Najbolji studenti Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, njih 28, nagrađeni su iznosom od 500 eura, koje je obezbijedila Crnogorska komercijalna banka. Ova nagrada pokazuje da se znanje, trud i upornost isplate, a da izvrsnost počiva na vrijednostima i odgovornosti. Uz podršku zajednice i privrede, ovakvi studenti postaju nosioci budućeg društvenog i ekonomskog napretka Crne Gore.
Dodjela nagrada najboljim studentima za studijsku 2024/25. godinu organizovana je od strane Ekonomskog fakulteta i Alumni kluba Ekonomskog fakulteta, dok je Crnogorska komercijalna banka bila pokrovitelj nagrada.
Dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore prof. dr Mijat Jocović poručio je da znanje ostaje najisplativija investicija i temelj društvenog napretka.
Kako je istakao, nagrade su priznanje studentima koji su se u prethodnoj akademskoj godini istakli radom, ambicijom, disciplinom i znanjem, ali i vrijednostima koje prevazilaze akademski uspjeh.
- Izvrsnost ne podrazumijeva samo visoke ocjene, već i odgovornost, visoke etičke standarde, empatiju, humanost i hrabrost da se istraje kada je najteže - kazao je Jocović, navodeći da je ponosan kako na akademske rezultate studenata, tako i na vrijednosti koje promovišu na Ekonomskom fakultetu i Univerzitetu Crne Gore.
On je upozorio da se u savremenom društvu znanje često relativizuje, dok se brzi i površni uspjesi nerijetko više cijene od ozbiljnog rada i utemeljenih analiza, zbog čega uloga univerziteta, a posebno Ekonomskog fakulteta, dobija dodatni značaj.
Predsjednik Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore, prof. dr Milivoje Radović poručio je da uspjeh ne nastaje po unaprijed zadatim algoritmima, već kroz zajedništvo, povjerenje i ljudskost.
- Vrijeme u kojem živimo mijenja nas. Umjesto da budemo srećni zbog napretka, često postajemo sebičniji i zatvoreniji, kao da pravimo loše istrenirane algoritme, u kojima umjesto riječi ‘hvala’ biramo stav da nam sve pripada - kazao je Radović.
On je naglasio da današnje nagrade potvrđuju da akademska zajednica cijeni rad i rezultate studenata, poručujući im da ovaj trenutak dožive kao dio puta ka uspjehu, a ne kao njegov konačni cilj.
- Put do uspjeha sačinjen je od porodice, kolega, profesora, prijatelja i zajednice. Ovo jeste trenutak priznanja za odabrane, ali važno je znati da na tom putu nijeste sami. Ako koračate sami, obično nećete daleko stići - istakao je Radović.
Dodao je da je za dugoročni uspjeh neophodno vjerovati i u sebe i u ljude oko sebe, jer život ne funkcioniše po unaprijed zadatim obrascima.
- Život nema gotove algoritme. Život nije Chat GPT. Život je pun izazova i kada se sa njima suočite, budite prije svega ljudi, a ne samo ekonomisti - poručio je Radović.
Direktor Odjeljenja za marketing, komunikacije i CRM Crnogorske komercijalne banke, Nemanja Đurašković, kazao je da mu je bila čast i privilegija da, u ime CKB-a, učestvuje u dodjeli stipendija najboljim studentima Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore.
- Postoje trenuci u karijeri koji vas podsjete odakle ste krenuli i zašto je važno da se uvijek vraćate tamo gdje je sve počelo. Susreti sa mladim ljudima koji su danas sa nama uvijek su takav podsjetnik. Kada sam i sam sjedio u amfiteatrima Ekonomskog fakulteta, vjerovao sam da znanje ima snagu da promijeni lični put, ali tek sada, iz ove perspektive, znam da ono mijenja i društvo. Stipendije koje danas dodjeljujemo nijesu samo priznanje za postignuti uspjeh, već poruka povjerenja. Da vidimo potencijal mladih, da vjerujemo u njihovu ambiciju i da računamo na njih kao buduće lidere, stručnjake i nosioce razvoja Crne Gore - rekao je Đurašković.
On je istakao da najboljim studentima ne treba motivacija, oni je već nose u sebi.
- Na nama je da ih podržimo na tom putu i da im jasno pokažemo: Tu smo. Da njihov trud i naše iskustvo grade Crnu Goru kao najbolje mjesto za život i rad - poručio je Đurašković.
Studentkinja osnovnih akademskih studija Ekonomskog fakulteta, Andrijana Šekularac, dobitnica nagrade za najbolji uspjeh nakon završene prve godine studija, sa prosječnom ocjenom 10,00, kazala je da za nju ovo priznanje predstavlja potvrdu da se rad i posvećenost uvijek isplate.
- Ova nagrada je dokaz da se rad i trud isplate, ali i snažna motivacija i podstrek za dalji rad, profesionalno usavršavanje i pronalaženje svog mjesta u društvu. Ovo priznanje predstavlja i dodatnu priliku za buduće usavršavanje i lakše pronalaženje posla, ali i jačanje osjećaja zajedništva na fakultetu - istakla je Šekularac.
Studentkinja osnovnih akademskih studija Ekonomskog fakulteta, Milica Vujošević, dobitnica nagrade za najbolji uspjeh nakon završene prve dvije godine studija sa prosječnom ocjenom 10,00, kazala je da joj ovo priznanje predstavlja veliku motivaciju za dalji rad i usavršavanje.
- Danas sam dobila nagradu za prosjek koji sam ostvarila nakon druge godine studija, a posebno mi je drago što je Crnogorska komercijalna banka partner ovog programa i što je omogućila studentima Ekonomskog fakulteta da dobiju ovu nagradu - istakla je Vujošević.
Ona je podsjetila da je u septembru, kroz program CKB Junior, imala priliku da boravi u Berlinu, što je, kako navodi, za nju bilo izuzetno vrijedno iskustvo.
- To iskustvo mi je proširilo vidike, ne samo u pogledu obrazovanja, već i kroz upoznavanje novih ljudi i sticanje novog pogleda na svijet - kazala je Vujošević.
Za ostvaren uspjeh nakon završene prve godine studija na Osnovim studijama narađeni su Andrea Šekularacm Jana Paunović, Đina Radenović, Maša Ćorović, Milica Knežević, Marija Boljević. Za ostvare uspje nakon završene prve dvije godine studija nagrađeni su Milica Vujošević, Minja Stojanović, Nađa Tomašević, Tijana Kustudić, Nikola Leković, Nora Vuksanović, Nađa Vuković. Za ostvaren ukupan uspjeh nakon završenih trogodišnjih studija nagrađeni su: Ana Slavić, Dino Kožar, Jovana Popović, Antonela Garbin, Nikolina Vukčević.
Za ostvaren uspjen nakon završene prve godine studija na Engleskom jeziku – Monteb nagrađeni su Nikola Nenadović, Mia Bojičić, Andrea Kalezić. Za ostvaren uspjeh nakon završene prve dvije godine studija nagrađeni su: Kenan Kaluđerčić, Iva Roganović, Milica Đurović. Za ostvaren uspjeh na primijenjenim studijama u Podgorici nakon završene prve dvije godine studija nagrađena je Danijela Medojević. Za ostvaren ukupan uspjeh nakon završenih trogodišnjih studija nagrađeni su: Aleksandar Ivanović, Anđela Potpara. Za ostvaren uspjeh nakon završene prve godine Osnovnih primijenjenih studija u Bijelom Polju nagrađen je Andrija Žižić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Najboljim studentima Ekonomskog fakulteta po 500 eura

