Izjava predsjednika Odbora direktora Regionalnog vodovoda, Zorana Lakušića, zapravo je priznanje poraza sistema, a ne demantij jučerašnjih tvrdnji. Umjesto da opovrgne činjenice, on ih je nesvjesno zapečatio - naveo je odbornik SDP u SO Tivat i predstavnik Evropskog saveza Ćazim Lisičić.
Ako gospodin Lakušić sam priznaje da problem leži u projektu iz 2019. godine moramo se, kaže, zapitati ko je godinama sjedio skrštenih ruku dok je taj isti manjkavi projekat gutao milione našeg novca.
- Ko je imao zakonsku obavezu da pritisne taster za pauzu, da revidira greške i spriječi štetu koja se sada ispostavlja kao svršen čin - pita Lisičić.
Prema njegovim riječima, tvrdnja da „radovi nijesu završeni“ nije izgovor, to je dokaz o neodgovornosti.
- Nedopustivo je da se u kapitalne projekte ulazi sa sviješću da je temelj truo. U "ozbiljnim državama", na koje se rukovodstvo poziva, ne nastavlja se sa radovima kada se uoči provalija u budžetu i projektu. U ozbiljnim državama se ne čeka kraj radova da bi se priznalo da nešto nedostaje. Tamo se, gospodine Lakušiću, polažu računi onog trenutka kada se prva stavka u predmjeru ne poklopi sa stvarnošću - ističe Lisičić.
Lisičić pita: zašto projekat nije zaustavljen onog trenutka kada je postalo jasno da je pogrešan?
- Đje je bila obavezna revizija i zašto je ćutala? Zašto građani Tivta i Boke Kotorske za finansijski ambis saznaju tek sada, kada je šteta već napravljena - pitao je.
Mještane Tivta i cijele Boke, dodaje on, ne zanima "politička genealogija" grešaka.
- Njih ne zanima ko je sjedio u fotelji 2019, a ko sjedi danas, ako je rezultat isti: prazna obećanja i probijeni budžeti. Njih zanima zašto niko nije povukao ručnu kočnicu. Ođe je priča o sistemu koji ne funkcioniše i ljudima koji odbijaju da preuzmu odgovornost za svoje (ne)činjenje - smatra Lisičić.
Bulevar Tivat–Budva je, naglašava, trenutno samo simbol nemara koji ćemo svi mi otplaćivati.
- Ne tražimo više opravdanja, niti prebacivanje loptice u tuđe dvorište. Tražimo jasnu, imenom i prezimenom definisanu odgovornost od projektanta i nadzora, do onih koji su donosili odluke. Dugujete nam istinu, a ne političke pamflete - zaključio je Lisičić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Lisičić: Lakušićeva izjava priznanje poraza sistema, nesvjesno je zapečatio činjenice

Odbor direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje razmatrao je na 65. sjednici aktuelno stanje u predmetu "Štrabag", imajući u vidu dugogodišnji sudski spor, višemilionsku štetu koja je nastala i sve dosadašnje odluke nadležnih sudova, uključujući Privredni, Apelacioni i Vrhovni sud Crne Gore, te odluke Ustavnog suda Crne Gore.
Kako je za <a href="https://www.dan.co.me/vijesti/ekonomija/regionalni-vodovod-trazi-sprovodenje-sudskih-odluka-i-17-miliona-5329891">"Dan" </a>rekao Zoran Lakušić, predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda, konstatovali su da je predmet imao značajne finansijske i pravne posljedice po poslovanje preduzeća i da i dalje postoje otvorena pitanja u vezi sa sudskim odlukama koje su prethodile današnjem stanju.
– Shodno tome, Odbor direktora Regionalnog vodovoda pokrenuo je inicijativu i izričito ovlastio svoje punomoćnike da preduzmu sve dalje pravne i proceduralne aktivnosti u predmetu "Štrabag", sa ciljem aktivne zaštite interesa preduzeća, obezbjeđenja pravne sigurnosti i efikasnog praćenja daljeg sudskog postupka – kazao je Lakušić.
Kako je dodao, i nadalje će kontinuirano pratiti sve aktivnosti u vezi sa predmetom i ostaju posvećeni zaštiti interesa preduzeća sve do pravnog i konačnog rješenja slučaja, uzimajući u obzir i širi kontekst finansijskih i operativnih posljedica po poslovanje Regionalnog vodovoda.
Ova odluka odbora direktora predstavlja jasnu potvrdu da preduzeće ne odustaje od svojih prava i da će istrajati u zaštiti javnog interesa – istakao je Lakušić.
Regionalni vodovod godinama vodi pravnu bitku u sudskom sporu sa kompanijom Štrabag, koji je, uprkos više presuda u korist ovog javnog preduzeća, rezultirao prinudnom isplatom oko 12 miliona eura 2018. godine, blokadom računa u trajanju od 268 dana i ukupnom štetom koja, sa indirektnim gubicima od 4,9 miliona, prelazi 17 miliona eura.
Iako je Privredni sud čak četiri puta presuđivao u korist Regionalnog vodovoda, utvrđujući da ne postoji pravni osnov za priznanje odluke neugovorene i nenadležne međunarodne arbitraže, Apelacioni sud je 28. marta 2018. godine, po prvi put u crnogorskoj i regionalnoj sudskoj praksi, preinačio presudu Privrednog suda i priznao odluku Međunarodne trgovačke komore (MTK) iz Pariza, iako arbitraža nije bila ugovorena između stranaka u sporu.
– Na osnovu takvih odluka Apelacionog suda, kao i kasnijih odluka Vrhovnog suda, donesenih u periodu kada je na njegovom čelu bila Vesna Medenica, račun Regionalnog vodovoda bio je blokiran od 14. avgusta 2018. do 9. maja 2019. godine, sve do prinudne naplate 12 miliona eura, uprkos ranijem jasnom stavu Privrednog suda da "Štrabag nema pravo ni na jedan euro" – ukazuje Lakušić.
Odlučujući po žalbi Regionalnog vodovoda, Ustavni sud je potvrdio njihove navode i zaključio da je Vrhovni sud povrijedio Ustavom zagarantovano pravo na pravično suđenje, jer u tom periodu nije meritorno odlučio po reviziji Regionalnog vodovoda izjavljenoj protiv odluke Apelacionog suda.
Ustavni sud je dva puta ukidao odluke Vrhovnog suda i predmet vraćao na ponovno odlučivanje, a posljednja takva odluka donijeta je početkom 2021. godine.
Punomoćnici Regionalnog vodovoda su 12. marta 2021. godine uputili urgenciju Vrhovnom sudu za postupanje po podnijetoj reviziji, uz uvjerenje da ne može biti donesena drugačija odluka osim ukidanja odluke Apelacionog suda, čime bi bio zadovoljen princip pravde i pravne sigurnosti.
– U tom slučaju, povrat 12 miliona eura trebao je da omogućio Regionalnom vodovodu stabilno i dugoročno održivo poslovanje, dok bi se ujedno spriječilo uspostavljanje opasne sudske prakse priznavanja neugovorene arbitraže, što je suprotno Zakonu o arbitraži Crne Gore i međunarodnim arbitražnim standardima – zaključeno je na sjednici Odbora direktora Regionalnog vodovoda.
&nbsp;
<h3>Izgubljeni milioni državnog novca</h3>
Među vlasnicima Štrabaga je u relevantnom periodu bio i ruski biznismen Oleg Deripaska, sa oko 30 odsto akcija, koji je u to vrijeme bio u bliskim odnosima sa vrhom vlasti u Crnoj Gori, ali i jedan od vlasnika Kombinata aluminijuma.
– I dok Ustavni sud obara odluke Vrhovnog suda, a Privredni sud presuđuje u korist Regionalnog vodovoda, već je izgubljeno 17 miliona eura javnog novca. Odgovori na pitanja ko, kako i zašto i dalje izostaju – ističe Lakušić.

