Izjava predsjednika Odbora direktora Regionalnog vodovoda, Zorana Lakušića, zapravo je priznanje poraza sistema, a ne demantij jučerašnjih tvrdnji. Umjesto da opovrgne činjenice, on ih je nesvjesno zapečatio - naveo je odbornik SDP u SO Tivat i predstavnik Evropskog saveza Ćazim Lisičić.
Ako gospodin Lakušić sam priznaje da problem leži u projektu iz 2019. godine moramo se, kaže, zapitati ko je godinama sjedio skrštenih ruku dok je taj isti manjkavi projekat gutao milione našeg novca.
- Ko je imao zakonsku obavezu da pritisne taster za pauzu, da revidira greške i spriječi štetu koja se sada ispostavlja kao svršen čin - pita Lisičić.
Prema njegovim riječima, tvrdnja da „radovi nijesu završeni“ nije izgovor, to je dokaz o neodgovornosti.
- Nedopustivo je da se u kapitalne projekte ulazi sa sviješću da je temelj truo. U "ozbiljnim državama", na koje se rukovodstvo poziva, ne nastavlja se sa radovima kada se uoči provalija u budžetu i projektu. U ozbiljnim državama se ne čeka kraj radova da bi se priznalo da nešto nedostaje. Tamo se, gospodine Lakušiću, polažu računi onog trenutka kada se prva stavka u predmjeru ne poklopi sa stvarnošću - ističe Lisičić.
Lisičić pita: zašto projekat nije zaustavljen onog trenutka kada je postalo jasno da je pogrešan?
- Đje je bila obavezna revizija i zašto je ćutala? Zašto građani Tivta i Boke Kotorske za finansijski ambis saznaju tek sada, kada je šteta već napravljena - pitao je.
Mještane Tivta i cijele Boke, dodaje on, ne zanima "politička genealogija" grešaka.
- Njih ne zanima ko je sjedio u fotelji 2019, a ko sjedi danas, ako je rezultat isti: prazna obećanja i probijeni budžeti. Njih zanima zašto niko nije povukao ručnu kočnicu. Ođe je priča o sistemu koji ne funkcioniše i ljudima koji odbijaju da preuzmu odgovornost za svoje (ne)činjenje - smatra Lisičić.
Bulevar Tivat–Budva je, naglašava, trenutno samo simbol nemara koji ćemo svi mi otplaćivati.
- Ne tražimo više opravdanja, niti prebacivanje loptice u tuđe dvorište. Tražimo jasnu, imenom i prezimenom definisanu odgovornost od projektanta i nadzora, do onih koji su donosili odluke. Dugujete nam istinu, a ne političke pamflete - zaključio je Lisičić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Lisičić: Lakušićeva izjava priznanje poraza sistema, nesvjesno je zapečatio činjenice

Svi mi svakodnevno prolazimo dionicom Tivat–Budva i ne vidimo samo gradilište, vidimo izgubljene sate sa svojim porodicama, nervozu u saobraćaju i turiste koji se pitaju hoće li se ikada više vratiti. Ali, ono što se krije iza prašine na putu je još bolnije od same gužve, naveo je odbornik SDP u SO Tivat i predstavnik Evropskog saveza Ćazim Lisičić. 
Prema njegovim riječima, najnovija saznanja o "nestanku" 1,4 kilometra cjevovoda iz projektne dokumentacije nisu samo tehnička greška, to je direktna uvreda za svakog poštenog građanina Tivta i Boke Kotorske.
​- Sad se postavite u situaciju da gradite kuću i da vam majstor kaže da je "zaboravio" krov, pa da mu sada morate platiti još desetine hiljada eura. Upravo to se dešava sa našim bulevarom. Od inicijalnih 25 miliona do preko 54 miliona eura. Cijena se više nego udvostručila, a radovima se ne nazire kraj. Milion eura "greške"!?Dok štedimo za školovanje đece ili renoviranje domova, neko je jednim potezom olovke napravio rupu od milion eura koju ćemo mi, građani, morati da krpimo - navodi Lisičić. 
Rokovi su, dodaje, davno prošli, a građani su ostali zarobljeni u improvizaciji.
- Postavljamo pitanje onima koji su dali potpise: Da li biste ovako gradili sopstvenu kuću? Da li biste dopustili da vam "nestane" kilometar materijala, a da niko ne snosi odgovornost?Đe je nestala odgovornost prema čovjeku? ​Tivat nije samo broj na mapi i nije poligon za politički marketing. Tivat su ljudi koji žive od turizma, roditelji koji kasne po đecu zbog gužvi i preduzetnici koji gube profit - kaže Lisičić. 
Lisičić naglašava da svaki euro koji se izgubi u lošim projektima je euro uzet od naših kapitalnih projekta.
​- Ne tražimo opravdanja, već odgovornost. Kapitalni projekti se moraju voditi srcem prema zajednici i znanjem prema struci, a ne zatvorenim dogovorima koji nas na kraju koštaju duplo više. Dosta je bilo tišine pod izgovorom 'radovi su u toku'. Naše strpljenje je ostalo u kolonama na putu, a naše povjerenje je odavno potrošeno - zaključio je Lisičić.