Podgoričanka Milica Vujošević je, za prestižni akademski uspjeh, potvrđen prosjekom 10, proglašena najboljom studentkinjom Ekonomskog fakulteta u studijskoj 2025/26. godini, a nagradu joj je uručio rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović.
Ono što Milicu, studentkinju završne godine osnovnih studija Ekonomskog fakulteta i stipendistkinju Centralne banke Crne Gore, posebno izdvaja jeste njen takmičarski duh. Kao đak podgoričke Gimnazije, osvojila je prvo mjesto na državnom takmičenju iz francuskog jezika, a tokom studija se isticala u oblastima računovodstva i marketinga.
Kolege je opisuju kao pouzdanu i ambicioznu osobu, te prijatelja na kog uvijek mogu da računaju.
- Ekonomiju sam upisala zato što sam željela da steknem znanje koje ima praktičnu primjenu. Ekonomija je dio naše svakodnevnice, prisutna je u svakoj odluci koju donosimo, i upravo mi je zato bila zanimljiva – jer pruža širinu i veliki broj mogućnosti - kazala je Milica.
Na samom početku studiranja, najveći izazov bio joj je prvi semestar fakulteta.&nbsp;
- Za mene je to bila velika promjena u odnosu na srednju školu – novi način učenja, novo društvo i profesori, novi sistem ocjenjivanja koji mi je tada bio potpuno stran. Ali zahvaljujući radnim navikama i upornosti uspjela sam da se prilagodim, i taj period danas vidim kao jednu od najvrednijih lekcija - naglasila je Milica.
Jedno od najljepših iskustava tokom njenog školovanja bio je semestar proveden u Poljskoj, na SGH – Varšavskoj školi ekonomije.&nbsp;
- Najviše će mi u sjećanju ostati studentska razmjena i boravak u Varšavi, gdje sam stekla prijateljstva sa ljudima iz cijelog svijeta i po prvi put osjetila kako izgleda učiti u potpuno drugačijoj akademskoj sredini. Boravak u međunarodnom okruženju omogućio mi je da upoznam nove metode rada i steknem potpuno drugačiju perspektivu o studiranju, ali i o sebi - dodala je ona.
Navodi i da su je najviše inspirisali profesori koji su umjeli da prepoznaju njen trud i u pravom trenutku pruže podršku. Kako kaže, njihovi savjeti i strpljenje često su bili ono što joj je trebalo da nastavi dalje i vjeruje da može još više.
- Tokom studija trudim se da svaku priliku iskoristim da naučim nešto novo, da se oprobam u različitim oblastima i da rastem, kako akademski, tako i lično. Planiram da nastavim da usavršavam znanje iz oblasti ekonomije i finansija. Najponosnija sam na nagradu UCG, ne samo zbog postignutog uspjeha, već zato što sam dokazala sebi da se upornost i trud uvijek isplate - kazala je Milica.
Mlađim kolegama poručuje da budu hrabri i otvoreni.&nbsp;
- Ne bježite od izazova i budite dosljedni, jer rezultati ne dolaze preko noći. I prije svega – vjerujte u sebe i ne sumnjajte u svoj put - poručila je Milica.

Milica Vujošević najbolja studentkinja Ekonomskog fakulteta: Ne bježite od izazova i budite dosljedni

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović održao je danas ekonomski brifing na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore u Podgorici pod nazivom „Crna Gora mora da ubrza! Kada ćemo stići standard EU - za 15 ili za 40 godina?“. Pred studentima i profesorima govorio je o ključnim izazovima ekonomije i mjerama potrebnim da se obezbijedi brži rast i dostizanje evropskog životnog standarda, saopšteno je iz Milatovićevog kabineta.
- Milatović je posebno ukazao na istorijski nizak nivo pokrivenosti uvoza izvozom, što, kako je rekao, predstavlja jedan od najvećih problema konkurentnosti crnogorske privrede. Podsjetio je da Crna Gora i dalje uvozi gotovo sve osnovne kategorije hrane - od mesa i mliječnih proizvoda do ribe, povrća i voća. Kao odgovor, kazao je da bi hitno trebalo sprovesti pet hitnih mjera: povećanje agrarnog budžeta i snažniju podršku domaćoj poljoprivredi, stavljanje na noge Razvojne banke, operativno osposobljavanje Kreditno-garantnog fonda, uvođenje subvencija za zapošljavanje u proizvodnim djelatnostima i stimulisanje investicija u sektore koji stvaraju dodatnu vrijednost- navodi se u saopštenju,
Osvrnuvši se na stanje u turizmu, predsjednik je kazao da ovaj sektor, koji čini trećinu ekonomije, drugu godinu zaredom bilježi pad noćenja i da je potrebna bolja promocija destinacije i priprema turističke sezone.
- Kada su u pitanju državna preduzeća, kazao je da brojna preduzeća trpe zbog partijskog zapošljavanja i neefikasne administracije, poručivši da „partijska knjižica i dalje predstavlja glavnu diplomu“, što ozbiljno koči produktivnost i rast. Osvrnuo se i na stanje u energetskom sektoru gdje je broj zaposlenih znatno porastao u prethodnih nekoliko godina, dok rezultati ne prate takav trend- poručio je predsjednik.
Upravljanje državnim preduzećima i zajedničkim resursima opisao je kao jedno od najvažnijih ustavnih pitanja u Crnoj Gori, najavivši Deklaraciju o dobrom upravljanju državnim preduzećima koja bi trebalo da uvede više profesionalnosti, odgovornosti i potpune transparentnosti.
Predsjednik je ukazao i na nepovoljan trend da se većina stranih investicija i dalje sliva u nekretnine, umjesto u razvojne projekte.
Inflacija, koja iz mjeseca u mjesec raste, dodatno otežava položaj građana, zbog čega je predložio i paket mjera usmjerenih na smanjenje cijena i zaštitu standarda.
U tom kontekstu, Milatović je naglasio da se ekonomski rast može ubrzati samo ako se paralelno unapređuju svih pet ključnih faktora - uvozno-izvozni balans, turizam, stanje u državnim preduzećima, kvalitet investicija i snaga institucija.
Posebno je podvukao da slabe institucije i dalje koče razvoj.&nbsp;
- Institucionalna stabilnost je ključna- rekao je Milatović, dodajući da suština evropskih integracija leži u efikasnom funkcionisanju Skupštine, Vlade, pravosuđa, obrazovanja, inovacija, istraživanja i zdravstvenog sistema. Pozvao je i studente da budu aktivni učesnici dijaloga, naglasivši da je „ekonomija debata, a ne monolog“.
Na kraju, predsjednik je poručio da Crnoj Gori treba jasna promjena kursa kako bi mladi mogli da žive evropski standard u svojoj zemlji.&nbsp;
- Ako ekonomski rast ostane na 2–3 odsto, slijediće povećanje poreza i pad životnog standarda. Da bismo živjeli evropski standard ovdje, potrebni su nam rast od 5 odsto i inflacija od 2 odsto - a ne obrnuto- zaključio je Milatović.

