Uprava policije Crne Gore je tokom 2025. godine ostvarila izuzetne, istorijske rezultate u međunarodnoj operativnoj saradnji, posredstvom Nacionalnog centralnog biroa INTERPOL-a Podgorica i kroz intenzivnu razmjenu direktnih operativnih i obavještajnih podataka sa partnerskim bezbjednosnim službama - saopšteno je iz te institucije.
Oni su naglasili da je, u prošloj godini, ukupno 150 osoba uhapšeno po međunarodnim potjernicama.
- Od čega je 96 uhapšeno u Crnoj Gori, po inostranim potjernicama, a 54 &nbsp;u inostranstvu po crnogorskim potjernicama, uključujući visokopozicionirane članove organizovanih kriminalnih grupa - naveli su u Upravi policije.
Tokom 2024. godine u Crnoj Gori je, navode oni, po inostranim potjernicama uhapšeno 75 osoba, dok su po crnogorskim potjernicama u inostranstvu uhapšeno njih 32.
- Ostvareni rezultati predstavljaju povećanje od 30 odsto osoba uhapšenih u Crnoj Gori i čak 69 odsto uhapšenih u inostranstvu po međunarodnim potjernicama NCB Interpola Podgorica, što jasno potvrđuje visok stepen operativnosti, efikasnosti, opredjeljenja i kredibiliteta crnogorske policije na međunarodnom nivou - kazali su u policiji.
Navedeni rezultati ostvareni su, kažu oni, zahvaljujući intenzivnoj saradnji sa agencijama za sprovođenje zakona kao i međunarodnom bezbjednosno-obavještajnom zajednicom, prvenstveno sa INTERPOL-om, EUROPOL-om i SELEC-om, kao i efikasnoj koordinaciji i kontinuiranoj saradnji sa inostranim policijskim oficirima za vezu.
- Tokom 2025. godine broj razmijenjenih operativnih i obavještajnih komunikacija putem sigurnih kanala veze dostigao je istorijski nivo, čime je dodatno ojačana sposobnost crnogorske policije da efikasno i pravovremeno odgovori na sve oblike transnacionalnog kriminala. Uprava policije je povratila puno povjerenje i značajno ojačala svoj međunarodni ugled kroz niz konkretnih operativnih aktivnosti i unapređenje saradnje zasnovane na efikasnoj razmjeni informacija, čime aktivno doprinosi borbi protiv organizovanog i međunarodnog kriminala - ocijenili su u Upravi policije.
Ostvareni rezultati, visoki profesionalni standardi i izgrađeno povjerenje potvrđuju, poručuju oni, ulogu crnogorske policije kao pouzdanog partnera u nacionalnim okvirima.
- Kao i u regionalnoj i globalnoj bezbjednosnoj mreži, uz jasnu opredijeljenost i beskompromisnu posvećenost lociranju i privođenju pravdi najtraženijih članova kriminalnih grupa i izvršilaca teških krivičnih djela, čime se daje snažan doprinos jačanju kolektivne bezbjednosti - zaključili su u Upravi policije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

UP: Istorijski rezultati, u međunarodnoj operativnoj saradnji 2025. godine uhapšeno 150 osoba sa potjernica

Kancelarija Interpola u Parizu izdala je međunarodnu potjernicu za bivšim moldavskim premijerom Vladom Filatom, koji je u Francuskoj osuđen na dvije godine zatvora zbog optužbi za pranje novca povezanog sa korupcijom, saopštio je moldavski Generalni policijski inspektorat.
Sud u Francuskoj je Filatu izrekao i novčanu kaznu od 100.000 eura, prenosi danas moldavski portal Njuzmejker.
Prema istražiteljima, između 2012. i 2014. godine, Filat i njegova bivša supruga su kupili nekoliko nekretnina u Francuskoj, uključujući i u regionu Gornja Savoja, preko kompanija i posrednika, a vjeruje se da su za to koristili sredstva kanadske kompanije, kojoj je 2011. godine, kada je Filat bio premijer, dodijeljen ugovor za upravljanje Moldavskom nacionalnom lutrijom.
U sudskoj presudi se navodi da je Filat "namjerno prikrio porijeklo novca" dobijenog "kao rezultat korupcije, tokom perioda kada je bio na čelu vlade i trebalo je da djeluje u interesu društva".
Filat se nije pojavio na ročištu, pa je sud izdao nalog za njegovo hapšenje i kaznio ga novčanom kaznom, dok je njegova bivša supruga dobila uslovnu kaznu od 18 mjeseci i novčanu kaznu od 150.000 eura.
Sud im je takođe naložio da solidarno plate 10.000 eura naknade moralne štete državi Moldaviji.
Filat, koji je predsjednik Liberalno-demokratske partije Moldavije (LDPM), nazvao je odluku politički motivisanom, odbacio je optužbe i istakao da je podnio žalbu.
Prema Ustavu Moldavije, moldavski državljani ne mogu biti izručeni drugim zemljana ili protjerani iz Moldavije, navodi Njuzmejker.

