Skupština opštine Bijelo Polje nije održala sjednicu do 31. decembra, zbog čega budžet za 2026. godinu nije usvojen u zakonom propisanom roku, kazali su iz opštinskog odbora DPS-a u tom gradu.
- Uprkos spremnosti Demokratske partije socijalista da učestvuje u radu Skupštine i da se o budžetu raspravlja odgovorno, transparentno i u interesu građana, sjednica nije održana zbog nedostatka kvoruma, čime je onemogućeno donošenje najvažnijeg finansijskog akta za funkcionisanje opštine- navodi se u saopštenju.
Zbog neusvajanja budžeta, kako ističu, Opština Bijelo Polje ulazi u režim privremenog finansiranja, što podrazumijeva određena ograničenja u radu lokalne uprave, usporavanje dijela planiranih projekata i smanjenu mogućnost realizacije razvojnih politika u narednom periodu.
DPS smatra da je u ovakvim okolnostima važno pokazati dodatni stepen političke odgovornosti i spremnosti na dijalog, kako bi se Skupština što prije vratila u punu funkciju i stvorili uslovi za usvajanje budžeta.
- Demokratska partija socijalista ostaje posvećena institucionalnom rješavanju otvorenih pitanja i otvorena je za razgovore koji vode stabilnosti lokalne vlasti i zaštiti interesa građana Bijelog Polja. Interesi građana, nesmetan rad institucija i dalji razvoj Bijelog Polja moraju biti zajednički prioritet svih političkih aktera- zaključuju u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

DPS Bijelo Polje: Neusvajanje budžeta usporava rad opštine i zahtijeva hitan institucionalni dijalog

Odbornik Dražen Petrić se, zbog brojnih obaveza van Bijelog Polja, još uvijek upoznaje sa funkcionisanjem lokalne samouprave i složenim procesima koji zahtijevaju vrijeme, trud i posvećenost. Budući da nikada ranije nije obavljao poslove u lokalnim ili državnim organima, razumljivo je da mu je potrebno vrijeme da shvati način na koji sistem funkcioniše - kazali su iz Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista Bijelo Polje.
Zbog toga, kako navode, imaju razumijevanje kada iznosi paušalne i neutemeljene ocjene.&nbsp;
- Ipak, bilo bi korisno da se odbornik Petrić upozna sa konkretnim rezultatima rada lokalne samouprave i aktuelnog predsjednika Opštine Petra Smolovića. Za vrijeme mandata predsjednika Smolovića, Bijelo Polje je doživjelo značajan razvoj i vidljive promjene - realizovani su brojni infrastrukturni projekti, rekonstruisane ulice i mostovi, uređeni javni prostori, unaprijeđena komunalna infrastruktura, a lokalna uprava postala je prepoznata kao jedna od najtransparentnijih u Crnoj Gori. Pokrenute su i nove investicije i razvojni projekti od strateškog značaja - ističu u OO DPS Bijelo Polje.
Posebno treba istaći da je Bijelo Polje, kako navode, zahvaljujući odgovornom i domaćinskom vođenju zadržalo finansijsku stabilnost čak i u periodima krize, te da su sve obaveze prema građanima, partnerima i zaposlenima redovno izmirivane.&nbsp;
- Zbog toga su tvrdnje odbornika Petrića ne samo netačne, već i nepravedne prema svima koji su, svojim radom i zalaganjem, doprinijeli razvoju grada i realizaciji projekata koji mijenjaju lice Bijelog Polja. Očigledno je da se, usljed nedostatka političkog iskustva i sopstvenog doprinosa, pribjegava napadima na ljude sa dokazanim rezultatima. Bilo bi korisno da odbornik Petrić shvati da se Bijelo Polje ne gradi populizmom i praznim obećanjima, već ozbiljnim, odgovornim i dugoročnim radom, a upravo to Smolović dokazuje svakoga dana - rekli su u OO DPS Bijelo Polje.
Smolović je, kako ističu, svih ovih godina bio i ostao otvoren za dijalog, saradnju i sugestije, bez obzira na političku pripadnost sagovornika.&nbsp;
- Svojim radom pokazao je kako se vodi opština, kako se planira razvoj i kako se odgovorno služi građanima - ne riječima i populizmom, već djelima i rezultatima. I na kraju, kao što Smolović reče, "Evropa ili Radovan - pitanje je sad" - poručili su u OO DPS Bijelo Polje.