Regionalni vodovod traži sprovođenje sudskih odluka i 17 miliona

Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, saznaje Portal ETV, potvrdilo je da direktor Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“, kadar Demokrata, Krsto Radović ne ispunjava uslove za tu funkciju. Ovaj resor kao drugostepeni organ postupao je po žalbi predsjednika Odbora direktora Regionalnog vodovoda Zorana Lakušića na rješenje inspektorke rada koja je ustanovla da Radović nije smio biti imenovan za direktora kompanije, jer ne ispunjava uslove iz kompanijskih akata. <h2> DIREKTOR BEZ USLOVA</h2> - Na osnovu svega naprijed navedenog, te cijeneći navode žalbe, kao i spise predmeta, Ministarstvo je stava da je osporenio rješenje donijeto pravilnom primjenom materijalnog prava, te da je inspektorka rada pravilno postupila time što je naredila nadležnom organu da otkloni nepravilnosti u pogledu zasnivanja radnog odnosa zapošljenog Krsta Radovića, jer isti ne ispunjava posebne uslove neophodne za zasnivanje radnog odnosa kod subjekta nadzora, na šta upućuje žalioca – piše, pored ostalog, u rješenju Ministarstva u koje je Portal ETV imao uvid. U Regionalnom vodovodu haotično stanje traje od novembra prošle godine kada je Odbor direktora nezakonito razriješio čak trećeg direktora u nepunih tri i po godine – Borislava Ivankovića. Ubrzo potom na meti Lakušića i Radovića našli su se i rukovodilac Sektora za pravne i administrativne poslove Vladimir Ružičić, kojem je, poslije disciplinskog postupka, krajem juna uručen otkaz i nekadašnji šef Službe za pravne i administrativne poslove u ovoj kompaniji Aco Ognjenović, koji je otkaz dobio krajem jula, takođe poslije disciplinskog postupka. Upravo njih dvojica upozoravali su Lakušića da je imenovanje Radovića nezakonito, odnosno da on ne ispunjava zakonom propisane uslove za direktora, što su na kraju „platili“ pokretanjem disciplinskih postupaka, pa otkazima. Portal ETV pitao je Ružičića i Ognjenovića da prokomentarišu odluku Ministarstva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251209021240_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251209021240_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Regionalni vodovod"><figcaption>HOĆE LI VLADA REAGOVATI: Radović i Lakušić sa ministrom Ćulafićem (Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  <h2>RAZRJEŠENJE - ODMAH</h2> - Ovim je potvrđeno prvostepeno rješenje inspektorke Haide Jevrić Osmanović, da je Odbor direktora, na čelu sa Zoranom Lakušićem, zloupotrijebio službeni položaj nezakonitim imenovanjem Radovića. U prilog navedenom, u obrazloženju drugostepenog rješenja je nedvosmisleno potvrđen stav da se „kao relevantno radno iskustvo priznaje ono vrijeme koje je lice provelo obavljajući poslove koji su direktno povezani sa zahtijevanim nivoom obrazovanja“, što znači da Radović u vrijeme raspisivanja javnog oglasa i donošenja odluke o njegovom izboru nije imao ispunjen navedeni uslov – istakli su u pisanoj izjavi koju su nam dostavili. Iz rješenja Ministarstva jasno proizilazi, dodaju oni, da sve radnje koje je Radović preduzeo kao izvršni direktor nijesu pravno održive i smatraju se ništavnim. - Posebno ističemo činjenicu i upozoravamo nadležne organe da eventualna tužba Upravnom sudu ne odlaže izvršenje ovog rješenja, zbog čega je Zoran Lakušić dužan da odmah pokrene proceduru razrješenja Radovića. Svako dalje odlaganje može ukazivati na svjesno ignorisanje zakonskih obaveza – kategorični su Ružičić i Ognjenović. Ulaganje žalbe na prvostepeno rješenje, ističu oni, pokazalo se kao puko odgađanje neizbježne činjenice – da Radović mora biti razriješen sa funkcije. Nije samo imenovanje Radovića bila nezakonitost na koju su Ružičić i Ognjenović upozoravali Lakušića i menadžment, ali, ispostavilo se, na svoju štetu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251209021244_eeb99d1052c6a73d322e143007c34834991afaa78670b1b245965fc156ab24f9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251209021244_eeb99d1052c6a73d322e143007c34834991afaa78670b1b245965fc156ab24f9" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="Boris Mugoša"><figcaption>UPOZORAVA NA STANJE U REGIONALNOM VODOVODU: Boris Mugoša</figcaption></figure>  <h2>OBRAČUN S NEPODOBNIMA</h2> Zbog montiranih disciplinskoh postupaka i otkaza koji su potom uslijedili Ružičić i Ognjenović podnijeli su tužbe i čekaju ishod suđenja. Kategorični su da se menadžment obračunava sa „političkim neistomišljenicima“, iako nijedan od njih nije politički aktivan, niti, kako kažu, član bilo koje partije. A nakon odluke Ministarstva rada, kojom je odbijena Lakušićeva žalba na rješenje inspekcije o kršenju akata kompanije prilikom imenovana Radovića, otvara se i pitanje statusa zapošljenih kojima je on potpisao rješenja, ali i onih koje je odlukama rasporedio na pozicije u kompaniji?! S obzirom na to da je on nelegalno izabran, proizilazi da odluke i rješenja koja je potpisivao nijesu zakoniti?! Kakva će biti sudbina Radovića u kompaniji vjerovatno će biti razriješeno uskoro, s obzirom na to da je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić (Demokrate) nedavno na sjednici Skupštine Crne Gore, odgovarajući na pitanja poslanika Borisa Mugoše (SD) kazao da čekaju drugostepeno rješenje Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga kako bi preduzeli korake u Regionalnom vodovodu. A u ovom državnom preduzeću, iako menadžment na sve načine to pokušava da prikrije, gomilaju se problemi, prije svega nezadovoljstvo zapošljenih raste, pa kako bi koliko-toliko smirili situaciju, kako kažu naši izvori, uprava obećava 13. platu, specijalne dodatke i druge privilegije. <h2> PARTIJSKI „UHLJEBI“</h2> Hoće li sada biti aktuelizovana i ostavka Lakušića koju je podnio još u decembru prošle godine, ubrzo poslije skandala koji je napravio smjenom Ivankovića i imenovanjem Radovića, ministar nije nagovijestio. Međutim, s obzirom na to da Lakušić, prema informacijama Portala ETV, na proljeće stiče uslove za penziju, moguće je da će se i dalje ponašati kao da ostavka ne postoji.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251209021244_f1d0af403d175951aafc85c58f9bb4deea4be882ddfcd8db7f35ffa230622b33.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251209021244_f1d0af403d175951aafc85c58f9bb4deea4be882ddfcd8db7f35ffa230622b33" data-rendition-name="original" width="900" height="675" loading="lazy" alt="Marko Milačić i Milan Knežević"><figcaption>OBEZBIJEĐENA APANAŽA: Marko Milačić i Milan Knežević (Photo: RTCG)</figcaption></figure>  Kako se aktuelnoj vlasti sve svodi na političke trgovine, pa i one najprizemnije, očekivano je da Lakušić, kadar Demokrstake narodne partije Milana Kneževića, iako se množe njegovi „prljavi poslovi“, istrguje da tu ostane. A i ne čudi njegova tolika borba da zadrži funkciju, jer teško da neđe drugo može mjesečno zarađivati oko 4.600 eura. Osim plate, pozicija koju pokriva donosi mu i mnoge benefite. I Radovićeva plata je za crnogorske prilike ogromna – on mjesečno na ime zarade, kako kažu naši zvori iz Regionalnog vodovoda, inkasira 4.000 eura. S druge straane, građanke i građani Crne Gore će plaćati štetu koju su Lakušić i Radović nanijeli kompaniji nezakonitim postupanjem - od nezakonitih smjena tri direktora, do mnogih drugih spornih odluka koje su prijavljene tužilaštvu. U medijskoj kampanji koju vodi, Lakušić sebe predstavlja kao heroja i eksperta koji je od Regionalnog vodovoda napravio uspješnu kampaniju, ali priznaje i da u firmi „ne cvjetaju ruže“, pa je tako početkom novembra rekao da je „u nastavku tranzicije Regionalnog vodovoda potrebno smanjiti unutrašnje trzavice između različitih političkih struja u kompaniji (otkazi i suđenja nikome ne idu u prilog), kako bi se održao kontinuitet započetih reformi i izbjegla politizacija sistema“. Zaboravlja pri tom da je, upravo njegov doprinos „politizaciji sistema“ maltene najveći, prije svega, jer je sam u kompaniju stigao ne kao neko koga je preporučivala struka, već po „političkom ključu“ partijske raspodjele funkcija. A jedan od najslikovitijih primjera „politizacije sistema“ je Lakušićevo obezbjeđivanje apanaže zapropalog političara Marka Milačića, saborca njegovog partijskog šefa Milana Kneževića, kojeg je ljetos imenovao, iako nema znanje i kvalifikacije, u Revizorski odbor Regionalnog vodovoda.

