Potpredsjednik Demokratske partije socijalista i poslanik u Skupštini Crne Gore Abaz Dizdarević u razgovoru za Portal ETV govori o evropskim integracijama, identitetskim pitanjima, bezbjednosnoj situaciji, pritiscima na medije i mogućim političkim raspletima uoči ključnih godina za budućnost Crne Gore. Dizdarević upozorava da aktuelna vlast sistemski usporava EU proces, produbljuje društvene podjele i ugrožava stabilnost države.
<h3>Evropske integracije pod aktuelnom vlašću</h3>
Portal ETV: Kao opozicija, kako DPS ocjenjuje tempo i smjer evropskih integracija pod aktuelnom vlašću?
DIZDAREVIĆ: Iz DPS-a konstantno ocjenjujemo da su tempo i smjer evropskih integracija značajno usporeni, u odnosu na širom otvorena vrata i dinamiku koju nameće EU.
Odsustvo političke volje za sprovođenje ključnih reformi, pitanje izbora nosilaca pravosudnih funkcija (Sudski savjet, Tužilački savjet, Ustavni sud) se konstantno prolongira i odluke se ne donose na vrijeme. Izostanak konsenzusa unutar vladajuće većine i potpuno odsustvo komunikacije s opozicijom usporava donošenje odluka. Zatim, konstantno se radi na uvođenju tema koje nijesu na EU agendi, poput revidiranja Zakona o državljanstvu ili pitanja identiteta, koje odvlače pažnju sa EU puta.
Sve su to teme koje ugrožavaju spoljnopolitičke pozicije Crne Gore sa očiglednom namjerom da se naša država zaustavi na putu članstva u EU.
<h3>Ko u vlasti ne želi Crnu Goru u EU</h3>
Portal ETV: Da li smatrate da u aktuelnoj vlasti postoje oni koji će učiniti sve da Crna Gora ne postane članica EU? Ako da, ko su oni?
DIZDAREVIĆ: U Vladi i parlamentarnoj većini postoje političke strukture čiji cilj nije punopravno članstvo Crne Gore u EU, već njeno vezivanje za interese drugih centara moći (Beograd i Moskva).
Ti akteri na nasoj politickon sceni strateški usporavaju reforme i insistiraju na temama koje su u suprotnosti sa sekularnim, građanskim i evroatlantskim vrijednostima.
Da li smatrate da ih je neophodno nabrajati? Cjelokupna javnost u Crnoj Gori se u decenijama iza nas mogla uvjeriti koje strukture su zaustavljale progres u razvoju crnogorskog društva, te ne smatram da je potrebno potcrtavati o kome je riječ.
<h3>Srpski jezik kao službeni – politička agenda koja ugrožava suverenitet</h3>
Portal ETV: Neki politički akteri, konkretno ZBCG i SNP, zagovaraju uvođenje srpskog jezika kao službenog. Šta se krije iza ove inicijative i koja je njena namjera?
DIZDAREVIĆ: Jasno je da je ova inicijativa politički motivisana i da se iza nje krije namjera rušenja crnogorskog građanskog i identitetskog tkiva. U pitanju je pokušaj da se sprovede kulturna i jezička asimilacija sto je samo jedan od koraka ka de-suverenitetu Crne Gore u kojoj će se negirati crnogorski identitet, jezik i kultura.
Znamo da su ovakva pitanja dobro zaštićena Ustavom Crne Gore, ta da se nakon dvotrećinske podrške u Parlamentu mora organizovati referendum na kojem će se tri petine od ukupno upisanih birača izjasniti pozitivno prema ovoj inicijativi, i na taj način verifikovati izmjena Ustava. Kad se sprovede ova procedura, neka bude srećno svim stranama u procesu.
Istovremeno, jasno je da otvaranje vještačkih identitetskih pitanja u momentu kada je ključno fokusirati se na EU integracije služi isključivo opstrukciji našeg puta u EU.
<h3>Kapela na Lovćenu – politička provokacija</h3>
Portal ETV: Ponovo se od strane Andrije Mandića, ZBCG, ali i SPC aktuelizuje priča o izgradnji kapele na Lovćenu. Da li je ovo pitanje koje bi zaista moglo da naruši mir i stabilnost u Crnoj Gori?
DIZDAREVIĆ: Poznat ja nas stav da je to pitanje zatvoreno i da je svako njegovo ponovno otvaranje direktna provokacija i pokušaj rušenja građanskog mira i stabilnosti.
Njegošev mauzolej na Lovćenu se posmatra kao simbol moderne i suverene Crne Gore.
Aktuelizovanje kapele u službi je produbljivanja podjela u crnogorskom društvu i riječ je o političkom alatu kojim se održavaju tenzije.
<h3>Urušavanje crnogorskog identiteta</h3>
Portal ETV: Da li aktuelna vlast sistemski radi na rušenju crnogorskog identiteta?
DIZDAREVIĆ: Da Vlada, kroz svoje kulturne politike, sistematski radi na marginalizovanju crnogorskog istorijskog i kulturnog nasljeđa. Bogata istorija naše zemlje je na udaru falsifikatora činjenica a institucionalna zaštita kulturnog nasljeđa kao da ne postoji.
Od informacija koje se prenose digitalnim platformama kao sto je Wikipedia, osnova su za edukaciju mladih ljudi koji crpe svoje znanje putem interneta. Vec na prvi pogled mozete vidjeti da se falsifikatima najveći dio kulturnog blaga Crne Gore zeli pripisati drugim kulturama.
Na tom važnom medijskom polju, Crna Gora uveliko gubi utakmicu, a institucije države ne rade ništa po pitanju zaštite identiteta. Slično je sa situacijom na polju zaštite kulturno-istorijskih spomenika, pa se stiče utisak da se sistematski prepušta i razgrađuje ono što je najvrjednije u identitetskom smislu.
