Potpredsjednik Demokratske partije socijalista i poslanik u Skupštini Crne Gore Abaz Dizdarević u razgovoru za Portal ETV govori o evropskim integracijama, identitetskim pitanjima, bezbjednosnoj situaciji, pritiscima na medije i mogućim političkim raspletima uoči ključnih godina za budućnost Crne Gore. Dizdarević upozorava da aktuelna vlast sistemski usporava EU proces, produbljuje društvene podjele i ugrožava stabilnost države.
<h3>Evropske integracije pod aktuelnom vlašću</h3>
Portal ETV: Kao opozicija, kako DPS ocjenjuje tempo i smjer evropskih integracija pod aktuelnom vlašću?
DIZDAREVIĆ: Iz DPS-a konstantno ocjenjujemo da su tempo i smjer evropskih integracija značajno usporeni, u odnosu na širom otvorena vrata i dinamiku koju nameće EU.
Odsustvo političke volje za sprovođenje ključnih reformi, pitanje izbora nosilaca pravosudnih funkcija (Sudski savjet, Tužilački savjet, Ustavni sud) se konstantno prolongira i odluke se ne donose na vrijeme. Izostanak konsenzusa unutar vladajuće većine i potpuno odsustvo komunikacije s opozicijom usporava donošenje odluka. Zatim, konstantno se radi na uvođenju tema koje nijesu na EU agendi, poput revidiranja Zakona o državljanstvu ili pitanja identiteta, koje odvlače pažnju sa EU puta.
Sve su to teme koje ugrožavaju spoljnopolitičke pozicije Crne Gore sa očiglednom namjerom da se naša država zaustavi na putu članstva u EU.
<h3>Ko u vlasti ne želi Crnu Goru u EU</h3>
Portal ETV: Da li smatrate da u aktuelnoj vlasti postoje oni koji će učiniti sve da Crna Gora ne postane članica EU? Ako da, ko su oni?
DIZDAREVIĆ: U Vladi i parlamentarnoj većini postoje političke strukture čiji cilj nije punopravno članstvo Crne Gore u EU, već njeno vezivanje za interese drugih centara moći (Beograd i Moskva).
Ti akteri na nasoj politickon sceni strateški usporavaju reforme i insistiraju na temama koje su u suprotnosti sa sekularnim, građanskim i evroatlantskim vrijednostima.
Da li smatrate da ih je neophodno nabrajati? Cjelokupna javnost u Crnoj Gori se u decenijama iza nas mogla uvjeriti koje strukture su zaustavljale progres u razvoju crnogorskog društva, te ne smatram da je potrebno potcrtavati o kome je riječ.
<h3>Srpski jezik kao službeni – politička agenda koja ugrožava suverenitet</h3>
Portal ETV: Neki politički akteri, konkretno ZBCG i SNP, zagovaraju uvođenje srpskog jezika kao službenog. Šta se krije iza ove inicijative i koja je njena namjera?
DIZDAREVIĆ: Jasno je da je ova inicijativa politički motivisana i da se iza nje krije namjera rušenja crnogorskog građanskog i identitetskog tkiva. U pitanju je pokušaj da se sprovede kulturna i jezička asimilacija sto je samo jedan od koraka ka de-suverenitetu Crne Gore u kojoj će se negirati crnogorski identitet, jezik i kultura.
Znamo da su ovakva pitanja dobro zaštićena Ustavom Crne Gore, ta da se nakon dvotrećinske podrške u Parlamentu mora organizovati referendum na kojem će se tri petine od ukupno upisanih birača izjasniti pozitivno prema ovoj inicijativi, i na taj način verifikovati izmjena Ustava. Kad se sprovede ova procedura, neka bude srećno svim stranama u procesu.
Istovremeno, jasno je da otvaranje vještačkih identitetskih pitanja u momentu kada je ključno fokusirati se na EU integracije služi isključivo opstrukciji našeg puta u EU.
<h3>Kapela na Lovćenu – politička provokacija</h3>
Portal ETV: Ponovo se od strane Andrije Mandića, ZBCG, ali i SPC aktuelizuje priča o izgradnji kapele na Lovćenu. Da li je ovo pitanje koje bi zaista moglo da naruši mir i stabilnost u Crnoj Gori?
DIZDAREVIĆ: Poznat ja nas stav da je to pitanje zatvoreno i da je svako njegovo ponovno otvaranje direktna provokacija i pokušaj rušenja građanskog mira i stabilnosti.
Njegošev mauzolej na Lovćenu se posmatra kao simbol moderne i suverene Crne Gore.
Aktuelizovanje kapele u službi je produbljivanja podjela u crnogorskom društvu i riječ je o političkom alatu kojim se održavaju tenzije.
<h3>Urušavanje crnogorskog identiteta</h3>
Portal ETV: Da li aktuelna vlast sistemski radi na rušenju crnogorskog identiteta?
DIZDAREVIĆ: Da Vlada, kroz svoje kulturne politike, sistematski radi na marginalizovanju crnogorskog istorijskog i kulturnog nasljeđa. Bogata istorija naše zemlje je na udaru falsifikatora činjenica a institucionalna zaštita kulturnog nasljeđa kao da ne postoji.
Od informacija koje se prenose digitalnim platformama kao sto je Wikipedia, osnova su za edukaciju mladih ljudi koji crpe svoje znanje putem interneta. Vec na prvi pogled mozete vidjeti da se falsifikatima najveći dio kulturnog blaga Crne Gore zeli pripisati drugim kulturama.
Na tom važnom medijskom polju, Crna Gora uveliko gubi utakmicu, a institucije države ne rade ništa po pitanju zaštite identiteta. Slično je sa situacijom na polju zaštite kulturno-istorijskih spomenika, pa se stiče utisak da se sistematski prepušta i razgrađuje ono što je najvrjednije u identitetskom smislu.
<h3>Pogoršana bezbjednosna situacija</h3>
Portal ETV: Kako ocjenjujete trenutnu bezbjednosnu situaciju u Crnoj Gori pod aktuelnom vlašću?
DIZDAREVIĆ: Bezbjednosna situacija je značajno &nbsp;pogoršana u posljednjih nekoliko godina. Odliv profesionalaca ili politički motivisana čistka profesionalaca u policiji i Agenciji za nacionalnu bezbijednost dovela nas je u poziciju da su nas naši međunarodni partneri, naročito NATO, počeli posmatrati sa rezervom zbog sumnje u curenje povjerljivih informacija i kompromitovanja službi.
<h3>Selektivna pravda u bezbjednosnom sektoru</h3>
Portal ETV: Da li bezbjednosni sektor kojim rukovode Demokrate sprovodi selektivnu pravdu?
DIZDAREVIĆ: Često ukazujemo da je borba protiv kriminala i korupcije politički motivisana i selektivna. Fokus je na tome da se procesuiraju isključivo raniji funkcioneri, dok se u kontinuitetu toleririšu nezakonite radnje aktuelne vlasti i njihovih koalicionih partnera.
Skloni smo da ukazujemo na egzaktnim primjerima da se pravda koristi kao politički alat za obračun s neistomišljenicima, a ne kao istinska borba protiv svih oblika kriminala. Zbog bezbroj primjera selektivnosti, ne možemo vjerovati u dobre namjere ukupnog sistema bezbijednosti.
<h3>Pritisci na medije i novinare</h3>
Portal ETV: Primjećujete li pritiske i prijetnje, posebno prema novinarima i medijima?
DIZDAREVIĆ: Iz DPS- često ukazujemo da postoje politički pritisci na medije i novinare, naročito one koji su kritički nastrojeni prema aktuelnoj vlasti.
Ti pritisci se vide kroz političke kampanje blaćenja funkcionera u dijelovima medija bliskim Vladi, i zloupotrebama javnog servisa RTCG za potrebe aktueĺne većine.
To se jasno vidi i kroz zapošljavanje politički podobnih lica u javnom servisu (RTCG), čime se gubi objektivnost i povjerenje u servis svih građana.
<h3>Rekonstrukcija vlasti i uloga DPS-a</h3>
Portal ETV: Smatrate li da će doći do rekonstrukcije vlasti kako bi Crna Gora ubrzala put ka EU? Kakvu ulogu u tom procesu imaju DPS i opozicija?
DIZDAREVIĆ: Smatramo da je rekonstrukcija neodrživa ukoliko se u nju uključuju stranke koje su ideološki protivne EU putu a jasno je da aludiramo na ZBCG koja je u prošlim decenijama sprovodila otvorenu destrukciju po pitanju EU integracija.
Naglašavamo da je jedino održivo rješenje formiranje vlade koja bi vratila Crnu Goru na kolosjek građanske države i pripremila izbore.
Sigurni smo da možemo ponuditi stabilnu, proevropsku alternativu aktuelnoj vlasti koja je opterećena unutrašnjim tenzijama i neslaganjima oko temeljnih vrijednosti. Pitanje je da li postoji razumijevanje za takve ideje, koje su jedini garant uspjeha na krhkom putu evropskih integracija.
<h3>Izazovi koji čekaju Crnu Goru u 2026. godini</h3>
Portal ETV: Koji su najveći izazovi sa kojima će se Crna Gora suočiti tokom 2026. godine?
DIZDAREVIĆ: Najveći izazovi su definitivno ekonomske prirode. Ekonomska kriza koja se osjeća posljedica je povećanja javnog duga, i proizvodi neizvjesnost budžetskog finansiranja, što se jasno čita kroz pad životnog standarda.
Drugo, ulazimo u ozbiljnu fazu političke .. nestabilnosti s pojačanom nestabilnošću aktuelne Vlade, što neminovno vodi našu državu u blokadu ključnih reformi na EU putu.
Kao treće, kako budemo bliže evropskom snu to će recipročno uvećati rast identitetskih podjela a znamo da dalja polarizacija društva zavisi od nametanja vještačkih tema koje takođe mogu biti kamen spoticanja na EU putu.
Nije na odmet spomenuti i bezbjednosni rizik od daljeg kompromitovanja sigurnosnog sektora i ugrožavanje partnerstva sa NATO-om i Zapadom. Sve su to rizici koji će usložnjavati sliku u 2026.godini.
<h3>Suverenistički i proevropski blok pred izbore 2027.</h3>
Portal ETV: Hoće li doći do stvaranja suverenističkog i proevropskog bloka koji će zajednički djelovati u vremenu koje je ključno za pristup EU, a u susret izborima 2027?
DIZDAREVIĆ: Stvaranje širokog suverenističkog, građanskog i proevropskog bloka koji bi donio željeni rezultat na predstojećim izborima može biti jedno od rješenja za suočavanje s nazadnom politikom koja se sprovodi već šest godina. Važno je pronaći siguran model da se ojača opoziciona snaga koja će zaštiti crnogorski identitet i sekularni, antifašistički karakter države.
Zadatak takve strukture je da dodatno ubrza EU put i okonča, urušavanje institucija. Razmotrićemo najbolje opcije i adekvatno se pripremiti za izazove koji slijede u 2027. godini.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Dizdarević: Sektor bezbjednosti je kompromitovan, NATO nas posmatra s rezervom zbog sumnje u curenje povjerljivih informacija

