jedne stvari, koja nije pravna.
Već razumska.
P.S. 1: Imao bih da postavim još hiljadu kolokvijalnih pitanja, ali, to sada ne vrijedi.
P.S 2: Ako nikome u Višem sudu nije ni malo neprijatno zbog ovakve odluke, tim bolje.
Ili tim gore, svejedno.
P.S. 3: Ne sumnjam da će na kraju pobjediti ono što zagovaram od početka ovog predmeta.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Jedini sud na svijetu u kojem je optužnica dokaz

&nbsp;Sudija za istragu odbio je prijedlog da se odredi pritvor Zoranu Lakčeviću kod kojeg je policija prije dva dana pronašla 23 lične karte, jedan pasoš, kao i svesku sa podacima - a sve uoči lokalnih izbora u Podgorici i Kotoru.
Sudija je ocijenio da Lakčević nije osnovano sumnjiv da je počinio krivično djelo povreda prava na glasanje - pošto svjedoci u svojim iskazima nijesu pominjali njega nego drugo lice - M.V.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 58.1667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fzadrzavanje-do-72-sata-muskarcu-kod-kojeg-su-pronadene-23-licne-karte-pasos-i-sveska-sa-podacima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U Osnovnom sudu kažu da su saslušana 22 svjedoka – tj. vlasnika ličnih karti koje su pronađene kod Lakčevića, te da su svi potvrdili da ne poznaju osumnjičenog i da mu nijesu predali svoje lične isprave.
- Dvadeset saslušanih svjedoka su istakli da su izgubili lične karte, ili su im &nbsp;ukradene prije godinu i po dana, a oni su u međuvremenu dobili nove lične karte sa kojima su se legitimisali prilikom saslušanja u tužilaštvu. Jedan svjedok &nbsp;je naveo da je dao ličnu kartu M.V. prije godinu i po dana radi pisanja molbe o odsustvu iz kuće prilikom izdržavanja kazne u kućnim uslovima, pa pošto mu istu nije vratio, on ju je oglasio nevažećom i izvadio novu – kazali su u Osnovnom sudu.
Svjedokinja J. I. je, ističu, navela da je prihvatila ponudu M. V. da mu za iznos od 100 eura preda ličnu kartu.
- A kada mu je tražila da joj vrati ličnu kartu, saznala je da je isti uhapšen zbog ličnih karata koje je otkupljivao za izbore u martu 2023. godine. Zbog toga joj nikad nije dao novac, niti joj je vratio ličnu kartu, a ona je u međuvremenu izvadila novu. Svjedokinja M. K. je takođe navela da je ličnu kartu dala M. V. negdje početkom marta 2023. godine, jer joj je on obećao da će joj zauzvrat dati novac u iznosu od 50,00 eura, a kada je pokušala da uspostavi vezu sa njim da bi joj dao novac i vratio ličnu kartu, to nije bilo moguće učiniti. Nakon toga je tu ličnu kartu oglasila nevažećom i izvadila novu – navodi se u saopštenju Osnovnog suda.
Oni kažu da stoji činjenica da su se svjedoci izjasnili o dogovorima koji impliciraju povredu njihovog prava glasanja – ali i da u tom kontekstu nijesu pominjali Lakčevića već M.V.
- Stoji činjenica da su se svjedoci J. S., J. I. i M. K. izjašnjavali o određenim dogovorima koji su implicirali povredu njihovog prava glasanja u ranijim izbornim procesima, ali u tom kontekstu nijesu pominjali osumnjičenog, već izvjesnog M.V. – zaključili su u Osnovnom sudu.

Sudija za istragu odbio da odredi pritvor Lakčeviću, svjedoci nijesu pominjali njega nego M.V.