Lisičić: Nestanak 1,4 kilometra cjevovoda iz projektne dokumentacije nije greška već uvreda

Drage Tivćanke i Tivćani, u normalnim državama se zbog ovakvog debakla podnose ostavke i lete otkazi. Kod nas? Kod nas dobijete mrak, pa birajte ili romantičnu večeru uz svijeće koju niste tražili, ili pokušaj da strancima objasnite kako to „svjetska turistička destinacija“ nema osnovni resurs za život, naveo je odbornik SDP u SO Tivat i predstavnik Evropskog saveza Ćazim Lisičić.&nbsp;
Lisičić je reagovao na to što je više naselja u Tivtu večeras ostalo bez struje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvise-naselja-u-tivtu-bez-struje-iz-cedis-a-kazu-da-ce-postepeno-uspostaviti-snabdijevanje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
​- Scenarij je vrhunski: grad pun turista, izdavači koji su sve uložili u ovu noć, Pine se spremaju za doček, a CEDIS pobjedonosno javlja: „Preopterećena nam je mreža, gasimo struju“. Zapanjujuća je ta njihova zatečenost činjenicom da se u turističkom gradu, 31. decembra, troši struja. Zaista, ko bi to mogao predvidjeti - navodi Lisičić.&nbsp;
Dok se, dodaje Lisičić, na Pinama priprema bina, Seljanovo, Donja Lastva, Lepetane, Kalimanj, Mažina, Dumidran i dio Gradiošnice vježbaju preživljavanje u mraku. Padovi napona, restrikcije i ona čuvena, kontradiktorna saopštenja koja vrijeđaju inteligenciju to je „novogodišnji paket“ koji nam je uručen.
- Pitanje za milion dolara glasi: Kako je moguće da nam je mrak postao standard u 21. vijeku? Da li je to ta nova turistička ponuda „Tivat: Osjetite mrak tradicije“? Tivtu ne trebaju naknadna pamet i loši izgovori. Treba nam sistem koji ne pada čim se uključi tri rerne više - istakao je Lisičić.&nbsp;
Ne trebaju, dodaje, saopštenja „kad sve prođe“, već struja dok još ima nade da se Novoj godini radujemo, a ne da je psujemo.
- U nadi da će u 2026. godini jedini mrak u Tivtu biti onaj u bioskopskoj sali, a ne po nalogu nesposobnih - srećna Nova godina i da nam bude svjetlija od ove sramote - poručio je Lisičić.&nbsp;

Lisičić: Da li je ovo nova turistička ponuda Tivta - osjetite mrak tradicije?

Odbornik SDP-a u SO Tivat i predstavnik Evropskog saveza, Ćazim Lisičić, reagovao je na izjave predsjednika Opštine Tivat Željka Komnenovića, poručujući da je njegova dužnost da ukazuje na probleme koji utiču na kvalitet života građana.
– Podsjećam predsjednika opštine da sam predstavnik građana u lokalnom parlamentu i da mi je, po toj osnovi, ne samo pravo već i obaveza da ukazujem na društvene anomalije koje direktno utiču na kvalitet života građana – naveo je Lisičić.
On je ocijenio da je pozivanje na “naslijeđene probleme”, nakon skoro šest godina mandata aktuelne lokalne vlasti, poražavajuće.
– Tvrdnja da je riječ o naslijeđenom problemu, nakon gotovo šest godina vaše vlasti, poražavajuća je i za vas kao predsjednika opštine i za vaše koalicione partnere. Da li vam je malo šest godina i gotovo dva mandata ili će za ovaj “nerješivi” problem biti potrebne decenije pod vašom vlašću – pita Lisičić.
Ističe da njegov zadatak nije da ćuti, već da govori onda kada problemi traju, a rješenja izostaju.
– Koristim se isključivo činjenicama. Ukazivanje na činjenice ne znači odsustvo dodira sa realnošću, već upravo suprotno – suočavanje sa njom. Ako se realnost nekome ne dopada, to ne znači da ona ne postoji. Pozivanje na prošlost umjesto preuzimanja pune odgovornosti za sadašnjost postalo je, nažalost, prepoznatljiv obrazac vašeg djelovanja. To možda jeste vaš modus operandi, ali građanima Tivta ne donosi rješenja. Niti sam osporavao da je problem kompleksan, niti da su uključeni državni organi; naprotiv, ukazivao sam da se iza te “kompleksnosti” predugo skriva nečinjenje na lokalnom nivou – poručio je Lisičić.
Naglašava da građane ne zanimaju formalni akti i najave, već konkretna rješenja.
– Građane koji svakodnevno trpe posljedice lutajućih grla ne interesuju informativni akti, sastanci i najave, već konkretni i vidljivi rezultati na terenu. Vrijeme je da pokažete da imate rješenja, a ne da se bavite diskvalifikacijom onih koji na probleme ukazuju. Ne pišem zbog dokolice, već zbog građana koji imaju pravo na bezbjedno i uređeno okruženje – dodao je on.
Lisičić zaključuje da će nastaviti da javno govori o svim pitanjima od javnog interesa, bez obzira na reakcije lokalne vlasti.
– Nastaviću da javno govorim o pitanjima od javnog interesa, jer je to moja dužnost kao predstavnika građana, bez obzira odgovara li to nekome ili ne. Djela zaista govore više od riječi. Građani Tivta ih čekaju već predugo – zaključio je Lisičić.

