<p>Havajska ostrva u Pacifiku pogodilo je jako nevrijeme praćeno kišom i pljuskovima. Zbog jakih olujnih vjetrova temperature su na ovim tropskim ostrvima pale na 18 stepeni Celzijusovih. Zbog vjetrova i talasi na okenu su izuzetno visoki, prenosi RTS.</p>
<p>Ostrva na kojima je klima tropska, a godišnje temperature u prosjeku od 26 do 32 stepena Celzijusovih, snijeg je iznenađenje. Zabiljele su se i vulkanske kupe na ostrvu.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Falee_maui_photography%2F%3Futm_source%3Dig_embed&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Meteorološke službe prate vremenske prilike sa povremenim upozorenjima na zimske oluje.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDTL6xHIjk3H%2F%3Futm_source%3Dig_embed&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na najvećem Havajskom ostrvu snijeg je vejao kao na planinama. Sniježna granica spustila se ispod 2.500 metara nadmorske visine.</p>
<p>Mauna Kei, uspavani vulkan na Havajskom Velikom ostrvu, je najviša tačka na Havajima.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Faccuweather%2F%3Futm_source%3Dig_embed&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Naučni rezervat, kojim upravlja Univerzitet na Havajima,  ima neke od najmoćnijih teleskopa na svijetu, pomoću kojih se prati klimatska situacija, kao i sniježne padavine koje su prekrile vulkan.</p>
<p>I  Mauna Loa, najveći aktivni vulkan na svijetu, takođe je prekriven sniježnim pokrivačem.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Faccuweather%2Fstatus%2F2008910493415542903%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2008910493415542903%7Ctwgr%5E596386032ce7425c192b4e42e33cfbbdb38e50a1%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Havaji su arhipelag u centralnom dijelu Pacifika, jugozapadno od kontinentalnog dijela SAD, jugoistočno od Japana i sjeveroistočno od Australije.</p>
<p>Prirodne ljepote, topla tropska klima, bistro more i talasi, i aktivni vulkani čine Havaje popularnim odredištem za turiste, surfere, biologe i vulkanologe.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

(FOTO i VIDEO) Pao snijeg na Havajima

<p>Na havajskom vulkanu Kilauea zabilježeno je izbacivanje lave i povećana aktivnost, što, prema podacima Američkog geološkog zavoda (USGS), ukazuje na početak nove eruptivne faze.</p>
<p>- Nastavljeno nadimanje tla, svjetlucanje i prskanje lave iz otvora, kao i podrhtavanje, ukazuju na to da je vjerovatna još jedna epizoda izbacivanja lave. Pojava prskanja na sjevernom otvoru sinoć pokazuje da se magma podigla visoko u otvoru - navodi se u saopštenju USGS-a.</p>
<p>Smješten u zatvorenom dijelu Nacionalnog parka, Kilauea je jedan od najaktivnijih vulkana na svijetu i povremeno eruptira od 23. decembra 2024. godine, prema podacima Geološkog zavoda Sjedinjenih Država (USGS).</p>
<p>Snimci snimljeni 22. novembra sa planine Kilauea prikazuju lavu koja teče niz vulkan dok u vazduh izbacuje pepeo i dim.</p>
<p>Prognoze USGS-a ukazuju na to da će se 37. epizoda erupcije vjerovatno dogoditi do 26. novembra.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ftrtworld%2Fstatus%2F1992833915648958931%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1992833915648958931%7Ctwgr%5Ec896866d671e55ff93a77d91b7c723930db5025b%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Eruptirao vulkan na Havajima