500x500

Kancelarija Interpola u Parizu izdala potjernicu za bivšim moldavskim premijerom

Crnogorski državljanin Z.R. (46) uhapšen je u Holandiji po potjernici koju je za njim raspisao podgorički Interpol.
- Za njim su crnogorski organi za sprovođenje zakona raspisali potjernicu radi obezbeđenja prisustva u krivičnom postupku koji se vodi pred Osnovnim sudom u Podgorici, zbog sumnje da je izvršio produženo krivično djelo falsifikovanje isprave - naveli su u policiji.
Određen mu je ekstradicioni pritvor.

Crnogorski državljanin uhapšen u Holandiji po Interpolovoj potjernici

Službenici NCB Interpol-a Podgorica uz asistenciju policijskih službenika Republike Albanije i angažovanje Posebne jedinice policije realizovali su danas, iz Grčke u Crnu Goru, ekstradiciju crnogorskih državljana Đ.Đ. (26) i S.K. (35) članova visokorangirane kriminalne grupe, za kojima je Crna Gora raspisala crvenu međunarodnu potjernicu, saošteno je iz Uprave policije.
Naime, službenici policije u Grčkoj, su prethodno, u julu ove godine, postupajući po međunarodnim potjernicama NCB Interpola Podgorica, u Atini locirali i lišili slobode pomenuta lica, koja su se u Grčkoj skrivala pod lažnim identitetom i koristila lažne isprave.
- Za licem S.K. iz Podgorice, raspisana je međunarodna potjernica na osnovu tri naredbe Višeg suda u Podgorici, radi obezbjeđenja njegovog prisustva u krivičnim postupcima koji se vode zbog sumnje da je izvršio tri krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i krivično djelo teško ubistvo putem pomaganja- navodi se u saopštenju.
Kako iz policije dodaju, za licem Đ.Đ. iz Podgorice, raspisana je međunarodna potjernica na osnovu naredbe Osnovnog suda u Podgorici, radi vođenja krivičnog postupka, zbog sumnje da je izvršio krivično djelo kriminalno udruživanje u sticaju sa krivičnim djelom teška krađa.
- Imenovani su danas sprovedeni Osnovnom i Višem sudu u Podgorici na dalju nadležnost i postupanje- zaključuje se u saopštenju policije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FMjXmvvLWKtw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

UP: Iz Atine izručeni crnogorski državljani koje Podgorica potražuje zbog teškog ubistva, kriminalnog udruživanja i stvaranja kriminalne organizacije

Policijski službenici Bosne i Hercegovine su, postupajući po međunarodnoj potjernici NCB Interpola Podgorica, locirali i uhapsili R. V. (49) iz Plužina za kojim je na snazi bila crvena potjernica, saopšteno je iz Uprave policije.
Prema saznanjima Televizije E, radi se o Radoici Vukoviću.
On je, kako navode u saopštenju, pravosnažno osuđen na kaznu zatvora od dvije godine presudom Višeg suda u Podgorici zbog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, a traži se radi izdržavanja preostalog dijela kazne u trajanju od godine, 11 mjeseci i 29 dana.
- Intenzivnom razmjenom operativnih informacija i podataka timova za ciljane potrage Crne Gore i Bosne i Hercegovine R. V. je lociran i uhapšen - kazali su iz Uprave policije.
Slijedi dalja komunikacija između pravosudnih organa Crne Gore i Bosne i Hercegovine.