<h3>Pogoršana bezbjednosna situacija</h3>
Portal ETV: Kako ocjenjujete trenutnu bezbjednosnu situaciju u Crnoj Gori pod aktuelnom vlašću?
DIZDAREVIĆ: Bezbjednosna situacija je značajno &nbsp;pogoršana u posljednjih nekoliko godina. Odliv profesionalaca ili politički motivisana čistka profesionalaca u policiji i Agenciji za nacionalnu bezbijednost dovela nas je u poziciju da su nas naši međunarodni partneri, naročito NATO, počeli posmatrati sa rezervom zbog sumnje u curenje povjerljivih informacija i kompromitovanja službi.
<h3>Selektivna pravda u bezbjednosnom sektoru</h3>
Portal ETV: Da li bezbjednosni sektor kojim rukovode Demokrate sprovodi selektivnu pravdu?
DIZDAREVIĆ: Često ukazujemo da je borba protiv kriminala i korupcije politički motivisana i selektivna. Fokus je na tome da se procesuiraju isključivo raniji funkcioneri, dok se u kontinuitetu toleririšu nezakonite radnje aktuelne vlasti i njihovih koalicionih partnera.
Skloni smo da ukazujemo na egzaktnim primjerima da se pravda koristi kao politički alat za obračun s neistomišljenicima, a ne kao istinska borba protiv svih oblika kriminala. Zbog bezbroj primjera selektivnosti, ne možemo vjerovati u dobre namjere ukupnog sistema bezbijednosti.
<h3>Pritisci na medije i novinare</h3>
Portal ETV: Primjećujete li pritiske i prijetnje, posebno prema novinarima i medijima?
DIZDAREVIĆ: Iz DPS- često ukazujemo da postoje politički pritisci na medije i novinare, naročito one koji su kritički nastrojeni prema aktuelnoj vlasti.
Ti pritisci se vide kroz političke kampanje blaćenja funkcionera u dijelovima medija bliskim Vladi, i zloupotrebama javnog servisa RTCG za potrebe aktueĺne većine.
To se jasno vidi i kroz zapošljavanje politički podobnih lica u javnom servisu (RTCG), čime se gubi objektivnost i povjerenje u servis svih građana.
<h3>Rekonstrukcija vlasti i uloga DPS-a</h3>
Portal ETV: Smatrate li da će doći do rekonstrukcije vlasti kako bi Crna Gora ubrzala put ka EU? Kakvu ulogu u tom procesu imaju DPS i opozicija?
DIZDAREVIĆ: Smatramo da je rekonstrukcija neodrživa ukoliko se u nju uključuju stranke koje su ideološki protivne EU putu a jasno je da aludiramo na ZBCG koja je u prošlim decenijama sprovodila otvorenu destrukciju po pitanju EU integracija.
Naglašavamo da je jedino održivo rješenje formiranje vlade koja bi vratila Crnu Goru na kolosjek građanske države i pripremila izbore.
Sigurni smo da možemo ponuditi stabilnu, proevropsku alternativu aktuelnoj vlasti koja je opterećena unutrašnjim tenzijama i neslaganjima oko temeljnih vrijednosti. Pitanje je da li postoji razumijevanje za takve ideje, koje su jedini garant uspjeha na krhkom putu evropskih integracija.
<h3>Izazovi koji čekaju Crnu Goru u 2026. godini</h3>
Portal ETV: Koji su najveći izazovi sa kojima će se Crna Gora suočiti tokom 2026. godine?
DIZDAREVIĆ: Najveći izazovi su definitivno ekonomske prirode. Ekonomska kriza koja se osjeća posljedica je povećanja javnog duga, i proizvodi neizvjesnost budžetskog finansiranja, što se jasno čita kroz pad životnog standarda.
Drugo, ulazimo u ozbiljnu fazu političke .. nestabilnosti s pojačanom nestabilnošću aktuelne Vlade, što neminovno vodi našu državu u blokadu ključnih reformi na EU putu.
Kao treće, kako budemo bliže evropskom snu to će recipročno uvećati rast identitetskih podjela a znamo da dalja polarizacija društva zavisi od nametanja vještačkih tema koje takođe mogu biti kamen spoticanja na EU putu.
Nije na odmet spomenuti i bezbjednosni rizik od daljeg kompromitovanja sigurnosnog sektora i ugrožavanje partnerstva sa NATO-om i Zapadom. Sve su to rizici koji će usložnjavati sliku u 2026.godini.
<h3>Suverenistički i proevropski blok pred izbore 2027.</h3>
Portal ETV: Hoće li doći do stvaranja suverenističkog i proevropskog bloka koji će zajednički djelovati u vremenu koje je ključno za pristup EU, a u susret izborima 2027?
DIZDAREVIĆ: Stvaranje širokog suverenističkog, građanskog i proevropskog bloka koji bi donio željeni rezultat na predstojećim izborima može biti jedno od rješenja za suočavanje s nazadnom politikom koja se sprovodi već šest godina. Važno je pronaći siguran model da se ojača opoziciona snaga koja će zaštiti crnogorski identitet i sekularni, antifašistički karakter države.
Zadatak takve strukture je da dodatno ubrza EU put i okonča, urušavanje institucija. Razmotrićemo najbolje opcije i adekvatno se pripremiti za izazove koji slijede u 2027. godini.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Dizdarević: Sektor bezbjednosti je kompromitovan, NATO nas posmatra s rezervom zbog sumnje u curenje povjerljivih informacija