Lisičić odgovorio Komnenoviću: Da li vam je malo šest godina vlasti ili će ovaj problem čekati rješenje još decenijama

Dok se lokalna vlast prepucava sa saopštenjima, mještani Gradiošnice i Dumidrana proživljavaju još jedan decembar u strahu za svoju imovinu i bezbjednost - poručio je odbornik Socijaldemokratske partije (SDP) u Skupštini Opštine Tivat i jedan od predstavnika Evropskog saveza Ćazim Lisičić.
​On cijeni da najnoviji snimci i fotografije koje su se juče pojavile na društvenim mrežama, a koji prikazuju nekoliko grla stoke kako nesmetano uništavaju privatne bašte, ograde i zasade, potvrđuju da je situacija potpuno izmakla kontroli.
- Ovo nije samo pitanje komunalnog reda, već direktan dokaz kapitulacije opštinskih službi pred par neodgovornih pojedinaca - jasan je Lisičić.
Lisičić ističe da predsjednik Opštine i resorne službe javno zagovaraju Tivat kao modernu, bezbjednu i "smart city" destinaciju. To je, dodaje, njihovo deklarativno uvjerenje.
- Međutim, njihovo ponašanje (ćutanje i nečinjenje) je u potpunom sukobu sa tim uvjerenjem. Ne može se biti "elitna destinacija" dok krda bikova gaze tuđe bašte, a lokalna uprava tvrdi da je "nenadležna" - dodaje Lisičić.&nbsp;
Lisičić je naveo i ​činjenice koje vlast pokušava da sakrije ili skrene pažnju javnim prepucavanjem unutar koalicije.&nbsp;
- Direktor Uprave za bezbjednost hrane, Vladimir Đaković, jasno je poručio 2. decembra: Opštine su isključivo nadležne za hvatanje i transport ove stoke. Svako dalje prebacivanje odgovornosti na državu je obmanjivanje javnosti. Od incidenta 12. novembra, kada je samo hrabrost jednog komunalnog policajca spasila dijete od stampeda, do jučerašnjih upada u bašte, vlast nije uradila ništa da ukloni životinje sa ulica - naveo je Lisičić.&nbsp;
​On je pozvao predsjednika Opštine da hitno, do kraja godine, postupi po nalogu Uprave i obezbijedi karantin.
- U suprotnom, direktno će biti odgovoran za svaku fizičku povredu ili sukob do kojeg može doći. Dosta je bilo ćutanja. Ili radite svoj posao, ili priznajte da su divlja krda jača od tivatske desetkovane administracije - zaključio je Lisičić.

Lisičić: Ili radite svoj posao ili priznajte da su divlja krda jača od tivatske desetkovane administracije

Nakon što ga je odbornik Socijaldemokratske partije i predstavnik Evropskog saveza Ćazim Lisičić pozvao da podnese ostavku, oglasio se i predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović.
- Kada bi predsjednik opštine podnosio ostavku, svaki put kada to poželi odbornik opozicije u lokalnom parlamentu, budite sigurni da bismo imali krizu, blokadu procesa, odricanje od obaveza, kašnjenje u investicijama, haos i sve drugo što ste redom pobrojali u Vašem saopštenju. Teško da bismo bili jedna od najrazvijenijih opština u Crnoj Gori. Svako vidi ono do čega može doseći - navodi on.
Kaže kako Lisičiću odgovara jer ne želi da mu da za pravo da kreira &nbsp;atmosferu navodne nestabilnosti, haosa i nepoštenog rada, kada podaci i svi parametri govore drugačije.
- Tvrditi da investicije kasne na kraju godine u kojoj je Direkcija za investicije izgradila toliko saobraćajnica, uložila tri miliona eura u vodovodnu i kanalizacionu mrežu, obnovila brojna igrališta i sportske terene (prije par dana smo otvorili i balon halu), u godini kada poslje decenija i decenija otvaramo novu osnovnu školu, kada smo stvorili bolje uslove za rad dvije područne jedinice vrtića, kada aktivno radimo na tome da što prije krenu radovi na kanalizaciji i bulevaru kroz grad... je u najmanju ruku zlonamjerno" - dodaje on.
Lisičiću preporučuje da ne brine povodom izbora opštinskih rukovodilaca.
- Predlažem da to bude Vaša briga onog trenutka kad, ako ikada, sjednete na moje mjesto. Sve do tada budite uvjereni da će svi opštinski organi funkcionisati bez i najmanje teškoće i da će svi procesi rada teći neometano. To da li smo u procesu sticanja određenog certifikata ili smo ga upravo stekli ni najmanje ne utiče na kvalitet podrške koju lokalna uprava pruža privredi grada - kaže on.&nbsp;
Kako navodi Komnenović, konkursi pružanja finansijske podrške privredi se redovno raspisuju.
- Interesovanje je veliko i za konkurse i za mentoring usluge, budžet za narednu godinu je uvećan. Sve ovo, a nije malo, vi zanemarite, pa opet ostaje činjenica da su moja vrata, vrata Opštine Tivat otvorena za svakog ko u ovom gradu radi i privređuje. O fudbalskom klubu kojem ni ime ne znate – suvišno je da govorimo. O instituciji kulture, koja je prije par dana predstavila izdavački projekat hvale vrijedan, a kojoj takođe ime ne znate, Vi i ja teško da možemo polemisati - &nbsp;zaključio je on.