Ivona Đokić

U BiH uhapšen crnogorski državljanin sa crvene Interpolove potjernice

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sastao se danas u Parizu sa Generalnim sekretarom INTERPOL-a Valdesijem Urkizom, gdje je naglasio da Crnoj Gori hitno treba antimafija zakon, te je zatražio podršku i pomoć INTERPOL-a u provjeri porijekla i praćenju imovine sumnjivog porijekla
Kako je navedeno u saopštenju, generalni sekretar Urkiza pohvalio je napore Crne Gore u jačanju institucija i borbi protiv kriminala, istakavši da je INTERPOL spreman da pruži dodatnu podršku i ekspertizu našim organima kroz jačanje kapaciteta i razmjenu informacija.
Milatović naglasio da se Crna Gora suočava sa izazovima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, što je jedan od ključnih testova i na evropskom putu naše zemlje.
- Nažalost, svjedočili smo da su pojedinci koji su trebali da štite zakon – u tužilaštvu, policiji i sudstvu – bili dio mreža koje su ga kršile i urušavale. Zato je integritet ljudi u bezbjednosnom i pravosudnom sistemu ključan – vidjeli smo koliko je važno da institucije budu čiste, snažne i otporne na zloupotrebe. Time se jača povjerenje i građana i naših partnera - naglasio je Milatović.&nbsp;
Istakao je da je veliki dio takve imovine i sredstava izvan zemlje, zbog čega je potrebna dodatna stručna podrška u istraživanju.
Kako je poručio, usvajanje zakona bilo bi od ključnog značaja za otkrivanje i vraćanje imovine stečene nezakonitim putem, dok će međunarodna saradnja imati presudan značaj u tom procesu.
Globalna saradnja kroz INTERPOL i Europol pokazuje da, kada institucije dijele podatke i povjerenje, pravda postaje dostižna, a bezbjednost zajednički cilj.
- Crna Gora ostaje pouzdan partner u međunarodnim naporima za suzbijanje kriminala i jačanje globalne otpornosti - poručio je Milatović.
Na kraju sastanka, Predsjednik Milatović pozvao je Generalnog sekretara INTERPOL-a da posjeti Crnu Goru, kako bi se dodatno unaprijedilo partnerstvo i konkretizovala saradnja između naših institucija.

1250x600

1084x550

Milatović zatražio podršku INTERPOL-a u borbi protiv kriminala i provjeri porijekla imovine

Službenici Regionalnog centra granične policije “Centar” su na graničnom prelazu Aerodrom Podgorica uhapsili državljanku Irana N. M. (44) po potjernici Intepola Teheran zbog krivičnog djela prevara u bankarskom sektoru, saopšteno je iz Uprave policije.
Ona je, kako se navodi u saopštenju, kontrolisana na letu strane aviokompanije, na liniji Podgorica - Pariz.
- Graničnom provjerom N. M. utvrđeno je da je za njom raspisana međunarodna potjernica NCB Interpola Teheran zbog krivičnog djela prevara u bankarskom sektoru. Predata je službenicima Odjeljenja bezbjednosti Podgorica na dalje postupanje - kazali su iz Uprave policije.

