On the day when the Council of the Supreme Court extended Aleksandar Mijajlović’s detention for another three months, the Podgorica businessman received confirmation that the administration of the Investigation Prison will do nothing to improve the conditions of his detention in Spuž. According to information from Television E, Mijajlović, since October 3, has been in a detention cell with seven other detainees. Although the Podgorica businessman has a history of cardiovascular disease, the administration of the Investigation Prison did not take this into account, so apart from one-hour daily walks, he spends his detention time in a room where everyone except him are heavy smoker. DETENTION CONDITIONS On Mijajlović’s request, the administration of the Investigation Prison did not react for a long time, until yesterday, when he was finally called in for a discussion with Vladimir Šćepanović, the head of the Investigation Prison. Although Chief Šćepanović, in the presence of his assistant, received Mijajlović for a discussion, it turned out that there was no willingness to change anything regarding the existing detention conditions. The Chief just stated that the only thing he could offer was solitary confinement, without the possibility of watching television?! These are mostly detention conditions that are imposed as a form of punishment for violating prison discipline. This is not the only signal of the poor treatment of the Podgorica businessman. Television E reported that Mijajlović, who has been in the Administration for the Execution of Criminal Sanctions (UIKS) since October 3, has not been allowed telephone contact with his family. Our media was informed by the UIKS administration that permission for monitored calls from a telephone booth is granted by the investigating judge of the High Court, Goran Šćepanović. Although last year, in the case of Mijajlović’s detention, the same judge granted permission for him to contact his family after only seven days, now - despite 88 days having passed since his stay in Spuž - Šćepanović persistently refuses to issue such permission. DOUBLE STANDARDS Aleksandar Mijajlović was arrested in early 2024 on suspicion of being part of an organized criminal group involved in cigarette smuggling, but after more than two months, he was released to defend himself while at liberty on bail of 1.1 million euros. Although in that case the High Court considered that there was no risk of flight or influence on witnesses, now both the High Court and the Supreme Court have assessed that there is a possibility of influencing witnesses and a risk of flight?! There are other approaches: last year, immediately after Mijajlović’s detention, the same judge granted permission for him to contact his family after only seven days. Now - despite 88 days having passed since his stay in Spuž—Šćepanović persistently refuses to issue permission for even a single daily call to his family?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251211101220_3f3b2b4e9a53aa673952141bb10c62ff722b5ca0308709be229929ea077607c1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251211101220_3f3b2b4e9a53aa673952141bb10c62ff722b5ca0308709be229929ea077607c1" data-rendition-name="original" width="400" height="240" loading="lazy" alt="Viši sud u Podgorici"> <figcaption> (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  At the same time, someone clearly made sure that Mijajlović does not receive dignified treatment within UIKS. In addition to the conditions in the detention cell, for more than 60 days, the businessman is waiting for approval to undergo an X-ray of his injured shoulder at the Clinical Center of Montenegro, even though a doctor from UIKS determined that such imaging is necessary. Evidently: the proposal for an emergency examination at the Clinical Center is deliberately ignored. It is difficult to explain what motives, other than political ones, led the judges of the High Court to deny permission for a hospital visit for a shoulder examination. Judging by the treatment so far, it appears that Aleksandar Mijajlović is a kind of political prisoner.

Draško Đuranović

Siniša Adamović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Mijajlović as a political prisoner?!

Velimiru Milačiću, Muju Mujeviću i Žarku Bulatoviću, koji su prije dva dana uhapšeni zbog sumnje na stvaranje kriminalne organizacije i krijumčarenje, određen je pritvor do 30 dana.
To je odluka sudije Gorana Šćepanovića.
Mujeviću i Bulatoviću je pritvor određen zbog opasnosti od bjekstva i ponavljanja krivičnog djela, a Milačiću samo zbog opasnosti od bjekstva.