Dizdarević: Sektor bezbjednoeti je kompromitovan, NATO nas posmatra s rezervom zbog sumnje u curenje povjerljivih informacija

Veliko neznanje, istorijski revizionizam i udar na građanski karakter sa kojim se suočava crnogorsko društvo ostaju najveći izazovi za Crnu Goru, saopštio je prisutnima na okruglom stolu pod nazivom “Quo vadis Montenegro?” potpredsjednik Demokratske partije socijalista Abaz Dizdarević, uz napomenu da smatra da je malo onih koji su glasali za promjene 30. avgusta koji su zadovoljni kako Crna Gora izgleda pola decenije kasnije.
Prema njegovim riječima, danas se mnogi prave da ne vide institucionalni debakl države koja ne može da uhapsi spomenik ratnom zločincu i nosiocu Hitlerovog odlikovanja Pavlu Đurišiću, ili zloupotrebu represivnog aparata protiv ljudi koji su protestovali kod Vile gorice zbog unižavanja 13. julske nagrade.&nbsp;
- Zato mi tvrdimo da vlast zloupotrebljava proces evropske integracije, i da ga lišava suštine, jer uprkos formalnom približavanju Briselu, zemlja je u demokratskoj regresiji - istakao je Dizdarević.
Kako je navedeno u saopštenju, predstavnici Demokratske partije socijalista potpredsjednik Abaz Dizdarević, šef Kluba poslanika DPS-a Andrija Nikolić i član Predsjedništva Alen Balić, drugog dana boravka u Njujorku učestvovali su na okruglom stolu pod nazivom “Quo vadis Montenegro?”, đe su sa ostalim učesnicima i ljudima iz dijaspore razgovarali o tome kakav je stvarni društveni i politički smjer Crne Gore i kakvu ulogu i značaj imaju dijaspora i iseljenici za očuvanje građanskog koncepta crnogorskog društva, ali i ekonomski razvoj države, naročito na sjeveru.
Odgovarajući na pitanje kuda ide Crna Gora, te da li smo bliži EU ili „srpskom svetu“, Nikolić je odgovorio da Brisel danas ubrzava politiku proširenja Evropske unije pod pritiskom geopolitičkih kriza, i da Crna Gora uz sve unutrašnje probleme koristi taj momentum.&nbsp;
- Uprkos ozbiljnoj krizi političkog upravljanja, Crna Gora se uz pomoć Brisela, približava EU. Brz prijem Crne Gore znači da će posljedično jačati pritisak na Srbiju, koja zaostaje u tom procesu. Zato je velika nervoza kod Aleksandra Vučića i Andrije Mandića, jer će im biti sve teže da Crnu Goru skrenu s EU puta. Svakako, u narednoj godini, koja će biti ključna za EU put Crne Gore, treba očekivati podgrijavanje novih tema sa idejom da se minira naše članstvo u EU - ocijenio je Nikolić.
Prema mišljenju Nikolića, za Evropsku uniju pridruživanje Crne Gore je niskorizičan potez s velikim efektom, koji bi pokazao da Unija može da ojača povjerenje u svoje liderstvo u neizvjesnim geopolitičkim vremenima, ali i da onemogući zloupotrebu regiona od strane drugih sila koji bi ga koristili kao polugu protiv Evropske unije.&nbsp;
&nbsp;
Da smo prestali da budemo država u kojoj postoji neki minimum respekta prema znanju i da se najveći dio pažnje parlamentarne većine koncentriše na podjelu političkog plijena, rođačko zapošljavanje i partitokratiju, istakaoje član predsjedništva DPS-a i predsjednik Skupštine opštine Plav Alen Balić.
- Povećale su se plate. Ali su se više od toga povećale cijene. Izgubili smo 5 godina, a nema razvoja. Nema investitora, ali, nema ni ideja. Projekti na sjeveru su takođe stali. Nema aktivnog pristupa ni prema dijaspori, koja svake godine ubaci u Crnu Goru preko 500 miliona eura. Nama trebaju vaša znanja, iskustva i investicije. Ako ste uspjeli u Njujorku, zašto ne bi mogli i u Crnoj Gori - zaključio je Balić.
Dizdarević, Nikolić i Balić poručili su, kako se zaključuje u saopštenju DPS-a, okupljenim predstavnicima i simpatizerima Fondacije Gusinje u Njujorku, kao i drugim zvanicama, da svi koji misle dobro Crnoj Gori moraju stalno da insistiraju na vrijednostima koje su temelj njenog savremenog razvoja.
- Antifašizam, građanski karakter društva i multietnička demokratija, uz posebno akcentovanje da budućnost saradnje Crne Gore i njene dijaspore treba da bude posvećena izgradnji znanja, razmjeni iskustava, zajedničkom planiranju elita i izgradnji institucija, odnosno onome što dolazi sjutra – zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Portal ETV

Dizdarević: Neznanje, istorijski revizionizam i udar na građanski karakter najveći izazovi; Balić: Parlamentarna većina koncentrisana na podjelu plijena

Crnoj Gori je potreban napredniji model za saradnju sa dijasporom i iseljenicima iz Sjedinjenih Država, sa mentorskim prenošenjem znanja i vještina svojoj matičnoj državi, poručili su članovi delegacije Demokratske partije socijalista na donatorskoj večeri u Njujorku, gdje učestvuju u obilježavanju 20 godina postojanja, rada i uspjeha Fondacije Gusinje, saopšteno je iz Demokratske partije socijalista (DPS).
U prisustvu nekoliko stotina zvanica, potpredsjednik Demokratske partije socijalista Abaz Dizdarević poručio je članovima Fondacije Gusinje da njihov uspjeh u kosmopolitskoj metropoli kakva je Njujork nije nimalo slučajan.
- Kako su ljudi iz Gusinja i Crne Gore uspjeli u Americi? Naizgled mala, ali po razmišljanju kosmopolitska sredina kao što je Gusinje, naučila vas je da živite bez predrasuda. U Gusinju i Crnoj Gori naučili ste se multinacionalnom, multivjerskom i multikulturnom skladu, pa vam je proces integracije u novu društvenu zajednicu bio jednostavniji - ocijenio je Dizdarević.
Podsjetivši da dijaspora i iseljenici godišnje pomažu Crnu Goru sa više od 500 miliona eura, Dizdarević je kazao da bi aktivnim uključivanjem visokoobrazovane i profesionalne dijaspore u naučni i ekonomski život Crne Gore, njen savremeni put razvoja bio mnogo jednostavniji i uspješniji.
Da Crna Gora mora uzdići pitanje dijaspore na nivo jednog od važnijih državnih prioriteta, poručio je šef Kluba poslanika Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić.
- Nastavljamo da njegujemo tradicionalno dobre odnose sa dijasporom i iseljenicima iz Gusinja i Plava, iz osjećaja najdublje zahvalnosti zbog važne uloge koju ste igrali u svim dostignućima državne politike koju je predvodila Demokratska partija socijalista, a posebno prilikom obnove nezavisnosti Crne Gore - kazao je Nikolić.
On je podsjetio da je obnovljena nezavisnost 21. maja 2006. godine zajedničko životno djelo države Crne Gore i njene dijaspore, te da svi u državi imaju razloga da budu ponosni na činjenicu da su presudan doprinos tom milenijumskom cilju dali manjinski narodi.
- Manje brojni narodi su na taj način saopštili da vjeruju Crnoj Gori i zato je država danas, ko god bio na vlasti, u obavezi da se prema tom povjerenju odnosi odgovorno, naročito u pogledu politika koje planira prema dijaspori. Građanski koncept države šifra je opstanka Crne Gore - zaključio je Nikolić.
Član Predsjedništva DPS-a i predsjednik Skupštine opštine Plav Alen Balić kazao je u pozdravnoj riječi da veza između zavičaja i dijaspore ostaje najveća zajednička snaga i obaveza, koja se mora čuvati i prenositi na buduće generacije.
- Možda Plav i Gusinje nijesu centar svijeta, ali jesu centar našeg svijeta – i to je vrijednost koju nam niko ne može oduzeti. Fondacija Gusinje svojim radom ostavlja trajan trag i snažno doprinosi očuvanju identiteta i zajedništva. Crna Gora danas jeste na raskrsnici, ali sam uvjeren da ćemo zajedničkim zalaganjem sačuvati njene građanske vrijednosti i osjećaj ravnopravnosti za sve građane - poručio je Balić.
Predstavnici Demokratske partije socijalista će drugog dana boravka u Njujorku učestvovati na okruglom stolu pod nazivom „Quo vadis Montenegro?“, gdje će sa ostalim učesnicima razgovarati o društvenom i političkom smjeru Crne Gore, kao i o ulozi dijaspore i iseljenika u očuvanju građanskog koncepta crnogorskog društva i ekonomskom razvoju države, posebno sjevera Crne Gore.