Na Aerodromu Podgorica uhapšena državljanka Irana koju traži Interpol

Postupajući po međunarodnoj potjernici raspisanoj od strane NCB Interpol Podgorica, policijski službenici Republike Italije uhapsili su danas u Milanu Stevana Simijanovića, kojeg Crna Gora potražuje zbog falsifikovanja isprava, saopšteno je iz Uprave policije.
Za njim. je tokom jula 2025. godine raspisana međunarodna potjernica, inicirana od strane Nacionalnog centralnog biroa Interpola Podgorica, nakon što se nije odazivao pozivima nadležnih organa u postupku koji se vodi pred Osnovnim sudom u Nikšiću. On se tereti za krivično djelo falsifikovanje isprave.
Pravosudni organi Republike Italije odredili su mu ekstradicioni pritvor, a u narednom periodu očekuje se komunikacija između ministarstava pravde Crne Gore i Italije radi njegovog izručenja.
Portal ETV je u više navrata pisao o Simijanoviću. Podsjećamo da su crnogorske vlasti u julu raspisale nacionalu i međunarodnu potjernicu za lažnim američkim diplomatom Stevanom Simijanovićem, optuženim za flasifikovanje isprava, i to nakon dvije godine i devet mjeseci od podizanje optužnog prijedloga i čak četiri godine i pet mjeseci nakon što je on februara 2021. uhapšen u Nikšiću a potom nesmetano napustio Crnu Goru preko Graničnog prelaza Dobrakova.
Simijanović je, nakon političkih promjena 2020. godine, u Crnoj Gori napravio čvrste konekcije sa liderom URE Dritanom Abazovićem, tadašnjim potpredsjednikom Vlade, ali i sa kontroverznim biznismenom Miodragom Dakom Davidovićem.
Boravak Simijanovića i srpske „zavetnice“ Olge Havrilov u Podgorici, u hotelu Ambasador, plaćala je URA. On je uhapšen odmah nakon sastanka sa Davidovićem koji je održan u sjedištu kompanije Neksan, a tada je kod njega pronađen lažni diplomatski pasoš SAD.
Tokom boravka u Crnoj Gori Simijanović je, prema Skaj komunikacijama koje je objavio portal Librtas u junu prošle godine, dogovarao i poslove šverca cigareta. Njegov zadatak je bio da nagovori Davidovića da što prije uđu u lanac krijumčarenja cigareta, a ako mu to ne uspije, da ga „pritisne“ preko Abazovića.
U skaj komunikacija osim Abazovića koji ima nadimak ,,Kudravi“ „Maradona“, pominje i Daka Davidović pod kodnim imenom, Vampir“. Nakon objave transkripata, uhapšen je Ilija Vasović nekadašnji šef kriminalističke policije u Baru. Protiv njega je podignuta optužnica i u toku je postupak i on je kategorično negirao navode optužnice.
Ostali akteri i njihove uloge za sada nijesu bile „interesantne“ Specijalnom državnom tužilaštvu.

U Milanu uhapšen Stevan Simijanović zbog falsifikovanja isprava

Službenici policije uhapsili u Tivtu državljanina Srbije D. T. (39) po potjernici NCP Interpola Sarajevo, a u Podgorici državljanina Sjeverne Makedonije S. B. (38) po potjernici NCB Interpola Skoplje, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako su precizirali, službenici granične policije u Tivtu su, na ulasku u Crnu Goru, kontrolisali putnike sa leta strane aviokompanije i uhapsili D. T. nakon što je uvidom u elektronski sistem utvrđeno da je za njim raspisana međunarodna potjernica NCB Interpola Sarajevo.
- D. T. se potražuje po naredbi Osnovnog suda u Banjaluci radi obezbjeđenja njegovog prisustva u krivičnom postupku koji se protiv njega vodi zbog krivičnog djela nasilje u porodici - navodi se u saopštenju.
Državljanin Sjeverne Makedonije S. B. kontrolisan je u Glavnom gradu, a utvrđeno je da nezakonito boravi u Crnoj Gori zbog čega su ga službenici granične policije lišen uhapsili.
- On je na sudu za prekršaje kažnjen novčanom kaznom zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o strancima. Dodatnim provjerama ustanovljeno je da je za njim NCB Interpol Skoplje raspisao međunarodnu potjernicu, te da se traži radi izdržavanja kazne zatvora na koju je pravosnažno osuđen zbog izvršenog krivičnog djela pronevjera - kazali su iz Uprave policije.
Njih dvojica su privedeni na dalju nadležnost sudiji za istragu.

U Tivtu i Podgorici uhapšene dvije osobe sa međunarodnih potjernica Skoplja i Sarajeva