Kaćuša Krsmanović

Množe se Lakušićevi „prljavi poslovi“

Predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje Zoran Lakušić podnio je tužbu protiv nekadašnjeg šefa Službe za pravne i administrativne poslove u ovoj kompaniji Aca Ognjenovića, koji je otkaz dobio krajem jula, optužujući ga da je „u više navrata, putem javnih objava i komentara na društvenoj mreži Facebook, iznosio neistinite, uvrjedljive, omalovažavajuće i klevetničke tvrdnje“ na njegov račun, „koje su javno dostupne velikom broju lica i kao takve prenijete od strane nekoliko portala, te prosljeđivane neodređenom broju lica i izvjesno trajno arhivirane“. Lakušić je prethodno, isto u avgustu, protiv Ognjenovića i nekadašnjeg rukovodioca Sektora za pravne i administrativne poslove Vladimira Ružičića, kojem je krajem juna, takođe, uručen otkaz, podnio krivičnu prijavu u kojoj je tvrdio da mu je ugrožena bezbjednost, te povrijeđena čast zbog njihovih objava na društvenim mrežama, ali i tekstova na portalima. Ta prijava je, kako je Portalu ETV kazao Ognjenović, odbačena kao neosnovana. Lakušić, međutim, nastavlja sa progonom, pa novom tužbom od Ognjenovića, čovjeka kojeg su u Regionalnom vodovodu ostavili bez posla, traži 10.000 eura za pretrpljene i buduće duševne bolove. - Zbog ukazivanja na nezakonite postupke Lakušića i izvršnog direktora Krsta Radovića na udaru smo se našli Vladimir Ružičić i ja, jer smo odbili da ćutimo. Da se radi o udruženom djelovanju i pokušaju da nas ućutkaju svjedoči i činjnica da je gotovo identičnu tužbu protiv mene podnio i doskorašnji Lakušićev savjetnik, sada penzioner, Željko Raičević – kazao je Ognjenović za Portal ETV. On očekuje da će Osnovni sud u Kotoru odbaciti tužbe kao nedozvoljene, ali i dodaje da ukoliko ih prihvati „konačno će se stvoriti situacija da će Lakušić i Raičević na ročištu morati da daju konkretne odgovore o svim dešavanjima u Regionalnom vodovodu“. Lakušić je u objavama na Fejsbuku optuživao Ružičića i Ognjenovića da rade za „šljunkarsku mafiju“, protiv koje se on, navodno, bori.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251024061056_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251024061056_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Upravna zgrada Regionalnog vodovoda"><figcaption>NEZAKONITE SMJENE: Upravna zgrada Regionalnog vodovoda (Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  U tužbi koju je podnio protiv Ognjenovića, pored ostalog, Lakušić citira objave u kojima ga je prozivao da je dio „kriminalne grupe“ koja je „godinama izvlačila novac iz Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje kroz razne komisije, trajne varijabile, po 3 puta stambene kredite i ostalo“. Fokus tružbe je, ipak, na objavi kojom ga je, kako piše, Ognjenović prozvao da je odgovoran za ,,nezakonito umanjenje naknade na štetu RV a u korist investitora (dosada otkriveno oko 55.000 eura) koje je sproveo Lakušićev savjetnik Željko Raičević“. Ističe da je „tekst na ovu temu sa neistinitim navodima o navodnom nezakonitom umanjenju naknade na štetu RVCP za koju je okrivljen tužilac objavio ETV portal“. Naš portal objavio je 16. jula da su se bivši rukovodilac Sektora za pravne i administrativne poslove u Regionalnom vodovodu i nekadašnji šef Službe za pravne i administrativne poslove, kojima je uručen otkaz, opet obratili premijeru Milojku Spajiću i resornom ministru Damjanu Ćulafiću sa inicijativom za preispitivanje rada Lakušića i izvršnog direktora Krsta Radovića. - Kako smo nezvanično saznali, jedan zapošljeni koji je vršio obračun posebne naknade na investicije (što za Regionalni vodovod predstavlja jedan od dva glavna izvora prihoda), je na štetu Regionalnog vodovoda pogrešno obračunavao posebnu naknadu na investicije čime je pričinio materijalnu štetu cc 50-60.000,00 eura po ovo društvo čiji je vlasnik država Crna Gora, a na korist investitora iz Reževića ako se ne varamo, namjerno ili ne nadležne institucije će to utvrditi u narednom periodu – citirali smo navode iz njihovog pisma. Oni su u dopisu iskazali bojazan i da se pokušava da „povreda radne obaveze zapošljenom zastara kako bi taj zapošljeni, koji je pričinio štetu Regionalnom vodovodu, stekao pravo na otpremninu i napuštio Regionalni vodovod kao počasni radnik“. U Regionalnom vodovodu dešava se gotovo nevjerovatna situacija – uskoro će godina kako je Lakušić podnio ostavku na funkciju predsjednika Odbora direktora, ali Vlada je, prema javnosti dostupnim informacijama, do danas nije konstatovala.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102407100_b7c50231708f604b4ce344565f0842ddc710bd2cf664087fd5d1676c686fa07a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025102407100_b7c50231708f604b4ce344565f0842ddc710bd2cf664087fd5d1676c686fa07a" data-rendition-name="original" width="1000" height="1333" loading="lazy" alt="Krsto Radović"><figcaption>OTKAZI ZA NEPODOBNE: Krsto Radović (Photo: Foto: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Ostavka je uslijedila ubrzo pošto je nezakonito smijenio izvršnog direktora kompanije Borislava Ivankovića, u novembru prošle godine i, takođe, nezakonito imenovao Krsta Radovića. Pisali smo da je Ivanković čak treći izvršni direktor kojeg je Lakušić nezakonito smijenio od kada je imenovan na čelo Odbora direktora Regionalnog vodovoda, u maju 2021. godine, u okviru partijske raspodjele funkcija u državnim preduzećima, a pošto su u avgustu 2020. vlast u našoj zemlji preuzele proruske i prosrpske političke elite. Prvo je smijenio Gorana Jevrića, a onda i Josifa Đuraškovića. Za prvog čovjeka Odbora direktora Lakušić je imenovan kao kadar Demokratske narodne partije Milana Kneževića.