Iz Uprave policije je saopšteno da operativna saznanja u slučaju hapšenja Zorana Lakčevića, kod kojeg su juče pronađene 23 lične karte i jedan pasoš, upućuju na to da se radi o „trgovini ličnim kartama iz prethodnog perioda“.
- I to ne za potrebe političkih subjekata koji su trenutno na vlasti – dodali su u policiji.
Nakon što je danas uhapšen urbanističko-građevinski inspektor Rade Dabetić, koji je inače na odborničkoj listi „Za budućnost Crne Gore“ za predstojeće izbore u Podgorici, u Upravi policije su kazali da Šaranović nije vršio pritisak kada će se sprovesti realizacija bilo kojeg hapšenja. Time su odbacili tvrdnje da Šaranović, koji dolazi iz redova Demokrata, „vrši pritisak na dinamiku postupanja policije“ kako bi prikrio da je Lakčević kupovao lične karte za potrebe njegovog i drugih političkih subjekata.
- U odnosu na lice koje je lišeno slobode zbog stavljanja na teret krivičnog djela iz oblasti povrede izbornih prava, te iznijetih stavova jednog dijela političkih predstavnika da ministar unutrašnjih poslova vrši pritisak na dinamiku postupanja policije, kako bi prikrio da je ovo lice kupovalo lične karte za potrebe njegovog i drugih političkih subjekata koji su na vlasti, a u skladu sa prethodno navedenim odbacujemo ovakve tvrdnje kao neistinite – dodali su u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fscepanovic-iz-izjava-gradana-proizilazi-za-koju-partiju-je-lakcevic-kupovao-licne-karte&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ministar unutrašnjih poslova, podvlače, insistira na neselektivnost u postupanju.
Kažu da Uprava policije kroz svoje zakonom definisane nadležnosti, a u koordinaciji sa državnim tužilaštvom, samostalno preduzima planirane mjere i radnje i isključivo po nalogu državnog tužioca pristupa realizaciji predmeta i hapšenju osoba za koja postoje osnovi sumnje da su izvršila određena krivična djela.&nbsp;
- Planirane aktivnosti i realizacije predmeta su unaprijed definisane i ograničene u skladu sa zakonskim mogućnostima državnog tužilaštva i Uprave policije, bez obzira kada će se održati neki izborni proces.&nbsp;

UP: Operativna saznanja upućuju da se radi o trgovini ličnim kartama iz prethodnog perioda i to ne za potrebe onih koji su sad na vlasti