Nikolić, Dizdarević i Balić: Crna Gora mora više da koristi znanja i iskustva ljudi iz Gusinja i Plava koji su uspjeli u SAD-u

Delegacija Demokratske partije socijalista (DPS) u sastavu potpredsjednik Abaz Dizdarević, šef Kluba poslanika Andrija Nikolić i član Predsjedništva Alen Balić će narednih dana boraviti u Njujorku na poziv Fondacije Gusinje. 
Dizdarević, Nikolić i Balić će, zajedno sa velikim brojem donatora, simpatizera i članova Fondacije, diplomatskih predstavnika Crne Gore u SAD-u, kao i predstavnika institucija relevantnih za rad sa dijasporom i partnerskih udruženja Fondacije, prisustvovati jubilarnoj 20. Donatorskoj večeri koja će biti upriličena 20. decembra, a na kojoj će biti predstavljeni rezultati rada, a fokus usmjeren na poboljšanje uslova života u Plavu i Gusinju.
- Između ostalog, predstavnici DPS-a će učestvovati na okruglom stolu pod nazivom “Quo vadis Montenegro?”, gdje će sa ostalim učesnicima razgovarati o tome kakav je stvarni društveni i politički smjer Crne Gore i kakvu ulogu i značaj ima dijaspora za očuvanje građanskog koncepta crnogorskog društva i ekonomski razvoj naročito na sjeveru zemlje - navedeno je u saopštenju DPS-a.
Boravak u Njujorku, delegacija će iskoristiti za susrete sa brojnim iseljenicima, privrednicima i intelektualcima. 
- Kroz te susrete nastavljamo da njegujemo tradicionalno dobre odnose sa dijasporom, iz osjećaja najdublje zahvalnosti zbog njihove važne uloge u svim dostignućima politike Demokratske partije socijalista, a posebno prilikom obnove nezavisnosti Crne Gore - poručeno je iz DPS-a.

Dizdarević, Nikolić i Balić sa dijasporom u Njujorku: Susrešće se sa brojnim privrednicima i intelektualcima

Kad se institucije razaraju na svim nivoima prvo što strada je kultura, &nbsp;neophodno posvetiti više pažnje ljudima koji znaju svoj posao i rade u tim institucijama, ali ne dolaze do izražaja - rekao je gostujući u jutarnjem dijelu Ljetnjeg programa, na Televiziji E, potpredsjednik Demokratske partije socijalista i poslanik u Skupštini Crne Gore - Abaz Dizdarević.
Prije političkog angažmana, kaže Dizdarević, primarno se bavio likovnom i vizuelnom umjetnošću, i dalje, ističe on, ta umjetnost okupira njegov svijet.
- Nije lako usaglasati te dvije toliko različite oblasti životnog djelovanja, politika s jedne strane, umjetnost s druge strane, može se reći da je umjetnost dekompresija u nekom smislu. Ali, ni umjetnost, kao ni politika, nijesu jednostavne djelatnosti, pitanje je,sa mentalnog aspekta, koliko umjetnost može da optereti čovjeka, s druge strane politika za koju znamo da je stresan posao i nešto što iz dana u dan nudi velike izazove. Nalazim uživanje u umjetnosti, ali, opet kažem, nije toliko jednostavno djelovati ni u umjetnosti, ni na političkoj sceni - rekao je Dizdarević.
Umjetnost mora dobiti značaj koji zaslužuje, kaže on i dodaje da je &nbsp;kulturno nasljeđe Crne Gore veliko, pa je neophodno i njegovati sve ono što znači identitet i tradiciju države.
Smatra da umjetnici nikad nijesu zadovoljni onim što im institucije nude i vjeruje da se ulazi u fazu entropije, ili, kako kaže, razaranja institucija na svim nivoima.
- Prvo što trpi vjerovatno bude kultura, a znamo da je sve bazirano na kulturi i da u tom smislu je neophodno poraditi na tom, znajući, kao čovjek koji je radio u kulturi, da u svakoj od tih institucija postoji veliki broj ljudi koji su profesionalci, koji znaju svoj posao, ali nedovoljno dolaze do izražaja - istakao je Dizdarević.
Problem je, mišljenja je, u sistemskom djelovanju, počev od Ministarstva kulture i načina na koji oni postavljaju strateške planove u razvoju kulture.
- Ako nemate dovoljno razumijevanja za posao &nbsp;kojim se bavite, onda taj posao trpi. U tom smislu bi trebalo posvetiti više pažnje onim ljudima koji znaju svoj posao, a ima ih dovoljno u institucijama kulture i oni bi sigurno dali svoj doprinos ako bi im se pružila prilika da to rade na adekvatan način - zaključio je Dizdarević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FBdmt2svOxeM%3Fsi%3DcC21X5y8yP8sEqdK&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Dizdarević: Nalazim uživanje u umjetnosti

Da ne prestaje obračun zvanične politike Beograda sa pojedincima koji su glasni u odbrani Crne Gore i njenih najboljih interesa dokazuje i privođenje crnogorskog reditelja Danila Marunovića od strane BIA koje se dogodilo jutros u Beogradu - poručio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Abaz Dizdarević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.7439%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fdanilu-marunovicu-u-beogradu-agenti-bia-upali-u-sobu-i-odveli-ga-na-razgovor&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je konstatovao da je nedavno, po istoj matrici i uz isti scenario, priveden i potpredsjednik DPS-a i poslanik u Skupštini Crne Gore Ivan Vuković.
- Iako se svaki čovjek koji razmišlja zdravorazumski i danas pita kakvu prijetnju po državu Srbiju predstavljaju jedan univerzitetski profesor i jedan reditelj, jasno je da su isti postali meta zbog svoje nepokolebljivosti u namjeri da raskrinkavaju namjere koje ima politika Aleksandra Vučića prema državi Crnoj Gori - istakao je Dizdarević.
Uz ocjenu da je očigledno da se radi o progonu, on je pozvao predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića, potpredsjednika nadležnog za vanjske poslove Filipa Ivanovića i ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića da se hitno uključe i zaštite crnogorske građane koji su izloženi ovakvim neprijatnostima i maltretiranju kad god kroče na tlo Beograda.