Lakušić tužio Ognjenovića, traži mu 10.000 eura za duševne patnje

Predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje, u ostavci, Zoran Lakušić za nepunh godinu i po stiče pravo na starosnu penziju zbog čega vodi grčevitu bitku da ostane ili na ovoj poziciji ili da mu lider stranke iz koje dolazi – Demokratske narodne partije - Milan Knežević nađe novo uhljebljenje kako bi „izvukao“ što bolji prosjek – proizilazi iz novog dopisa koji je stigao premijeru Milojku Spajiću i šefu njegovog kabineta Branku Krvavacu.&nbsp; Nekadašnji rukovodilac Sektora za pravne i administrativne poslove u ovom preduzeću Vladimir Ružičić, kojem je krajem juna uručen otkaz i bivši šef Službe za pravne i administrativne poslove Aco Ognjenović, koji je otkaz dobio krajem jula, uputili su Spajiću i Krvavcu novi zahtjev za razrješenje Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje i izvršnog direktora kompanije Krsta Radovića. &nbsp;PARTIJSKI UHLJEB Predsjednik Odbora direktora Zoran Lakušić, kako je Portal ETV objavio 19. februara, podnio je ostavku još u decembru prošle godine, ali je ta informacija skrivana od javnosti sve do aprila, kada je resorni ministar Damjan Ćulafić (Ministaratvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera) bio prinuđen da je potvrdi, odgovarajući u Skupštini Crne Gore na pitanja poslanika Borisa Mugoše. Lakušić je od maja 2021, kada su ga proruske i prosrpske vlasti, u okviru partijske raspodjele funkcija u državnim preduzećima, imenovale na čelo Odbora direktora ove kompanije, do novembra 2024. smijenio čak tri izvršna direktora – Gorana Jevrića, Josifa Đuraškovića i Borislava Ivankovića, a četvrtog, Krsta Radovića imenovao iako nije posjedovao potrebne reference, što je ustanovljeno i inspekcijskim nadzorom. &nbsp; Lakušićevu fotelju, kako smo pisali, čuva Knežević, u uzaludnim pokušajima da mu nađe novo uhljebljenje, zbog čega Vlada do danas nije konstatovala njegovu ostavku. U međuvremenu su ga opet „prigrlile“ i Demokrate Alekse Bečića, jer je nezakonito izabrani izvršni direktor Krsto Radović njihov kadar, tako da im je Lakušić „izmirio dug“ zbog nezakonite smjene njihovog čovjeka Josifa Đuraškovića. Sa duplom partijskom zaštitom Lakušiću je, za sada, sigurna fotelja.&nbsp; I otuda ne čudi što je Spajić „ostao gluv“ na brojne dopise Ružičića i Ognjenovića, ali i drugih zapošljenih u ovoj kompaniji koji pokušavaju da alarmiraju Vladu da reaguje i zavede red u Regionalnom vodovodu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901060948_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250901060948_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Regionalni vodovod"> <figcaption>BROJNE ZLOUPOTREBE: Upravna zgrada Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption> </figure>  &nbsp; U novom dopisu oni podsjećaju da je Vlada morala odavno da se odredi prema Lakušićevoj ostavci – odnosno da je u roku 60 dana trebalo da razriješi postojeći i imenuje novi odbor direktora.&nbsp; - Lakušić nema pravo na otpremninu, jer je podnio ostavku samoinicijativni, niti može biti ponovo imenovan na tu poziciju, jer ne može ostvariti plan rada od četiri godine budući da stiče pravo na starosnu penziju za godinu i 3-4 mjeseca i njegovo imenovanje bi bilo samo ispumpavanje novca iz državnog privrednog društva kroz otpremninu koja bi Lakušiću bila više od 80.000 eura, s obzirom na to da prima 4.600 eura neto – napisali su u novom dopisu upućenom Spajiću i Krvavcu. Ističu kako „već dvije nedjelje razni mediji koje sponzoriše Regionalni vodovod i NVO čiji su osnivači zaposleni u Regionalnom vodovodu, prikazuju rezultate Zorana Lakušića kao istorijske, međutim navedeni rezultat je uporedio sa godinom kada je bila epidemija covid-a, vrlo svjesno jer su tada u svim državnim privrednim društvima rezultati bili minimalni, pri tom objavljeni rezultati se ne poklapaju sa zvaničnim rezultatima objavljenim na sajtu Poreske uprave 31. 12. 2024. godine – naglasili su oni.&nbsp; <h2>&nbsp;HVALISANJE BEZ OSNOVA</h2> Ukazali su i na činjenicu da Lakušić, kao predsjednik Odbora direktora „ne može imati bilo kakav doprinos koliko će vode Regionalni vodovod prodati lokalnim vodovodima, jer isti uzimaju onoliko koliko im treba“, uz konstataciju da „isto važi i za Radovića, koji nema uslove za mjesto izvršnog direktora“. Objašnjavaju i da „Lakušić ne može imati bilo kakav doprinos za prihode po osnovu obračuna posebne naknade za investicije, jer on i Radović, takođem ne mogu uticati koliko će se i kada graditi na Crnogorskom primorju“. Tvrde i da „Lakušića reklamiraju NVO čije osnivače je zaposlio u Regionalnom vodovodu, pa su samim tim to njegovi botovi, kao i portali sa kojima ima zaključene ugovore“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901060952_f929d05f22ed6335d12399bb4933253b6b6acdba76cc618509fedd0b65ed468f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250901060952_f929d05f22ed6335d12399bb4933253b6b6acdba76cc618509fedd0b65ed468f" data-rendition-name="original" width="1024" height="718" loading="lazy" alt="Ministar Ćulafić u posjeti Regionalnom vodovodu"> <figcaption>PODRŠKA: Ministar Ćulafić u posjeti Regionalnom vodovodu(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption> </figure>  Podsjećaju i da je Lakušić, zajedno sa još nekim članovima OD razriješio Borislava Ivankovića „zbog navodne nelikvidnosti, međutim u objavljenim rezultatima pokazuje da su 2022, 2023. i 2024. (kada je Ivanković bio direktor) bile izuzetne finansijske godine, pa se postavlja pitanje da li su navodi u odluci o razrešenju lažni i zašto će Ivanković naplatiti štetu za 30 mjeseci preostalog mandata (30x4000=120.000eura neto plus doprinosi)“. U dopisu upozoravaju Vladu i da je Radović, sporazumom o preuzimanju zaposlio Bojanu Rajković za šeficu pravne službe, a da je Inspekcija rada utvrdila da ona nema završen Pravni, već Fakultet političkih nauka?!&nbsp; - Kada smo, kao rukovodilac pravnog sektora i šef službe za pravne poslove utvrdili sve ove nezakonitosti Krsto Radović nam je uručio prvo anekse, a potom i otkaze nakon montiranih disciplinskih postupaka (koje je pokrenuo tako što je lično priznao izvršenje prekršaja kako bi bio kažnjen i navodnog nepojavljivanja na ročištima dok smo bili na bolovanju i odmoru) koji su sprovedeni mimo svih važećih propisa sa disciplinskom komisijom sastavljenom od vozača i dva inženjera, bez pravnika vjerovali ili ne, a sve kako bi imali čist put ka realizaciji svojih nezakonitosti – napisali su Ružičić i Ognjenović. <h2>&nbsp;BROJNE NEZAKONITOSTI</h2> U dopisu upozoravaju i „da je revizor prilikom uzimanja slučajnog uzorka predmeta obračuna posebne naknade na investicije utvrdio da je bliski saradnik Zorana Lakušića pogrešno izvršio obračun posebne naknade na investicije i da je tom prilikom pričinio štetu u samo dva predmeta preko 60.000 eura“.&nbsp; - Međutim Krsto Radović to vješto izbjegava da pokrene postupak kako se ne bi zamjerio Lakušiću – tvrde njih dvojica. Odluke Odbora direktora, piše u dipisu, „izrađuje vozač i lice koje se lažno predstavlja kao pravnik, a Regionalni vodovod plaća dva advokata i to jednog preko 3.500 eura i drugog preko 1.000 eura, da li se radi o ispumpavanju novca ili o nečem drugom pitamo se“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901060952_55e476cee59673a0fa5fc87a173439816405088c29aaaf0a9401adb7654a3c4e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250901060952_55e476cee59673a0fa5fc87a173439816405088c29aaaf0a9401adb7654a3c4e" data-rendition-name="original" width="1442" height="894" loading="lazy" alt="Milojko Spajić"> <figcaption>ĆUTI: Milojko Spajić (Photo: aplus.me)</figcaption> </figure>  Objavili smo polovinom avgusta da je Lakušić protiv Ružičića i Ognjenovića podnio krivičnu prijavu u kojoj tvrdi da mu je ugrožena bezbjednost, te povrijeđena čast zbog njihovih objava na društvenim mrežama, ali i tekstova na portalima. Oni su zbog toga pozvani u policiju da daju izjave i bili su kategorični da je Lakušićeva krivična prijava pokušaj njihovog zastrašivanja i skretanja pažnje sa nezakonitih radnji u Regionalnom vodovodu na koje njih dvojica mjesecima upozoravaju.

Zoran Lakušić sa platom 4.600 eura, osam mjeseci u ostavci „pumpa“ prosjek za penziju