1250x600

Milatović na Ekonomskom fakultetu UCG: Crnoj Gori je potreban brži rast, niža inflacija i jače institucije

&nbsp;Ekonomski brifing predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, pod nazivom "Crna Gora mora da ubrza", namijenjen studentima i široj akademskoj zajednici biće održan sjutra na Ekonomskom fakultetu.
Milatović će u razgovoru sa studentima predstaviti ekonomsku analizu Crne Gore za prva tri kvartala ove godine.
- Crna Gora ima ogroman potencijal, ali i dalje kaska za državama sa kojima želi da se poredi. Milatović će ukazati na izazove koji usporavaju razvoj: rast cijena koji je veći od rasta zarada, pad konkurentnosti domaće proizvodnje zbog prekomjernog uvoza, te nedovoljnu profesionalizaciju državnih preduzeća i institucija - navodi se u saopštenju.&nbsp;
&nbsp;U fokusu će, kako se dodaje, biti razmatranje ekonomskog modela koji može obezbijediti brži, održiviji i pravedniji rast, jače institucije, kao i ambijent u kojem mladi imaju realnu perspektivu da svoj profesionalni i lični razvoj grade u Crnoj Gori.&nbsp;
&nbsp;- Posebna pažnja biće posvećena pitanjima rasta plata, izvoza, ulaganja i efikasnijeg upravljanja javnim resursima, uz osvrt na to kako ovi faktori utiču na ukupnu pravednost sistema i odluke mladih o ostanku u zemlji - dodaje se u saopštenju.
Ekonomski brifing Crna Gora mora da ubrza, kako se navodi, ima za cilj da podstakne otvoren i argumentovan dijalog o ekonomskim politikama koje mogu ubrzati razvoj Crne Gore i doprinijeti izgradnji modernije, otpornije i konkurentnije ekonomije, u interesu svih građana. &nbsp;
&nbsp;Događaj će početi u deset sati i 30 minuta.

Sjutra ekonomski brifing Milatovića "Crna Gora mora da ubrza"

U adaptaciju zgrade Ekonomskog fakulteta koji podrazumijevaju adaptaciju hola i sala u prizemlju, uloženo je više od 1.800.000 eura.
Anđela Jakšić-Stojanović, ministarka prosvjete, nauke i inovacija, Majda Adžović, ministarka javnih radova i Milivoje Radović, predsjednik Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore, posjetili su Ekonomski fakultet povodom početka adaptacije zgrade Fakulteta.
- Zajednički poduhvat Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, Ministarstva javnih radova i Univerziteta Crne Gore ima za cilj unapređenje infrastrukture i kvaliteta obrazovanja na svim univerzitetskim jedinicama - saopšteno je iz MPNI.
Ministarke su naglasile važnost ulaganja u obrazovanje kao ključnog faktora za ekonomski razvoj i budućnost zemlje.
- Obrazovanje je temelj na kojem gradimo našu budućnost. Sa ovakvim projektima, pružamo našim studentima priliku da uče u savremenim i inspirativnim uslovima - istakle su ministarke Jakšić-Stojanović i Adžović.
Milivoje Radović, predsjednik UO Univerziteta Crne Gore je izrazio zadovoljstvo zbog ovog zajedničkog projekta tri institucije.
- Ova adaptacija će omogućiti bolju i efikasniju nastavu, kao i savremenije uslove za istraživanje i rad - istakao je Radović.
U adaptaciju zgrade Ekonomskog fakulteta koji podrazumijevaju adaptaciju hola i sala u prizemlju, uloženo je preko 1.800.000 eura.
Projekat će obuhvatiti ukupnu bruto površinu od 1.417,8 m², a podrazumijeva kompletnu adaptaciju i modernizaciju enterijera ovog prostora.
- Radovi uključuju izmjenu završnih obloga podova i zidova, zamjenu plafona, ugradnju nove unutrašnje i spoljašnje bravarije u cilju poboljšanja energetske efikasnosti, instalaciju savremenog sistema rasvjete, klimatizacije i ventilacije kao i postavljanje novih ograda sa rukohvatima. Posebna pažnja biće posvećena prilagođavanju prostora osobama sa invaliditetom, uključujući sanaciju rampe za lakši pristup. Takođe, projekat predviđa promjenu prostorne organizacije biblioteke, prijemnog pulta i računarske sale, kao i formiranje nove knjižare, s ciljem poboljšanja funkcionalnosti i unapređenja estetskog izraza prostora. Kompletna planirana adaptacija biće realizovana u roku od godinu, nakon čega će studenti i zaposleni Ekonomskog fakulteta dobiti značajno unaprijeđen prostor, prilagođen savremenim potrebama - navodi se u saopštenju.