Dizdarević nakon pritvođenja Marunovića: Spajić, Ivanović i Ibrahimović da se hitno uključe, nastavlja se progon crnogorskih građana u Beogradu

Po osnovu pravosnažnih presuda donijetih u korist razriješenih direktora škole za vrijeme mandata Vesne Bratić država je platila skoro 400.000 eura.
To je kazala ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović u odgovoru poslaniku Demokratske partije socijalista (DPS) Abazu Dizdareviću koga je interesovalo koliko je postupaka okončano pravnosnažnom presudom, a koliko postupaka se i daije vodi zbog nezakonite smjene direktora vaspitno obrazovnih ustanova tokom mandata Bratic.
Dizdarevića interesuje i koliko novca je do sad isplaćemo prosvjetarima na osnovu nezakonite smjene i naknade štete.
Jakšić-Stojanović je u odgovoru navela da je oko 140 bivših direktora vaspitno-obrazovnih ustanova u Crnoj Gori, koji su razriješeni rješenjima od 12. jula 2021. godine, pokrenulo upravne sporove pred nadležnim osnovnim sudovima, tražeći poništenje tih odluka.
- Na osnovu evidencije Odjeljenja za drugostepeni upravni postupak i nadzor, do sada je okončano 139 upravnih sporova i u svim slučajevima donijete su pravosnažne presude kojima su rješenja Ministarstva od 12. jula 2021. godine poništena kao nezakonita - navela je ministarka.
U vezi sa tužbama koje su razriješeni direktori pokrenuli radi naknade materijalne štete zbog nezakonitog razrješenja, do sada je, kazala je Jakšić Stojanović, okončano 38 postupaka i doneseno 38 pravosnažnih presuda.
- Ukupan iznos koji je, zaključno sa aprilom 2025. godine, isplaćen po osnovu pravosnažnih presuda donijetih u korist razriješenih direktora iznosi 392.312,33 eura, i to: u 2023. godini 119.325,74 eura; u 2024. godini: 222.043,57 eura i 2025. godini (do aprila): 50.943,02 eura - istakla je ona.
Ona je napomenula i da je osnovu nezakonitog razrješenja članova Etičkog komiteta, iz budžeta isplaćeno 106.793,92 eura.
- Napominjemo da ažurnu i potpunu evidenciju o ukupnom broju pravosnažnih presuda, kao i o broju postupaka koji su još u toku, vodi i posjeduje Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, koji u svim navedenim predmetima zastupa Ministarstvo. Takođe, ta institucija vodi evidenciju o ukupno isplaćenim presudama po osnovu sudskih odluka. Ministarstvo ostaje otvoreno za punu saradnju i na raspolaganju je za dostavijanje svih podataka - poručila je Jakšić-Stojanović.
Na dopunsko pitanje Dizdarevića kolika bi mogla biti ukapna šteta po osnovu nezakonitih razrješenja direktora škola, Jakšić-Stojanović je rekla da nema taj podata.
- Ali Ministarstvo stoji na raspolaganju za dostavljanje svih informacija na ovaj, i bilo koji drugi način - istakla je ona.
Saopštila je i da je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) od Ministarstva tražilo da se dostavi dokumentacija svih osnovnih i srednjih škola u Crnoj Gori gdje je došlo do razrješenja direktora.&nbsp;
- Mi smo uputili dopis svim školama i institucijama i one su dostavile potrebnu dokumentaciju i Ministarstvo je ustupilo SDT-u. Mislim da je to bilo prije nekih mjesec - poručila je Jakšić-Stojanović.

Tamara Klikovac

Jakšić-Stojanović: Smjene direktora škola državu koštale skoro 400.000 eura, SDT-u dostavljena dokumentacija

Aktuelna crnogorska vlast dovodi u pitanje to što je naš ključni spoljno-politički prioritet - članstvo u Evropskoj uniji. Već se pojavljuju informacije da će možda Albanija biti prva naredna članica EU, kazao je danas u parlamentu poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša.
Poslanici crnogorskog parlamenta nastavili su rad razmatranjem tri prijedloga zakona. Na dnevnom redu su Prijedlog zakona o osiguranju, Prijedlog zakona o dopuni Zakona o ljekovima i Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti.
Mugoša je podržao je Predlog zakona o osiguranju. Ističe da se on neće primjenjivati sve dok Crna Gora ne uđe u EU, a do tada će se primjenivati onaj koji je na snazi.
- Važan je za zatvaranje dva pregovaračka poglavlja. Nadam se da će važiti za trenutak kada Crna Gora bude prva sljedeća članica EU, jer nažalost zbog djelovanja aktuelne parlamentarne većine već se pojavljuju informacije da će možda Albanija to da bude, što svakako nije dobro. Albaniji želim svu sreću, ali mislim da nama pripada da budemo prva sljedeća članica, ali nažalost očigledno djelovanje onih koji sada obavljaju funkciju vlasti dovodi u pitanje to što je naš ključni spoljno-politički prioritet. Vidimo da se regionalna kancelarija za Evropski parlament otvara u Tirani, što je takođe jedna od stvari koja govori o tome da ova ovakva aktuelna parlamentarna većina, ja stojim iza toga, ne može uvesti Crnu Goru u Evropsku uniju - ističe Mugoša.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Abaz Dizdarević je kazao da se evropski zakoni brane deklarativno, kazavši da nijesu prisutni izvjestioci odbora u čijoj nadležnosti je ovo pitanje.
- Ne mogu se braniti evropski zakoni pred praznim stolicama - rekao je Dizdarević.
Na početku sjednice poslanici su minutom ćutanja odali poštu preminulom fudbaleru Andriji Delibašiću.