Dizdarević: Sektor bezbjednoeti je kompromitovan, NATO nas posmatra s rezervom zbog sumnje u curenje povjerljivih informacija

Odlukom odbornika vladajuće većine u Kolašinu je, uz negativno mišljenje predsjednika Opštine Petka Bakića, odbijen svaki od 19 amandmana koje je naš odbornički klub podnio na Prijedlog odluke o budžetu za 2026. godinu. Ostavljamo građanima Kolašina da sami prosude koliko aktuelna vlast misli na njih - kazali su Kluba odbornika DPS-SD-Građani.
Ističu da se na juče održanoj sjednici Skupštine Opštine Kolašin raspravljalo o veoma važnim odlukama koje su trebale biti usvojene u interesu građana Kolašina.
- Juče je po ko zna koji put uklonjena maska kojom se vlast prikriva, a ispod koje se krije neozbiljnost, nestručnost, nemar i nerad. Kakva je ozbiljnost odbornika vlasti najbolje govori činjenica da su se za vrijeme rasprave koja je trajala skoro dvanaest (12) sati za diskusiju javila samo dva (2) odbornika vladajuće većine, uz po jednu izgovorenu rečenicu. Interesantno je da se na raspravu o budžetu nije javio ni jedan odbornik vlasti, pa je jasno koliko i oni sami vjeruju da je budžet u interesu grada i građana - istaknuto je u saopštenju.
Osim što je predložen van zakonskog roka, kako dodaju, budžet je urađen nekvalitetno.
- Naročito u kapitalnom dijelu pa je i stoga bila potrebna intervencija amandmanima, ali nažalost, odbornicima vlasti i predsjedniku Opštine to nije bilo dovoljno, uz njegovu nevjerovatnu konstataciju da su subvencije za članarine u sportskim klubovima, pomoć penzionerima za prevoz i lijekove populističke - navode u saopštenju.
Po konstataciji Bakića, kako su rekli, subvencije za đačke ekskurzije nijesu potrebne kolašinskoj djeci jer ekskurzije nijesu obavezne.&nbsp;
- Voljom odbornika vlasti građani Kolašina su ostali bez kapitalnih saobraćajnih projekata, a Fudbalski klub Gorštak bez sredstava za proslavu 100 godina kluba - dodali su u saopštenju.