DPS Bijelo Polje: Evropa ili Radovan, pitanje je (za Evropu) sad?

Neučestvovanjem u glasanju o inicijativi za oduzimanje pjesničke nagrade “Risto Ratković” presuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću, Pokret Evropa sad se, po uzoru na DF i Demokrate, svrstao na stranu Radovana Karadžića, poručili su iz bjelopoljskog odbora DPS-a.
- Pokret Evropa sad je, nemuštim pravnim zavrzlama, i tvrdnjama da je dodijeljena nagrada “pečat jednog vremena” te je ne treba oduzimati, pokušao da opravda činjenicu da ne podržavaju inicijativu za oduzimanje nagrade. Još jednom je PES vrlo jasno demonstrirao da je politika Andrije Mandića i njihova politika- ističu iz DPS-a.
Dodaju da je posebno ostao upečatljiv nedostatak njihovog elementarnog vaspitanja, empatije i poštovanja prema nečijim ranama jer nijesu bili u sali dok se predsjednik nevladinog udruženja “Štrpci – Protiv zaborava” Demir Ličina obraćao odbornicima govoreći o traumatičnim 90-im godinama i opravdanosti da se podrži inicijativa.
Teško da će, kako navode, nakon ovoga više ikoga, a posebno ne građane Bijelog Polja, stranka Milojka Spajića moći da zavarava svojom ispraznom pričom da je njihovo opredjeljenje antifašizam. &nbsp;
- U krajnjem, jučerašnje djelovanje u bjelopoljskom parlamentu samo je potvrdilo našu tezu da je PES=DF, te da u opštinama gdje vlast vrši Demokratska partija socijalista i njeni koalicioni partneri temelje građanske, antifašističke i evropske Crne Gore predstavnici nakaradne državne vlasti nikada neće ugroziti, a kamoli srušiti- zaključuje se u saopštenju.

DPS Bijelo Polje: Na jučerašnjem glasanju PES se svrstao na stranu Radovana Karadžića