Počela adaptacija zgrade Ekonomskog fakulteta

Na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore za upis u prvu godinu osnovnih studija u akademskoj 2025/2026. godini, predložen je upis ukupno 390 studenata na četiri akreditovana studijska programa. Ovaj predlog upućen od Vijeća Ekonomskog fakulteta usvojen je na sjednici Upravnog odbora UCG, a nakon odluke Vlade biće raspisan i konkurs na nivou Univerziteta.&nbsp;
Prema predlogu, raspodjela upisnih mjesta po studijskim programima je sljedeća: Ekonomija – 180 mjesta, Biznis i ekonomija (studije na engleskom jeziku – MONTEB) – 80 mjesta, Primijenjene osnovne studije Menadžment, Podgorica – 90 mjesta, Primijenjene osnovne studije Menadžment, Bijelo Polje – 40 mjesta
Studijski programi Ekonomskog fakulteta kombinuju teorijska znanja i praktične vještine koje se razvijaju kroz obaveznu stručnu praksu, rad u centrima za razvoj karijere i međunarodnu mobilnost. Poseban kvalitet predstavlja program na engleskom jeziku – MONTEB – koji pruža odličnu osnovu za međunarodnu karijeru i akademsku mobilnost kroz Erasmus+ i druge partnerske programe.
Upis na Ekonomski fakultet realizuje se bez polaganja prijemnog ispita, u skladu sa Pravilnikom o uslovima, kriterijumima i postupku upisa na osnovne studije Univerziteta Crne Gore. Pravo konkurisanja imaju kandidati koji su završili gimnaziju ili neku od srednjih stručnih škola.
Ekonomski fakultet Univerziteta Crne Gore, osnovan 1960. godine, predstavlja jednu od najznačajnijih obrazovnih i naučnoistraživačkih ustanova u zemlji. Fakultet je posvećen obrazovanju visokostručnih kadrova u oblasti ekonomije i menadžmenta, prilagođavajući svoje programe savremenim zahtjevima tržišta rada.
Više informacija o studijskim programima, kao i o procedurama upisa, dostupno je na zvaničnoj internet stranici Fakulteta <a href="http://www.ucg.ac.me/ef">www.ucg.ac.me/ef</a>. Dodatne prilike za neposrednu komunikaciju sa rukovodstvom i nastavnicima studentima su pružene kroz Dekanski sat, koji se organizuje jednom po semestru.

Na Ekonomskom fakultetu UCG predloženo 390 novih mjesta za upis u prvu godinu studija

Skup na Ekonomskom fakultetu, na kojem se juče diskutovalo o analizi cijena i poslovanja trgovinskih preduzeća u Crnoj Gori, još jednom je potvdio da crnogorska privreda, odnosno trgovinski lanci nijesu generator inflacije - ističu iz Privredne komore Crne Gore.
Podsjećaju da je ovu analizu za Privrednu komoru uradio tim profesora Ekonomskog fakulteta.
- Ponavljamo, nepodijeljeni zaključak predstavnika Vlade i akademske zajednice tokom jučerašnjeg sastanka najbolja je potvrda našeg stava da je bojkot privrede besmislen i da su uzroci inflacije na drugoj strani - naveli su iz PKCG.
U vezi ovog aktuelnog izazova crnogorska privreda je, kako dodaju, prošle sedmice uputila poziv premijeru Milojku Spajiću za hitan sastanak, kako bi se što prije preduzele mjere za sanaciju loših trendova u poslovnom ambijentu, te stvaranju pretpostavki za očuvanje i razvoj privrede.
- Mi se nadamo, a privrednici očekuju da će se sastanak dogoditi ubrzo, imajući u vidu da se danas još jednom potvrdilo da trgovina nije generator inflacije, već da je njene uzroke potrebno dodatno analizirati. Napominjemo, neopravdanim bojkotom i targetiranjem trgovinskih lanaca nanosi se šteta ne samo njima, nego i svima u lancu: proizvođačima, prvenstveno domaćim, distributerima, uvoznicima, zaposlenima, a u krajnjem i državi - zaključili su iz PKCG.