Portal ETV

Klub odbornika DPS-SD-Građani: Odbijeno 19 naših amandmana na budžet za 2026, građani da prosude koliko vlast misli na njih

The parliamentary group of the Democratic Party of Socialists (DPS) will submit a Draft law on the use of sign language today into parliamentary procedure, announced member of Parliament of this political party Elvir Zvrko.
He said, at a press conference, that Montenegro is the only country in the region that still does not have a law guaranteeing the right to sign language.
- There are more than 16.000 citizens in Montenegro with hearing impairments, over 1.000 of whom use sign language as their primary and only means of communication. However, they face numerous barriers and institutional invisibility on a daily basis - Zvrko said.
According to him, the country has remained silent toward their needs for far too long.
Zvrko recalled that the Government adopted the Strategy for the protection of persons with disabilities from discrimination and the promotion of equality for the period from 2022 to 2027.
- However, when it comes to sign language, nothing has been done since 2022 - Zvrko stated, adding that Montenegro is additionally bound in this area by the European Union’s Strategy for the Rights of Persons with Disabilities for the period from 2021 to 2030.
He said that work on the sign language law has been ongoing for some time and that the issue has been approached in a very systematic manner.
- First, an expert analysis was conducted through the Parliament’s Research Center in order to carry out a comparative analysis of similar legal solutions in the region and the EU and to identify important international standards - Zvrko said.
He added that they subsequently involved the Association of the Deaf and Hard of Hearing of Montenegro and took their suggestions into account, particularly regarding the definition of interpreters, licensing, and the role of the Association in administering examinations.
Zvrko said that the Association had informed them a few days ago that the Government plans to form a working group to draft a sign language law and that the Association would continue its work within that working group.
That decision, he said, is respected and understood as their choice to assess which institutional framework is most appropriate for their further engagement.
- However, as members of Parliament, we are obliged to work on improving the position of the most vulnerable groups in our society. That is precisely why we believe we have a responsibility to, in parallel with the discussions between the Association and the Government, open space in Parliament for further development of the legislative text - Zvrko said.
He stated that they are offering the Government, the Association, the professional community and members of Parliament a legislative text intended to serve as a platform for further work, so that in the next phases everyone can contribute to improving the text and achieving a higher-quality solution.
- The law we are submitting provides for the recognition of sign language as a language in official use, standards and procedures for taking proficiency exams in sign language and for licensing interpreters, and the obligation to ensure the availability of interpreters before public authorities in healthcare, education, the judiciary, and the media - Zvrko said.
As he explained, the law also provides funding from the country and local government budgets, as well as sanctions for obstructing access to communication and for non-compliance with legal provisions.
- The state must see and hear its most vulnerable citizens, our goal is inclusion, equality, and dignity. We are not seeking political points, we are offering legal certainty and equal rights for deaf and hard-of-hearing persons - Zvrko emphasized.
He said that this is why they are submitting the law into procedure and called on all interested parties to take part in improving the proposed text.

Zvrko: Montenegro is the only country in the region without a law guaranteeing the right to sign language