Iza zvanične priče o rekordnim platama i rastu životnog standarda u 2025. ostala je ekonomska stvarnost u kojoj su inflacija, rast cijena nekretnina, pad stranih investicija i sve izraženija fiskalna ograničenja poništili efekat nominalnog rasta prihoda. Crnogorska ekonomija ulazi u 2026. godinu sa nizom strukturnih slabosti – visokom uvoznom zavisnošću, nedovoljnom konkurencijom na domaćem tržištu, nepovoljnom strukturom investicija i budžetom koji raste brže od same ekonomije.
Osnivač i vlasnik BI Consultinga i glavni analitičar Top Business Montenegro inicijative Ratko Nikolić u razgovoru za Portal Analitika govori o tome zašto je inflacija u Crnoj Gori viša nego u eurozoni, zašto pad cijena nekretnina ne bi bio dobar scenario, kakve rizike nose budžetska politika i novo zaduženje, ali i zašto pitanje aerodroma, energetike i investicija zahtijeva racionalan, a ne politički pristup.
<h2>Nominalno veći dohodak nije donio stvarni rast životnog standarda</h2>
Analitika: Šta je razlog zbog kojeg je u našoj zemlji inflacija veća nego u eurozoni? Koje mjere je Vlada mogla da preduzme i šta dugoročno treba uraditi? Da li u 2026. možemo očekivati smanjenje inflacije?
Nikolić: Pokazatelji životnog standarda su mjerljive i uporedive kategorije i one ne pokazuju da nam je prosječan standard značajno povećan u odnosu na prosječan standard građanina EU, a posebno ne u mjeri u kojoj nam je rastao dohodak.&nbsp;
Razlog za to je visoka inflacija, koja je i u godini za nama bila veća nego u EU zoni. Naime, kao uvozno zavisna ekonomija sa izuzetno visokim negativni platnim bilansom, jasno je da na nivo inflacije u Crnoj Gori utiče svaki inflatorni talas iz zemalja od kojih najviše uvozno zavisimo. Međutim, povećanje prihoda domaćeg stanovništva, kao i značajan priliv stranih građana jače kupovne moći, ojačali su u prethodnom periodu domaću tražnju, te su, u uslovima ograničene konkurentnosti, doprinijeli da domaća inflacija bude veća od prosječne u EU. Visoka inflacija je realno umanjila kupovnu moć nominalno uvećanog dohotka, što je negativno uticalo na realni rast prosješnog standarda građana.
Na srednji rok, stabilnost cijena se može postići prije svega kroz veću konkurentnost na domaćem tržištu roba i usluga, a do nje se dolazi kreiranjem poželjnog i predvidivog poslovnog ambijenta, privlačnog i za domaće i za strane investitore, sa jasnim pravilima igre i uz punu pravnu sigurnost i ravnopravnst svih učesnika. Čini mi se da u prethodnom periodu nije dovoljno urađeno na tom planu, te ne očekujem značajne promjene u narednoj godini na strani ponude.&nbsp;
Što se tiče tražnje, moguće je da će manji broj stranih građana prouzrokovati nešto manju tražnju van sezone, s tim da ćemo se tokom sezone, vjerujem uspješne, opet suočiti sa većim pritiskom na cijene posebno u izrazito turističkim sredinama. Svakako, to je bolji scenario nego da dodatne tražnje nema ili da turistička sezona ne bude uspješna, jer bi u tom slučaju cijene možda bile stabilne, ali bi poslovanje privrede bilo ugroženo.
<h2>Pad cijena nekretnina može izazvati krizu</h2>
Analitika: Cijene nekretnina bilježe rekordne vrijednosti u 2025. To je ujedno i najveći skok od 2020. Šta možemo učekivati u godini pred nama kada je riječ o cijeni nekretnina, da li može doći do stagnacije cijena ili eventualnog pojeftinjenja? Koji faktori će uticati na to?
Nikolić: Uz ostale faktore na strani tražnje za nekretninama, koji su dominantno vezani za demografska kretanja, rastu cijena nekretnina značajno doprinosi obezvrijeđivanje novca kroz inflaciju i realni nedostatak drugih opcija za investiranje.&nbsp;
Naime, u uslovima inflacija, građani su svjesni da njihov novac gubi vrijednost, žele ga investirati. Kamatne stope na štednju su niske, ulaganja u nove ili postojeće biznise izgleda da djeluje rizično i neprivlačno, a ulaganje u nekretnine se pokazalo kao najstabilnije...&nbsp;
Plasirajući višak svoje likvidnosti u kupovinu nekretnina građani i sami doprinose skoku cijena i to je jedan krug koji na srednji rok može izazvati krizu na tržištu nekretnina. S druge strane, iako mnogi priželjkuju pad cijena na tržištu nekretnina, to nije pozitivan scenario jer to bi moglo dovesti do krize koja bi bi se manifestovala na način da, na primjer, mnogi od započetih objekata ne budu završeni, što ne bi bilo dobro ni za jednu stranu. Generalno, mislim da u oblasti nekretnina fali malo više regulacije, kao i adekvatan poreski tretman viška stambenog prostora.