PKCG: Privrednici nijesu krivi za inflaciju

Premijer Milojko Spajić trebalo je javno da se izvini. Sa akademskom zajednicom možete da budete saglasni ili ne, možete da iznesete argumente, ali ne da komunicirate tako što ćete analizu profesora Ekonomskog fakulteta (o inflaciji i uticaju trgovinskih lanaca na rast cijena) da nazovete sramnom - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" Televizije E, izvršni direktor Fidelity consultinga, Miloš Vuković.
<h2>Komunikacija sa akademskom zajednicom</h2>
Panel diskusija na Ekonomskom fakultetu “Makroekonomski ambijent u Crnoj Gori 2021/ 2013” organizovana da bi se razjasnile premijerove nedoumice u vezi sa analizom univerzitetskih profesora o inflaciji i uticaju trgovinskih lanaca na rast cijena, pokazala je više kontradiktornosti čovjeka koji vodi Vladu. Na to je premijeru prvi skrenuo pažnju dekan Ekonomskog fakulteta Mijat Jocović, a u kontradiktornosti se uvjerili oni koji su panel diskusiju pratili. Među njima je bio izvršni direktor Fidelity consultinga, Miloš Vuković.
- Prije desetak dana premijer je analizu Ekonomskog fakulteta nazvao sramnom. Na panel diskusiji je rekao da se slaže sa zaključcima iz analiza, a osporio je ono što u analizi, zapravo, i ne piše. Bili smo začuđeni. Na jednoj strani smo imali smo elaboraciju profesorice Maje Baćović, koja je dala ubjedljive argumente da određene stvari iz programa Evropa sad 1 podstiču inflaciju u određenom obimu, i ona nije presudna. Sa druge strane, imali smo neozbiljno izlaganje premijera, koji je non-stop profesorima uskakao u riječ. To je izgledalo kao da su ljudi iz Vlade u kafani i prekidaju profesore dok iznose argumente - opisuje Vuković.
Smatra da je panel diskusija pokazala da su argumenti bili apsolutno na strani profesora Ekonomskog fakulteta koji su radili analizu, koja se Spajiću nije dopala.
- Moram da kažem da sam malo razočaran, jer je premijer trebalo javno da se izvini. Sa akademskom zajednicom možete da budete saglasni ili ne, možete da iznesete argumente, ali ne da komunicirate tako što ćete analizu profesora Ekonomskog fakulteta da nazovete sramnom - rekao je Vuković.
<h2>Inflacija, uzroci, analize...</h2>
Očigledno nezadovoljstvo građana zbog visokih cijena u trgovinama Vlada i trgovci moraju rješavati za istim stolom. Treba, kaže, Vuković sagleadti uzroke, napraviti analize i vidjeti do koje granice se cijene mogu spustiti. Podjeća da su brojne međunarodne institucije u izvještajima za Crnu Goru ukazivale na faktore koji dovode do rasta inflacije.
- Međunarodni monetarni fond je u izvještaju za Crnu Goru, za maj 2024. godine, naveo da bi politike smanjenja doprinosa za fond PIO dovele do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije, a povećanje plata do veće inflacije. Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj je u izvještaju za Crnu Goru za 2024. navela da veće plate i penzije doprinose brzorastućoj inflaciji. Evropska komisija je u izvještaju za 2023. navela da dok globalne cijene roba i usluga imaju značajan uticaj, veće plate i penzije doprinose brzorastućoj inflaciji. Hrvatska narodna banka, takođe, navodi da je u njihovom slučaju povećanje penzija i plata u javnom i privatnom sektoru dovelo do povećanja inflacije. Centralna banka Crne Gore u dijagnostičkoj analizi inflacije za 2023. navodi: “...možemo zaključiti da je efekat ove programske reforme (misli se na Evropu sad 1) na inflaciju prisutan, ali ograničen”. Renomirane svjetske, evropske i domaće institucije jasno demantuju premijera. Niko nije rekao da je povećanje plata i penzija presudno uticalo na inflaciju, nego su njene komponente. Ono što se kod nas desilo je klasična inflacija tražnje - objašnjava Vuković.
<h2>Budžet i udar na najranjivije</h2>
Vlada je dva puta, u dva dana, mijenjala plan budžeta. Prvo je prikazan realan godišnji deficit od 278 miliona, a potom prepravljen u 391 milion eura.
- Mislim da će deficit biti blizu te sume od 391 milion. Zašto? Zato što u ovu sumu od 278 miliona eura deficita nije ušlo 80 miliona, koje će nedostajati Fondu za zdravstveno osiguranje, što je rekao i sam direktor te institucije. To će morati da se uradi narednim rebalansom budžeta. Zatim, obaveze za Fond PIO su potcijenjene za iznos od 15 do 20 miliona. U planu budžeta se jasno vidi da neke stvari nisu dobro složene - kaže Vuković.
No, napominje Vuković, posebno zabrinjava plan Vlade u odnosu na najranjivije kategorije društva.
- Vlada je krenula da smanjuje budžete najranjivijim kategorijama društva. Izmjenama i dopunama Zakona o profeiosnalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom, budžet za taj fond je sa 35 miliona i 900 hiljada eura, koliko je bio prošle godine, smanjen na 24 miliona i 927 hiljada. Dakle, za više od 10 miliona eura su smanjili izdatke za najranjivije kategorije društva, osobe sa invaliditetom, koje ionako teško nalaze poslove. Ograničiti ih, kao i poslodavce da zapošljavaju ljude sa invaliditetom, predstavlja ozbiljan alarm da sa budžetom i javnim finansijama nešto nije u redu, kad su krenuli od najranjivijih da smanjuju troškove - poručio je Vuković.
Objašnjava da najveći dio novca za koji se Crna Gora zadužuje ide za refinansiranje, a otežavajuća okolnost je što su i kamate skuplje.
- 2019. godine zaduženje je bilo 3,5 odsto. Sada ćemo se zadužiti po kamatnoj stopi između 4,5 i 5,5 odsto. To nije dobar signal, jer će nam izdaci za kamate biti mnogo veći. To je trend koje se očekuje u narednom periodu. Crna Gora se ove godine mora zadužiti za nekih 900 miliona eura. Podsjetiću da je Fiskalnom reformom predviđeno da rupa u fondu PIO bude 400 miliona eura. Ta rupa se vrlo teško može nadoknaditi. U narednom periodu očekujem stvaranje novih nameta, kako građanima, tako i privredi - upozorava izvršni direktor Fidelity consultinga.
Biće, kaže, izazvono nositi se i sa geopolitičkim dešavanjima.
- Očekuje se povećanje izdvajanja za odbranu. Crna Gora je na dva odsto BDP-a, a traži se 3,5 do 5 odsto izdvajanje za odbranu, ako želimo da ostanemo dio NATO-a, odnosno, između 100 i 200 miliona eura. To je novac koji nigdje nije planiran. Mislim da će biti posebno interesantno kako će Vlada naći novac za te namjene. Predviđam povećanje nameta privredi i građanima - zaključio je Vuković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dqqm_wPyGdtQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vuković: Zabrinjava plan Vlade da smanji budžet najranjivijim kategorijama, Spajić trebalo javno da se izvini