Veliko neznanje, istorijski revizionizam i udar na građanski karakter sa kojim se suočava crnogorsko društvo ostaju najveći izazovi za Crnu Goru, saopštio je prisutnima na okruglom stolu pod nazivom “Quo vadis Montenegro?” potpredsjednik Demokratske partije socijalista Abaz Dizdarević, uz napomenu da smatra da je malo onih koji su glasali za promjene 30. avgusta koji su zadovoljni kako Crna Gora izgleda pola decenije kasnije.
Prema njegovim riječima, danas se mnogi prave da ne vide institucionalni debakl države koja ne može da uhapsi spomenik ratnom zločincu i nosiocu Hitlerovog odlikovanja Pavlu Đurišiću, ili zloupotrebu represivnog aparata protiv ljudi koji su protestovali kod Vile gorice zbog unižavanja 13. julske nagrade.&nbsp;
- Zato mi tvrdimo da vlast zloupotrebljava proces evropske integracije, i da ga lišava suštine, jer uprkos formalnom približavanju Briselu, zemlja je u demokratskoj regresiji - istakao je Dizdarević.
Kako je navedeno u saopštenju, predstavnici Demokratske partije socijalista potpredsjednik Abaz Dizdarević, šef Kluba poslanika DPS-a Andrija Nikolić i član Predsjedništva Alen Balić, drugog dana boravka u Njujorku učestvovali su na okruglom stolu pod nazivom “Quo vadis Montenegro?”, đe su sa ostalim učesnicima i ljudima iz dijaspore razgovarali o tome kakav je stvarni društveni i politički smjer Crne Gore i kakvu ulogu i značaj imaju dijaspora i iseljenici za očuvanje građanskog koncepta crnogorskog društva, ali i ekonomski razvoj države, naročito na sjeveru.
Odgovarajući na pitanje kuda ide Crna Gora, te da li smo bliži EU ili „srpskom svetu“, Nikolić je odgovorio da Brisel danas ubrzava politiku proširenja Evropske unije pod pritiskom geopolitičkih kriza, i da Crna Gora uz sve unutrašnje probleme koristi taj momentum.&nbsp;
- Uprkos ozbiljnoj krizi političkog upravljanja, Crna Gora se uz pomoć Brisela, približava EU. Brz prijem Crne Gore znači da će posljedično jačati pritisak na Srbiju, koja zaostaje u tom procesu. Zato je velika nervoza kod Aleksandra Vučića i Andrije Mandića, jer će im biti sve teže da Crnu Goru skrenu s EU puta. Svakako, u narednoj godini, koja će biti ključna za EU put Crne Gore, treba očekivati podgrijavanje novih tema sa idejom da se minira naše članstvo u EU - ocijenio je Nikolić.
Prema mišljenju Nikolića, za Evropsku uniju pridruživanje Crne Gore je niskorizičan potez s velikim efektom, koji bi pokazao da Unija može da ojača povjerenje u svoje liderstvo u neizvjesnim geopolitičkim vremenima, ali i da onemogući zloupotrebu regiona od strane drugih sila koji bi ga koristili kao polugu protiv Evropske unije.&nbsp;
&nbsp;
Da smo prestali da budemo država u kojoj postoji neki minimum respekta prema znanju i da se najveći dio pažnje parlamentarne većine koncentriše na podjelu političkog plijena, rođačko zapošljavanje i partitokratiju, istakaoje član predsjedništva DPS-a i predsjednik Skupštine opštine Plav Alen Balić.
- Povećale su se plate. Ali su se više od toga povećale cijene. Izgubili smo 5 godina, a nema razvoja. Nema investitora, ali, nema ni ideja. Projekti na sjeveru su takođe stali. Nema aktivnog pristupa ni prema dijaspori, koja svake godine ubaci u Crnu Goru preko 500 miliona eura. Nama trebaju vaša znanja, iskustva i investicije. Ako ste uspjeli u Njujorku, zašto ne bi mogli i u Crnoj Gori - zaključio je Balić.
Dizdarević, Nikolić i Balić poručili su, kako se zaključuje u saopštenju DPS-a, okupljenim predstavnicima i simpatizerima Fondacije Gusinje u Njujorku, kao i drugim zvanicama, da svi koji misle dobro Crnoj Gori moraju stalno da insistiraju na vrijednostima koje su temelj njenog savremenog razvoja.
- Antifašizam, građanski karakter društva i multietnička demokratija, uz posebno akcentovanje da budućnost saradnje Crne Gore i njene dijaspore treba da bude posvećena izgradnji znanja, razmjeni iskustava, zajedničkom planiranju elita i izgradnji institucija, odnosno onome što dolazi sjutra – zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Dizdarević: Neznanje, istorijski revizionizam i udar na građanski karakter najveći izazovi; Balić: Parlamentarna većina koncentrisana na podjelu plijena

Klub poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) predaće danas u skupštinsku proceduru Predlog zakona o upotrebi znakovnog jezika, najavio je poslanik te stranke Elvir Zvrko.
On je, na konferenciji za novinare, kazao da je Crna Gora jedina zemlja u regionu koja još nema zakon kojim se garantuje pravo na znakovni jezik.
- U Crnoj Gori ima više od 16 hiljada građana sa oštećenjem sluha, od kojih više od hiljadu koristi znakovni jezik kao glavni i jedini način komunikacije. Međutim, svakodnevno se suočavaju sa brojnim barijerama i institucionalnom nevidljivošću -rekao je Zvrko.
Prema njegovim riječima, država je već predugo nijema prema njihovim potrebama.
Zvrko je podsjetio da je Vlada usvojila Strategiju za zaštitu osoba sa invaliditetom od diskriminacije i promociju jednakosti od 2022. do 2027. godine,
- Međutim, po pitanju znakovnog jezika od 2022. nije ništa urađeno - naveo je Zvrko, navodeći da Crnu Goru dodatno na ovom polju obavezuje strategija Evropske unije (EU) za prava osoba sa invaliditetom za period od 2021. do 2030.
On je rekao da na izradi zakona o znakovnom jeziku rade određeni period, dodajući da su tom problemu prišli vrlo sistematično.
- Najprije je urađen stručna analiza kroz Istraživački centar Skupštine, kako bi se uradila komparativna analiza sličnih zakonskih rješenja u regionu i EU i prepoznali važni međunarodni standardi - naveo je Zvrko.
On je kazao da su nakon toga uključili Savez gluvih i nagluvih Crne Gore i uvažili njihove sugestije, posebno u dijeludefinicije tumača, licenciranja i uloge Saveza u polaganju ispita.
Zvrko je rekao da ih je Savez prije nekoliko dana obavijestio da Vlada planira da formira radnu grupu u cilju izrade zakona o znakovnom jeziku i da će Savez dalji rad nastaviti u okviru te radne grupe.
Tu odluku, kako je naveo, poštuju i razumiju kao njihov izbor da procijene koji je institucionalni okvir najprimjereniji njihovom daljem angažmanu.
- Međutim, nas kao poslanike obavezuje da radimo na unapređenju položaja najranjivijih grupa u našem društvu, upravo zato smatramo da imamo odgovornost da, paralelno sa razgovorima Saveza i Vlade, otvorimo prostor za nadogradnju zakonskog teksta u Skupštini - kazao je Zvrko.
On je rekao da nude Vladi, Savezu, stručnoj javnosti i poslanicima zakonski tekst koji treba da posluži kao platforma za njihov dalji rad, kako bi u narednim fazama svi mogli da doprinesu unapređenju teksta i kvalitetnijem rješenju.
- Zakon koji predajemo predviđa priznavanje znakovnog jezika kao jezika u službenoj upotrebi, standarde i način polaganja ispita za poznavanje znakovnog jezika i licenciranje tumača, obavezu dostupnosti tumača pred organima vlasti u zdravstvu, obrazovanju, pravosuđu i medijima - naveo je Zvrko.
Kako je rekao, zakon predviđa finansiranje iz budžeta države i lokalnih samouprava, kao i sankcije za onemogućavanje pristupa komunikaciji i nepoštovanje zakonskih odredbi.
- Država mora da vidi i čuje svoje najranjivije, naš cilj je inkluzija, ravnopravnost i dostojanstvo, ne tražimo političke poene, nudimo pravnu sigurnost i jednaka prava za gluve i nagluve osobe - istakao je Zvrko.
On je kazao da zato predaju zakon u proceduru, i pozvao je sve zainteresovane da se uključe u unapređenje predloženog teksta.