U proljeće 1923. godine, dok se Evropa već navikavala na fašizam, nasilne aneksije i političke progone, sudbina Crne Gore i njenih legitimnih predstavnika preselila se preko Atlantika. Među njima je bio i Jovan S. Plamenac, bivši crnogorski ministar, predsjednik Crnogorske narodne skupstine i premijer Vlade Kraljevine Crne Gore u egzilu (1919-1921), ali i politički vođa crnogorske suverenističke emigracije, borac za Pravo, Čast i Slobodu Crne Gore protiv velikosrpske okupacije i nasilne aneksije izvršene krajem 1918. Protjeran iz Italije po nalogu fašističke vlade Benita Musolinija nakon dogovora sa režimom Kraljevine SHS, Plamenac je utočište potražio u Sjedinjenim Američkim Državama. Njegov dolazak u Ameriku, administrativne prepreke, političke kontroverze i jasne poruke o statusu Crne Gore zabilježio je jedan od najuticajnijih svjetskih listova – The New York Times. U tekstu objavljenom 28. aprila 1923. godine, ovaj prestižni list ne samo da izvještava o proceduri prijema bivšeg crnogorskog premijera na Elis Ajlendu, već svjedoči o tadašnjem međunarodnom poretku, pravnom kontinuitetu crnogorske državnosti i upornom pokušaju da se glas porobljene zemlje ne utiša. U nastavku donosimo integralni prevod tog teksta, kao dragocjeno istorijsko svjedočanstvo koje baca snažno svjetlo na političku sudbinu Crne Gore i njenu borbu za Pravo, Čast i Slobodu. "Primaju bivšeg premijera, ali uz jamčevinu; Nalog Ministarstva rada oslobađa Crnogorca sa Elisa Ajlenda. Po nalogu Ministarstva rada u Vašingtonu, Jovan S. Plamenac, samoproglašeni predsjednik vlade politički nepostojeće monarhije Crne Gore, koji je po dolasku ovamo u subotu bio upućen na Elis Ajlend, juče je primljen u ovu zemlju uz polaganje jamčevine. Kako Plamenac ne govori engleski, njegov slučaj je pred komesarom zastupala gospođica Vera Petrović, mlada kćerka dr Vladimira Petrovića, čije posjetnice ga predstavljaju kao izvanrednog i opunomoćenog ministra Crne Gore. Ona je komesaru Todu saopštila da je Plamenac dvije godine bio zarobljenik Austrijanaca i da je došao ovamo isključivo u ličnoj misiji, koja će trajati svega nekoliko mjeseci. Plamenac je putovao sa diplomatskim pasošem koji je izdala crnogorska Vlada 1920. godine, a koji je 2. aprila ove godine ovjeren u Američkom konzulatu u Rimu, uz sljedeću napomenu: „Gore navedena viza odobrava se u skladu sa uputstvima primljenim od Američke ambasade u Rimu, datiranim 2. aprila. Ambasada je ovlašćenje za izdavanje ove vize dobila od Stejt departmenta pod datumom 1. aprila.“  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110080152_8befca2545ec9bc9422ed56d718cfd5d03a888fd41b7bc068642146c81e7f47d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260110080152_8befca2545ec9bc9422ed56d718cfd5d03a888fd41b7bc068642146c81e7f47d" data-rendition-name="original" width="672" height="645" loading="lazy" alt="NY"> </figure>  Istaknuto je da Imigraciona služba po ovlašćenjima ima prvenstvo nad konzularnom službom. Putnik može biti potvrđen od strane diplomatskog kora, a ipak biti neprihvatljiv zbog mentalnih ili fizičkih razloga, ili zbog popunjene kvote zemlje iz koje dolazi. U slučaju Plamenca, službenici na Elis Ajlendu nijesu bili sigurni kakvu proceduru treba primijeniti zbog političkih komplikacija koje proizlaze iz ujedinjenja Crne Gore sa Jugoslavijom, čija je kvota već popunjena. Komesar Tod je zato pitanje uputio Vašingtonu. Takođe su primljena uputstva da se dopusti ulazak i Mihailu Tomiću i Aleksandru Đokiću, pomoćnicima Plamenca. <h2>Teškoće tokom intervjua</h2> Grupa je otišla u hotel „Netherland“, gdje je bio zakazan intervju sa Plamencem, kome su se njegovi sunarodnici uvijek obraćali sa „Vaša ekselencijo“. Intervju je bio praćen jezičkim poteškoćama, koje su prevazilažene prenošenjem pitanja Plamencu preko engleskog, francuskog, italijanskog i, konačno, srpskog jezika. Da li je tokom tog procesa prevođenja i ponovnog prevođenja snaga Plamenčevih izjava bila oslabljena, sagovornik vjerovatno nikada neće saznati, ali mu se činilo da su mnogi dugi Plamenčevi odgovori zahtijevali svega pola tuceta engleskih riječi da bi se prenijela njihova suština. Svedena na jednu izjavu, Plamenčeva poruka američkom narodu glasila je ovako: „Povodom mog dolaska u Sjedinjene Američke Države, mnogi listovi su objavili netačne izvještaje o crnogorskom pitanju, o meni lično i o svrsi moje posjete - bez sumnje u dobroj namjeri, ali nedovoljno obaviješteni. Tako je pogrešno navedeno da sam došao da u Njujorku osnujem crnogorsku vladu; takođe da sam bio pukovnik u crnogorskoj vojsci i da sam tokom rata bio diplomatski predstavnik Crne Gore u Carigradu“. „Umjesto toga, moja karijera je bila isključivo politička i parlamentarna: bio sam poslanik u Crnoj Gori, državni savjetnik, član vlade i predsjednik vlade. Najzad, 1918. predvodio sam ustanak protiv francusko-jugoslovenskih okupacionih trupa, koje su samovoljno i nasilno proglasile aneksiju Crne Gore Jugoslaviji. Ustanak je bio zamišljen, organizovan i vođen od strane mene lično, a obustavljen po mom naređenju nakon apela predsjednika Vilsona, upućenog iz Pariza, da se poštedi prolijevanje krvi, uz obećanje crnogorskom narodu potpune obnove njegovih sloboda i njegove države, na isti način kako je to bilo priznato Belgiji i Srbiji. <h2>Nade u slobodu naroda</h2> „Na Mirovnoj konferenciji u Parizu branio sam stvar svoga naroda. Javnosti je poznato da se crnogorski narod drži u potčinjenosti od strane jugoslovenskih trupa; ipak, suverenitet Crne Gore ovom okupacijom nije pravno poništen. Za mnoge države Crna Gora i dalje postoji kao suverena država de facto i de jure. Što se tiče Sjedinjenih Američkih Država, Crna Gora za njih uvijek postoji de jure, jer ova zemlja nikada nije potpisala nijedan međunarodni ugovor kojim bi priznala ukidanje suvereniteta Crne Gore“. Govoreći o svom pasošu, rekao je da vjeruje da su Sjedinjene Američke Države dozvolile izdavanje vize, vođene simpatijama koje Vlada gaji prema njegovom narodu. Plamenac je izjavio da je razlog njegovog dolaska ovamo sasvim privatne prirode i da će se u ovoj zemlji zadržati samo kratko vrijeme. „Da li vjerujete da će autonomija Crne Gore biti obnovljena?“ „Kao rodoljubivi Crnogorac, čvrsto vjerujem u vaskrsenje svoje zemlje i da će nepravde učinjene mome narodu biti ispravljene.“ Na kraju intervjua, Plamenac je izjavio da su Sjedinjene Američke Države i Crna Gora bile jedine dvije nacije koje su ušle u Svjetski rat sa nesebičnom namjerom, bez ikakve ideje o teritorijalnom dobitku. „Kao što je Srbija, napadnuta od Austrije, pozvala Crnu Goru u pomoć, tako su Saveznici pozvali Sjedinjene Američke Države da pomognu u dobijanju rata“, dodao je, zaključuje se u tekstu Njujork tajmsa.