<p>Eruptirao je Kilauea, jedan od najaktivnijih vulkana na svijetu, koji se nalazi na Havajima.</p>
<p>Erupcija je počela u ponedjeljak u 2:20 sati po lokalnom vremenu, a vulkanska aktivnost se nastavila tokom dana.</p>
<p>Istaknuto je da su fontane lave dostizale 80 metara.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FUSGSVolcanoes%2Fstatus%2F1871207801449812225%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1871207801449812225%7Ctwgr%5E503b237368125b6b89c4b99f4de527327468dfc9%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Navodi se da nije bilo neposredne prijetnje ljudskim životima ili infrastrukturi, ali su stope emisije vulkanskih gasova bile vrlo visoke.</p>
<p>Zvaničnici su saopštili da je zatvoreno područje nacionalnog parka.</p>
<p>Vulkanski smog koji sadrži sumpor-dioksid mogao bi da predstavlja prijetnju onima koji imaju respiratorne probleme.</p>
<p>Područje Kilauea gdje se dogodila erupcija zatvoreno je za javnost od 2007. godine.</p>

VIDEO: Eruptirao vulkan na Havajima, fontane lave dostizale 80 metara

<p>Na havajskom ostrvu Maui istoimene plemenske zajednice koja živi od poljoprivrede i ribolova je dom privremene deponije za skladištenje otpada od smrtonosnog šumskog požara koji je tokom ljeta 2023. razorio obližnji istorijski grad Lahainu, uništivši hiljade zgrada i ubivši 102 osobe.</p>
<p>Količina otpada može da pokrije pet fudbalskih terena pet spratova uvis, a oko tog grada je zemljište zagađeno olovom i arsenom.</p>
<p>Spor oko toga da li je ta lokacija zaista privremena i gdje bi to konačno moglo da završi, izazvali su žestoku sudsku borbu sa desetinama miliona dolara u igri, ne računajući neprocjenjiv ekosistem bogat koralima, ražama „mantama“ i drugim živim svijetom u moru.</p>
<p>Stanovnici se prije svega pitaju zašto bi se to istovarivalo na mjesto koje je čisto.</p>
<p>Rukovanje ostacima poslije velikih požara uvijek je logistički izazov. Pošto je požar 2018. ubio 85 ljudi i spalio veći dio grada Paradajza u Kaliforniji, bilo je potrebno više od 300.000 tura kamiona za transport otpada na tri deponije, rekao je zamjenik komandanta te operacije &nbsp;Kol Glenrajt, koja trajala godinu.</p>
<p>Na Mauiju je potrebno mnogo više vremena, imajući u vidu zabrinutost za životnu sredinu, a vremena još treba da se raščiste uništene parcele, kulturna mjesta domorodaca Havaja i da se riješe prepirke oko vlasništva nad potencijalnim stalnim mjestom za otpad.</p>
<p>Privremena deponija u Olovaluu je bivši kamenolom na zemljištu u državnom vlasništvu i blizu Lahaine, što ju je učinilo pogodnim izborom za brzo skladištenje otpada da bi moglo da počne obnavljanje grada.</p>
<p>Zvaničnici vjeruju da će sušna klima u toj oblasti smanjiti rizik od širenja zagađenja i kažu da su preduzeli mnoge mjere predostrožnosti, uključujući korišćenje debele podloge i usmjeravanja atmosferskih voda.</p>
<p>Zvaničnici su analizirali uzorke tla, podzemnih i površinskih voda i nisu našli tragove zagađenja, po kvartalnom izvještaju objavljenom u julu.</p>
<p>Ali, to mjesto je uzbrdo, iznad samog koralnog grebena, a neki mještani strahuju od ekološke katastrofe ako zagađenje dospije u more.</p>
<p>Postojanje te deponije makar i bila privremena ugrožava svetinje i oltare na Havajima i skrnavi drevne havajske grobnice, po tužbi koju su podnijele dvije osobe koje ne žele ruševine u Olovaluu. Jedan od tužilaca je Manoa Ka’io Martin, čiji su preci sahranjeni u blizini. Drugi je poljoprivrednik Edi Garsija koji brine da se ne zagadi hrana – taro, banane, ananas i zvezdano voće.</p>
<p>Usred zahtjeva da se uklone ostaci iz Olovalua, okrug Maui nastoji da zauzme bivši kamenolom u privatnom vlasništvu u blizini Centralne deponije Maui s druge strane ostrva da bi se koristio kao trajna deponija.</p>
<p>To je izazvalo još jednu pravnu bitku jer kompanija koja je vlasnik zemljišta, Komar Maui Properties, ne želi da ga se odrekne.</p>
<p>Federalna agencija SAD za upravljanje vanrednim situacijama, da bi riješila taj problem, kaže da će vlasnicima deponije po težini platiti naknadu za odlaganje ostataka od požara u Lahaini, a Okrug Maui već naplaćuje 110 dolara po toni za komunalni čvrsti otpad. Kada se to preračuna, proizlazi da će Agencija „baciti 400.000 tona u ovu rupu“, a „44 miliona dolara dati onome ko ima rupu“ rekao je jedan aktivista.</p>
<p>Dok se raspravlja o tome, kamioni tutnje s otrovnim teretom, a stanovnici brinu da će prva jaka kiša prouzrokovati agađenje njiva.</p>
<p>Problem dodatno komplikuje to što su pepeo ili kosti nekih žrtava požara pomiješani s ruševinama, te se njihovi rođaci pitaju da li pepeo žrtava koji su dobili od vlasti zaista sadrži sve ostatke njihovih tijela, ili su oni sada na deponiji.</p>