Zvrko: Crna Gora jedina u regionu nema zakon kojim se garantuje pravo na znakovni jezik

Crnoj Gori je potreban napredniji model za saradnju sa dijasporom i iseljenicima iz Sjedinjenih Država, sa mentorskim prenošenjem znanja i vještina svojoj matičnoj državi, poručili su članovi delegacije Demokratske partije socijalista na donatorskoj večeri u Njujorku, gdje učestvuju u obilježavanju 20 godina postojanja, rada i uspjeha Fondacije Gusinje, saopšteno je iz Demokratske partije socijalista (DPS).
U prisustvu nekoliko stotina zvanica, potpredsjednik Demokratske partije socijalista Abaz Dizdarević poručio je članovima Fondacije Gusinje da njihov uspjeh u kosmopolitskoj metropoli kakva je Njujork nije nimalo slučajan.
- Kako su ljudi iz Gusinja i Crne Gore uspjeli u Americi? Naizgled mala, ali po razmišljanju kosmopolitska sredina kao što je Gusinje, naučila vas je da živite bez predrasuda. U Gusinju i Crnoj Gori naučili ste se multinacionalnom, multivjerskom i multikulturnom skladu, pa vam je proces integracije u novu društvenu zajednicu bio jednostavniji - ocijenio je Dizdarević.
Podsjetivši da dijaspora i iseljenici godišnje pomažu Crnu Goru sa više od 500 miliona eura, Dizdarević je kazao da bi aktivnim uključivanjem visokoobrazovane i profesionalne dijaspore u naučni i ekonomski život Crne Gore, njen savremeni put razvoja bio mnogo jednostavniji i uspješniji.
Da Crna Gora mora uzdići pitanje dijaspore na nivo jednog od važnijih državnih prioriteta, poručio je šef Kluba poslanika Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić.
- Nastavljamo da njegujemo tradicionalno dobre odnose sa dijasporom i iseljenicima iz Gusinja i Plava, iz osjećaja najdublje zahvalnosti zbog važne uloge koju ste igrali u svim dostignućima državne politike koju je predvodila Demokratska partija socijalista, a posebno prilikom obnove nezavisnosti Crne Gore - kazao je Nikolić.
On je podsjetio da je obnovljena nezavisnost 21. maja 2006. godine zajedničko životno djelo države Crne Gore i njene dijaspore, te da svi u državi imaju razloga da budu ponosni na činjenicu da su presudan doprinos tom milenijumskom cilju dali manjinski narodi.
- Manje brojni narodi su na taj način saopštili da vjeruju Crnoj Gori i zato je država danas, ko god bio na vlasti, u obavezi da se prema tom povjerenju odnosi odgovorno, naročito u pogledu politika koje planira prema dijaspori. Građanski koncept države šifra je opstanka Crne Gore - zaključio je Nikolić.
Član Predsjedništva DPS-a i predsjednik Skupštine opštine Plav Alen Balić kazao je u pozdravnoj riječi da veza između zavičaja i dijaspore ostaje najveća zajednička snaga i obaveza, koja se mora čuvati i prenositi na buduće generacije.
- Možda Plav i Gusinje nijesu centar svijeta, ali jesu centar našeg svijeta – i to je vrijednost koju nam niko ne može oduzeti. Fondacija Gusinje svojim radom ostavlja trajan trag i snažno doprinosi očuvanju identiteta i zajedništva. Crna Gora danas jeste na raskrsnici, ali sam uvjeren da ćemo zajedničkim zalaganjem sačuvati njene građanske vrijednosti i osjećaj ravnopravnosti za sve građane - poručio je Balić.
Predstavnici Demokratske partije socijalista će drugog dana boravka u Njujorku učestvovati na okruglom stolu pod nazivom „Quo vadis Montenegro?“, gdje će sa ostalim učesnicima razgovarati o društvenom i političkom smjeru Crne Gore, kao i o ulozi dijaspore i iseljenika u očuvanju građanskog koncepta crnogorskog društva i ekonomskom razvoju države, posebno sjevera Crne Gore.

Nikolić, Dizdarević i Balić: Crna Gora mora više da koristi znanja i iskustva ljudi iz Gusinja i Plava koji su uspjeli u SAD-u

Obraćanje predsjednika Skupštine Crne Gore, Andrije Mandića, na sinoćnjem svečanom prijemu povodom 120 godina od Ustava Knjaževine Crne Gore, još jednom je potvrdilo da lider Nove srpske demokratije (NOVA) danas – i sa pozicije predsjednika Parlamenta, nastavlja da sprovodi antidržavnu politiku, saopšteno je iz Demokratske partije socijalista (DPS).
Njegova izjava u kojoj je, kako kažu u DPS-u, ponovo raspirivao nacionalističke ideje i svjesno urušavao građanski koncept koji je temelj savremene Crne Gore, očekivani je nastavak politike koja je sračunata sa ciljem da, ističu u toj partiji, dijeli crnogorsko društvo i to očigledno u trenutku kada je naša država, zahvaljujući partnerima iz EU, na putu da pobjegne iz srpskog u evropski svijet. 
U DPS-u smatraju da odgovornost za okolnost što je Mandićeva politika – koju konzistentno zastupa više od dvije i po decenije, sa margine političkih dešavanja došla do toga da diktira državnu politiku, leži na ostatku parlamentarne većine čiji se rejting, kako kažu, nezadrživo topi usljed zagrljaja sa nacionalistima.
- Ipak, i ova – kao i sve druge akcije osvjedočenog političkog gubitnika Andrije Mandića, doživjeće fijasko jer i Mandić dobro zna da su Ustav, i građanski koncept, crvena linija za ogromnu većinu građana Crne Gore koja neće dozvoliti poigravanje sa državnim identitetom i budućnošću zemlje - poručuju iz DPS-a.