Komnenović: Lisičić bi da kreira atmosferu navodne nestabilnosti, ali činjenice mu ne idu u prilog

Kao neko ko je stasao u sijenci urušavanja jedne velike ideje, osjećam dvostruki teret: bol zbog sloma i goruću dužnost da ne zaboravim tekovine koje su nam ostavljene. Sjećanje na nešto što nijesam doživio, a čije posljedice bolno proživljavam. Danas, 29. novembra, kada obilježavamo 82 godina od Drugog zasjedanja AVNOJ-a u Jajcu, osećam ne samo poštovanje, već i duboku, goruću tugu i revolt - poručio je član Glavnog odbora Socijaldemokratske partije (SDP) i predstavnik Evropskog saveza Ćazim Lisičić.
​Ovo, ističe, nije samo istorijski datum.&nbsp;
- Za moju generaciju, koja danas pokušava da preživi i radi u ovom nestabilnom regionu, 29. novembar je lakmus papir odnosno test naše kolektivne savjesti i spremnosti za otpor. S pravom je 29. novembar bio najveći državni praznik. On je simbolizovao onu viziju đe su narodi, umesto da se glođu, sjeli za sto i dogovorili da budu ravnopravni. U Jajcu 1943. mi smo, kao Crnogorci, priznati kao konstitutivna nacija, formalno ušli u porodicu antifašističkih pobjednika. To nije bila samo administrativna odluka, već pečat da je Crna Gora izabrala svijetlo nad mrakom, slobodu nad diktaturom, i humanizam nad fašističkom mržnjom - naveo je Lisičić.
​Danas, kako dodaje, dok gleda kako se društvo sve dublje uvlači u mulj klerikalizacije i fašizacije, dok se agresivno sprovodi istorijski revizionizam i dok se kida sve što je sekularno i antifašističko, osjeća kao da nam otimaju i poslednji komad dostojanstva.​
- Moju generaciju, koja je stasala u tranziciji, uče da je borba protiv fašizma bila greška, da su naši đedovi i bake pogrešno birali. To je laž! To je cinični pokušaj da se opravdaju nečije sadašnje političke ambicije, koje su obučene u mantiju nacionalizma i netrpeljivosti. Neću ćutati dok se relativizuje žrtva onih koji su dali život da bismo mi imali državu. Neću pristati na narativ da je 29. novembar irelevantan - naglasio je Lisičić.&nbsp;
Prema njegovim riječima, ovaj datum nije samo dan sjećanja na Jugoslaviju, već je i dan sjećanja na hrabrost da se kaže 'NE' tiraniji. Ta hrabrost je, napominje, temelj moderne Crne Gore.
- Pozivam sve one koji su zgroženi pravcem kojim ovo društvo ide, da ovaj datum dožive kao lični poziv na akciju. Opiranje zaboravu i relativizaciji je naš emotivni i moralni dug. Ako mi dozvolimo da nam ukradu ovo sjećanje, ukrali su nam i budućnost. Budimo svjedoci i borci. Antifašizam nije mrtva ideologija, već pulsirajuća potreba u Crnoj Gori 2025. godine. Smrt fašizmu, sloboda narodu - zaključio je Lisičić.