Kako je Njujork tajms 1923. pisao o protjeranom crnogorskom premijeru Jovanu S. Plamencu: "Vjerujem u vaskrsenje svoje zemlje"

Grenland i Danska odbacili su Trampovu ponudu da kupe ovu poluautonomnu teritoriju.
Predsjednik Donald Tramp kaže da Sjedinjene Američke Države moraju „posjedovati“ Grenland kako bi spriječile Rusiju i Kinu da to učine.
„SAD moraju imati vlasništvo i branite vlasništvo, ne branite zakup. A mi ćemo morati da branimo Grenland“, rekao je Tramp novinarima u petak, odgovarajući na pitanje BBC-ja.
Dodao je da će to uraditi „lakim putem“ ili „teškim putem“. Bijela kuća je nedavno saopštila da administracija razmatra kupovinu poluautonomne teritorije saveznice iz NATO-a, Danske, ali da ne isključuje ni mogućnost njene aneksije silom.
Danska i Grenland poručuju da teritorija nije na prodaju. Danska je saopštila da bi vojna akcija značila kraj transatlantskog odbrambenog saveza.
Iako je najrjeđe naseljena teritorija, lokacija Grenlanda, između Sjeverne Amerike i Arktika, čini ga pogodnim za sisteme ranog upozoravanja u slučaju raketnih napada, kao i za nadzor plovila u tom regionu.
Predsjednik SAD-a je više puta rekao da je Grenland od ključnog značaja za nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Američkih Država, tvrdeći bez ikakvih dokaza da je bio „prekriven ruskim i kineskim brodovima na sve strane“.
SAD već ima više od 100 vojnih lica stalno raspoređenih u svojoj bazi Pitufik, na sjeverozapadnom vrhu Grenlanda – objektu kojim SAD upravlja još od Drugog svjetskog rata.
Na osnovu postojećih sporazuma s Danskom, SAD ima pravo da na Grenland dovede onoliko vojnika koliko želi.
Međutim, obraćajući se novinarima u Vašingtonu, Tramp je rekao da ugovor o zakupu nije dovoljan.
„Države ne mogu sklapati ugovore na devet godina ili čak na 100 godina“, rekao je, dodajući da moraju imati vlasništvo.
"Volim narod Kine. Volim narod Rusije“, rekao je Tramp. „Ali ih ne želim za komšije na Grenlandu — to se neće desiti. I, uzgred, NATO to mora da razumije“, dodao je predsjednik SAD-a.
Saveznici Danske u NATO-u — velike evropske zemlje, kao i Kanada — ove sedmice su stali u njenu odbranu izjavama u kojima su ponovo potvrdili da „samo Danska i Grenland mogu odlučivati o pitanjima koja se tiču njihovih odnosa“.
Ističući da su jednako zainteresovani kao i SAD za bezbjednost Arktika, poručili su da se to mora postići zajedničkim djelovanjem saveznika, uključujući i SAD.
Takođe su pozvali na „poštovanje principa Povelje Ujedinjenih nacija, uključujući suverenitet, teritorijalni integritet i nepovredivost granica“.