Postoji dosta stvari koje ne sporimo u analizi Ekonomskog fakulteta, ali i stvari koje nisu činjenično tačne. To su kompleksne stvari i nije ih lako analizirati - rekao je premijer Milojko Spajić na stručnoj raspravi na temu faktora koji utiču na cijene u našoj državi na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore.
Podsjećamo, Ekonomski fakultet nedavno je objavio analizu po kojoj je glavni razlog rasta cijena prehrambenih proizvoda od 2021. do 2023. godine povećanje proizvođačkih i uvoznih cijena, ali i rast bruto zarada kod velikih trgovaca, što su mogli nadoknaditi jedino povećanjem marži.
Spajić je ocijenio, nakon objave ovog istraživanja, da je analiza Ekonomskog fakulteta sramotna, a on i njegov šef Kabineta Branko Krvavac pozvali su Ekonomski fakultet da organizuje raspravu o cijenama i poslovanju trgovinskih preduzeća.
Redovna profesorica na Ekonomskom fakultetu dr Maja Baćović kazala je danas da se analiza "Makroekonomski ambijent u Crnoj Gori 2021-2023" odnosi prije svega na sektor prehrambenih proizvoda i pića.
Cilj studije je, prema njenim riječima, bio da pruži objektivnu sliku o uticaju poslovne poliitke privrednih subjekata i sektora trgovine na rast roba cijena široke potrošnje, ali i da sprovede finansijske analize poslovanja trgovinskih lanaca i analizira uticaj promjene trgovinskih marži.
- Odnosno ograničavanja cijena prehrambenih proizvoda u trgovinskim lancima, i uticaj svega toga na sve ostale ekonomske prilike u Crnoj Gori - kazala je Baćović.
Istakla je da studija rađena od marta do maja 2024. godine. Baćović naglašava da do rasta cijena dolazi onda kada zarade rastu brže od produktivnosti rada.
Uvođenje marži na određeni broj prehrambenih proizvoda, kako dodaje, ima negativan efekat na određeni broj trgovinskih preduzeća.&nbsp;
Baćović je, pored ostalog, kazala da sektor trgovine stvara 14 odsto našeg BDP-a i zapošljava 37 odsto radnika u privatnom sektoru.
- Znači oko 50.000 radnika radi u sektoru trgovine. Čak i mala promjena u sektoru trgovine brutalno se odražava na BDP Crne Gore i na poreske prihode i na zaposlenost u Crnoj Gori - navela je Baćović.&nbsp;
Spajić je konstatovao da je analiza pokazala da je ulazna inflacija oko 29 odsto, kao i da je inflacija hrane bila 30-31 odsto.
- Samo zdravrazumski da uporedim. Ako je ulazna inflacija 29 odsto, a inflacija kupovna 31 odsto, zar nije logično tvrditi da je praktično kumulativna inflacija, bez ekonometrike, duboke matematike, da su inputi najveći dio inflacije i suštinski jedini - upitao je Spajić.&nbsp;
Baćović je odgovorila da se konačna cijena formira na osnovu nabavne cijene, a dodaju se troškovi poslovanja (radna snaga, električna energija), porezi na proizvodnju i profit.
- Cifre od 31 i 29 odsto su kumulativne od 2021. do 2023. U 2022. godini je bilo 24 odsto, od čega je najveći uticaj uticaj rasta cijena uvoznih proizvoda - rekla je Baćović.
Spajić je rekao da marža trgovinskih lanaca 2022. nije doprinijela inflaciji.
Baćović je konstatovala da je premijer saglasan sa analizom, odnosno da je dobra.
Spajić je potvrdio i rekao da u studiji nije dobro što su uzeti netačni podaci za bruto zarade od prije Evropa sad 1, kao i da rast bruto zarada nije realan, već formalizacija crne i sive ekonomije.
Krvavac je rekao da mnoge zemlji u okruženju i Evropi nisu imale programe Evropa sad 1 i 2, ali da su imali rast kumulativne inflacije.
Krvavac je ocijenio da ima dobrih podataka u analizi ali da ne smatra da je korektna zbog polaznih tačaka.
Dekan Ekonomskog fakulteta profesor dr Mijat Jocović kazao je da sa Spajićem više voli govoriti kao s ekonomistom.
- Od kad ste nam rekli da je analiza sramotna razmišljao sam o Ivu Andriću i pitao se je li bolje ćutati - rekao je Jocović i pitao se kakvi bi bili profesori da ne rade ovakvu analizu, da nemaju stav, te kakvo bi društvo bili ako profesori smatraju da nisu komptentni.
Kao profesori nisu imali dilemu da li treba da rade studije, ali je mnogo važnije pitanje karaktera ovog istraživanja.
- Ova studija otvara suštinsko pitanje a to je pitanje karaktera ekonomskih institucija koje otvaramo u Crnoj Gori. Odgovor na to pitanje treba da daju kreatori politika - ističe Jocović.
Tržište, konkurencija, svojina su, kako nabraja, najvažnije enomske institucije i one, kako dodaje, moraju da bude otvorene.
- Ako imamo tržište na kom ima monopola i zloupotreba, naš zadatak je na to da ukažemo, a vaše da stvorite otvorene ekonomske institucije - naveo je Jocović.
Suština su, prema njegovim riječima, monopoli i treba da se utvrdi da li postoje, da li neko zloupotrebljava tržište, da li su profiti nesrazmjerni ulaganjima.
- Interes je privrede da nađu i otklone sumnju da postoje monopoli, a njih utvrđuju institucije, a ne profesori Ekonomskog fakulteta - kategoričan je Jocović.
Ne mogu se naći zloupotrebe, kako dodaje, iz marži i bilansi.
- Ne traži američki regulator bilanse Majkrosofta, nego nedozvoljene tržišne poruke. To je poruka ove studija i treba da bude poruka ovog skupa. To je rečeno u ovoj studiji, koja je dobronamjerna i otvorena. Želimo društvo otvorenih institucija, želimo li ovakav Univerzitet Crne Gore, ovakav Ekonomski fakultet gdje se ne bojimo da iskažemo svoje mišljenje - kazao je Jocović.
Cilj ove rasprave je, kako dodaje, progres društva.
- Ne možete sa zatvorenim fakultetom stvoriti otvorene ekonomske institucije, jer pravite zatvorene ljude - ocijenio je Jocović.
Spajić je rekao da kritikuje Zavod za statistiku Monstata u dijelu zarada prije 2021, odnosno da je kritika na račun analizu na empirijskom nivou, a ne na teorijskom.

Jasmina Beharovic

Spajić: Postoji dosta stvari u analizi koje ne sporimo, ali i stvari koje nisu činjenično tačne; Jocović: Suština da se utvrdi postoje li monopoli, njih treba institucije da otkriju

Predsjednik Vlade Milojko Spajić saopštio je da je iz njegovog Kabineta upućen poziv Ekonomskom fakultetu Crne Gore za organizaciju stručne javne rasprave povodom studije u kojoj je, između ostalog, ocijenjeno da je inflacija u Crnoj Gori izazvana i povećanjem neto zarada - tj. programom Evropa sad 1.
- U cilju stručne i sveobuhvatne razmjene stavova, a u vezi sa studijom pod nazivom „Analiza cijena i poslovanja trgovinskih preduzeća u Crnoj Gori - sektor prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića”, Kabinet predsjednika Vlade predlaže održavanje stručnog skupa posvećenog ovom pitanju. Uvjereni smo da je u aktuelnom trenutku neposredna razmjena argumentacije najbolji način da se iznesu, objasne i preciziraju svi aspekti ove važne teme - stoji u pismu koje je dekanu Ekonomskog fakulteta uputio šef Spajićevog Kabineta Branko Krvavac.
U obraćanju se navodi da bi u slučaju pozitivnog odgovora na stručnoj raspravi sa strane Vlade učestvovao predsjednik Vlade Milojko Spajić sa svojim timom.
Poziv je, kako je naveo Krvavac, upućen na liniji ostvarivanja dijaloga i razmjene argumenata koji su ključni za bolje razumijevanje i odgovoran pristup ovoj temi.
Spajić je prethodno ocijenio da je ova analiza sramna, a sa Fakulteta su mu na to odgovorili da je njegova izjava izraz svojevrsne nemoći institucija kojima rukovodi.