Ivona Đokić

Milačiću, Mujeviću i Bulatoviću pritvor do 30 dana

Sudija za istrage Višeg suda u Podgorici Goran Šćepanović odbio je prijedlog Specijalnog državnog tužilaštvo DT -a da Milici Mijajlović kćerki biznismena Aleksandra Mijajlovića zabrani da raspolaže stanom jer je nekretnina zakonito stečena – to se navodi u odluci u kojoj je Portal ETV imao uvid. PRAVNA SIGURNOST U obrazloženju je sudija Šćepanović istakao da je Mijajlović stan kupio 2011. godine a ugovor o poklonu sačinjen je u avgustu 2021. godine&nbsp; -Postoji ugovor o kupoprodaji stana i ugovor o poklonu koji potvrđuju datum i način sticanja i poklanjanja nepokretnosti. Ovi dokumenti pružaju dokaz o zakonitom sticanju imovine. Prihvatanje privremne mjere za imovinu stečenu više godina prije navedenog datuma krivičnog djela bi moglo narušiti princip pravne sigurnosti i dovesti u pitanje legitimno stečena imovinska prava – piše u odluci sudije Šćepanovića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405130448_36a869b2be3fe06b570bfde2ef47d7d208cab33bd46a50f5fdd5aba18981bf9b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405130448_36a869b2be3fe06b570bfde2ef47d7d208cab33bd46a50f5fdd5aba18981bf9b" data-rendition-name="original" width="1200" height="905" loading="lazy" alt="ODBAČAJ NEISTINITE PRIJAVE: Odluka suda"> <figcaption>ODBAČAJ NEISTINITE PRIJAVE: Odluka suda</figcaption> </figure>  On je istakao da ne postoji osnovana sumnja da je imovina stečena kriminalnom djelatnošću pa je odbijen prijedlog za određivanja privremene mjere. PIPEROVIĆ: POKUŠAJ ODMAZDE Zastupnik Aleksandra Mijajlovića, advokat Zoran Piperović je, kako se navodi, u odluci sudije za istrage ukazao da se njegov klijent bavi legalnim biznisom sa registrovanim legalim firmama, sa prihodima, plaća porez, dugo je u privatnom biznisu i uredno plaća porez. -Stav državih organa u oblasti pravosuđa kada se jedno takvo lice procesuira, da on u stvari nikada ništa legalno nije stekao, nikada ništa nije legalno zaradio i da mu po „temelju“, treba uzeti. Dakle, neko računa da je došlo vrijeme za odmazdu i sve je to lijepo dok ne dođe na sud. Sud je taj koji je barijera takvih rezona i stavova i zato je sud – neveo je advokat Piperović na ročištu na kojem je razmatra zahtjev SDT. Mijajlović je juče u saopštenju dostavljenom medijima najavio da će tražiti pravdu pred međunarodnim sudovima zbog višemjesečne kampanje Akcije za socijalnu pravdu (ASP) i medijskih netačnih i neutemeljenih navoda kojim su mu narušena reputacija, ugled i ljudska prava. POTRAGA ZA PRAVDOM On je konstatovao da Viši sud u Podgorici nije prihvatio ključne tvrdnje koje je ASP plasirao u javnost, uključujući i tvrdnju o zabrani raspolaganja stanom koji je kupio članu porodice 2011. godine. - Sud je pravilno ocijenio da je ta nepokretnost stečena čak osam godina prije navodnog perioda kriminalnih aktivnosti (2019 – 2021) i da nije dokazano postojanje bilo kakve uzročno - posljedične veze između kupovine tog stana i eventualnih kriminalnih radnji - podvukao je Mijajlović. Mijajlović je decidan da do danas nije podignuta nikakva optužnica protiv njega, te da je postupak u fazi preliminarne istrage. - Međutim, ASP i pojedini mediji - bez elementarnog poznavanja pravnih normi i bez uvida u stvarnu dokumentaciju - pokušavaju da na osnovu selektivnih i paušalnih analiza finansijskih tokova izvuku zaključke koji nemaju uporište u zakonu. Time se u potpunosti zanemaruju moji zakoniti prihodi iz legalnih izvora, uključujući prihode iz firmi „Monte Media“, „Alec Montenegro“ i „Easy Drive“, koji su uredno prijavljeni i poznati nadležnim institucijama – istakao je Mijajlović. &nbsp;