<h2>Bez emocija analizirati budućnost upravljanja aerodromima</h2>
Analitika: U 2025. u fokusu ekonomskih zbivanja bio je i tender za davanje Aerodroma pod koncesiju. Da li je davanje Aerodroma pod koncesiju ekonomski opravdan? Šta će to značiti za našu ekonomiju i za crnogorski turizam?
Nikolić: Pitanje upravljanja aerodromima je značajno pitanje za Crnu Goru, posebno ako se ima u vidu značaj avio povezanosti za našu ekonomiju, a posebno na njegov najznačjniji segment - turizam.&nbsp;
Stoga, upravljanje našim aerodromima zbilja nema samo uži, mikroekonomski aspekt, već i "nešto više". To "više" možemo vidjeti i u postojećim uslovima i zapitati se: koliko nam pozitivni poslovni rezultati Aerodroma Crne Gore u tekućoj godini znače ako je iskustvo putnika koji bar jednom slete ili polete na/sa podgoričkog ili tivatskog aerodroma takvo da požele da ga nikad više ne ponove, ako nas kao turističku destinaciju po tom iskustvu pamte ili takvo iskustvo prenose?&nbsp;
Upravo u tom kontekstu i bez emocija treba analizirati i budućnost upravljanja aerodromima. Lično, iz mnoštvo razloga, nemam povjerenja u državu kao nosioca biznisa u oblastima u kojima postoji interes i pozitivno iskustvo vođenja posla od strane privatnih kompanija.&nbsp;
Zato mislim da naša država, u novom tenderskom procesu, treba da jasno definiše svoje ciljeve i obezbijedi mehanizme za njihovo ostvarenje, te u tim okvirima nađe iskusnog koncesionara koji će prepoznati i svoje interese da te ciljeve ispuni.&nbsp;
Mislim da je postojeći, višegodišnji i po mnogo čemu kontraverzni tenderski proces, previše opterećen negativnim nasljeđem da bi se nakon svega mogao smatrati uspješnim, bez namjere da uvrijedim najupornije učesnike koji su ostali do kraja u procesu.
<h2>Investicije u nekretnine stvaraju zarobljeni kapital</h2>
Analitika: U Crnoj Gori i ove godine nastavljen je trend pada stranih direktnih investicija. Koliko tome doprinosi politička nestabilnost? Koje konkretne reforme i signali bi mogli vratiti kredibilne investitore?
Nikolić: Osim što imamo pad stranih direktnih investicija, važno je napomenuti da već godinama imamo i vrlo nepovoljnu strukturu tih investicija, s obzirom na to da se veći dio odnosi na ulaganje u nekretnine.&nbsp;
Upitna dugoročna održivost ove industrije, koja nakon izgradnje nekretnine i iskorišćenosti prostora kao bitnog rezursa, za rezultat ima na neki način zarobljeni kapital koji ne proizvodi novu vrijednost, dodatno se problematizuje činjenicom da značajno povećava naš trgovinski deficit (većinu materijala uvozimo) i ne doprinosi domaćoj zaposlenosti jer na građevinama uglavnom rade strani radnici.&nbsp;
Sve to znači da su dodatni efekti od ovih investicija na našu ekonomiju minorni, posebno u poređenju kada bi te investicije bile neki proizvodni kapaciteti koji bi zapošljavali domaću radnu snagu i bili usmjereni na supstituciju uvoza ili izvoz. Ohrabrivanje željenih investicija kroz poreski stimulans bi bilo vrlo korisna mjera.
Da bi privukli nove strane investitore, najbolje je slušati domaće investitore i strane koji su već tu. Stepen njihovog zadovoljstva je najbolja preporuka svakom novom investitoru da dođe i investira u našu privredu.
<h2>Vlada nema puno opcija u slučaju bilo kakve nestabilnosti na prihodnoj strani&nbsp;</h2>
Analitika: Iako su iz Vlade najavljivali nastavak programa Evropa sad, ministar finansija nedavno je saopštio da se ne radi na uspostavljanju programa Evropa sad 3. Usvojen je i budžet za 2026. U tom kontekstu, šta nas čeka u 2026, možemo li očekivati rezove i nepopularne fiskalne mjere? Koji dio javne potrošnje je najizloženiji i koje alternative postoje?
Nikolić: Budžet za 2026. godinu jeste nominalno manji, ali samo zbog smanjenih finansijskih transakcija. Po gotovo svim ključnim pozicijama izvornih prihoda i rashoda, budžet je veći nego prethodne godine, pri čemu su stope povećanja pojedinih pozicija značajno veće od projektovane stope rasta ekonomije. Na čemu se temelji taj optimizam u naplati budžetskih prihoda i koliko je realan, ostaje nam da vidimo.&nbsp;