Lisičić: Antifašizam nije mrtva ideologija, već pulsirajuća potreba u Crnoj Gori 2025. godine

Odbornik SDP-a u SO Tivat i predstavnik Evropskog saveza Ćazim Lisičić ocijenio je da je smjena direktorice Fonda za inovacije najnoviji i najjasniji pokazatelj da aktuelna Vlada i parlamentarna većina nemaju namjeru da štite profesionalizam, stručnost i integritet institucija.
– Umjesto da priznaju i nagrade izvanredne rezultate, međunarodno priznate programe i besprekoran rad, vlast se odlučila za instrumentalizaciju Odbora kako bi na čelo Fonda postavila politički podobnu i poslušnu osobu – istakao je Lisičić.
On smatra da ovakav potez šalje, kako navodi, „brutalno jasnu poruku – znanje i predan rad ne znače ništa ako nijeste dio njihove političke mašinerije“.
– To je razorna i opasna praksa koja direktno urušava temelje institucija i gura Crnu Goru unazad, pravo u blato partijskog eksperimentisanja i zadovoljavanja privatnih interesa. Gospođa Femić-Radulović je tokom svog četvorogodišnjeg mandata izgradila gotovo besprekornu instituciju, prepoznatu i cijenjenu u zemlji i inostranstvu. Umjesto da takav rad postane obavezujući standard, Vlada ga cinično kažnjava – poručio je Lisičić.
Naglašava da ovo „nije reforma, već političko pokoravanje institucija“.
– Institucije ne smiju i neće biti partijski plijen. Nećemo ćutati i mirno posmatrati dok se dokazani i kvalitetni ljudi sklanjaju samo da bi se otvorilo mjesto za političke klimoglavce – naveo je odbornik SDP-a.
Crnoj Gori, dodaje Lisičić, nijesu potrebni kadrovi po diktatu moći, već ljudi sa znanjem, integritetom i hrabrošću da rade u interesu svih građana.
– Gospođa Femić-Radulović je taj standard postavila – kako na Ekonomskom fakultetu, što mogu potvrditi svi njeni bivši studenti, tako i u Fondu za inovacije. Nažalost, ova Vlada svakim potezom dokazuje da takve ljude jednostavno ne želi – zaključio je Lisičić.

Lisičić: Vlada ne sprovodi reformu, već političko pokoravanje institucija – smjena Femić-Radulović je dokaz toga

Svaki odlazak u prodavnicu danas je podsjetnik koliko se život promijenio. Hrana, ljekovi, kirije, konstantno se čuju glasovi na ulici da je sve skuplje, a primanja ista. Inflacija više nije broj na papiru nego svakodnevna muka svakog domaćinstva, ocijenio je član Glavnog odbora SDP i predstavnik Evropskog saveza Ćazim Lisičić.&nbsp;
Prema njegovim riječima, dok se politička elita bavi međusobnim optužbama i aferama, građani se bore da sastave kraj s krajem.&nbsp;
Lisičić navodi da prema posljednjim dostupnim podacima, godišnja inflacija u avgustu 2025. iznosila je oko 4,6 odsto, što znači da su cijene i dalje u porastu.&nbsp;
Najviše su, kako kaže, poskupjeli proizvodi koji su najpotrebniji to jest hrana, ljekovi, kirije i komunalne usluge.&nbsp;
- Iako se, dodaje, o tome malo govori, stvarnost je da se standard građana ubrzano topi. Privatni sektor, koji zapošljava oko 120.000 ljudi, suočava se sa dodatnim problemom jer sve više radnika prelazi u državne institucije, jer su tamo plate veće i sigurnije. Tako realna ekonomija ostaje bez radne snage, dok država širi administraciju. To nije političko, već ozbiljno ekonomsko pitanje koje pogađa svakog građanina - naveo je Lisičić.&nbsp;
Prema njegovim riječima, niko od građana ne traži luksuz, traže samo da se može dostojanstveno živjeti od svog rada.
- Dok Vlada skreće pažnju sa stvarnih problema, inflacija tiho i sigurno jede sve što građani zarade. Vrijeme je da se prestane sa političkim igrama i da se počne djelovati, jer na koncu od praznih obećanja niko ne može napuniti frižider - zaključio je Lisičić.&nbsp;

Lisičić: Inflacija više nije broj na papiru nego svakodnevna muka svakog domaćinstva

Centralna banka Crne Gore potvrdila je ono na šta smo upozorili - banke nijesu imale pravo da prijete građanima blokadom računa zbog zamjene ličnih karata - kazao je član Glavnog odbora Socijaldemokratske partije i predstavnik Evropskog saveza Ćazim Lisičić.
Takve prijetnje su, kako dodaje, izazvale opravdanu uznemirenost i pokazale koliko je država slaba pred interesima finansijskih institucija.
- Zabrinuti smo jer Vlada i nadležno ministarstvo i dalje ćute, pokazujući da im je važnija zaštita sopstvenih fotelja nego prava građana. Time se šalje poruka da su građani prepušteni sami sebi - navodi Lisičić.
Evropski savez će, poručuje on, uvijek ukazivati na ovakve anomalije i braniti interese građana.&nbsp;
- Nećemo dozvoliti da banke postanu iznad zakona, a institucije posmatrači dok se urušava pravna sigurnost. Zahtijevamo jasnu izjavu Vlade i MUP-a da blokade računa nisu dozvoljene, odgovornost za one koji su građane doveli u zabludu, ažurnu reakciju institucija koje su dužne da štite prava ljudi, a ne interese banaka. Građani zaslužuju državu koja stoji iza njih, a ne Vladu koja ćuti i štiti samo sebe - zaključio je Lisičić.&nbsp;