Granična policija u Crnoj Gori oduzela je četvoro skupocjenih kola koja se nalaze na međunarodnim potjernicama Italije, Poljske, Francuske i Njemačke. Na graničnom prelazu Božaj su, kako je saopšteno iz Uprave policije, kontrolisali G.S.(52) iz Albanije koji je bio za volanom Land Rovera italijanskih registarskih oznaka. Provjerom kroz službene evidencije utvrđeno je da je za ovim vozilom raspisana međunarodna potjernica NCB Interpola Italije, zbog čega je i oduzeto radi daljih provjera. - Na istom graničnom prelazu kontrolisan je državljanin Italije R.X.(32) koji je upravljao vozilom Audi Q3 Sportback, italijanskih registarskih oznaka za koji je utvrđeno da se potražuje od strane NCB Interpola Poljske - dodali su u policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816090816_a746a108093455ea0aafaa3c1b6850e756776c752bd36857de65737f1f0a05a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816090816_a746a108093455ea0aafaa3c1b6850e756776c752bd36857de65737f1f0a05a2" data-rendition-name="original" width="954" height="1280" loading="lazy" alt="oduzeti audi"> </figure>  Na graničnom prelazu Božaj je kontrolisan kosovski državljanin I.A.(40) koji je vozio Mercedes-Benz S klase njemačkih registarskih oznaka. Za ovim vozilom je, kako je utvrđeno u evidenciji, Francuska raspisala međunarodnu potragu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816090816_6d02ffbfaeefb117c1842694319cbbc565259d96f4cd0eddd53f454e92d9ef64.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250816090816_6d02ffbfaeefb117c1842694319cbbc565259d96f4cd0eddd53f454e92d9ef64" data-rendition-name="original" width="720" height="1280" loading="lazy" alt="Oduzeti mercedes"> </figure>  - Na graničnom prelazu Ilino Brdo, na izlazu iz Crne Gore, kontrolisan je V.M.(42) iz Nikšića koji je upravljao vozilom marke BMW X5, njemačkih registarskih oznaka, u vlasništvu D.K. Pretragom kroz elektronske baze podataka ustanovljeno je da ovo vozilo potražuje NCB Interpola Njemačke - istakli su u policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816090820_e96719ecdf037d2583870f36f4047b0af1922f2a2ee40ac6257dd5c07c69773b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250816090820_e96719ecdf037d2583870f36f4047b0af1922f2a2ee40ac6257dd5c07c69773b" data-rendition-name="original" width="954" height="1280" loading="lazy" alt="Oduzeti BMW"> </figure>  Sva vozila su, kako su zaključili, predata nadležnim odjeljenjima bezbjednosti radi sprovođenja odgovarajućih provjera.

Na graničnim prelazima oduzeta četiri skupocjena auta sa međunarodnih potjernica

Njemački proizvodni sektor u novembru je rastao treći mjesec zaredom, podstaknut prvenstveno automobilskim sektorom.
Rast je iznenadio ekonomiste, koji su predviđali pad od 0,7 odsto na mjesečnom nivou. Umjesto toga, industrija je porasla 0,8 odsto, prenosi SEEbiz.
Statističari su revidirali brojke za oktobar prema gore, na mjesečni rast od dva odsto, nakon septembarskog plusa od 1,8 odsto.
"Pozitivan razvoj u novembru pripisuje se rastu automobilske industrije", poručili su iz Destatisa. U toj grani rast je na mjesečnom nivou iznosio 7,8 odsto, a mašinska industrija je takođe rasla.
S druge strane, energetika je bila u recesiji od 7,8 odsto.
Brojke su bile iznenađujuće čak i u međugodišnjem poređenju. Industrija je proizvela 0,8 odsto više nego u novembru prošle godine, dok su analitičari očekivali pad od jedan odsto.
Istovremeno, prema najnovijim podacima, njemačka industrija primila je neočekivano veliki broj narudžbi, što je podstaklo nade u kraj dugotrajnog pada.
Raspoloženje u industriji bilo je nešto pozitivnije u decembru &nbsp;nego u prethodnom mjesecu. Indeks poslovnog raspoloženja instituta Ifo skočio je s minus 20,2 boda u novembru na daljih duboko pesimističnih minus 18,8 bodova.
Istovremeno, poslovna očekivanja prošli mjesec bila su svjetlija od procjene trenutne situacije.
Novi podaci potvrđuju "da konjunktura njemačke ekonomije konačno ide naprijed", rekao je Jens-Oliver Niklasch, analitičar Regionalne banke Baden-Württemberg.
Glavni ekonomista VP banke, Thomas Gitzel, procijenio je da industrijski rast nagovještava značajan opšti privredni rast u posljednjem tromjesečju prošle godine.