1250x600

1084x550

Spor na Havajima zbog ogromne deponije otrovnih ostataka požara na mjestu koje je bilo čisto

<p>U proljeće 1923. godine, dok se Evropa već navikavala na fašizam, nasilne aneksije i političke progone, sudbina Crne Gore i njenih legitimnih predstavnika preselila se preko Atlantika. Među njima je bio i Jovan S. Plamenac, bivši crnogorski ministar, predsjednik Crnogorske narodne skupstine i premijer Vlade Kraljevine Crne Gore u egzilu (1919-1921), ali i politički vođa crnogorske suverenističke emigracije, borac za Pravo, Čast i Slobodu Crne Gore protiv velikosrpske okupacije i nasilne aneksije izvršene krajem 1918.</p> <p>Protjeran iz Italije po nalogu fašističke vlade Benita Musolinija nakon dogovora sa režimom Kraljevine SHS, Plamenac je utočište potražio u Sjedinjenim Američkim Državama.</p> <p>Njegov dolazak u Ameriku, administrativne prepreke, političke kontroverze i jasne poruke o statusu Crne Gore zabilježio je jedan od najuticajnijih svjetskih listova – The New York Times.</p> <p>U tekstu objavljenom 28. aprila 1923. godine, ovaj prestižni list ne samo da izvještava o proceduri prijema bivšeg crnogorskog premijera na Elis Ajlendu, već svjedoči o tadašnjem međunarodnom poretku, pravnom kontinuitetu crnogorske državnosti i upornom pokušaju da se glas porobljene zemlje ne utiša.</p> <p>U nastavku donosimo integralni prevod tog teksta, kao dragocjeno istorijsko svjedočanstvo koje baca snažno svjetlo na političku sudbinu Crne Gore i njenu borbu za Pravo, Čast i Slobodu.</p> <p>"Primaju bivšeg premijera, ali uz jamčevinu; Nalog Ministarstva rada oslobađa Crnogorca sa Elisa Ajlenda.</p> <p>Po nalogu Ministarstva rada u Vašingtonu, Jovan S. Plamenac, samoproglašeni predsjednik vlade politički nepostojeće monarhije Crne Gore, koji je po dolasku ovamo u subotu bio upućen na Elis Ajlend, juče je primljen u ovu zemlju uz polaganje jamčevine.</p> <p>Kako Plamenac ne govori engleski, njegov slučaj je pred komesarom zastupala gospođica Vera Petrović, mlada kćerka dr Vladimira Petrovića, čije posjetnice ga predstavljaju kao izvanrednog i opunomoćenog ministra Crne Gore. Ona je komesaru Todu saopštila da je Plamenac dvije godine bio zarobljenik Austrijanaca i da je došao ovamo isključivo u ličnoj misiji, koja će trajati svega nekoliko mjeseci.</p> <p>Plamenac je putovao sa diplomatskim pasošem koji je izdala crnogorska Vlada 1920. godine, a koji je 2. aprila ove godine ovjeren u Američkom konzulatu u Rimu, uz sljedeću napomenu:</p> <p>„Gore navedena viza odobrava se u skladu sa uputstvima primljenim od Američke ambasade u Rimu, datiranim 2. aprila. Ambasada je ovlašćenje za izdavanje ove vize dobila od Stejt departmenta pod datumom 1. aprila.“</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110080152_8befca2545ec9bc9422ed56d718cfd5d03a888fd41b7bc068642146c81e7f47d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260110080152_8befca2545ec9bc9422ed56d718cfd5d03a888fd41b7bc068642146c81e7f47d" data-rendition-name="original" width="672" height="645" loading="lazy" alt="NY"> </figure>  <p>Istaknuto je da Imigraciona služba po ovlašćenjima ima prvenstvo nad konzularnom službom. Putnik može biti potvrđen od strane diplomatskog kora, a ipak biti neprihvatljiv zbog mentalnih ili fizičkih razloga, ili zbog popunjene kvote zemlje iz koje dolazi.