Mugoša: Zbog djelovanja većine Albanija može biti prva naredna članica EU; Dizdarević: Evropski zakoni se ne brane pred praznim stolicama

Plav je primjer kako evropska i građanska vlast mijenja grad nabolje i čini ga boljim mjestom za život njegovih stanovnika, poručeno je na juče održanoj tribini Demokratske partije socijalista (DPS) u Plavu, u okviru kampanje za predstojeći Kongres te stranke.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025020410020_32bfe36abf2b554ffd47fefd08a39d57e5aea56736cd5377234562f12c674bdf.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025020410020_32bfe36abf2b554ffd47fefd08a39d57e5aea56736cd5377234562f12c674bdf" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="tribina dps-a"> <figcaption>Sa tribine DPS-a(Photo: DPS)</figcaption> </figure>  Potpredsjednik DPS-a Abaz Dizdarević je kazao da je ta partija kičma građanske Crne Gore koja je pokazala u vremenu vršenja vlasti da ima državničko znanje da državom upravlja u najtežim vremenima i da sačuva mir i međuvjerski sklad, ali i da državu razvija i hvata korak sa modernim evropskim državama. - Mi smo pokazali da znamo kako se to radi i zbog toga smo pripremili superioran Program za predstojeći Kongres. Prva tačka programa tiče se odbrane državnog dostojanstva i multietničkog i multivjerskog sklada, a već druga programska tačka obuhvata našu viziju razvoja ekonomije i kako da poboljšamo život građanima Crne Gore - rekao je Dizdarević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025020410020_08c82aa31d3e40739827159c279594b63741ad1ac15af024ef2e3a7ddf7db16b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025020410020_08c82aa31d3e40739827159c279594b63741ad1ac15af024ef2e3a7ddf7db16b" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="tribina dps-a"> <figcaption>Sa tribine DPS-a(Photo: DPS)</figcaption> </figure>  Dodao je da, kako bi ambiciozan Program imali priliku da realizujemo, moramo nastaviti sa jačanjem rejtinga našoj partiji kako je to bio slučaj u prošloj godini, te da je za to potreban predan i svakodnevan rad. - Moramo skratiti ovaj period propadanja Crne Gore i što prije učiniti da naša država dobije odgovornu i znavenu vlast - zaključio je Dizdarević.&nbsp; Generalni sekretar Demokratske partije socijalista Aleksandar Bogdanović kazao je da Plav zna sta znači borba za dostojanstvo, što je jedan od osnovnih motiva slogana predstojećeg Kongresa. - Vi znate šta znači pošten rad, odricanje, borba za budućnost svoje djece. I znate da Crna Gora može i mora biti bolja! Zato jasno poručujemo da je naša obaveza da ovu vlast zaustavimo i vratimo državu na put sigurnosti, stabilnosti i razvoja - istakao je Bogdanović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025020410020_740883b2df2449a8d36d1778a6eb95446667781a93d972f058f29e7ad2b9fbea.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025020410020_740883b2df2449a8d36d1778a6eb95446667781a93d972f058f29e7ad2b9fbea" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="tribina dps-a"> <figcaption>Sa tribine DPS-a(Photo: DPS)</figcaption> </figure>  Komentarišući Program, Bogdanović je istakao da ekonomija Crne Gore mora biti zasnovana na radu, znanju i investicijama, a ne na populizmu i neodgovornim politikama. Dodao je da Demokratska partija socijalista nikada nije dijelila ljude po vjeri, naciji, religiji i da su uvijek ostali dosljedni ideji građanske, multietničke i multikonfesionalne Crne Gore. - Jer, kao što kaže ona poslovica: "Kad je kuća složna, ni vjetar je ne može srušiti" - rekao je Bogdanović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025020410020_b6a89eab4988bff47cf8776e5010100f677a18ba5f3c6646ff6b0b1daf9c5cea.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025020410020_b6a89eab4988bff47cf8776e5010100f677a18ba5f3c6646ff6b0b1daf9c5cea" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="tribina dps-a"> <figcaption>Sa tribine DPS-a(Photo: DPS)</figcaption> </figure>  Bogdanović je istakao da je Demokratska partija socijalista snaga koja čuva, ne dozvoljava da se ruše temelji naše državne kuće. - Zbog toga predstojeći Kongres 16. februara dočekujemo snažniji, odlučniji i spremniji nego ikada: ,,Vrijeme je da Crna Gora ponovo bude država kakvu zaslužuju svi njeni građani – dostojanstvena, stabilna i evropska!" - poručio je Bogdanović.

Dizdarević: Crna Gora što prije da dobije odgovornu vlast; Bogdanović: Ne dozvoljavamo rušenje temelja naše državne kuće

