Porast prodaje goriva u Crnoj Gori prati rast bruto domaćeg proizvoda, zbog čega je namjera da se iz džepova građana godišnje izvlači iznos od četiri miliona eura kroz markiranje potpuno neopravdan, jer se na to gorivo već plaćaju porez na dodatu vrijednost i akcize, ocijenio je predsjednik glavnog odbora SDP-a i predstavnik Evropskog saveza Mirko Stanić.
On je gostujući u Drugačijoj radio vezi napomenuo da je posebno sporno što bi firma &nbsp;koja bi obavljala taj posao imala mogućnost za uspostavljanje paralelnog nadgledanja granica Crne Gore, što je u interesu jedne od zemalja regiona, a što je istovremeno razlog da se ovim problemom, pored pristupanja s ekonomskog aspekta, bave i Agencija za nacionalnu bezbjednost i Vojno-bezbjednosna agencija.
- Rast prodaje goriva, koja je otprilike 400 miliona litara na godišnjem nivou, je skoro identičan u posljednjem vremenu rastu BDP-a. Prodajom tog goriva na pumpama ne može da se napravi nikakav prekršaj koji bi doveodo toga da država bude oštećena, jer ste već platili PDV i ne možete naplatiti jedan cent dodatno - pojasnio je.
Suštinski problem u ovom slučaju vidi kada je riječ o nastojanju da se uspostavi kontrola prelaska granica u Crnoj Gori, a iznos od četiri miliona eura godišnje, koliko bi se kroz ovu aktivnost ubiralo, omogućio bi da se angažuje između 50 i 70 službenika koji bi bili zaduženi za nadzor nad granicama.
- Uz par kamera, koje bi, naravno, služile da se prati okruženje, zvanično, da ne bi došlo do nekog incidenta, mogao bi se imati paralelni nadzor granica Crne Gore, a firma koja je 'nacrtana' da dobije taj posao povezana je sa jednom bezbjednostnom agencijom zemalje iz okruženja, koja nije u NATO - naglasio je.
Sagovornik Antene M osvrnuo se i na nestručnost kadra zaposlenog u institucijama i preduzećima koji nema profesionalne reference potrebne za obavljanje tih poslova, posebno kada je riječ o obrazovanju, budući da većina njih posjeduje diplome stečene na fakultetima u regionu bez validne reputacije ili akreditacije.
Stanić je skrenuo pažnju i na stanje u javnim preduzećima u energetskom sektoru, ocijenivši da te kompanije, umjesto da obavljaju poslove iz svoje djelatnosti, služe za masovna partijska zapošljavanja i bavljenje djelatnostima koje su u interesu određenih, sa njima povezanih subjekata, što je posebno vidljivo u Elektroprivredi Crne Gore i Rudniku uglja.
- Rudnik uglja prodaje ugalj Srbiji, što znači da nema nijedan drugi ugovor. Jedan od osnivača firme kojoj je prodavan ugalj sada je direktor Termoelektrane. Znači, vidimo jedan obrazac ponašanja gdje Specijalno državno tužilaštvo ima mnogo posla. Evo samo ovo, je li bilo obećanje da će 15. novembra Termoelektrana biti na mreži? Pita li danas neko je li Termoelektrana na mreži? Danas je 27. novembar. U tim sistemima gdje je proizvodnja četiri do pet miliona kilovata struje dnevno, gdje je danas potrošnja u Crnoj Gori 12 ili 13 miliona kilovata, po ovoj hladnoći i ovim vremenskim prilikama. Takav sistem, kad ne radi posao prema onome što je ugovoreno 12 ili 13 dana mislim da neće proraditi kao ko treba do Nove godine. To stvara katastrofalne posljedice po državu, odnosno po stopu rasta BDP-a, ali i katastrofalne posljedice po sistem Elektroprivrede Crne Gore, koji je već do danas 90 miliona eura u minusu.
On je naglasio da pogubnost politike koju aktuelna vlast sprovodi danas najviše uviđaju oni koji su članove vladajuće većine podržali na izborima.