</p> <p>U slučaju Plamenca, službenici na Elis Ajlendu nijesu bili sigurni kakvu proceduru treba primijeniti zbog političkih komplikacija koje proizlaze iz ujedinjenja Crne Gore sa Jugoslavijom, čija je kvota već popunjena. Komesar Tod je zato pitanje uputio Vašingtonu. Takođe su primljena uputstva da se dopusti ulazak i Mihailu Tomiću i Aleksandru Đokiću, pomoćnicima Plamenca.</p> <h2>Teškoće tokom intervjua</h2> <p>Grupa je otišla u hotel „Netherland“, gdje je bio zakazan intervju sa Plamencem, kome su se njegovi sunarodnici uvijek obraćali sa „Vaša ekselencijo“. Intervju je bio praćen jezičkim poteškoćama, koje su prevazilažene prenošenjem pitanja Plamencu preko engleskog, francuskog, italijanskog i, konačno, srpskog jezika.</p> <p>Da li je tokom tog procesa prevođenja i ponovnog prevođenja snaga Plamenčevih izjava bila oslabljena, sagovornik vjerovatno nikada neće saznati, ali mu se činilo da su mnogi dugi Plamenčevi odgovori zahtijevali svega pola tuceta engleskih riječi da bi se prenijela njihova suština.</p> <p>Svedena na jednu izjavu, Plamenčeva poruka američkom narodu glasila je ovako:</p> <p>„Povodom mog dolaska u Sjedinjene Američke Države, mnogi listovi su objavili netačne izvještaje o crnogorskom pitanju, o meni lično i o svrsi moje posjete - bez sumnje u dobroj namjeri, ali nedovoljno obaviješteni. Tako je pogrešno navedeno da sam došao da u Njujorku osnujem crnogorsku vladu; takođe da sam bio pukovnik u crnogorskoj vojsci i da sam tokom rata bio diplomatski predstavnik Crne Gore u Carigradu“.</p> <p>„Umjesto toga, moja karijera je bila isključivo politička i parlamentarna: bio sam poslanik u Crnoj Gori, državni savjetnik, član vlade i predsjednik vlade. Najzad, 1918. predvodio sam ustanak protiv francusko-jugoslovenskih okupacionih trupa, koje su samovoljno i nasilno proglasile aneksiju Crne Gore Jugoslaviji.</p> <p>Ustanak je bio zamišljen, organizovan i vođen od strane mene lično, a obustavljen po mom naređenju nakon apela predsjednika Vilsona, upućenog iz Pariza, da se poštedi prolijevanje krvi, uz obećanje crnogorskom narodu potpune obnove njegovih sloboda i njegove države, na isti način kako je to bilo priznato Belgiji i Srbiji.</p> <h2>Nade u slobodu naroda</h2> <p>„Na Mirovnoj konferenciji u Parizu branio sam stvar svoga naroda. Javnosti je poznato da se crnogorski narod drži u potčinjenosti od strane jugoslovenskih trupa; ipak, suverenitet Crne Gore ovom okupacijom nije pravno poništen. Za mnoge države Crna Gora i dalje postoji kao suverena država de facto i de jure. Što se tiče Sjedinjenih Američkih Država, Crna Gora za njih uvijek postoji de jure, jer ova zemlja nikada nije potpisala nijedan međunarodni ugovor kojim bi priznala ukidanje suvereniteta Crne Gore“.</p> <p>Govoreći o svom pasošu, rekao je da vjeruje da su Sjedinjene Američke Države dozvolile izdavanje vize, vođene simpatijama koje Vlada gaji prema njegovom narodu. Plamenac je izjavio da je razlog njegovog dolaska ovamo sasvim privatne prirode i da će se u ovoj zemlji zadržati samo kratko vrijeme.</p> <p>„Da li vjerujete da će autonomija Crne Gore biti obnovljena?“</p> <p>„Kao rodoljubivi Crnogorac, čvrsto vjerujem u vaskrsenje svoje zemlje i da će nepravde učinjene mome narodu biti ispravljene.“</p> <p>Na kraju intervjua, Plamenac je izjavio da su Sjedinjene Američke Države i Crna Gora bile jedine dvije nacije koje su ušle u Svjetski rat sa nesebičnom namjerom, bez ikakve ideje o teritorijalnom dobitku.</p> <p>„Kao što je Srbija, napadnuta od Austrije, pozvala Crnu Goru u pomoć, tako su Saveznici pozvali Sjedinjene Američke Države da pomognu u dobijanju rata“, dodao je, zaključuje se u tekstu Njujork tajmsa.</p>