Njemačka industrija jasnije signalizira oporavak

Gradilište postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Podgorice u Botunu juče je bilo potpuno pusto, a jedina novina koja se primjećuje na parceli su postavljene nadzorne kamere. Jedna kamera je postavljena uz ogradu, a jedna na kućici kod kapije gradilišta.
Prema informacijama „Dana" operativa turskih firmi Kuzu grup i Alkatraš će naredne sedmice, ne zna se tačan datum, nastaviti gradnju kolektora. Izvođač intezivno pregovra sa podizvođačima kako bi obezbijedili funkcionisanje radova.
Gradnja kolektora zvanično je počela 30. decembra prošle godine, uz protivljenje mještana Botuna. Nakon intervencije Komunalne policije i Uprave policije dogovoreno je da se ponovo pokrenu pregovori. Od tada je prošlo deset dana - Botunjani kažu da ih niko nije zvao na pregovore, dok su iz Demokratske narodne partije juče saopštili da su pregovori između Milojka Spajića, premijera, i Andrije Mandića, predsjednika Skupštine Crne Gore, u četvrtak veče završeni bez rezultata jer premijer nije prihvatio predložene opcije. Mediji su objavili da nije prihvaćen predlog da se spalionica izmjesti iz Botuna. Ovu informaciju pregovarači nijesu potvrdili.
DNP je u inicijativi koju ultimativno šalju Vladi spomenuo i kolektor - da se moraju uvažiti stavovi građana Zete iskazani na referendumu 14. decembra prošle godine.
Da ih niko nije kontaktirao i zvao na pregovore za „Dan" je potvrdio Boško Kažić, mještanin Botuna.
– Koliko sam nezvanično čuo Andrija Mandić je imao razgovore sa premijerom Milojkom Spajićem. U tim pregovorima smo i mi trebali da se uključimo kako je bilo i obećano. Mi nijesmo imali nikakvih razgovora ni sa kim. Pretpostavljam da će se naći neko rješenje i da će se razgovarati – rekao je Kažić.
Da razgovora nije bilo kaže i Milan Ćetković. On je istakao da ih niko nije zvao, te da očekuju da poziv.
Da poziv nisu dobili navodi i Jagoš Bećirović.
– Niko nas nije zvao ni na kakve razgovore. Iskreno, od ovakve vlasti ništa i ne očekujem – istakao je Bećirović.