Lisičić: CBCG potvrdila ono na što upozoravamo, Vlada i nadležno ministarstvo i dalje ćute

U proljeće 1923. godine, dok se Evropa već navikavala na fašizam, nasilne aneksije i političke progone, sudbina Crne Gore i njenih legitimnih predstavnika preselila se preko Atlantika. Među njima je bio i Jovan S. Plamenac, bivši crnogorski ministar, predsjednik Crnogorske narodne skupstine i premijer Vlade Kraljevine Crne Gore u egzilu (1919-1921), ali i politički vođa crnogorske suverenističke emigracije, borac za Pravo, Čast i Slobodu Crne Gore protiv velikosrpske okupacije i nasilne aneksije izvršene krajem 1918. Protjeran iz Italije po nalogu fašističke vlade Benita Musolinija nakon dogovora sa režimom Kraljevine SHS, Plamenac je utočište potražio u Sjedinjenim Američkim Državama. Njegov dolazak u Ameriku, administrativne prepreke, političke kontroverze i jasne poruke o statusu Crne Gore zabilježio je jedan od najuticajnijih svjetskih listova – The New York Times. U tekstu objavljenom 28. aprila 1923. godine, ovaj prestižni list ne samo da izvještava o proceduri prijema bivšeg crnogorskog premijera na Elis Ajlendu, već svjedoči o tadašnjem međunarodnom poretku, pravnom kontinuitetu crnogorske državnosti i upornom pokušaju da se glas porobljene zemlje ne utiša. U nastavku donosimo integralni prevod tog teksta, kao dragocjeno istorijsko svjedočanstvo koje baca snažno svjetlo na političku sudbinu Crne Gore i njenu borbu za Pravo, Čast i Slobodu. "Primaju bivšeg premijera, ali uz jamčevinu; Nalog Ministarstva rada oslobađa Crnogorca sa Elisa Ajlenda. Po nalogu Ministarstva rada u Vašingtonu, Jovan S. Plamenac, samoproglašeni predsjednik vlade politički nepostojeće monarhije Crne Gore, koji je po dolasku ovamo u subotu bio upućen na Elis Ajlend, juče je primljen u ovu zemlju uz polaganje jamčevine. Kako Plamenac ne govori engleski, njegov slučaj je pred komesarom zastupala gospođica Vera Petrović, mlada kćerka dr Vladimira Petrovića, čije posjetnice ga predstavljaju kao izvanrednog i opunomoćenog ministra Crne Gore. Ona je komesaru Todu saopštila da je Plamenac dvije godine bio zarobljenik Austrijanaca i da je došao ovamo isključivo u ličnoj misiji, koja će trajati svega nekoliko mjeseci. Plamenac je putovao sa diplomatskim pasošem koji je izdala crnogorska Vlada 1920. godine, a koji je 2. aprila ove godine ovjeren u Američkom konzulatu u Rimu, uz sljedeću napomenu: „Gore navedena viza odobrava se u skladu sa uputstvima primljenim od Američke ambasade u Rimu, datiranim 2. aprila. Ambasada je ovlašćenje za izdavanje ove vize dobila od Stejt departmenta pod datumom 1. aprila.“  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110080152_8befca2545ec9bc9422ed56d718cfd5d03a888fd41b7bc068642146c81e7f47d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260110080152_8befca2545ec9bc9422ed56d718cfd5d03a888fd41b7bc068642146c81e7f47d" data-rendition-name="original" width="672" height="645" loading="lazy" alt="NY"> </figure>  Istaknuto je da Imigraciona služba po ovlašćenjima ima prvenstvo nad konzularnom službom. Putnik može biti potvrđen od strane diplomatskog kora, a ipak biti neprihvatljiv zbog mentalnih ili fizičkih razloga, ili zbog popunjene kvote zemlje iz koje dolazi. U slučaju Plamenca, službenici na Elis Ajlendu nijesu bili sigurni kakvu proceduru treba primijeniti zbog političkih komplikacija koje proizlaze iz ujedinjenja Crne Gore sa