S obzirom na to da je oko 80% budžetskih rashoda u značajnoj mjeri obavezujuće, što znači da je u kratkom roku teško očekivati krupnije rezove, te Vlada nema puno opcija da reaguje u slučaju bilo kakve nestabilnosti na prihodnoj strani.&nbsp;
S druge strane, novim zaduženjima, koja rastu znatno brže od realnog rasta BDP-a i domaće produktivnosti, jednom mora doći kraj, pa se nameće pitanje srednjoročne fiskalne održivosti na ovom nivou poreskih stopa. Tu prije svega mislim na stopu PDV, koji čini preko 50% izvornih prihoda budžeta i smatram da će u narednim godinama sa svakim eurom dodatnih mandatornih budžetskih rashoda, pritisak na povećanje opšte stope PDV biti sve veći.
Što se tiče nekog mogućeg programa "Evropa sad 3", pretpostavljam da to može biti neki set sanacionih mjera nad posljedicama prethodnih, tzv. programa Evropa sad 1 i 2, koji su bili samo administrativno ispunjavanje predizbornih obećanja po svaku cijenu, bez analize i bez sagledavanja kako će te mjere uticati, prije svega na održivost finansiranja i kvalitet našeg zdravstvenog i penzionog sistema, kao i na naš ukupni ekonomski sistem.
<h2>Rezerve bi trebalo stvarati štednjom, ne samo novim dugom</h2>
Analitika: Usvojena je i Odluka o zaduženju za 2026, a predviđeno je zaduženje od 500 miliona i mogućnost dodatnog zaduženja do jedne milijarde eura radi refinansiranja postojećeg duga i stvaranja fiskalne rezerve za 2027. i 2028. Po kojim uslovima se Crne Gore može zadužiti i kako će to uticati na javne finansije?&nbsp;
Nikolić: Najavljena zaduženja u 2026. godini u obimu od 500 miliona odgovaraju iznosu kapitalnog dijela budžeta i izonosa potrebnog za plaćanje dugova i kamata koje dospijevaju tokom 2026.&nbsp;
Iako nije planirano da se koriste za tekuću potrošnju, činjenica da javne finansije godinama nijesu u stanju da finansiraju ni euro kapitalnih ulaganja, kao ni da vrate euro duga ili kamata iz sopstvenih sredstava, ne može biti razlog za zadovoljstvo.
Prostor za eventualno zaduženja u cilju kreiranja fiskalne rezerve za narednu godinu je razumno, s obzirom na to da je 2027. zahtjevna u tom pogledu. Ipak, bio bih srećniji kada bismo bili u mogućnosti da dio tih rezervi kreiramo uštedama na rashodnoj strani budžeta i time pošaljemo poruku sadašnjim i budućim kreditorima da radimo na tome da budemo u stanju da bar dio zaduženja vraćamo iz sopstvenih sredstava, a ne jedino i isključivo iz novih zaduženja. Uostalom, prije ili kasnije, kreditori će to i zahtijevati od nas.
<h2>Sve što se planira na bazi jeftine struje neko mora da plati&nbsp;</h2>
Analitika: Od januara 2026. EU je predvidjela početak primjene mehanizama za prekogranično usklađivanje emisija ugljen-dioksida kojim se nameće dodatni trošak na uvoz električne energije proizvedene iz uglja iz zemalja koje nijesu članice EU. Koliko to realno može uticati na cijenu električne energije u Crnoj Gori i koji su mogući kanali poskupljenja?
Nikolić: Direktna posljedica primjene novih propisa će biti dodatne dažbine na struju koja se izvozi, a koja se proizvodi iz fosilnih goriva, što će smanjiti mogućnost njene prodaje na ino tržištu.&nbsp;
Imajući u vidu da se niska cijena električne energije za domaće potrošače nadoknađuje jednim značajnim dijelom i izvozom po tržišnim cijenama, primjena novih propisa će sigurno pojačati pritisak na domaću cijenu električne energije.
A i nevezano za to, činjenica je da je cijena električne energije u Crnoj Gori izuzetno niska, što u jednoj značajnoj mjeri, kratkoročno, ublažava socijalnu situaciju građana, ali na srednji i dugi rok značajno iscrpljuje Elektroprivredu Crne Gore.&nbsp;
Istina, potencijal ove kompanije je i dalje značajan, te ona i dalje bez većih problema obezbjeđuje eksterno finansiranje novih projekata, no takva pozicija ne može trajati dovijeka. S toga je neophodno imati jasnu strategiju cijena električne energije, definisati jasan cilj šta se politkom niskih cijena električne energije želi postići i u kom roku se ciljevi mogu ostvariti, pod uslovom da sve to naša elektroenergetka kompanija može izdržati.&nbsp;
Jer, moramo biti svjesni da sve što se planira na bazi jeftine struje, bilo da se radi o socijalom aspekstu prema građanima, bilo da se radi o privlačenju određenih industrija kojima je električna energija značajan input, sve su to troškovi koje neko mora da plati. A ako niko ne plati, platiće ih naša najveća elektroenergetska kompanija.