Postavljene kamere na gradilištu u Botunu

Zamislimo sastanak koji se u petak održava u iranskom Vrhovnom savjetu za nacionalnu bezbjednost, dok njegovih dvanaest članova razmatra ustanak koji se širi zemljom. Tvrda struja obećava „odlučan obračun“ kako bi slomila demonstrante, baš kao što je to učinjeno 2017, 2018, 2019, 2022. i 2023. godine, piše Washington Post.
Međutim, predsjednik Masud Pezeškijan i njegovi saradnici gledaju iste snimke nasilne pobune koje kruže svijetom. Moraju shvatiti da se ovi protesti stalno vraćaju zato što se režim raspada — politički i ekonomski — i cijela zemlja to zna. Svaki talas represije rađa buduće proteste. Režim može ugasiti ovaj požar, ali šta je sa sljedećim, i onim nakon njega?
<h3>Režim na putu ka katastrofi</h3>
Iranski režim ide jednosmjernom ulicom ka katastrofi. Visoki evropski diplomata u Teheranu podijelio je tu procjenu sa mnom prije nekoliko godina i ona je i dalje tačna. Iran ima snažne bezbjednosne alate, ali oni rđaju. Režim nije uspio da zaštiti svoje saveznike — Hamas u Gazi, Hezbolah u Libanu i predsjednika Bašara al-Asada u Siriji. A što je najvažnije, Iran nije uspio da zaštiti sam sebe od izraelskog sistematskog napada u junu. Režim trpi niz poraza, navodi Washington Post.
„Islamska Republika danas je režim zombija“, tvrdi Karim Sadžadpur iz Carnegie Endowment for International Peace. „Njena legitimnost, ideologija, ekonomija i vođa su mrtvi ili na samrti. Ono što je održava u životu jeste smrtonosna sila. Ubija da bi živjela i živi da bi ubijala. Brutalnost može odgoditi sahranu režima, ali mu ne može vratiti puls“, kaže Sadžadpur.
Ajatolah Ali Hamnei, vrhovni vođa, u petak je održao prkosan govor, tvrdeći da su demonstranti „gomila vandala“ koja pokušava da ugodi američkom predsjedniku Donaldu Trampu. No Hamnei, slab ali nepopustljiv u 86. godini, srce je problema režima i živi dokaz njegove iscrpljenosti. Takođe, ne postoji očigledan nasljednik nakon smrti predsjednika Ebrahima Raisija u padu helikoptera 2024. godine.
<h3>Šta može učiniti Vašington?</h3>
Kako Sjedinjene Američke Države najbolje mogu pomoći pobunjenicima? Tramp je zaprijetio vojnim kažnjavanjem ukoliko Iran masakrira sopstvene građane, ali mu režim vjerovatno neće dati taj povod: Iran je u ranijim protestima izbjegavao obračun u stilu Tjenanmena i vjerovatno će to učiniti ponovo. Administracija predsjednika Trampa može sa saveznicima dodatno pojačati pritisak. To je jedan od razloga zašto bi Tramp trebalo da izbjegava udaljavanje prijatelja svojom opsesijom Grenlandom — potrebni su mu za rješavanje većeg pitanja Irana, piše Washington Post.
Teže pitanje za Vašington jeste da li bi trebalo prokrijumčariti Starlink terminale kako bi se prekinuo internet-mrak koji je Teheran nametnuo u petak. Administracija predsjednika Bajdena razmatrala je tu strategiju tokom protesta „Žena, život, sloboda“ 2022. i 2023. godine, ali je od nje odustala, plašeći se da bi to moglo ugroziti ključne krijumčarske rute koje koriste CIA i izraelske obavještajne službe. Možda ovoga puta korist nadmašuje cijenu.
Ove sedmice protesti su se proširili na svaku iransku regiju i svaku etničku grupu, ali još nijesu dostigli intenzitet ustanka iz 2022. i 2023. godine. Taj spontani masovni pokret započeo je kada su žene izašle na ulice osuđujući smrt u pritvoru Mahse Amini, koja je bila uhapšena jer je odbila da nosi maramu. Režimski obračun rezultirao je sa 551 poginulom osobom i više od 22.000 uhapšenih, prema izvještajima organizacija za ljudska prava. Bezbjednosne snage ubile su 104 osobe u događaju poznatom kao „Krvavi petak“ u septembru 2022. godine.
<h3>Protesti su se vratili, ali ovaj put drugačiji</h3>
Uprkos nasilnom gušenju pobune, tri godine kasnije izbila je nova. Nema vođu i možda nema jasan pravac, ali je snažna. Do ponedjeljka su protesti zabilježeni na više od 340 lokacija u svih 31 iranskoj pokrajini, prema Iran Wireu, onlajn mediju. Tokom sedmice demonstracije postaju sve šire i nasilnije, što pokazuju snimci na internetu, navodi Washington Post.
Ovogodišnji ustanak više pokreće bijes zbog iranskih ekonomskih neuspjeha nego zbog represivnih islamskih pravila mula. Godišnja stopa inflacije u Iranu porasla je na 42 odsto u decembru, a valuta je prošle godine izgubila više od polovine vrijednosti. Još jedna razlika ove godine jeste to što mnogi demonstranti podržavaju Rezu Pahlavija, sina iranskog šaha zbačenog u revoluciji 1979. godine. To ovoj pobuni daje konzervativniji, persijski nacionalistički ton i možda pogled okrenut ka prošlosti. Možda je ovo iranski „MIGA“ trenutak, navodi WaPo.
Neizvjesno je da li su tvrdolinijaši režima ove godine izgubili oštricu. Poput Sovjetskog Saveza u posljednjim godinama, bezbjednosne agencije su možda izgubile ideološku posvećenost i disciplinu. Bespomoćno su gledale kako su njihove snage poražene u Gazi, Libanu i Siriji. I same su trpjele istu pošast inflacije i ekonomske stagnacije kao i ostatak nacije. Nijesu slomljene, ali djeluju krhkije nego ranije.
<h3>Tonu sve dublje</h3>
Vratimo se onome što prolazi kroz glave tih 12 članova Vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbjednost. Znaju da Iran stagnira. Budžet za sljedeću fiskalnu godinu vjerovatno će povećati poreze i smanjiti subvencije kako bi se finansirala odbrana. Očekuju političku tranziciju koja će doći kada Hamnei umre, ali za sada posrću naprijed kao ranjena i obeshrabrena nacija, piše Washington Post.
Dok članovi savjeta gledaju prema jugu, preko Persijskog zaliva, ka Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, vide susjede koji jure u zagrljaj vještačke inteligencije i dinamične ekonomske budućnosti. U međuvremenu, oni se drže represivnog, nazadnog režima koji jedva može da prehrani sopstveni narod. Revolucije je nemoguće predvidjeti. Ali kad pogledate Iran, jasno je da će se prije ili kasnije nešto slomiti, zaključuje Washington Post.