Jugoslavijom, čija je kvota već popunjena. Komesar Tod je zato pitanje uputio Vašingtonu. Takođe su primljena uputstva da se dopusti ulazak i Mihailu Tomiću i Aleksandru Đokiću, pomoćnicima Plamenca. <h2>Teškoće tokom intervjua</h2> Grupa je otišla u hotel „Netherland“, gdje je bio zakazan intervju sa Plamencem, kome su se njegovi sunarodnici uvijek obraćali sa „Vaša ekselencijo“. Intervju je bio praćen jezičkim poteškoćama, koje su prevazilažene prenošenjem pitanja Plamencu preko engleskog, francuskog, italijanskog i, konačno, srpskog jezika. Da li je tokom tog procesa prevođenja i ponovnog prevođenja snaga Plamenčevih izjava bila oslabljena, sagovornik vjerovatno nikada neće saznati, ali mu se činilo da su mnogi dugi Plamenčevi odgovori zahtijevali svega pola tuceta engleskih riječi da bi se prenijela njihova suština. Svedena na jednu izjavu, Plamenčeva poruka američkom narodu glasila je ovako: „Povodom mog dolaska u Sjedinjene Američke Države, mnogi listovi su objavili netačne izvještaje o crnogorskom pitanju, o meni lično i o svrsi moje posjete - bez sumnje u dobroj namjeri, ali nedovoljno obaviješteni. Tako je pogrešno navedeno da sam došao da u Njujorku osnujem crnogorsku vladu; takođe da sam bio pukovnik u crnogorskoj vojsci i da sam tokom rata bio diplomatski predstavnik Crne Gore u Carigradu“. „Umjesto toga, moja karijera je bila isključivo politička i parlamentarna: bio sam poslanik u Crnoj Gori, državni savjetnik, član vlade i predsjednik vlade. Najzad, 1918. predvodio sam ustanak protiv francusko-jugoslovenskih okupacionih trupa, koje su samovoljno i nasilno proglasile aneksiju Crne Gore Jugoslaviji. Ustanak je bio zamišljen, organizovan i vođen od strane mene lično, a obustavljen po mom naređenju nakon apela predsjednika Vilsona, upućenog iz Pariza, da se poštedi prolijevanje krvi, uz obećanje crnogorskom narodu potpune obnove njegovih sloboda i njegove države, na isti način kako je to bilo priznato Belgiji i Srbiji. <h2>Nade u slobodu naroda</h2> „Na Mirovnoj konferenciji u Parizu branio sam stvar svoga naroda. Javnosti je poznato da se crnogorski narod drži u potčinjenosti od strane jugoslovenskih trupa; ipak, suverenitet Crne Gore ovom okupacijom nije pravno poništen. Za mnoge države Crna Gora i dalje postoji kao suverena država de facto i de jure. Što se tiče Sjedinjenih Američkih Država, Crna Gora za njih uvijek postoji de jure, jer ova zemlja nikada nije potpisala nijedan međunarodni ugovor kojim bi priznala ukidanje suvereniteta Crne Gore“. Govoreći o svom pasošu, rekao je da vjeruje da su Sjedinjene Američke Države dozvolile izdavanje vize, vođene simpatijama koje Vlada gaji prema njegovom narodu. Plamenac je izjavio da je razlog njegovog dolaska ovamo sasvim privatne prirode i da će se u ovoj zemlji zadržati samo kratko vrijeme. „Da li vjerujete da će autonomija Crne Gore biti obnovljena?“ „Kao rodoljubivi Crnogorac, čvrsto vjerujem u vaskrsenje svoje zemlje i da će nepravde učinjene mome narodu biti ispravljene.“ Na kraju intervjua, Plamenac je izjavio da su Sjedinjene Američke Države i Crna Gora bile jedine dvije nacije koje su ušle u Svjetski rat sa nesebičnom namjerom, bez ikakve ideje o teritorijalnom dobitku. „Kao što je Srbija, napadnuta od Austrije, pozvala Crnu Goru u pomoć, tako su Saveznici pozvali Sjedinjene Američke Države da pomognu u dobijanju rata“, dodao je, zaključuje se u tekstu Njujork tajmsa.