Nekadašnjo rukovodilac Sektora za pravne i administrativne poslove u Regionalnom vodovodu Crnogorsko primorje Vladimir Ružičić, kojem je krajem juna uručen otkaz i nekadašnji šef Službe za pravne i administrativne poslove u ovoj kompaniji Aco Ognjenović, koji je otkaz dobio krajem jula, opet su na meti predsjednika Odbora direktora ovog preduzeća Zorana Lakušića koji je protiv njih podnio krivičnu prijavu u kojoj tvrdi da mu je ugrožena bezbjednost, te povrijeđena čast zbog njihovih objava na društvenim mrežama, ali i tekstova na portalima. Ognjenović i Ružičić izjave policiji dali su prije nekoliko dana. Smatraju da je Lakušićeva krivična prijava protiv njih pokušaj skretanja pažnje sa nezakonitih radnji u Regionalnom vodovodu na koje njih dvojica mjesecima upozoravaju. Lakušićeva prijava, kazao je Ognjenović u policiji, je kontinuitet problema koje ovaj pravi „od dana kada je stupio na dužnost predsjednika Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje“. Objasnio je da su ga on i Ružičić upozoravali pisanim putem i usmeno „na nezakonitosti koje je svakodnevno vršio u ovom društvu, a koje se ogledaju u nezakonitoj smjeni čak tri izvršna direktora, što je potvrđeno u presudama sudova i koji će na ime naknade štete naplatiti od Regionalnog vodovoda svoja potraživanja u iznosu od trista do četiristo hiljada eura sa kamatama i sudskim troškovima“. - Kulminacija njegovog nezadovoljstva i sistemskog proganjanja se desila kada smo ja i kolega koji smo zaduženi za zakonito poslovanje ovog društva ga upozorili da Krsto Radović (aktuelni izvršni direktor p.a.) ne ispunjava zakonske uslove da bude imenovan za izvršnog direktora, što je i potvrdila inspekcija za radne odnose. Nakon toga Lakušić u saradnji sa Krstom Radovićem sprovodi dva nezakonita disciplinska postupka protiv kolege Ružičića i mene što je i rezultiralo davanjem otkaza – rekao je Ognjenović u policiji i istakao da sa indignacijom odbacuje tvrdnje da mu je prijetio i da Lakušić može biti na bilo koji način ugrožen.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815060856_851619dcfe5122b183c2e3a915ca9af69a8ad80ab16953fd7af9d882164f216f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250815060856_851619dcfe5122b183c2e3a915ca9af69a8ad80ab16953fd7af9d882164f216f" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Krsto Radović"><figcaption>FUNKCIJA, IAKO NIJE ISPUNJAVAO USLOVE: Krsto Radović(Photo: Stevo Vasiljević)</figcaption></figure>  Naglasio je i da su objave na društvenim mrežama samo vid njegovog „javnog iznošenja dešavanja u Regionalnom vodovodu“, jer mu „u montiranim disciplinskim postupcima nije dozvoljeno da“ predlaže saslušanje svjedoka, niti na bilo koji drugi način da iznese odbranu, „kako bi, prije svega, kolegama, a i široj javnosti ukazao na torturu, mobing“, kojem je izložen i kako bi zaštitio svoju čast i ugled. - Na kraju, ovo vidim kao posljednji pokušaj skretanja pažnje sa nezakonitih radnji koje vrši Lakušić i zastrašivanja kolege Ružičića i mene lično, jer svakodnevno ukazujemo na njegove propuste u radu – kategoričan je bio Ognjenović pred policijom i optužio Lakušića za lažno prijavljivanje. Ružičić je, kao i Ognjenović, podsjetio na nezakonite smjene čak tri izvršna direktora Regionalnog vodovoda u Lakušićevom mandatu, te na imenovanje Radovića koji nije ispunjavao uslove. - Nakon toga Krsto Radović zajedno sa Zoranom Lakušićem počinje progon kroz disciplinske postupke protiv mene i kolege Ognjenovića – kazao je Ružičić i objasnio da je na društevnim mrežama reagovao na Lakušićevu tvrdnju da je lažna vijest da je Ognjenović dobio otkaz. Optužio je Lakušića za nezakonito postupanje u kompaniji i istakao da su on i Ognjenović podnijeli krivačne prijave. - Sram Vas bilo Lakušiću, ovo nije prvi put da izmišljate, manipulišete i petljate. Ali kako kažu u laži su kratke noge – dio je Ružičićeve objave na društvenim mrežama. Naglasio je u policiji da se njegov „stav odnosio isključivo na to da je objavljeno da nije istina da je Aco Ognjenović dobio otkaz“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815060856_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250815060856_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Upravna zgrada Regionalnog vodovoda"><figcaption>U PROBLEMIMA: Upravna zgrada Regionalnog vodovoda(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  U Regionalnom vodovodu, o čemu Portal ETV izvještava mjesecima, je turbulentno, ali Vlada, za sada, ne reaguje. Lakušić je podnio ostvaku ubrzo pošto je Odbor direktora prošle godine u novembru nezakonito razriješio izvršnog direktora Borislava Ivankovića i imenovao za vršioca dužnosti Krsta Radovića, iako nije ispunjavao uslove predviđene kompanijskim aktima. Vlada, međutim, iako joj je Lakušićeva ostavka stigla još 16. decembra prošle godine do danas je nije konstatovala, a Odbor direktora radi u punom kapacitetu. Grupa zapošljenih, kao i Ružičić i Ognjenović su se u više navrata obraćali otvorenim pismima premijeru Milojku Spajiću, te ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjanu Ćulafiću (Demokrate), ali ih oni ignorišu.

Lakušić nastavlja progon Ognjenovića i Ružičića: Prijavio ih da mu ugrožavaju bezbjednost

Odbor direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje, na čijem je čelu Zoran Lakušić u ostavci, sudeći prema odgovorima Ministarstva finansija, na pitanja koja smo uputili još 8. jula, oglušio se o nalog ovoga resora i imenovao Revizorski odbor, iako je Ministarstvo utvrdilo da nijedan od tri predložena člana ne ispunjava kriterijume?!&nbsp; Objavili smo 8. jula da je Odbor direktora Regionalnog vodovoda 3. juna imenovao Marka Milačića, bivšeg poslanika u Skupštini Crne Gore, lidera proruske i prosrpske političke partije Prava Crna Gora za člana Revizorskog odbora, kao i Milana Vukadinovića, diplomiranog ekologa i Zorana Miljanića, diplomiranog pravnika. Milačić je magistar međunarodnih odnosa. &nbsp;ZAKONSKE PROCEDURE Iz Ministarstva finansija saopšteno nam je da ovaj resor nije dao „saglasnost na priloženi prijedlog Odluke Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje o imenovanju Revizorskog odbora“, te da su uputili zahtjev za dostavljanje novog prijedloga članova ovoga tijela. - Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera dostavilo je Ministarstvu finansija prijedlog Odluke Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje o imenovanju Revizorskog odbora, kao i biografije predloženih članova. Imajući u vidu da je u trenutku dostavljanja prijedloga za imenovanje članova Revizorskog odbora jedan od predloženih kandidata imenovan za vršioca dužnosti generalnog direktora u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, te da smo uvidom u dostavljene biografije zaključili da nijedan od predloženih članova ne posjeduje potrebno znanje i iskustvo iz oblasti računovodstva i revizije, Ministarstvo finansija nije dalo saglasnost na priloženi prijedlog Odluke, te je uputilo zahtjev za dostavljanje novog prijedloga članova za imenovanje Revizorskog odbora DOO Regionalni vodovod Crnogorsko primorje – istakli su u odgovorima na naša pitanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080707080_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025080707080_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Regionalni vodovod"> <figcaption>PROBLEMI SE GOMILAJU: Upravna zgrada Regionalnog vodovoda(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption> </figure>  Objasnili su da „u skladu sa članom 30 Zakona o reviziji („Službeni list Crne Gore“, br. 01/17), pravna lica koja su obveznici revizije dužna su da imenuju revizorski odbor od najmanje tri člana“. Istakli su i da „revizorski odbor imenuje skupština akcionarskog društva, odnosno nadležni organ određen statutom društva, uz prethodnu saglasnost Ministarstva finansija i uz obavezu da jedan od članova revizorskog odbora bude predstavnik većinskog vlasnika odnosno Države koga će predložiti resorno ministarstvo“. - Shodno Zaključku Vlade Crne Gore broj: 07-25 od 05. 03. 2020. godine, za članove revizorskih odbora u javnim preduzećima i privrednim društvima u većinskom državnom vlasništvu i većinskom vlasništvu državnih preduzeća ne mogu se imenovati lica koja su na pozicijama starješina organa državne uprave, visoko rukovodnog kadra, predsjednika ili članova organa upravljanja u drugim pravnim licima čiji je većinski vlasnik Država, kao i organa upravljanja u organizacijama kojima su povjereni poslovi iz nadležnosti državne uprave. Nadalje, članom 30 Zakona o reviziji („Službeni list CG“, br. 1/2017) propisano je da najmanje jedan član revizorskog odbora mora imati znanje iz oblasti računovodstva i revizije – pojasnili su iz Ministarstva finansija. Nakon što je Odbor direktora Regionalnog vodovoda 3. juna donio Odluku o imenovanja Revizorskog odbora, krajem juna donijeli su još jednu - kojom su izbacili stav da mandat ovog tijela počinje danom davanja saglasnosti Ministarstva finansija.&nbsp; Iz Ministarstva nijesu odgovorili na pitanje da li je ova odluka Odbora direktora protivzakonita. OSTAVKA VUKADINOVIĆA Portal ETV objavio je 8. jula da naši izvori iz Regionalnog vodovoda upozoravaju da nijedan od članova Revizorskog odbora ne ispunjava kriterijume te da je „posebno problematično što, prema dostupnoj dokumentaciji, nijedan od imenovanih članova ne ispunjava ključni zakonski kriterijum – iskustvo i znanje iz oblasti računovodstva i revizije“. Objavili smo i da je Vukadinović u Revizorski odbor imenovan na inicijativu Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera i da je na funkciji v. d. direktora Direktorata za ekologiju.&nbsp; Istog dana na tekst je reagovao Vukadinović uz tvrdnju da ispunjava uslove za Revizorski odbor, odnosno da je završio osnovne akademske studije na smjeru Računovodstvo i revizija, kao i specijalističke akademske studije na istom smjeru.&nbsp; Samo dva dana kasnije, 10. jula, iz Vlade je saopšteno da je na sjednici održanoj toga dana donijeto rješenje o prestanku funkcije Vukadinoviću. Prema rješenju, razriješen je na lični zahtjev, odnosno, podnio je ostavku. U bazi Instituta sertifikovanih računovođa imena Milana Vukadinovića nema, što znači da ne posjeduje sretifikat. Mjesečna naknada predsjednika Revizorsskog odbora Regionalnog vodovoda, a imenovan je Vukadinović, kako smo već objavli, iznosi 600 eura, dok članovi – Miljanić i Milačić mjesečno prihoduju po 500 eura. &nbsp; OZBILJNI PROBLEMI U Regionalnom vodovodu Crnogorsko primorje, o čemu izvještavamo mjesecima, gomilaju se ozbiljni problemi, ali Vlada do danas nije konstatovala ostavku predsjednika Odbora direktora Zorana Lakušića, koju je podnio još 16. decembra prošle godine. Lakušića dio zapošljenih optužuje za teške zloupotrebe službenog položaja, zbog čega su Specijalnom tužilaštvu dostavljene i prijave, a od maja 2021. godine, kada je imenovan na ovu poziciju nezakonito je razriješio čak tri izvršna direktora.&nbsp; Inspekcija je ustanovila i da je nezakonito imenovan novi, četvrti direktor Krsto Radović (Demokrate).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080707080_851619dcfe5122b183c2e3a915ca9af69a8ad80ab16953fd7af9d882164f216f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025080707080_851619dcfe5122b183c2e3a915ca9af69a8ad80ab16953fd7af9d882164f216f" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Krsto Radović"> <figcaption>NEZAKONITO IMENOVAN: Krsto Radović(Photo: Stevo Vasiljević)</figcaption> </figure>  Sve to, ali i još mnogo ozbiljnih optužbi na račun rada Lakušića, nije bio razlog da ga Vlada razriješi. Pisali smo da mu „fotelju“ čuva lider stranke iz koje dolazi – Demokratske narodne partije – Milan Knežević koji, kako tvrde naši izvori, još od kraja prošle godine, kada je Lakušić podnio ostvaku, bezuspješno pokušava da mu nađe novo uhljebljenje.