Kako je Njujork tajms 1923. pisao o protjeranom crnogorskom premijeru Jovanu S. Plamencu: "Vjerujem u vaskrsenje svoje zemlje"

<p>Grenland i Danska odbacili su Trampovu ponudu da kupe ovu poluautonomnu teritoriju.</p>
<p>Predsjednik Donald Tramp kaže da Sjedinjene Američke Države moraju „posjedovati“ Grenland kako bi spriječile Rusiju i Kinu da to učine.</p>
<p>„SAD moraju imati vlasništvo i branite vlasništvo, ne branite zakup. A mi ćemo morati da branimo Grenland“, rekao je Tramp novinarima u petak, odgovarajući na pitanje BBC-ja.</p>
<p>Dodao je da će to uraditi „lakim putem“ ili „teškim putem“. Bijela kuća je nedavno saopštila da administracija razmatra kupovinu poluautonomne teritorije saveznice iz NATO-a, Danske, ali da ne isključuje ni mogućnost njene aneksije silom.</p>
<p>Danska i Grenland poručuju da teritorija nije na prodaju. Danska je saopštila da bi vojna akcija značila kraj transatlantskog odbrambenog saveza.</p>
<p>Iako je najrjeđe naseljena teritorija, lokacija Grenlanda, između Sjeverne Amerike i Arktika, čini ga pogodnim za sisteme ranog upozoravanja u slučaju raketnih napada, kao i za nadzor plovila u tom regionu.</p>
<p>Predsjednik SAD-a je više puta rekao da je Grenland od ključnog značaja za nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Američkih Država, tvrdeći bez ikakvih dokaza da je bio „prekriven ruskim i kineskim brodovima na sve strane“.</p>
<p>SAD već ima više od 100 vojnih lica stalno raspoređenih u svojoj bazi Pitufik, na sjeverozapadnom vrhu Grenlanda – objektu kojim SAD upravlja još od Drugog svjetskog rata.</p>
<p>Na osnovu postojećih sporazuma s Danskom, SAD ima pravo da na Grenland dovede onoliko vojnika koliko želi.</p>
<p>Međutim, obraćajući se novinarima u Vašingtonu, Tramp je rekao da ugovor o zakupu nije dovoljan.</p>
<p>„Države ne mogu sklapati ugovore na devet godina ili čak na 100 godina“, rekao je, dodajući da moraju imati vlasništvo.</p>
<p>"Volim narod Kine. Volim narod Rusije“, rekao je Tramp. „Ali ih ne želim za komšije na Grenlandu — to se neće desiti. I, uzgred, NATO to mora da razumije“, dodao je predsjednik SAD-a.</p>
<p>Saveznici Danske u NATO-u — velike evropske zemlje, kao i Kanada — ove sedmice su stali u njenu odbranu izjavama u kojima su ponovo potvrdili da „samo Danska i Grenland mogu odlučivati o pitanjima koja se tiču njihovih odnosa“.</p>
<p>Ističući da su jednako zainteresovani kao i SAD za bezbjednost Arktika, poručili su da se to mora postići zajedničkim djelovanjem saveznika, uključujući i SAD.</p>
<p>Takođe su pozvali na „poštovanje principa Povelje Ujedinjenih nacija, uključujući suverenitet, teritorijalni integritet i nepovredivost granica“.</p>