U proljeće 1923. godine, dok se Evropa već navikavala na fašizam, nasilne aneksije i političke progone, sudbina Crne Gore i njenih legitimnih predstavnika preselila se preko Atlantika. Među njima je bio i Jovan S. Plamenac, bivši crnogorski ministar, predsjednik Crnogorske narodne skupstine i premijer Vlade Kraljevine Crne Gore u egzilu (1919-1921), ali i politički vođa crnogorske suverenističke emigracije, borac za Pravo, Čast i Slobodu Crne Gore protiv velikosrpske okupacije i nasilne aneksije izvršene krajem 1918. Protjeran iz Italije po nalogu fašističke vlade Benita Musolinija nakon dogovora sa režimom Kraljevine SHS, Plamenac je utočište potražio u Sjedinjenim Američkim Državama. Njegov dolazak u Ameriku, administrativne prepreke, političke kontroverze i jasne poruke o statusu Crne Gore zabilježio je jedan od najuticajnijih svjetskih listova – The New York Times. U tekstu objavljenom 28. aprila 1923. godine, ovaj prestižni list ne samo da izvještava o proceduri prijema bivšeg crnogorskog premijera na Elis Ajlendu, već svjedoči o tadašnjem međunarodnom poretku, pravnom kontinuitetu crnogorske državnosti i upornom pokušaju da se glas porobljene zemlje ne utiša. U nastavku donosimo integralni prevod tog teksta, kao dragocjeno istorijsko svjedočanstvo koje baca snažno svjetlo na političku sudbinu Crne Gore i njenu borbu za Pravo, Čast i Slobodu. "Primaju bivšeg premijera, ali uz jamčevinu; Nalog Ministarstva rada oslobađa Crnogorca sa Elisa Ajlenda. Po nalogu Ministarstva rada u Vašingtonu, Jovan S. Plamenac, samoproglašeni predsjednik vlade politički nepostojeće monarhije Crne Gore, koji je po dolasku ovamo u subotu bio upućen na Elis Ajlend, juče je primljen u ovu zemlju uz polaganje jamčevine. Kako Plamenac ne govori engleski, njegov slučaj je pred komesarom zastupala gospođica Vera Petrović, mlada kćerka dr Vladimira Petrovića, čije posjetnice ga predstavljaju kao izvanrednog i opunomoćenog ministra Crne Gore. Ona je komesaru Todu saopštila da je Plamenac dvije godine bio zarobljenik Austrijanaca i da je došao ovamo isključivo u ličnoj misiji, koja će trajati svega nekoliko mjeseci. Plamenac je putovao sa diplomatskim pasošem koji je izdala crnogorska Vlada 1920. godine, a koji je 2. aprila ove godine ovjeren u Američkom konzulatu u Rimu, uz sljedeću napomenu: „Gore navedena viza odobrava se u skladu sa uputstvima primljenim od Američke ambasade u Rimu, datiranim 2. aprila. Ambasada je ovlašćenje za izdavanje ove vize dobila od Stejt departmenta pod datumom 1. aprila.“  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110080152_8befca2545ec9bc9422ed56d718cfd5d03a888fd41b7bc068642146c81e7f47d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260110080152_8befca2545ec9bc9422ed56d718cfd5d03a888fd41b7bc068642146c81e7f47d" data-rendition-name="original" width="672" height="645" loading="lazy" alt="NY"> </figure>  Istaknuto je da Imigraciona služba po ovlašćenjima ima prvenstvo nad konzularnom službom. Putnik može biti potvrđen od strane diplomatskog kora, a ipak biti neprihvatljiv zbog mentalnih ili fizičkih razloga, ili zbog popunjene kvote zemlje iz koje dolazi. U slučaju Plamenca, službenici na Elis Ajlendu nijesu bili sigurni kakvu proceduru treba primijeniti zbog političkih komplikacija koje proizlaze iz ujedinjenja Crne Gore sa Jugoslavijom, čija je kvota već popunjena. Komesar Tod je zato pitanje uputio Vašingtonu. Takođe su primljena uputstva da se dopusti ulazak i Mihailu Tomiću i Aleksandru Đokiću, pomoćnicima Plamenca. <h2>Teškoće tokom intervjua</h2> Grupa je otišla u hotel „Netherland“, gdje je bio zakazan intervju sa Plamencem, kome su se njegovi sunarodnici uvijek obraćali sa „Vaša ekselencijo“. Intervju je bio praćen jezičkim poteškoćama, koje su prevazilažene prenošenjem pitanja Plamencu preko engleskog, francuskog, italijanskog i, konačno, srpskog jezika. Da li je tokom tog procesa prevođenja i ponovnog prevođenja snaga Plamenčevih izjava bila oslabljena, sagovornik vjerovatno nikada neće saznati, ali mu se činilo da su mnogi dugi Plamenčevi odgovori zahtijevali svega pola tuceta engleskih riječi da bi se prenijela njihova suština. Svedena na jednu izjavu, Plamenčeva poruka američkom narodu glasila je ovako: „Povodom mog dolaska u Sjedinjene Američke Države, mnogi listovi su objavili netačne izvještaje o crnogorskom pitanju, o meni lično i o svrsi moje posjete - bez sumnje u dobroj namjeri, ali nedovoljno obaviješteni. Tako je pogrešno navedeno da sam došao da u Njujorku osnujem crnogorsku vladu; takođe da sam bio pukovnik u crnogorskoj vojsci i da sam tokom rata bio diplomatski predstavnik Crne Gore u Carigradu“. „Umjesto toga, moja karijera je bila isključivo politička i parlamentarna: bio sam poslanik u Crnoj Gori, državni savjetnik, član vlade i predsjednik vlade. Najzad, 1918. predvodio sam ustanak protiv francusko-jugoslovenskih okupacionih trupa, koje su samovoljno i nasilno proglasile aneksiju Crne Gore Jugoslaviji. Ustanak je bio zamišljen, organizovan i vođen od strane mene lično, a obustavljen po mom naređenju nakon apela predsjednika Vilsona, upućenog iz Pariza, da se poštedi prolijevanje krvi, uz obećanje crnogorskom narodu potpune obnove njegovih sloboda i njegove države, na isti način kako je to bilo priznato Belgiji i Srbiji. <h2>Nade u slobodu naroda</h2> „Na Mirovnoj konferenciji u Parizu branio sam stvar svoga naroda. Javnosti je poznato da se crnogorski narod drži u potčinjenosti od strane jugoslovenskih trupa; ipak, suverenitet Crne Gore ovom okupacijom nije pravno poništen. Za mnoge države Crna Gora i dalje postoji kao suverena država de facto i de jure. Što se tiče Sjedinjenih Američkih Država, Crna Gora za njih uvijek postoji de jure, jer ova zemlja nikada nije potpisala nijedan međunarodni ugovor kojim bi priznala ukidanje suvereniteta Crne Gore“. Govoreći o svom pasošu, rekao je da vjeruje da su Sjedinjene Američke Države dozvolile izdavanje vize, vođene simpatijama koje Vlada gaji prema njegovom narodu. Plamenac je izjavio da je razlog njegovog dolaska ovamo sasvim privatne prirode i da će se u ovoj zemlji zadržati samo kratko vrijeme. „Da li vjerujete da će autonomija Crne Gore biti obnovljena?“ „Kao rodoljubivi Crnogorac, čvrsto vjerujem u vaskrsenje svoje zemlje i da će nepravde učinjene mome narodu biti ispravljene.“ Na kraju intervjua, Plamenac je izjavio da su Sjedinjene Američke Države i Crna Gora bile jedine dvije nacije koje su ušle u Svjetski rat sa nesebičnom namjerom, bez ikakve ideje o teritorijalnom dobitku. „Kao što je Srbija, napadnuta od Austrije, pozvala Crnu Goru u pomoć, tako su Saveznici pozvali Sjedinjene Američke Države da pomognu u dobijanju rata“, dodao je, zaključuje se u tekstu Njujork tajmsa.