Lakušić nedodirljiv i kad gazi zakone

Na adrese premijera Milojka Spajića i ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića stigao je novi dopis, sada već bivših službenika Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje – nekadašnjeg rukovodioca Sektora za pravne i administrativne poslove Vladimira Ružičića i šefa Službe za pravne i administrativne poslove Aca Ognjenovića, koji su im se ovoga puta obratili sa zahtjevom za pokretaje postupka utvrđivanja odgovornosti za povredu radne obaveze i pokretanje krivičnog postupka. U pismu koje je adresirano i na opozicionog poslanika Borisa Mugošu, koji je jedini u parlamentu problematizovao dešavanja u Regionalnom vodovodu, a dostavljeno je i predsjedniku Odbora direktora komapnije Zorana Lakušića i izvršnog direktora Krsta Radovića, te predsjednika Sindikalne organizacije Igora Anastasova, ističe se da je opšte poznata činjenica da u ovom državnom preduzeću „vlada haos već duži period, tačnije od dolaska Krsta Radovića koji ne ispunjava formalne uslove za mjesto izvršnog direktora, a koji je zaposlio novog šefa pravne službe koji nije završio Pravni fakultet“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250618060656_e6556eb048098e3f11970235eb1642178e63e0d3d60c9252b1e33746bb65f661.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250618060656_e6556eb048098e3f11970235eb1642178e63e0d3d60c9252b1e33746bb65f661" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="vodovod regionalni"><figcaption>Upravna zgrada Regionalnog vodovodaetv</figcaption></figure>  Podsjećaju da su o tome obavještavali Vladu i ministra u više navrata „i iz tih razloga spušteni na niže pozicije i kroz montirane disciplinske postupke dobili otkaze“. - Kako smo nezvanično saznali, jedan zapošljeni koji je vršio obračun posebne naknade na investicije (što za Regionalni vodovod predstavlja jedan od dva glavna izvora prihoda), je na štetu Regionalnog vodovoda pogrešno obračunavao posebnu naknadu na investicije čime je pričinio materijalnu štetu cc 50-60.000,00 eura po ovo društvo čiji je vlasnik država Crna Gora, a na korist investitora iz Reževića ako se ne varamo, namjerno ili ne nadležne institucije će to utvrditi u narednom periodu – istakli su oni u dopisu. Naglašavaju da s obzirom na to da su oni, kroz montirane disciplinske postupke koji su sprovedeni u najkraćem mogućem roku, kršeći, kako pišu, svaki mogući zakonski propis, u kojem su članovi disciplinske komisije bili dva inženjera i vozač, ostali bez posla, zahtijevaju „da protiv lica koje je pogrešnim obračunom posebne naknade pričinilo značajnu materijalnu štetu Regionalnom vodovodu“ bude „pokrenut postupak za utvrđivanje odgovornosti za povredu radne obaveze (ali na ispravan i zakonit način)“ i da podnesu krivičnu prijavu nadležnom tužilaštvu, a kasnije i tužbu za naknadu materijalne štete i obeštećenje. - Budući da smo u saznanju da ste formirali petočlanu komisiju koja ima zadatak da ispita sve obračune naknade na investicije od 2023. godine do danas, koji su radili svi zaposleni ostavljajući komisiji rok od 3-4 mjeseca, kod nas izaziva opravdanu sumnju, a evo i zašto. Postavljajući ovako širok zadatak komisiji (kontrolu 2.000-3.000 predmeta) sa ovako dugačkim rokom kod nas budi sumnju da Krsto Radović želi da povreda radne obaveze zapošljenom zastara kako bi taj zapošljeni, koji je pričinio štetu Regionalnom vodovodu, stekao pravo na otpremninu i napuštio Regionalni vodovod kao počasni radnik – smatraju Ružičić i Ognjenović. Ističu da se postavlja pitanje „zašto Krsto Radović nije komisiji naložio da se prvo izvrši kontrola samo obračuna koje je radio zapošljeni čiji su obračuni slučajnim uzorkom označeni kao pogrešni i sa umanjenim iznosom na štetu Regionalnog vodovoda“. - Da li se želi otići u zastaru za povredu radne obaveze? Da li se želi razvodnjiti ovako ozbiljan problem postavljajući ovako širok zadatak sa dugim rokom? Da li se želi izbjeći sukob sa predsjednikom Zoranom Lakušićem, obzirom da je kako nezvanično saznajemo riječ o njegovom saradniku? Neprijavljivanje krivičnog djela je, takođe, krivično djelo – upozoravaju oni. Oni su zamolili „resorno ministarstvo i ministra Ćulafića da se, konačno, uozbilji i uključi u rješavanju ovako značajnog problema u razotkrivanju počinioca ili više njih, a Vladu Cme Gore kao osnivača da preko nadležnih institucija sprovedu eksternu reviziju svih obračuna posebne naknade na investicije za prethodni period od 10. godina obzirom da se radi o državnom prihodu od 30-50 miliona eura“. - Predsjednika sindikalne organizacije društva molimo da o ovim okolnostima upozna sve zapošljene budući da je ukinut stambeni fond za zapošljene, a pojedini zapošljeni u korist investitora, a na štetu Regionalnog vodovoda vrše manji obračun naknade (i to u samo dva predmeta 50-60.000,00 eura). Sigurni smo da je većina zapošljenih svoj posao obavljala kako treba i u najboljem interesu Društva, pa je logično da prvo treba kontrolisati zapošljenog kod kojeg je nepravilnost utvrđena, a ne uvlačiti i druge zapošljene koji su svoj posao radili kako treba – zaključili su Ružičić i Ognjenović u pismu dostavljenom premijeru Spajiću i ministru Ćulafiću, te poslaniku Mugoši i čelnisima Regionalnog vodovoda.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512210512_93aca0fcea27988f967ce7fcb84aaac589bfabdfda9876cc4371b0f830140615.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250512210512_93aca0fcea27988f967ce7fcb84aaac589bfabdfda9876cc4371b0f830140615" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Vodoizvorište Bolje sestre"><figcaption>PROBLEMI SE GOMILAJU: Vodoizvorište Bolje sestre(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Portal ETV u kontinuitetu izvještava o ozbiljnim problemima u Regionalnom vodovodu, od kada je Lakušić nezakonito smijenio izvršnog direktora kompanije Borislava Ivankovića u novembru prošle godine i, takođe, nezakonito imenovao Krsta Radovića. Ivanković je čak treći izvršni direkzor kojeg je Lakušić nezakonito smijenio od kada je imenovan na čelo Odbora direktora Regionalnog vodovoda, u maju 2021. godine, a pošto su u avgustu 2020. vlast u našoj zemlji preuzele proruske i prosrpske političke elite. U partijskoj raspodjeli funkcija Regionalni vodovod pripao je Demokratskoj narodnoj partiji Milana Kneževića, čiji kadar je Lakušić. On je 16. decembra prošle godine, nakon što je nezakonito smijenio Ivankovića i postavio Radovića za izvršnog direktora, pod pritiskom iz Vlade podnio ostavku, ali ona do danas nije konstatovana. Čak sedam mjeseci Lakušić u ostavci i dalje proizvodi brojne probleme u Regionalnom vodovodu, ali u Vladi ne reaguju, jer mu je u zaštitu stao Knežević i ne dozvoljava da bude izbačen iz Odbora direktora dok mu on ne nađe novo uhljebljenje. Očito, to mu baš teško ide. Pisali smo ranije da je Knežević namjeravao da Lakušića uposli u Odboru direktora Monteputa, što je, kako su kazali naši izvori, kategorično odbijeno. A Lakušić se i finansijski odlično obezbijedio - prema Ugovoru o radu koji je sačinio sa Regionalnim vodovodom, a u koji je Portal ETV imao uvid, u bilo kom slučaju njegovog razrješenja prije isteka mandata na koji je imenovan ima pravo na otpremninu u visini 12 bruto zarada. Objavili smo ranije da su nam zapošljeni saopštili da je Lakušićeva plata 4.500 eura. Uvećana za bruto iznos, to bi značilo da bi dobio otpremninu blizu 100.000 eura.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025062611068_6c2f1f4567dc77b41a6b55aeef98224df91c1d195e4a539745ff1fbb3881d1b6.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025062611068_6c2f1f4567dc77b41a6b55aeef98224df91c1d195e4a539745ff1fbb3881d1b6" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Milan Knežević"><figcaption>ČUVA LEĐA LAKUŠIĆU: Milan Knežević</figcaption></figure>