Nikolić: Godinama se zadužujemo da bismo vraćali dugove i kamate, "Evropa sad 3" može biti samo sanacija prethodnih grešaka

U južnim predjelima Crne Gore danas će biti pretežno sunčano, ponegdje uz malu do umjerenu oblačnost, a na sjeveru veoma hladno, promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima i uglavnom suvo.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti umjeren do jak sjeverni i sjeveroistočni, tokom dana u slabljenju.
U jutarnjim satima na primorju slab, a u kontinentralnim predjelima umjeren i jak mraz.
Jutarnja temperatura vazduha od minus 16 do nula, najviša dnevna od minus osam do sedam stepeni.

Danas na jugu pretežno sunčano, na sjeveru veoma hladno

Iranska vlada proglasila je trodnevnu žalost zbog poginulih u "borbi nacionalnog otpora" protiv aktuelnih protesta, koji su ušli u 14. dan, javila je agencija Tasnim.
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan je saopštio da je "duboko potresen" gubitkom života i pozvao je Irance da se sjutra, 12. januara, pridruže Nacionalnom maršu otpora kako bi osudili proteste.
Veliki javni skup kojim će, kako se navodi, "osuditi zločini naoružanih terorista i sabotera" biće održan sjutra u 14 časova po lokalnom vremenu na Trgu islamske revolucije u Teheranu.
Istovremeno, održaće se i drugi javni skupovi u svim iranskim pokrajinama i glavnim gradovima.
Savjet za koordinaciju islamske propagande takođe je pozvao javnost da se u što većem broju odazove pozivu na protestni skup, prenose Nezavisne.

Iran proglasio trodnevnu nacionalnu žalost

Iran će uzvratiti na svaki napad Sjedinjenih Američkih Država (SAD) udarima na Izrael i američke vojne baze u region, poručio je predsjednik iranskog parlamenta Mohamed Baker Kalibaf.
Kalibaf je u obraćanju u parlamentu rekao da Iran upozorava američkog predsjednika Donalda Trampa da bi svaki američki napad doveo do toga da Teheran uzvrati udarcem na Izrael i regionalne američke vojne baze kao na "legitimne mete", prenosi Rojters.
Tramp je posljednjih dana više puta prijetio intervencijom, upozoravajući iranske lidere da ne koriste silu protiv demonstranata, a u subotu je rekao da su SAD „spremne da pomognu“.
Izvori su saopštili da je Izrael u stanju visoke pripravnosti zbog mogućnosti intervencije SAD, kako bi se podržali protesti koji se održavaju širom Irana.
Protesti nastavljeni na ulicama gradova u Iranu, pri čemu su hiljade ljudi protestovale u Teheranu tokom noći i jutros, prkoseći eskalirajućim mjerama vlasti protiv sve većeg protestnog pokreta, o čemu svjedoče video-snimci koji su se pojavili iako su internet i mobilne telefonske mreže u prekidu, prenosi Gardijan.
Demonstranti su, na novim protestima koji su počeli kasno sinoć u sjevernom distriktu Teherana, uzvikivali "Smrt (ajatolahu Aliju) Hamneiju" i "Živeo šah", a tokom demonstracija su zapalili jednu džamiju.
Veruje se da je na protestima na stotine demonstranata ubijeno ili povrijeđeno, a mnogo više ih je pritvoreno.
Prema procjenama aktivista iranske Novinske agencije za ljudska prava iz SAD, na protestima u Iranu do sada je ubijeno najmanje 116 osoba, a preko 2,6 hiljada je pritvoreno.
Protesti su počeli u Teheranu 28. decembra prošle godine, zbog pada vrijednosti iranske valute i ekonomskih teškoća u zemlji, a od tada su se proširili na više od 100 gradova i mjesta širom iranskih provincija.

Tag: zoran-lakcevic