Kako je Njujork tajms 1923. pisao o protjeranom crnogorskom premijeru Jovanu S. Plamencu: "Vjerujem u vaskrsenje svoje zemlje"

Grenland i Danska odbacili su Trampovu ponudu da kupe ovu poluautonomnu teritoriju.
Predsjednik Donald Tramp kaže da Sjedinjene Američke Države moraju „posjedovati“ Grenland kako bi spriječile Rusiju i Kinu da to učine.
„SAD moraju imati vlasništvo i branite vlasništvo, ne branite zakup. A mi ćemo morati da branimo Grenland“, rekao je Tramp novinarima u petak, odgovarajući na pitanje BBC-ja.
Dodao je da će to uraditi „lakim putem“ ili „teškim putem“. Bijela kuća je nedavno saopštila da administracija razmatra kupovinu poluautonomne teritorije saveznice iz NATO-a, Danske, ali da ne isključuje ni mogućnost njene aneksije silom.
Danska i Grenland poručuju da teritorija nije na prodaju. Danska je saopštila da bi vojna akcija značila kraj transatlantskog odbrambenog saveza.
Iako je najrjeđe naseljena teritorija, lokacija Grenlanda, između Sjeverne Amerike i Arktika, čini ga pogodnim za sisteme ranog upozoravanja u slučaju raketnih napada, kao i za nadzor plovila u tom regionu.
Predsjednik SAD-a je više puta rekao da je Grenland od ključnog značaja za nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Američkih Država, tvrdeći bez ikakvih dokaza da je bio „prekriven ruskim i kineskim brodovima na sve strane“.
SAD već ima više od 100 vojnih lica stalno raspoređenih u svojoj bazi Pitufik, na sjeverozapadnom vrhu Grenlanda – objektu kojim SAD upravlja još od Drugog svjetskog rata.
Na osnovu postojećih sporazuma s Danskom, SAD ima pravo da na Grenland dovede onoliko vojnika koliko želi.
Međutim, obraćajući se novinarima u Vašingtonu, Tramp je rekao da ugovor o zakupu nije dovoljan.
„Države ne mogu sklapati ugovore na devet godina ili čak na 100 godina“, rekao je, dodajući da moraju imati vlasništvo.
"Volim narod Kine. Volim narod Rusije“, rekao je Tramp. „Ali ih ne želim za komšije na Grenlandu — to se neće desiti. I, uzgred, NATO to mora da razumije“, dodao je predsjednik SAD-a.
Saveznici Danske u NATO-u — velike evropske zemlje, kao i Kanada — ove sedmice su stali u njenu odbranu izjavama u kojima su ponovo potvrdili da „samo Danska i Grenland mogu odlučivati o pitanjima koja se tiču njihovih odnosa“.
Ističući da su jednako zainteresovani kao i SAD za bezbjednost Arktika, poručili su da se to mora postići zajedničkim djelovanjem saveznika, uključujući i SAD.
Takođe su pozvali na „poštovanje principa Povelje Ujedinjenih nacija, uključujući suverenitet, teritorijalni integritet i nepovredivost granica“.

Tramp kaže da SAD moraju „posjedovati“ Grenland kako bi spriječili Rusiju i Kinu da ga preuzmu

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore igraće danas sa Maltom na startu Evropskog prvenstva u Beogradu.
Duel A grupe u Beogradskoj areni počeće u 18 sati.
U drugom meču te grupe, u 15 sati i 15 minuta, sastaće se Francuska i Mađarska.
Crnogorski vaterpolisti u ponedjeljak sastaće se Mađarskom (15.15), dok je za srijedu zakazan duel sa Francuskom (18.00).
U drugu fazu takmičenja plasiraće se tri najbolje ekipe, koje će sa tri selekcije iz grupe C (Španija, Izrael, Srbija, Holandija), formirati grupu E.
Dvije prvoplasirane reprezentacije iz novoformirane grupe plasiraće se u polufinale.

Crnogorski vaterpolisti na startu EP protiv Malte

Putevi su kupili drobilično postrojenje i sijačicu za potrebe kamenoloma koji će biti otvoren u Kučima, a u kojem će preduzeće drobiti materijal.
Nabavku mašina, kako je za „Dan" saopštio Radoš Zečević, direktor, preduzeće je platilo 1.142.000 eura.
– Mi ćemo u februaru raditi pristupne puteve, vodu i struju na parceli. Gledaćemo da što prije počnemo da drobimo kamen. Po sadašnjem zakonu imamo pravo da probno iskopamo do 20.000 kubika. To znači da ako analize pokažu da je kamen loš možemo da odustanemo. Mi ćemo vjerovatno iskoristiti tu mogućnost pa očekujemo da ćemo možda već u martu krenuti sa probnom eksploatacijom – rekao je Zečević.
On je naveo da će sa glavnom eksploatacijom kamena početi kada obezbijedie sve papire koji su neophodni za rad kamenoloma. Projekcije su, kako kaže, da to bude početak ljeta.
– Od papira nam treba elaborat o zaštiti životne sredine i to je najvažniji dokument koji moramo imati. Uradili smo elaborat o ekonomskoj isplativosti, trebaće nam vjerovatno i saglasnost o CEDIS-a i Vodovoda. Parcela budućeg kamenoloma je ušla u Prostorno urbanistički plan Podgorice – kaže direktor Puteva.
Zečević kaže da će im za rad kamenoloma biti potrebno 20-ak ljudi.
– Potrebni su nam vozači i rukovaoci mašina. U preduzeću trenutno imamo par rukovaoca mašinama koji su to već radili, tako da ćemo njih preusmjeriti za taj posao. Možda ćemo još nekog zaposliti da radi, ali će u tom slučaju morati proći obuku od dva mjeseca. Potrebni su nam geodeta, rudarski inženjeri, stražari. Nećemo jedino zapošljavati minere nego ćemo angažovati firmu koja će biti zadužena za taj posao jer ne želim da rizikujem oko toga. Za njihovim angažovanjem nema stalne potrebe nego se onin povremeno angažuju, otprilike jednom mjesečno – naveo je Zečević.

Tag: abaz-dizdarevic