Marija Žižić

Stan koji je Mijajlović poklonio kćerki zakonito je stečen

Bivšem ministru poljoprivrede Petru Ivanoviću određen je pritvor do 30 dana, dok je bivši državni sekretar u tadašnjem Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja Nemanja Katnić pušten da se brani sa slobode. Odluku je donio sudija za istragu Višeg suda Goran Šćepanović nakon saslušanja.&nbsp; Ivanoviću je određen pritvor po pritvorskom osnovu iz člana 175 stav 1 tačka 2 Zakona o krivičnom postupku, odnosno uticaj na svjedoke. Njegov advokat Dragoljub Đukanović najavio je žalbu, - Ivanoviću je određen pritvor zbog opasnosti i bojazni da će uticati na svjedoke, a zbog osnova sumnje da je počinio krivično djelo zloupotreba službenog položaja, koje je on negirao. Na to rješenje će odbrana svako izjaviti žalbu, jer smatramo da ti razlozi apsolutno ne stoje i da nije bilo mjesta određivanju pritvora po ovom pritvorskom osnovu - rekao je Đukanović za TV E. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DOFgiKRXee5Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Šćepanović je Katniću i bivšem ministru poljoprivrede i rurazlnog razvoja Milutinu Simoviću, koji je juče pušten da se brani sa slobode, odredio mjere nadzora. Katniću je određena mjera zabrana kontakt sa određenim osobama koje će biti u ovom postupku, a Simoviću su određene tri mjere nadzora - povremeno javljanje policiji, oduzimanje putne isprave i zabrana kontakta sa određenim osobama. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DDF4bZ-mgkPg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ivanović i Simović uhapšeni su u petak, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj. Simović je juče, nakon saslušanja kod specijalnog tužioca Jovana Vukotića, pušten da se brani sa slobode. Takođe, u akciji Specijalnog policijskog odjeljenja, krivična prijava podnešena je i protiv tadašnje načelnice Službe za finansije, računovodstvo i javne nabavke Ministarstva Vukice Perović. Protiv njih, kao i protiv bivšeg ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja Budimira Mugoše, SDT je podnijelo krivičnu prijavu sumnje da su učinili tri produžena krivična djela zloupotreba službenog položaja i dva krivična djela zloupotreba službenog položaja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241215161240_ef26c045c7b33aa935e2d997b60fdc46a81151c128bc8d7af13071518505b4f6.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241215161240_ef26c045c7b33aa935e2d997b60fdc46a81151c128bc8d7af13071518505b4f6" data-rendition-name="original" width="741" height="683" loading="lazy" alt="Nemanja Katnić"> </figure>  Predmet krivične prijave i postupka je, kako je naveo SDT, dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike – Agrobudžetu za konkretne godine. Time je, kako se sumnja, nevladinim organizacijama pribavljana korist, a Crnoj Gori nanijeta šteta više od 300.000 eura.

Ivanoviću određen pritvor do 30 dana zbog opasnosti da će uticati na svjedoke; Đukanović: Izjavićemo žalbu, razlozi za pritvor ne stoje

Advokat Zoran Piperović podnio je žalbu na rješenje Višeg suda kojom je, po odluci sudije Gorana Šćepanovića, blokirana imovina kompanije Bemax.
Riječ je o jednom od dva stana za koje je još u julu Specijalno državno tužilaštvo tražilo određivanje privremene mjere obezbjeđenja, tvrdeći da su ,,vanknjižni vlasnici” nekedašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i podgorički biznismen Aleksandar Mijajlović.
Piperović kaže da je podnio žalbu na rješenje sudije Šćepanovića kojom blokira imovinu i, kako kaže, ničim izazvan na predlog tužioca, pripisuje Lazoviću stan koji je u vlasništvu Bemaxa.
Ranije je advokat Piperović, pravi zastupnik Zorana Lazovića, podnio krivičnu prijavu protiv NN lica iz budvanskog katastra Budva, napominjući da termin ,,vanknjižni vlasnik” ne poznaje domaće ili međunarodno pravo.&nbsp;
Za stan u Budvi, koji je Viši sud privremeno blokirao, Specijalno tužilaštvo i dalje cijeni da pripada Zoranu Lazoviću, iako svi papiri nedvosmisleno pokazuju da je riječ o imovini kompanije Bemaks koja se redovno rentira u Budvi.&nbsp;
- Jasno je da i sam tužilac zna da se na ovakav način ne može uzeti ničija svojina, a posebno ne Bemaxova koja je stečena na osnovu pravnog posla još 2017. godine i ne može se ta svojina upisati 2024. godine na Zorana Lazovića - kazao je Piperović za TVE.
On je konstatovao da se svojina stiče nasljeđem, kupoprodajom, poklonom ili odlukom državnog organa.
- Tužilac zna da će sud prihvatiti predlog. Kako to radi sudija Šćepanović to je tek posebna priča, do sada u sudskoj praksi potpuno nepoznata. Kao sudija za istragu on ne traži dokaze o svojini, već osnovanu sumnju za Zorana Lazovića - istakao je Piperović.
A gdje je u toj priči Bemaks, Piperović kaže da nikoga nije briga.&nbsp;
- Zato je ovo bruka na koju sudija Šćepanović pristaje iz njemu znanih razloga. Kojom kriminalnom aktivnošću je Zoran Lazović zaradio pare za stan? U predmetu protiv nejga nema ni kokaina, ni cigara, ima šljiva i jabuka. I glavno, kojim pravnim poslom je Bemax izgubio svojinu, da li je stan prodao Zoranu Lazoviću, da li ga je poklonio, da li ga je Zoran Lazović kupio i da li je Zoran Lazović ispod žita, na neviđeno, tajno nešto da Bemaxu da mu oni ustupe stan? Šta je ovdje dokaz? Ovdje treba čovjek da zanijemi, ali ne može jer je đavo odavno odnio šalu - poručio je Piperović.