Tvrde da Lakušić i Radović pokušavaju da sakriju ko je i za čiji interes oštetio firmu za 50 do 60 hiljada eura

Crnogorske vlasti nastavljaju sa uhljebljavanjem politički podobnih i politički propalih, pa je Odbor direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje, na čijem je čelu Zoran Lakušić u ostavci, imenovao početkom juna Marka Milačića, bivšeg poslanika u Skupštini Crne Gore, lidera proruske i prosrpske političke partije Prava Crne Gore za člana Revizorskog odbora?! Osim njega izabrani su i Milan Vukadinović, diplomirani ekolog i Zoran Miljanić, diplomirani pravnik. Milačić je magistar međunarodnih odnosa. Ova trojka radiće reviziju u Regionalnom vodovodu. - U biografijama i obrazloženju ne postoji nijedan dokaz da bilo koji od članova posjeduje formalno obrazovanje, profesionalne sertifikate ili radno iskustvo iz oblasti računovodstva i revizije što je izričito precizirano članom 30 Zakona o reviziji. I ovaj izbor izazva ozbiljne sumnje u zakonitost i transparentnost rada ovog javnog preduzeća. Posebno je problematično što, prema dostupnoj dokumentaciji, nijedan od imenovanih članova ne ispunjava ključni zakonski kriterijum – iskustvo i znanje iz oblasti računovodstva i revizije – upozoravaju sagovornici Portala ETV iz Regionalnog vodovoda. <h2>Novo kršenje Zakona</h2> Objašnjavaju da prema članu 30 Zakona o reviziji Crne Gore („Službeni list CG“, br. 1/2017), pravna lica od javnog interesa su dužna da imenuju revizorski odbor od najmanje tri člana, pri čemu je najmanje jedan član obavezno lice koje ima znanje iz oblasti računovodstva i revizije i koje nije zapošljeno, akcionar ili član organa upravljanja u tom pravnom licu.&nbsp; - Precizno, stav 2 člana 30 propisuje: „Najmanje jedan član revizorskog odbora mora imati znanje iz oblasti računovodstva i revizije i ne smije biti zaposleni, akcionar ili član organa upravljanja u pravnom licu iz stava 1 ovog člana“ – pojašnjavaju naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250618060656_e6556eb048098e3f11970235eb1642178e63e0d3d60c9252b1e33746bb65f661.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250618060656_e6556eb048098e3f11970235eb1642178e63e0d3d60c9252b1e33746bb65f661" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="vodovod regionalni"> <figcaption>Upravna zgrada Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorjeetv</figcaption> </figure>  Prema njihovim riječima, ovaj zakonski uslov je i postavljen kako bi se osiguralo da revizorski odbor može stručno i nezavisno nadzirati finansijsko poslovanje i izvještaje društva. U Odluci u koju Portal ETV ima uvid piše da mjesečna naknada predsjednika ovog tijela, a imenovan je Vukadinović, iznosi 600 eura, dok će članovi – Miljanić i Milačić mjesečno prihodovati po 500 eura. Vukadinović je u Revizorski odbor imenovan na inicijativu Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, a na fukciji je v.d. direktora Direktorata za ekologiju. Miljanić je rukovodilac Službe za pravne poslove i ljudske resusrde u budvanskom Vodovodu i kanalizaciji. Sudeći prema Odluci Odbora direktora Regionalnog vodovoda Milačić je nezapošljen. Krajem juna, kažu naši izvori, Odbor direktora donio je u slučaju imenovanja Revizorskog odbora još jednu spornu odluku – njom je izmijenjen stav koji je predviđao da mandat ovog odbora počinje tek danom davanja saglasnosti Ministarstva finansija. - Na ovaj način prekršili su član 30 Zakona o reviziji koji jasno propisuje da odbor stupa na dužnost tek nakon što Ministarstvo finansija da saglasnost na njegov sastav. Ova izmjena je pravno ništava, jer niži akt ne može derogirati zakonsku obavezu – objašnjavaju naši sagovornci. Kategorični su da Odluka Regionalnog vodovoda o imenovanju Revizorskog odbora „direktno krši član 30 Zakona o reviziji, jer nijedan član ne ispunjava uslov stručnosti iz oblasti računovodstva i revizije.&nbsp; - Dodatno, proceduralne izmjene kojima se pokušava zaobići saglasnost Ministarstva finansija predstavljaju ozbiljan pravni propust i otvaraju prostor za osporavanje cijelog procesa pred nadležnim organima. Ovakva praksa ugrožava transparentnost i nezavisnost nadzora nad finansijskim poslovanjem jednog od najvažnijih javnih preduzeća u Crnoj Gori – zaključili su oni. <h2>Nesmjenjivi Lakušić</h2> Portal ETV duže od pola godine piše o zabrinjavajućim nezakonitim postupanjima u Regionalnom vodovodu na koji je „šapu“ stavila Demokratska narodna partija Milana Kneževića, kada je u partijskoj podjeli funkcija, nakon što su proruske i prosrpske društveno-političke snage osvojile vlast 2020. godine, imenovali u maju 2021. Zorana Lakušića za predsjednika Odbora direktora.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042817040_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025042817040_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3" data-rendition-name="original" width="1600" height="1053" loading="lazy" alt="Zoran Lakušić"> <figcaption>JOŠ JEDNA SPORNA ODLUKA: Zoran Lakušić(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption> </figure>  Otuda i ne čudi kako se Milačić našao u Revizorskom odboru Regionalnog vodovoda, a s obzirom na to da su on i Knežević u ime svojih partija u decembru 2023. potpisali savez između ova dva politička subjekta.&nbsp; Vlada, za sada ne reaguje na sve nezakonitosti u Regionalnom vodovodu, a pisali smo fa je Lakušić za nepune tri godine smijenio čak tri izvršna direktora.&nbsp; Ostavku na poziciju predsjednika Odbora direktora podnio je još 16. decembra prošle godine, nakon što je u Vladi došlo do ozbiljnih mimoilaženja pošto je u novembru nezakonito smijenio Borislava Ivankovića i za izvršnog direktora imenovao Krsta Radovića. Ostavka, međutim, do danas nije konstatovana. Kako smo ranije pisali, osnovni razlog je što njegov partijski šef Milan Knežević nikako ne uspijeva da mu nađe novo uhljebljene. Osim toga, u Vladi imaju problem s njegovom ostavkom, jer će mu morati biti isplaćen ogroman novac. Prema Ugovoru o radu koji je sačinio sa Regionalnim vodovodom, u bilo kojem slučaju razrješenja prije isteka mandata na koji je imenovan Lakušić ima pravo na otpremninu u visini 12 bruto zarada. Objavili smo ranije da su nam zapošljeni saopštili da je Lakušićeva plata 4.500 eura. Uvećana za bruto iznos, to bi značilo da bi dobio otpremninu blizu 100.000 eura.