Spajićev Kabinet pozvao na organizaciju stručne rasprave povodom analize Ekonomskog fakulteta

U proljeće 1923. godine, dok se Evropa već navikavala na fašizam, nasilne aneksije i političke progone, sudbina Crne Gore i njenih legitimnih predstavnika preselila se preko Atlantika. Među njima je bio i Jovan S. Plamenac, bivši crnogorski ministar, predsjednik Crnogorske narodne skupstine i premijer Vlade Kraljevine Crne Gore u egzilu (1919-1921), ali i politički vođa crnogorske suverenističke emigracije, borac za Pravo, Čast i Slobodu Crne Gore protiv velikosrpske okupacije i nasilne aneksije izvršene krajem 1918. Protjeran iz Italije po nalogu fašističke vlade Benita Musolinija nakon dogovora sa režimom Kraljevine SHS, Plamenac je utočište potražio u Sjedinjenim Američkim Državama. Njegov dolazak u Ameriku, administrativne prepreke, političke kontroverze i jasne poruke o statusu Crne Gore zabilježio je jedan od najuticajnijih svjetskih listova – The New York Times. U tekstu objavljenom 28. aprila 1923. godine, ovaj prestižni list ne samo da izvještava o proceduri prijema bivšeg crnogorskog premijera na Elis Ajlendu, već svjedoči o tadašnjem međunarodnom poretku, pravnom kontinuitetu crnogorske državnosti i upornom pokušaju da se glas porobljene zemlje ne utiša. U nastavku donosimo integralni prevod tog teksta, kao dragocjeno istorijsko svjedočanstvo koje baca snažno svjetlo na političku sudbinu Crne Gore i njenu borbu za Pravo, Čast i Slobodu. "Primaju bivšeg premijera, ali uz jamčevinu; Nalog Ministarstva rada oslobađa Crnogorca sa Elisa Ajlenda. Po nalogu Ministarstva rada u Vašingtonu, Jovan S. Plamenac, samoproglašeni predsjednik vlade politički nepostojeće monarhije Crne Gore, koji je po dolasku ovamo u subotu bio upućen na Elis Ajlend, juče je primljen u ovu zemlju uz polaganje jamčevine. Kako Plamenac ne govori engleski, njegov slučaj je pred komesarom zastupala gospođica Vera Petrović, mlada kćerka dr Vladimira Petrovića, čije posjetnice ga predstavljaju kao izvanrednog i opunomoćenog ministra Crne Gore. Ona je komesaru Todu saopštila da je Plamenac dvije godine bio zarobljenik Austrijanaca i da je došao ovamo isključivo u ličnoj misiji, koja će trajati svega nekoliko mjeseci. Plamenac je putovao sa diplomatskim pasošem koji je izdala crnogorska Vlada 1920. godine, a koji je 2. aprila ove godine ovjeren u Američkom konzulatu u Rimu, uz sljedeću napomenu: „Gore navedena viza odobrava se u skladu sa uputstvima primljenim od Američke ambasade u Rimu, datiranim 2. aprila. Ambasada je ovlašćenje za izdavanje ove vize dobila od Stejt departmenta pod datumom 1. aprila.“  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110080152_8befca2545ec9bc9422ed56d718cfd5d03a888fd41b7bc068642146c81e7f47d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260110080152_8befca2545ec9bc9422ed56d718cfd5d03a888fd41b7bc068642146c81e7f47d" data-rendition-name="original" width="672" height="645" loading="lazy" alt="NY"> </figure>  Istaknuto je da Imigraciona služba po ovlašćenjima ima prvenstvo nad konzularnom službom. Putnik može biti potvrđen od strane diplomatskog kora, a ipak biti neprihvatljiv zbog mentalnih ili fizičkih razloga, ili zbog popunjene kvote zemlje iz koje dolazi. U slučaju Plamenca, službenici na Elis Ajlendu nijesu bili sigurni kakvu proceduru treba primijeniti zbog političkih komplikacija koje proizlaze iz ujedinjenja Crne Gore sa Jugoslavijom, čija je kvota već popunjena. Komesar Tod je zato pitanje uputio Vašingtonu. Takođe su primljena uputstva da se dopusti ulazak i Mihailu Tomiću i Aleksandru Đokiću, pomoćnicima Plamenca. <h2>Teškoće tokom intervjua</h2> Grupa je otišla u hotel „Netherland“, gdje je bio zakazan intervju sa Plamencem, kome su se njegovi sunarodnici uvijek obraćali sa „Vaša ekselencijo“. Intervju je bio praćen jezičkim poteškoćama, koje su prevazilažene prenošenjem pitanja Plamencu preko engleskog, francuskog, italijanskog i, konačno, srpskog jezika. Da li je tokom tog procesa prevođenja i ponovnog prevođenja snaga Plamenčevih izjava bila oslabljena, sagovornik vjerovatno nikada neće saznati, ali mu se činilo da su mnogi dugi Plamenčevi odgovori zahtijevali svega pola tuceta engleskih riječi da bi se prenijela njihova suština. Svedena na jednu izjavu, Plamenčeva poruka američkom narodu glasila je ovako: „Povodom mog dolaska u Sjedinjene Američke Države, mnogi listovi su objavili netačne izvještaje o crnogorskom pitanju, o meni lično i o svrsi moje posjete - bez sumnje u dobroj namjeri, ali nedovoljno obaviješteni. Tako je pogrešno navedeno da sam došao da u Njujorku osnujem crnogorsku vladu; takođe da sam bio pukovnik u crnogorskoj vojsci i da sam tokom rata bio diplomatski predstavnik Crne Gore u Carigradu“. „Umjesto toga, moja karijera je bila isključivo politička i parlamentarna: bio sam poslanik u Crnoj Gori, državni savjetnik, član vlade i predsjednik vlade. Najzad, 1918. predvodio sam ustanak protiv francusko-jugoslovenskih okupacionih trupa, koje su samovoljno i nasilno proglasile aneksiju Crne Gore Jugoslaviji. Ustanak je bio zamišljen, organizovan i vođen od strane mene lično, a obustavljen po mom naređenju nakon apela predsjednika Vilsona, upućenog iz Pariza, da se poštedi prolijevanje krvi, uz obećanje crnogorskom narodu potpune obnove njegovih sloboda i njegove države, na isti način kako je to bilo priznato Belgiji i Srbiji. <h2>Nade u slobodu naroda</h2> „Na Mirovnoj konferenciji u Parizu branio sam stvar svoga naroda. Javnosti je poznato da se crnogorski narod drži u potčinjenosti od strane jugoslovenskih trupa; ipak, suverenitet Crne Gore ovom okupacijom nije pravno poništen. Za mnoge države Crna Gora i dalje postoji kao suverena država de facto i de jure. Što se tiče Sjedinjenih Američkih Država, Crna Gora za njih uvijek postoji de jure, jer ova zemlja nikada nije potpisala nijedan međunarodni ugovor kojim bi priznala ukidanje suvereniteta Crne Gore“. Govoreći o svom pasošu, rekao je da vjeruje da su Sjedinjene Američke Države dozvolile izdavanje vize, vođene simpatijama koje Vlada gaji prema njegovom narodu. Plamenac je izjavio da je razlog njegovog dolaska ovamo sasvim privatne prirode i da će se u ovoj zemlji zadržati samo kratko vrijeme. „Da li vjerujete da će autonomija Crne Gore biti obnovljena?“ „Kao rodoljubivi Crnogorac, čvrsto vjerujem u vaskrsenje svoje zemlje i da će nepravde učinjene mome narodu biti ispravljene.“ Na kraju intervjua, Plamenac je izjavio da su Sjedinjene Američke Države i Crna Gora bile jedine dvije nacije koje su ušle u Svjetski rat sa nesebičnom namjerom, bez ikakve ideje o teritorijalnom dobitku. „Kao što je Srbija, napadnuta od Austrije, pozvala Crnu Goru u pomoć, tako su Saveznici pozvali Sjedinjene Američke Države da pomognu u dobijanju rata“, dodao je, zaključuje se u tekstu Njujork tajmsa.