Portal ETV

Šćepanović ne traži dokaze o svojini stana u Budvi nego osnovanu sumnju za Zorana Lazovića

Viši sud u Podgorici blokirao je imovinu bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića - potvrdila je za Portal ETV samostalna savjetnica za odnose sa javnošću Višeg suda u Podgorici Marija Raković.
- Sudija za istragu Višeg suda u Podgorici Goran Šćepanović donio je privremenu mjeru kojom je blokirana imovina Milivoja Katnića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca - navela je Raković.
Katnić je, uz nekadašnjeg pomoćnika direktora policije za borbu protiv kriminala Zorana Lazovića, uhapšen 14. aprila po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog navodnog stvaranja kriminalne organizacije i zloupotrebe službenog položaja.
Milivoje Katnić je bio glavni specijalni tužilac od 2015. godine, a na tu funkciju je došao sa mjesta sudije Apelacionog suda. Razriješen je početkom 2022, godinu i po nakon što je promijenjena vlast u Crnoj Gori, a Demokratska partija socijalista (DPS) prešla u opoziciju.
Katnić je ponovio u intervjuu koji je objavljen danas da je njegovo hapšenje klasični politički progron.
- Ako imamo u vidu brutalnu medijsko-političku hajku koja se vodi protiv mene i traje još od 2015. godine, u kojoj je objavljeno na više hiljada negativnih tekstova, tv priloga i drugih uradaka, te stalnih javnih zahtjeva političara poput Mandića, Kneževića, Abazovića, Milačića, Medojevića i onih da se moram smijeniti protivno stavovima Venecijanske komisije, i uhapsiti, što se i desilo, kao i kada SDT pokušava da mi podmetne najgnusnija djela da sam kriminalac i ratni zločinac, više je nego jasno da je riječ o klasičnom političkom progonu i procesu - rekao je <a href="https://etv.me/politika/o-mom-hapsenju-i-golgoti-odlucila-je-politika-a-ne-pravda">on u intervjuu za nevladinu organizaciju Dokument, na čijem je čelu novinar Šeki Radončić.</a>

Jasmina Beharovic

Viši sud u Podgorici blokirao Katnićevu imovinu

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Krvavi protesti u Iranu, broj žrtava premašio stotinu, Tramp kaže da su SAD spremne da pomognu

Tržište nekretnina u Evropskoj uniji (EU) zabilježilo je značajan rast u trećem kvartalu prošle godine, pri čemu su cijene stanova skočile 5,5 odsto, dok su stanarine porasle 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima Eurostata, trend poskupljenja nastavljen je i na kvartalnom nivou, pa su nekretnine u odnosu na drugo tromesečje skuplje 1,6 odsto, a stanarine 0,9 odsto, prenosi Capital.ba.
U periodu od 2015. do kraja prošle godine, cijene stanova u EU su u prosjeku porasle 63,6 odsto, dok je zakup poskupio 21,1 odsto.
Dok su stanarine tokom protekle decenije rasle stabilno i bez većih potresa, cijene stanova su oscilirale, pošto su se smjenjivali periodi stagnacije sa fazama ekstremno brzog rasta.
Kada se posmatraju pojedinačne države članice, Mađarska se izdvaja kao apsolutni rekorder po poskupljenju, pošto su cijene stanova u toj zemlji od 2015. porasle čak 275 odsto.
Pored Mađarske, cijene su se više nego udvostručile u još 11 zemalja, a na vrhu liste nalaze se Portugalija, Litvanija i Bugarska, gdje je zabilježen porast veći od 150 odsto.
Izuzetak na mapi Evrope predstavlja Finska, koja je jedina zemlja u kojoj su cijene nekretnina danas niže nego prije deset godina, odnosno blago su pale za dva odsto.
U pomenutom periodu je rast stanarina zabilježen u svim članicama EU, a situacija je takođe najteža u Mađarskoj, gdje su kirije više nego udvostručene, odnosno skočile su za 107 odsto.
Visok rast troškova stanovanja zabilježen je i u Litvaniji, Sloveniji, Poljskoj i Irskoj, gdje su stanari suočeni sa poskupljenjima od preko 70 odsto, navodi se na veb stranici Eurostata.

Tag: goran-scepanovic