Lakušić uhljebio Marka Milačića u Revizorski odbor

Dok Vlada i institucije tihuju i ne reaguju na nezakonito imenovanje funkcionera Demokrata Krsta Radovića za izvršnog direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje on, za razliku od njih, ne gubi vrijeme i brutalno se obračunava sa zapošljenima koji su upozoravali na razloge zbog kojih on nije mogao biti imenovan. Nekadašnjem rukovodiocu Sektora za pravne i administrativne poslove Vladimiru Ružičiću, kojeg je smijenio 10. marta, sada je uručio i otkaz. Ružičić je, za sada, prva žrtva hajke protiv dijela zapošljenih u ovoj državnoj kompaniji, koju vode predsjednik Odbora direktora u ostavci Zoran Lakušić i nezakonito izabrani direktor Radović, od kada je u novembru prošle godine nezakonito razriješen dotadašnji izvršni direktor Borislav Ivanković. - Problemi su počeli od momenta kada je konstatovano da Krsto Radović ne ispunjava posebne uslove za mjesto izvršnog direktora s obzirom na to da nema potrebno radno iskustvo na rukovodećim pozicajama sa sedmim stepenom stručne spreme, a što je potvrđeno i inspekcijskim nadzorom – kaže za Portal ETV Ružičić. U Regionalnom vodovodu on je zapošljen od 20. septembra 2019. godine i kako kaže imao je odličnu saradnju sa svim prethodnim direktorima, a Radović je treći od kada su proruske i prosrpske društveno-političke elite preuzele vlast u Crnoj Gori, krajem avgusta 2020. godine.&nbsp; Tri prethodna direktora, o čemu je Portal ETV pisao, Gorana Jevrića, kojeg su zatekli na toj poziciji, Josipa Đuraškovića (takođe, kadar Demokrata) i Borislava Ivankovića nezakonito je smijenio Lakušić, odnosno Odbor direktora kojim on predsjedava.&nbsp; - Radović je prvi direktor s kojim imam nepremostiv problem od dana kada je zauzeo poziciju, što nedvosmisleno potvrđuje činjenicu da mi se sveti zbog ocjene da nije ispunjavao uslove za poziciju izvršnog direktora. Kao rukovodilac pravnog sektora bio sam član Komsiije za imenovanje koja sprovodi postupak izbora i imenovanje izvršnog direktora, ali kada su Lakušić i Radović shvatili da ja neću falsifikovati činjenicu da Radović ne ispunjava uslove makli su me iz Komisije i formirali novu bez ijednog lica koje je završilo pravni fakultet?! Nevjerovatno, ali to se dogodilo – priča Ružičić. Kaže da je dobio neformalno informacije da je kategoričan stav Lakušića i Radovića da žele da se riješe i njega i još nekih ljudi, po svaku cijenu.&nbsp; - Pričaju da nema veze što je to što rade nezakonito i što će nas sud sve vratiti na posao, jer oni tada svakako neće biti u Regionalnom. Toliko o njihovom osjećaju odgovornosti i profesionalizmu – ističe naš sagovornik. Poručuje i da neće odustati od borbe za svoja prava i da će podnijeti tužbu i tražiti poništenje nezakonitih odluka, ali naknadu materijalne štete, kao i nematerijlane zbog duševne boli i stigmatizacije okoline nakon što je dobio nezakonito otkaz i lažno optužen. - Koliko Radović nema stručnog znanja i kavlifikacija, odonosno dovoljno radnog iskustva, pokazuje i činjenica da je na mjesto kolege Aca Ognjenovića, sporazumom o preuzimanju na poziciju šefa Službe za pravne i administrativne poslove preuzeo iz Monetengrobonusa Bojanu Rajković. Angažovao je kao pravnicu, a ispostavilo se, nakon inspekcijskog nadzora da nema završen pravni, nego fakultet političkih nauka – kaže Ružičić. Kao još jedan dokaz neznanja i loših namjera Radovića, naš sagovornik ukazuje na činjenicu ko je bio u sastavu Disciplinske komisije koja je odlučivala o njegovoj sudbini. - U oba disciplinska postupka on je formirao komisiju koju su činila dva inžinjera i vozač. E zamislite nivo stručnog, pravničkog znanja tih komisija i njihove kvalifikacije za vođenje disciplinskih postupaka – konstatuje Ružičić.&nbsp; On se polovinom maja otvorenim pismom obratio premijeru Milojku Spajiću, ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjanu Ćulafiću i ombudsmanu Siniši Bjekoviću zahtijevajući zaštitu radnih prava i upozoravajući ih da je u državnom preduzeću u kojem radi izložen progonu i mobingu, te montiranim disciplinskim postupcima. Do danas mu nijesu odgovorili. U pismu ih je, o čemu je Portal ETV pisao, obavijestio da od kada je za izvršnog direktora imenovan Krsto Radović počinju progon i mobing. Saopštio im je da je njega funkcije rukovodioca postavio na nižu poziciju - saradnika, dok je kolega sa mjesta šefa jedne službe „spušten“ na mjesto saradnika, a drugi sa mjesta savjetnika na mjesto referenta, što je sve konstatovala i Inspekcija rada.&nbsp; Tražio je od Spajića i Ćulafića da hitno preduzmu mjere protiv Odbora direktora ove državne kompanije i izvršnog direktora, uz podsjećanje da je Odbor nezakonito razriješio tri izvršna direktora i nezakonito imenovao Radovića. „Šapu“ na Regionalni vodovod stavila je Demokratska narodna partija Milana Kneževića, kada je u partijskoj podjeli funkcija, nakon što su proruske i prosrpske društveno-političke snage osvojile vlast 2020. godine, imenovali u maju 2021. Lakušića za predsjednika Odbora direktora. Zapošljeni kažu da on „vedri i oblači“ u Regionalnom vodovodu, a što proizilazi i iz činjenice da je Lakušić za nepune tri godine smijenio čak tri izvršna direktora u ovoj kompaniji.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250205060256_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250205060256_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3" data-rendition-name="original" width="1600" height="1053" loading="lazy" alt="Zoran Lakušić"> <figcaption>DUŽE OD POLA GODINE U OSTAVCI: Zoran Lakušić(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption> </figure>  On je 16. decembra prošle godine, nakon što je u Vladi došlo do ozbiljnih mimoilaženja pošto je u novembru smijenio Borislava Ivankovića i postavio Krsta Radovića, podnio ostavku. Do danas, međutim, ta ostavka nije konstatovana. Kako smo ranije pisali, osim što mu poziciju čuva njegov partijski šef Milan Knežević, koji pokušava da mu nađe novo uhljebljenje, u Vladi imaju problem s njegovom ostavkom, jer će mu morati biti isplaćen ogroman novac. Prema Ugovoru o radu koji je sačinio sa Regionalnim vodovodom, u bilo kom slučaju razrješenja prije isteka mandata na koji je imenovan ima pravo na otpremninu u visini 12 bruto zarada. Objavili smo ranije da su nam zapošljeni saopštili da je Lakušićeva plata 4.500 eura. Uvećana za bruto iznos, to bi značilo da bi dobio otpremninu blizu 100.000 eura.

Krsto Radović uručio otkaz smijenjenom šefu pravne službe Vladimiru Ružičiću

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: zoran-lakusic