DPS: Mandić potvrdio da i sa pozicije predsjednika Skupštine sprovodi antidržavnu politiku

Iz Demokratske partije socijalista (DPS) traže da koeficijent za obračun zarada medicinskim sestrama i tehničarima bude povećan sa 9,37 na 12,97. S tim u vezi, oni će u skupštinsku proceduru predati i izmjene zakona, saopšteno je danas na press konferenciji poslanika ove partije. 
Poslanik Elvir Zvrko kazao je kako izvještaj Evropske komisije upozorava da je država umjereno spremna u poglavlju 28, koje se odnosi na zaštitu potrošača.
- Nedostatak zdravstvenog kadra je problem. Crnoj Gori fali 800 medicinskih sestara, bolnice su preopterećene. Medicinske sestre su na marginama društva, a ulaganje u njih nije trošak već investiranje u budućnost - naglasio je on.
Žele, dodao je, ispraviti dugogodišnju nepravdu prema zdravstvenim radnicima, dodajući kako nema reforme bez stabilnog kadra.
Jevto Eraković kazao je kako predaju u proceduru izmjene Zakona o zaradama u javnom sektoru, koje se odnose na medicinske sestre i tehničare.
- Pozivamo sve poslaničke klubove da podrže našu inicijativu. Nema razloga da većina ovo ne podrži, kada već tvrde da ima dovoljno sredstava u budžetu. Predlažemo povećanje zarada medicinskim sestrama i medicinskim tehničarima za 25 odsto, odnosno sa 660 na 725 eura - dodao je Eraković.
Osvrnuo se i na situaciju u Pljevljima, navodeći kako je stanje u tamošnjoj bolnici teško.
- Veliki broj djece je u bolnici, stanje je alarmantno. Očekujemo od nadležnih da se što prije oglase - rekao je Eraković.

DPS predlaže izmjene zakona: Povećati plate medicinskim sestrama i tehničarima, svi da podrže naš prijedlog

Nekadašnji funkcioner Demokratske partije socijalista i lider Stranke evropskog progresa (SEP) Duško Marković mišljenja je da su posljednji odlasci iz DPS-a stvar pojedinačnih odluka koje neće zakomplikovati političku situaciju. Sa druge strane, to što su DPS u gotovo mjesec napustili dvoje poslanika Drita Lola i Nikola Janović, poslanik te partije Nikola Rakočević smatra da neće uticati na rejting stranke.
To se, ističe Rakočević, nije dogodilo ni ranije, već su, kako napominje, doživjeli rast.
- To neće uticati na politički rejting DPS-a. Imali smo i druge primjere napuštanja DPS-a, pa je rejting partije rastao. A pojedinci koji su izlazi iz DPS-a su pravili vrlo respektabilne rezultate na javnoj sceni - rekao je Rakočević u emisiji "Iznova" na Nova M.
On je istakao da je Janović izuzetno izražen individualac i čovjek koji funkcioniše u timu.
- Pokazao je to i u sportu i politici. Dao je veliki doprinos našoj politici. Odlučio je u ovom trenutku da može dati mnogo veći doprinose van partije. Ne mislim da je to strašno, bilo bi strašno kada ne bi napravio konkretan rezultat i ponudu na političkoj sceni - ocijenio je Rakočević.
Marković je u emisiji "Iznova" kazao da bi volio da je DPS sa retoričkih reformi prešao na suštinske unutar svoje političke infrastrukture.
On je kazao i da je bilo situacija u kampanji za podgoričke izbore kada je DPS koristio netačnu retoriku u odnosu na ljude koji su bili u toj partiji.
- Bilo je situacija u kampanji za podgoričke izbore vezano za kampanju naše stranke da su mladi lideri DPS-a govorili: "Ko ne glasa DPS protiv je Crne Gore". To nije tačno. Ja sam na završnoj političkoj aktivnosti stranke uoči izbora pitao 200-300 delegate stranke da li u meni i ljudima koji stoji ovdje ovoj biti vide protivnke Crne Gore i njenih interesa - istakao je Marković.
Da neće biti komplikacija na političkoj sceni nakon posljednjih dešavanja, stava je i analitičar Zlatko Vujović koji dodaje da uticaj na rejting i poziciju DPS-a zavisi od toga da li će i kada Janović formirati svoju stranku, ili pokret.
- Ono što mi ne znamo kako će Janović nastaviti karijeru. On je najavio da će nastaviti kao nezavisni poslanik, ali ne vjerujem da je ikome to cilj u sistemu političkom i izbornom kakav je naš. To može biti trenutak u političkoj karijeri. Međutim, naš izborni sistem forsira pojedinca da ima listu i određen broj ljudi oko sebe. Da li će on postati dio neko tim, ili oko sebe okupiti svoj - pretpostavljam da ima neke namjere. Ako nema, onda bi bilo logično da je vratio mandat - ocijenio je Vujović.
T.K.

Marković: Odlasci iz DPS-a stvar pojedinačnih odluka koje neće zakomplikovati političku situaciju; Rakočević: Bez uticaja na rejting partije