Kako je Njujork tajms 1923. pisao o protjeranom crnogorskom premijeru Jovanu S. Plamencu: "Vjerujem u vaskrsenje svoje zemlje"

Grenland i Danska odbacili su Trampovu ponudu da kupe ovu poluautonomnu teritoriju.
Predsjednik Donald Tramp kaže da Sjedinjene Američke Države moraju „posjedovati“ Grenland kako bi spriječile Rusiju i Kinu da to učine.
„SAD moraju imati vlasništvo i branite vlasništvo, ne branite zakup. A mi ćemo morati da branimo Grenland“, rekao je Tramp novinarima u petak, odgovarajući na pitanje BBC-ja.
Dodao je da će to uraditi „lakim putem“ ili „teškim putem“. Bijela kuća je nedavno saopštila da administracija razmatra kupovinu poluautonomne teritorije saveznice iz NATO-a, Danske, ali da ne isključuje ni mogućnost njene aneksije silom.
Danska i Grenland poručuju da teritorija nije na prodaju. Danska je saopštila da bi vojna akcija značila kraj transatlantskog odbrambenog saveza.
Iako je najrjeđe naseljena teritorija, lokacija Grenlanda, između Sjeverne Amerike i Arktika, čini ga pogodnim za sisteme ranog upozoravanja u slučaju raketnih napada, kao i za nadzor plovila u tom regionu.
Predsjednik SAD-a je više puta rekao da je Grenland od ključnog značaja za nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Američkih Država, tvrdeći bez ikakvih dokaza da je bio „prekriven ruskim i kineskim brodovima na sve strane“.
SAD već ima više od 100 vojnih lica stalno raspoređenih u svojoj bazi Pitufik, na sjeverozapadnom vrhu Grenlanda – objektu kojim SAD upravlja još od Drugog svjetskog rata.
Na osnovu postojećih sporazuma s Danskom, SAD ima pravo da na Grenland dovede onoliko vojnika koliko želi.
Međutim, obraćajući se novinarima u Vašingtonu, Tramp je rekao da ugovor o zakupu nije dovoljan.
„Države ne mogu sklapati ugovore na devet godina ili čak na 100 godina“, rekao je, dodajući da moraju imati vlasništvo.
"Volim narod Kine. Volim narod Rusije“, rekao je Tramp. „Ali ih ne želim za komšije na Grenlandu — to se neće desiti. I, uzgred, NATO to mora da razumije“, dodao je predsjednik SAD-a.
Saveznici Danske u NATO-u — velike evropske zemlje, kao i Kanada — ove sedmice su stali u njenu odbranu izjavama u kojima su ponovo potvrdili da „samo Danska i Grenland mogu odlučivati o pitanjima koja se tiču njihovih odnosa“.
Ističući da su jednako zainteresovani kao i SAD za bezbjednost Arktika, poručili su da se to mora postići zajedničkim djelovanjem saveznika, uključujući i SAD.
Takođe su pozvali na „poštovanje principa Povelje Ujedinjenih nacija, uključujući suverenitet, teritorijalni integritet i nepovredivost granica“.

Tramp kaže da SAD moraju „posjedovati“ Grenland kako bi spriječili Rusiju i Kinu da ga preuzmu

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore igraće danas sa Maltom na startu Evropskog prvenstva u Beogradu.
Duel A grupe u Beogradskoj areni počeće u 18 sati.
U drugom meču te grupe, u 15 sati i 15 minuta, sastaće se Francuska i Mađarska.
Crnogorski vaterpolisti u ponedjeljak sastaće se Mađarskom (15.15), dok je za srijedu zakazan duel sa Francuskom (18.00).
U drugu fazu takmičenja plasiraće se tri najbolje ekipe, koje će sa tri selekcije iz grupe C (Španija, Izrael, Srbija, Holandija), formirati grupu E.
Dvije prvoplasirane reprezentacije iz novoformirane grupe plasiraće se u polufinale.

Crnogorski vaterpolisti na startu EP protiv Malte

Putevi su kupili drobilično postrojenje i sijačicu za potrebe kamenoloma koji će biti otvoren u Kučima, a u kojem će preduzeće drobiti materijal.
Nabavku mašina, kako je za „Dan" saopštio Radoš Zečević, direktor, preduzeće je platilo 1.142.000 eura.
– Mi ćemo u februaru raditi pristupne puteve, vodu i struju na parceli. Gledaćemo da što prije počnemo da drobimo kamen. Po sadašnjem zakonu imamo pravo da probno iskopamo do 20.000 kubika. To znači da ako analize pokažu da je kamen loš možemo da odustanemo. Mi ćemo vjerovatno iskoristiti tu mogućnost pa očekujemo da ćemo možda već u martu krenuti sa probnom eksploatacijom – rekao je Zečević.
On je naveo da će sa glavnom eksploatacijom kamena početi kada obezbijedie sve papire koji su neophodni za rad kamenoloma. Projekcije su, kako kaže, da to bude početak ljeta.
– Od papira nam treba elaborat o zaštiti životne sredine i to je najvažniji dokument koji moramo imati. Uradili smo elaborat o ekonomskoj isplativosti, trebaće nam vjerovatno i saglasnost o CEDIS-a i Vodovoda. Parcela budućeg kamenoloma je ušla u Prostorno urbanistički plan Podgorice – kaže direktor Puteva.
Zečević kaže da će im za rad kamenoloma biti potrebno 20-ak ljudi.
– Potrebni su nam vozači i rukovaoci mašina. U preduzeću trenutno imamo par rukovaoca mašinama koji su to već radili, tako da ćemo njih preusmjeriti za taj posao. Možda ćemo još nekog zaposliti da radi, ali će u tom slučaju morati proći obuku od dva mjeseca. Potrebni su nam geodeta, rudarski inženjeri, stražari. Nećemo jedino zapošljavati minere nego ćemo angažovati firmu koja će biti zadužena za taj posao jer ne želim da rizikujem oko toga. Za njihovim angažovanjem nema stalne potrebe nego se onin povremeno angažuju, otprilike jednom mjesečno – naveo je Zečević.

Tag: ekonomski-fakultet