Tramp kaže da SAD moraju „posjedovati“ Grenland kako bi spriječili Rusiju i Kinu da ga preuzmu

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore igraće danas sa Maltom na startu Evropskog prvenstva u Beogradu.
Duel A grupe u Beogradskoj areni počeće u 18 sati.
U drugom meču te grupe, u 15 sati i 15 minuta, sastaće se Francuska i Mađarska.
Crnogorski vaterpolisti u ponedjeljak sastaće se Mađarskom (15.15), dok je za srijedu zakazan duel sa Francuskom (18.00).
U drugu fazu takmičenja plasiraće se tri najbolje ekipe, koje će sa tri selekcije iz grupe C (Španija, Izrael, Srbija, Holandija), formirati grupu E.
Dvije prvoplasirane reprezentacije iz novoformirane grupe plasiraće se u polufinale.

Crnogorski vaterpolisti na startu EP protiv Malte

Putevi su kupili drobilično postrojenje i sijačicu za potrebe kamenoloma koji će biti otvoren u Kučima, a u kojem će preduzeće drobiti materijal.
Nabavku mašina, kako je za „Dan" saopštio Radoš Zečević, direktor, preduzeće je platilo 1.142.000 eura.
– Mi ćemo u februaru raditi pristupne puteve, vodu i struju na parceli. Gledaćemo da što prije počnemo da drobimo kamen. Po sadašnjem zakonu imamo pravo da probno iskopamo do 20.000 kubika. To znači da ako analize pokažu da je kamen loš možemo da odustanemo. Mi ćemo vjerovatno iskoristiti tu mogućnost pa očekujemo da ćemo možda već u martu krenuti sa probnom eksploatacijom – rekao je Zečević.
On je naveo da će sa glavnom eksploatacijom kamena početi kada obezbijedie sve papire koji su neophodni za rad kamenoloma. Projekcije su, kako kaže, da to bude početak ljeta.
– Od papira nam treba elaborat o zaštiti životne sredine i to je najvažniji dokument koji moramo imati. Uradili smo elaborat o ekonomskoj isplativosti, trebaće nam vjerovatno i saglasnost o CEDIS-a i Vodovoda. Parcela budućeg kamenoloma je ušla u Prostorno urbanistički plan Podgorice – kaže direktor Puteva.
Zečević kaže da će im za rad kamenoloma biti potrebno 20-ak ljudi.
– Potrebni su nam vozači i rukovaoci mašina. U preduzeću trenutno imamo par rukovaoca mašinama koji su to već radili, tako da ćemo njih preusmjeriti za taj posao. Možda ćemo još nekog zaposliti da radi, ali će u tom slučaju morati proći obuku od dva mjeseca. Potrebni su nam geodeta, rudarski inženjeri, stražari. Nećemo jedino zapošljavati minere nego ćemo angažovati firmu koja će biti zadužena za taj posao jer ne želim da rizikujem oko toga. Za njihovim angažovanjem nema stalne potrebe nego se onin povremeno angažuju, otprilike jednom mjesečno – naveo je Zečević.

Tag: dps-bijelo-polje