U proljeće 1923. godine, dok se Evropa već navikavala na fašizam, nasilne aneksije i političke progone, sudbina Crne Gore i njenih legitimnih predstavnika preselila se preko Atlantika. Među njima je bio i Jovan S. Plamenac, bivši crnogorski ministar, predsjednik Crnogorske narodne skupstine i premijer Vlade Kraljevine Crne Gore u egzilu (1919-1921), ali i politički vođa crnogorske suverenističke emigracije, borac za Pravo, Čast i Slobodu Crne Gore protiv velikosrpske okupacije i nasilne aneksije izvršene krajem 1918. Protjeran iz Italije po nalogu fašističke vlade Benita Musolinija nakon dogovora sa režimom Kraljevine SHS, Plamenac je utočište potražio u Sjedinjenim Američkim Državama. Njegov dolazak u Ameriku, administrativne prepreke, političke kontroverze i jasne poruke o statusu Crne Gore zabilježio je jedan od najuticajnijih svjetskih listova – The New York Times. U tekstu objavljenom 28. aprila 1923. godine, ovaj prestižni list ne samo da izvještava o proceduri prijema bivšeg crnogorskog premijera na Elis Ajlendu, već svjedoči o tadašnjem međunarodnom poretku, pravnom kontinuitetu crnogorske državnosti i upornom pokušaju da se glas porobljene zemlje ne utiša. U nastavku donosimo integralni prevod tog teksta, kao dragocjeno istorijsko svjedočanstvo koje baca snažno svjetlo na političku sudbinu Crne Gore i njenu borbu za Pravo, Čast i Slobodu. "Primaju bivšeg premijera, ali uz jamčevinu; Nalog Ministarstva rada oslobađa Crnogorca sa Elisa Ajlenda. Po nalogu Ministarstva rada u Vašingtonu, Jovan S. Plamenac, samoproglašeni predsjednik vlade politički nepostojeće monarhije Crne Gore, koji je po dolasku ovamo u subotu bio upućen na Elis Ajlend, juče je primljen u ovu zemlju uz polaganje jamčevine. Kako Plamenac ne govori engleski, njegov slučaj je pred komesarom zastupala gospođica Vera Petrović, mlada kćerka dr Vladimira Petrovića, čije posjetnice ga predstavljaju kao izvanrednog i opunomoćenog ministra Crne Gore. Ona je komesaru Todu saopštila da je Plamenac dvije godine bio zarobljenik Austrijanaca i da je došao ovamo isključivo u ličnoj misiji, koja će trajati svega nekoliko mjeseci. Plamenac je putovao sa diplomatskim pasošem koji je izdala crnogorska Vlada 1920. godine, a koji je 2. aprila ove godine ovjeren u Američkom konzulatu u Rimu, uz sljedeću napomenu: „Gore navedena viza odobrava se u skladu sa uputstvima primljenim od Američke ambasade u Rimu, datiranim 2. aprila. Ambasada je ovlašćenje za izdavanje ove vize dobila od Stejt departmenta pod datumom 1. aprila.“  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110080152_8befca2545ec9bc9422ed56d718cfd5d03a888fd41b7bc068642146c81e7f47d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260110080152_8befca2545ec9bc9422ed56d718cfd5d03a888fd41b7bc068642146c81e7f47d" data-rendition-name="original" width="672" height="645" loading="lazy" alt="NY"> </figure>  Istaknuto je da Imigraciona služba po ovlašćenjima ima prvenstvo nad konzularnom službom. Putnik može biti potvrđen od strane diplomatskog kora, a ipak biti neprihvatljiv zbog mentalnih ili fizičkih razloga, ili zbog popunjene kvote zemlje iz koje dolazi. U slučaju Plamenca, službenici na Elis Ajlendu nijesu bili sigurni kakvu proceduru treba primijeniti zbog političkih komplikacija koje proizlaze iz ujedinjenja Crne Gore sa Jugoslavijom, čija je kvota već popunjena. Komesar Tod je zato pitanje uputio Vašingtonu. Takođe su primljena uputstva da se dopusti ulazak i Mihailu Tomiću i Aleksandru Đokiću, pomoćnicima Plamenca. <h2>Teškoće tokom intervjua</h2> Grupa je otišla u hotel „Netherland“, gdje je bio zakazan intervju sa Plamencem, kome su se njegovi sunarodnici uvijek obraćali sa „Vaša ekselencijo“. Intervju je bio praćen jezičkim poteškoćama, koje su prevazilažene prenošenjem pitanja Plamencu preko engleskog, francuskog, italijanskog i, konačno, srpskog jezika. Da li je tokom tog procesa prevođenja i ponovnog prevođenja snaga Plamenčevih izjava bila oslabljena, sagovornik vjerovatno nikada neće saznati, ali mu se činilo da su mnogi dugi Plamenčevi odgovori zahtijevali svega pola tuceta engleskih riječi da bi se prenijela njihova suština. Svedena na jednu izjavu, Plamenčeva poruka američkom narodu glasila je ovako: „Povodom mog dolaska u Sjedinjene Američke Države, mnogi listovi su objavili netačne izvještaje o crnogorskom pitanju, o meni lično i o svrsi moje posjete - bez sumnje u dobroj namjeri, ali nedovoljno obaviješteni. Tako je pogrešno navedeno da sam došao da u Njujorku osnujem crnogorsku vladu; takođe da sam bio pukovnik u crnogorskoj vojsci i da sam tokom rata bio diplomatski predstavnik Crne Gore u Carigradu“. „Umjesto toga, moja karijera je bila isključivo politička i parlamentarna: bio sam poslanik u Crnoj Gori, državni savjetnik, član vlade i predsjednik vlade. Najzad, 1918. predvodio sam ustanak protiv francusko-jugoslovenskih okupacionih trupa, koje su samovoljno i nasilno proglasile aneksiju Crne Gore Jugoslaviji. Ustanak je bio zamišljen, organizovan i vođen od strane mene lično, a obustavljen po mom naređenju nakon apela predsjednika Vilsona, upućenog iz Pariza, da se poštedi prolijevanje krvi, uz obećanje crnogorskom narodu potpune obnove njegovih sloboda i njegove države, na isti način kako je to bilo priznato Belgiji i Srbiji. <h2>Nade u slobodu naroda</h2> „Na Mirovnoj konferenciji u Parizu branio sam stvar svoga naroda. Javnosti je poznato da se crnogorski narod drži u potčinjenosti od strane jugoslovenskih trupa; ipak, suverenitet Crne Gore ovom okupacijom nije pravno poništen. Za mnoge države Crna Gora i dalje postoji kao suverena država de facto i de jure. Što se tiče Sjedinjenih Američkih Država, Crna Gora za njih uvijek postoji de jure, jer ova zemlja nikada nije potpisala nijedan međunarodni ugovor kojim bi priznala ukidanje suvereniteta Crne Gore“. Govoreći o svom pasošu, rekao je da vjeruje da su Sjedinjene Američke Države dozvolile izdavanje vize, vođene simpatijama koje Vlada gaji prema njegovom narodu. Plamenac je izjavio da je razlog njegovog dolaska ovamo sasvim privatne prirode i da će se u ovoj zemlji zadržati samo kratko vrijeme. „Da li vjerujete da će autonomija Crne Gore biti obnovljena?“ „Kao rodoljubivi Crnogorac, čvrsto vjerujem u vaskrsenje svoje zemlje i da će nepravde učinjene mome narodu biti ispravljene.“ Na kraju intervjua, Plamenac je izjavio da su Sjedinjene Američke Države i Crna Gora bile jedine dvije nacije koje su ušle u Svjetski rat sa nesebičnom namjerom, bez ikakve ideje o teritorijalnom dobitku. „Kao što je Srbija, napadnuta od Austrije, pozvala Crnu Goru u pomoć, tako su Saveznici pozvali Sjedinjene Američke Države da pomognu u dobijanju rata“, dodao je, zaključuje se u tekstu Njujork tajmsa.