Kako je Njujork tajms 1923. pisao o protjeranom crnogorskom premijeru Jovanu S. Plamencu: "Vjerujem u vaskrsenje svoje zemlje"

Grenland i Danska odbacili su Trampovu ponudu da kupe ovu poluautonomnu teritoriju.
Predsjednik Donald Tramp kaže da Sjedinjene Američke Države moraju „posjedovati“ Grenland kako bi spriječile Rusiju i Kinu da to učine.
„SAD moraju imati vlasništvo i branite vlasništvo, ne branite zakup. A mi ćemo morati da branimo Grenland“, rekao je Tramp novinarima u petak, odgovarajući na pitanje BBC-ja.
Dodao je da će to uraditi „lakim putem“ ili „teškim putem“. Bijela kuća je nedavno saopštila da administracija razmatra kupovinu poluautonomne teritorije saveznice iz NATO-a, Danske, ali da ne isključuje ni mogućnost njene aneksije silom.
Danska i Grenland poručuju da teritorija nije na prodaju. Danska je saopštila da bi vojna akcija značila kraj transatlantskog odbrambenog saveza.
Iako je najrjeđe naseljena teritorija, lokacija Grenlanda, između Sjeverne Amerike i Arktika, čini ga pogodnim za sisteme ranog upozoravanja u slučaju raketnih napada, kao i za nadzor plovila u tom regionu.
Predsjednik SAD-a je više puta rekao da je Grenland od ključnog značaja za nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Američkih Država, tvrdeći bez ikakvih dokaza da je bio „prekriven ruskim i kineskim brodovima na sve strane“.
SAD već ima više od 100 vojnih lica stalno raspoređenih u svojoj bazi Pitufik, na sjeverozapadnom vrhu Grenlanda – objektu kojim SAD upravlja još od Drugog svjetskog rata.
Na osnovu postojećih sporazuma s Danskom, SAD ima pravo da na Grenland dovede onoliko vojnika koliko želi.
Međutim, obraćajući se novinarima u Vašingtonu, Tramp je rekao da ugovor o zakupu nije dovoljan.
„Države ne mogu sklapati ugovore na devet godina ili čak na 100 godina“, rekao je, dodajući da moraju imati vlasništvo.
"Volim narod Kine. Volim narod Rusije“, rekao je Tramp. „Ali ih ne želim za komšije na Grenlandu — to se neće desiti. I, uzgred, NATO to mora da razumije“, dodao je predsjednik SAD-a.
Saveznici Danske u NATO-u — velike evropske zemlje, kao i Kanada — ove sedmice su stali u njenu odbranu izjavama u kojima su ponovo potvrdili da „samo Danska i Grenland mogu odlučivati o pitanjima koja se tiču njihovih odnosa“.
Ističući da su jednako zainteresovani kao i SAD za bezbjednost Arktika, poručili su da se to mora postići zajedničkim djelovanjem saveznika, uključujući i SAD.
Takođe su pozvali na „poštovanje principa Povelje Ujedinjenih nacija, uključujući suverenitet, teritorijalni integritet i nepovredivost granica“.

Tramp kaže da SAD moraju „posjedovati“ Grenland kako bi spriječili Rusiju i Kinu da ga preuzmu

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore igraće danas sa Maltom na startu Evropskog prvenstva u Beogradu.
Duel A grupe u Beogradskoj areni počeće u 18 sati.
U drugom meču te grupe, u 15 sati i 15 minuta, sastaće se Francuska i Mađarska.
Crnogorski vaterpolisti u ponedjeljak sastaće se Mađarskom (15.15), dok je za srijedu zakazan duel sa Francuskom (18.00).
U drugu fazu takmičenja plasiraće se tri najbolje ekipe, koje će sa tri selekcije iz grupe C (Španija, Izrael, Srbija, Holandija), formirati grupu E.
Dvije prvoplasirane reprezentacije iz novoformirane grupe plasiraće se u polufinale.

Crnogorski vaterpolisti na startu EP protiv Malte

Putevi su kupili drobilično postrojenje i sijačicu za potrebe kamenoloma koji će biti otvoren u Kučima, a u kojem će preduzeće drobiti materijal.
Nabavku mašina, kako je za „Dan" saopštio Radoš Zečević, direktor, preduzeće je platilo 1.142.000 eura.
– Mi ćemo u februaru raditi pristupne puteve, vodu i struju na parceli. Gledaćemo da što prije počnemo da drobimo kamen. Po sadašnjem zakonu imamo pravo da probno iskopamo do 20.000 kubika. To znači da ako analize pokažu da je kamen loš možemo da odustanemo. Mi ćemo vjerovatno iskoristiti tu mogućnost pa očekujemo da ćemo možda već u martu krenuti sa probnom eksploatacijom – rekao je Zečević.
On je naveo da će sa glavnom eksploatacijom kamena početi kada obezbijedie sve papire koji su neophodni za rad kamenoloma. Projekcije su, kako kaže, da to bude početak ljeta.
– Od papira nam treba elaborat o zaštiti životne sredine i to je najvažniji dokument koji moramo imati. Uradili smo elaborat o ekonomskoj isplativosti, trebaće nam vjerovatno i saglasnost o CEDIS-a i Vodovoda. Parcela budućeg kamenoloma je ušla u Prostorno urbanistički plan Podgorice – kaže direktor Puteva.
Zečević kaže da će im za rad kamenoloma biti potrebno 20-ak ljudi.
– Potrebni su nam vozači i rukovaoci mašina. U preduzeću trenutno imamo par rukovaoca mašinama koji su to već radili, tako da ćemo njih preusmjeriti za taj posao. Možda ćemo još nekog zaposliti da radi, ali će u tom slučaju morati proći obuku od dva mjeseca. Potrebni su nam geodeta, rudarski inženjeri, stražari. Nećemo jedino zapošljavati minere nego ćemo angažovati firmu koja će biti zadužena za taj posao jer ne želim da rizikujem oko toga. Za njihovim angažovanjem nema stalne potrebe nego se onin povremeno angažuju, otprilike jednom mjesečno – naveo je Zečević.

Tag: cazim-lisicic