Tramp kaže da SAD moraju „posjedovati“ Grenland kako bi spriječili Rusiju i Kinu da ga preuzmu

<p>Vaterpolo reprezentacija Crne Gore igraće danas sa Maltom na startu Evropskog prvenstva u Beogradu.</p>
<p>Duel A grupe u Beogradskoj areni počeće u 18 sati.</p>
<p>U drugom meču te grupe, u 15 sati i 15 minuta, sastaće se Francuska i Mađarska.</p>
<p>Crnogorski vaterpolisti u ponedjeljak sastaće se Mađarskom (15.15), dok je za srijedu zakazan duel sa Francuskom (18.00).</p>
<p>U drugu fazu takmičenja plasiraće se tri najbolje ekipe, koje će sa tri selekcije iz grupe C (Španija, Izrael, Srbija, Holandija), formirati grupu E.</p>
<p>Dvije prvoplasirane reprezentacije iz novoformirane grupe plasiraće se u polufinale.</p>

Crnogorski vaterpolisti na startu EP protiv Malte

<p>Putevi su kupili drobilično postrojenje i sijačicu za potrebe kamenoloma koji će biti otvoren u Kučima, a u kojem će preduzeće drobiti materijal.</p>
<p>Nabavku mašina, kako je za „Dan" saopštio <b>Radoš Zečević,</b> direktor, preduzeće je platilo 1.142.000 eura.</p>
<p>– Mi ćemo u februaru raditi pristupne puteve, vodu i struju na parceli. Gledaćemo da što prije počnemo da drobimo kamen. Po sadašnjem zakonu imamo pravo da probno iskopamo do 20.000 kubika. To znači da ako analize pokažu da je kamen loš možemo da odustanemo. Mi ćemo vjerovatno iskoristiti tu mogućnost pa očekujemo da ćemo možda već u martu krenuti sa probnom eksploatacijom – rekao je Zečević.</p>
<p>On je naveo da će sa glavnom eksploatacijom kamena početi kada obezbijedie sve papire koji su neophodni za rad kamenoloma. Projekcije su, kako kaže, da to bude početak ljeta.</p>
<p>– Od papira nam treba elaborat o zaštiti životne sredine i to je najvažniji dokument koji moramo imati. Uradili smo elaborat o ekonomskoj isplativosti, trebaće nam vjerovatno i saglasnost o CEDIS-a i Vodovoda. Parcela budućeg kamenoloma je ušla u Prostorno urbanistički plan Podgorice – kaže direktor Puteva.</p>
<p>Zečević kaže da će im za rad kamenoloma biti potrebno 20-ak ljudi.</p>
<p>– Potrebni su nam vozači i rukovaoci mašina. U preduzeću trenutno imamo par rukovaoca mašinama koji su to već radili, tako da ćemo njih preusmjeriti za taj posao. Možda ćemo još nekog zaposliti da radi, ali će u tom slučaju morati proći obuku od dva mjeseca. Potrebni su nam geodeta, rudarski inženjeri, stražari. Nećemo jedino zapošljavati minere nego ćemo angažovati firmu koja će biti zadužena za taj posao jer ne želim da rizikujem oko toga. Za njihovim angažovanjem nema stalne potrebe nego se onin povremeno angažuju, otprilike jednom mjesečno – naveo je Zečević.</p>

Tag: havaji