Kako je Njujork tajms 1923. pisao o protjeranom crnogorskom premijeru Jovanu S. Plamencu: "Vjerujem u vaskrsenje svoje zemlje"

Grenland i Danska odbacili su Trampovu ponudu da kupe ovu poluautonomnu teritoriju.
Predsjednik Donald Tramp kaže da Sjedinjene Američke Države moraju „posjedovati“ Grenland kako bi spriječile Rusiju i Kinu da to učine.
„SAD moraju imati vlasništvo i branite vlasništvo, ne branite zakup. A mi ćemo morati da branimo Grenland“, rekao je Tramp novinarima u petak, odgovarajući na pitanje BBC-ja.
Dodao je da će to uraditi „lakim putem“ ili „teškim putem“. Bijela kuća je nedavno saopštila da administracija razmatra kupovinu poluautonomne teritorije saveznice iz NATO-a, Danske, ali da ne isključuje ni mogućnost njene aneksije silom.
Danska i Grenland poručuju da teritorija nije na prodaju. Danska je saopštila da bi vojna akcija značila kraj transatlantskog odbrambenog saveza.
Iako je najrjeđe naseljena teritorija, lokacija Grenlanda, između Sjeverne Amerike i Arktika, čini ga pogodnim za sisteme ranog upozoravanja u slučaju raketnih napada, kao i za nadzor plovila u tom regionu.
Predsjednik SAD-a je više puta rekao da je Grenland od ključnog značaja za nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Američkih Država, tvrdeći bez ikakvih dokaza da je bio „prekriven ruskim i kineskim brodovima na sve strane“.
SAD već ima više od 100 vojnih lica stalno raspoređenih u svojoj bazi Pitufik, na sjeverozapadnom vrhu Grenlanda – objektu kojim SAD upravlja još od Drugog svjetskog rata.
Na osnovu postojećih sporazuma s Danskom, SAD ima pravo da na Grenland dovede onoliko vojnika koliko želi.
Međutim, obraćajući se novinarima u Vašingtonu, Tramp je rekao da ugovor o zakupu nije dovoljan.
„Države ne mogu sklapati ugovore na devet godina ili čak na 100 godina“, rekao je, dodajući da moraju imati vlasništvo.
"Volim narod Kine. Volim narod Rusije“, rekao je Tramp. „Ali ih ne želim za komšije na Grenlandu — to se neće desiti. I, uzgred, NATO to mora da razumije“, dodao je predsjednik SAD-a.
Saveznici Danske u NATO-u — velike evropske zemlje, kao i Kanada — ove sedmice su stali u njenu odbranu izjavama u kojima su ponovo potvrdili da „samo Danska i Grenland mogu odlučivati o pitanjima koja se tiču njihovih odnosa“.
Ističući da su jednako zainteresovani kao i SAD za bezbjednost Arktika, poručili su da se to mora postići zajedničkim djelovanjem saveznika, uključujući i SAD.
Takođe su pozvali na „poštovanje principa Povelje Ujedinjenih nacija, uključujući suverenitet, teritorijalni integritet i nepovredivost granica“.

Tramp kaže da SAD moraju „posjedovati“ Grenland kako bi spriječili Rusiju i Kinu da ga preuzmu

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore igraće danas sa Maltom na startu Evropskog prvenstva u Beogradu.
Duel A grupe u Beogradskoj areni počeće u 18 sati.
U drugom meču te grupe, u 15 sati i 15 minuta, sastaće se Francuska i Mađarska.
Crnogorski vaterpolisti u ponedjeljak sastaće se Mađarskom (15.15), dok je za srijedu zakazan duel sa Francuskom (18.00).
U drugu fazu takmičenja plasiraće se tri najbolje ekipe, koje će sa tri selekcije iz grupe C (Španija, Izrael, Srbija, Holandija), formirati grupu E.
Dvije prvoplasirane reprezentacije iz novoformirane grupe plasiraće se u polufinale.

Crnogorski vaterpolisti na startu EP protiv Malte

Putevi su kupili drobilično postrojenje i sijačicu za potrebe kamenoloma koji će biti otvoren u Kučima, a u kojem će preduzeće drobiti materijal.
Nabavku mašina, kako je za „Dan" saopštio Radoš Zečević, direktor, preduzeće je platilo 1.142.000 eura.
– Mi ćemo u februaru raditi pristupne puteve, vodu i struju na parceli. Gledaćemo da što prije počnemo da drobimo kamen. Po sadašnjem zakonu imamo pravo da probno iskopamo do 20.000 kubika. To znači da ako analize pokažu da je kamen loš možemo da odustanemo. Mi ćemo vjerovatno iskoristiti tu mogućnost pa očekujemo da ćemo možda već u martu krenuti sa probnom eksploatacijom – rekao je Zečević.
On je naveo da će sa glavnom eksploatacijom kamena početi kada obezbijedie sve papire koji su neophodni za rad kamenoloma. Projekcije su, kako kaže, da to bude početak ljeta.
– Od papira nam treba elaborat o zaštiti životne sredine i to je najvažniji dokument koji moramo imati. Uradili smo elaborat o ekonomskoj isplativosti, trebaće nam vjerovatno i saglasnost o CEDIS-a i Vodovoda. Parcela budućeg kamenoloma je ušla u Prostorno urbanistički plan Podgorice – kaže direktor Puteva.
Zečević kaže da će im za rad kamenoloma biti potrebno 20-ak ljudi.
– Potrebni su nam vozači i rukovaoci mašina. U preduzeću trenutno imamo par rukovaoca mašinama koji su to već radili, tako da ćemo njih preusmjeriti za taj posao. Možda ćemo još nekog zaposliti da radi, ali će u tom slučaju morati proći obuku od dva mjeseca. Potrebni su nam geodeta, rudarski inženjeri, stražari. Nećemo jedino zapošljavati minere nego ćemo angažovati firmu koja će biti zadužena za taj posao jer ne želim da rizikujem oko toga. Za njihovim angažovanjem nema stalne potrebe nego se onin povremeno angažuju, otprilike jednom mjesečno – naveo je Zečević.

Tag: demokratska-partija-socijalista