Washington Post: Iranski režim je uhvaćen u spiralu smrti

Skijališta Crne Gore neće dobiti 150 hiljada EUR pomoći od Vlade za pripremu zimske turističke sezone na skijalištu ski-centar Kolašin 1600, jer je Agencija za zaštitu konkurencije (AZK) utvrdila da bi to predstavljalo neusklađenu državnu pomoć.
Agencija je tako odlučila po zahtjevu Ministarstva turizma, na čijem čelu je Simonida Kordić, piše Dan.
Taj Vladin resor obratio se Agenciji početkom novembra, ukazujući na potrebu da se obezbijedi novac za održavanje višenamjenske sportske infrastrukture zbog pripreme zimske turističke sezone 2025/2026 na skijalištu Kolašin 1600, jer se odnosi na izgradnju i održavanje sportske infrastrukture koja ne utiče na trgovinu među državama članicama, niti na države u okruženju.&nbsp;
U prijavi je navedeno da višenamjenska sportska i skijaška infrastruktura skijališta ski-centra Kolašin 1600, sa pratećom opremom, s obzirom na to da je već određeno vrijeme u funkciji, zahtijeva i redovno održavanje. Stoga se planira obezbjeđivanje sredstava za održavanje višenamjenske sportske infrastrukture, a u cilju kvalitetne pripreme sezone i stavljanja u funkciju za predstojeću sezonu bezbjednog skijališta.&nbsp;
U prijavi su opisani i ciljevi mjera pomoći. Precizirano je da Vlada planira da opredijeli 150 hiljada EUR za održavanje višenamjenske sportske infrastrukture, a u cilju obezbjeđivanja preduslova za odvijanje zimske turističke sezone 2025/2026. i sportske sezone na skijalištu ski-centar Kolašin 1600.
„Potrebna sredstva planirana su za servisiranje tabača za snijeg, nabavku rezervnih dijelova, servis motornih sanki za bezbjednost na skijalištu, sanaciju skijaških staza, saniranje izlaza i uleta remont žičara K8 Troglava i K7 Klisura, obezbjeđivanja službe spasavanja i za druge troškove održavanja, a sve prema specifikacijama datim u prilogu dostavljene informacije“, navedeno je u rješenju koje je potpisao predsjednik Savjeta Agencije, Dragan Damjanović.
Agencija je, postupajući po prijavi, analizirala da li su Skijališta Crne Gore društvo u poteškoćama. Po EU regulativama, u tu kategoriju spada društvo ako je više od polovine njegovog upisanog osnovnog kapitala izgubljeno zbog akumuliranih gubitaka.
„U konkretnom slučaju, uvidom u Bilans stanja za 2024. godinu, ostvareni gubitak je minus 220,71 hiljadu EUR, rezerve nula, dok je osnovni upisani kapital 110 hiljada. Rezultat, nakon stavljanja u odnos ostvarenog gubitka i osnovnog kapitala, upućuje na podatak da je više od polovine osnovnog kapitala izgubljeno zbog akumuliranog gubitka“, navodi se u rješenju.
Agencija je zaključila da Skijališta Crne Gore u 2024. godini ispunjavaju uslove da se smatraju preduzećem u poteškoćama, ali da se regulativa ne može primijeniti na prijavljenu državnu pomoć od 150 hiljada, jer se ona smatra neusklađenom.

Tag: interpol