- Oni najbolje znaju, kad biraju između ljekova i hrane, gdje ih je dovela ovakva vlast. Oni najbolje znaju kad ne plate jedan račun za vodu Vodovoda u Podgorici, pa im stigne isključenje, pa moraju da plate 54 eura za uključenje, a ne imaju kvalitetnu vodu. Oni najbolje imaju uvid u efekat na koji način se vode ta javna preduzeća. To je ono što će morati da se ispravlja u budućnosti, to je ono što će morati da radi jedna nova, odgovorna, evropska i građanska vlast. I naravno, za sve ovo će trebati ozbiljna rad i ozbiljno strpljenje. Neće ovo doći ni preko noći, niti će ovi da se pravdaju kao što bilo ko misli. Tranzicija vlasti, ove vlasti koja ima tu opasnost da završi pod Veljim brdom neće biti nimalo jednostavna ili laka - zaključio je Stanić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Stanić u DRV: Markiranjem goriva uvodi se paralelni bezbjednosni sistem i izvlače milioni iz džepova građana koji danas biraju između ljekova i hrane

Ministarstvo energetike i rudarstva potvrdilo je za Standard da su na tender za markiranje goriva pristigle dvije ponude. Oni detaljno navode proceduru, ali su izostavili imena ponuđača i, uprkos višestrukim pitanjima, nijesu odgovorili da li je u Tenderskoj komisiji bilo ostavki.
MEIR ne navodi ko su ponuđači. Za posao koji ulazi u cijenu svakog litra goriva i direktno utiče na kontrolu tržišta, neobjavljivanje imena nakon isteka roka za prijave odstupa od minimalnih standarda otvorenosti. Standard je, povrh toga, iz više izvora saznao da je u Tenderskoj komisiji bilo ostavki, odnosno pokušaja ostavke. Na to vrlo precizno pitanje Ministarstvo nije odgovorilo, niti je potvrdilo, niti demantovalo. U praksi javnih nabavki upravo takvo prećutkivanje najčešće signalizira problem u kvorumu ili kontinuitetu rada Komisije, što može dovesti u pitanje zakonitost zapisnika i kasnije rang-liste.
Standard je još 30. oktobra objavio da su učesnici tendera SICPA (Švajcarska) u konzorcijumu sa SWISSTIC DOO Podgorica, te Authentix (SAD). SWISSTIC je firma osnovana 21. jula 2025. u Podgorici. Standard je ukazao na svjež osnivački profil i pitanja o referencama, dok javni registri potvrđuju datum osnivanja i podatke o rukovodstvu. Uprkos tome, MEIR do danas nije zvanično saopštio imena ponuđača.&nbsp;
Švajcarsko Tužilaštvo (OAG) je u aprilu 2023. pravosnažno utvrdilo korporativnu krivičnu odgovornost SICPA-e zbog „organizacijskih propusta“ koji nijesu spriječili podmićivanje stranih javnih funkcionera. Izrečena je finansijska obaveza oko CHF 81 miliona (kazna i oduzimanje koristi). Iako se slučaj ne odnosi na Crnu Goru, riječ je o relevantnom reputacionom riziku za poslove koji uključuju državne prihode i poreske akcize.
SWISSTIC (lokalni partner SICPA-e) je novi pravni subjekt, osnovan u julu 2025, što pokreće pitanja o kapacitetu i iskustvu za kompleksan posao državnog markiranja.
Na pitanje o narednim koracima, MEIR se poziva na zakonsku proceduru.
- U skladu sa članom 219 Zakona o energetici, postupak javnog nadmetanja, po Javnom pozivu sprovodi Komisija za provjeru ponuda sastavljena od neparnog broja članova, koju imenuje Vlada… Komisija razmatra blagovremeno podnijete ponude, sprovodi postupak otvaranja ponuda, provjerava ponude i ocjenjuje da li su ispunjeni uslovi… te nakon sprovedenog postupka bodovanja, sačinjava rang listu ponuđača… Predlog odluke… Ministarstvo dostavlja Vladi, u roku od 15 dana od dana dostavljanja predloga Komisije. Odluku… Vlada donosi u roku od 30 dana od dana dostavljanja predloga odluke - stoji između ostalog u odgovirima Ministarstva.
Ovaj opis je normativno tačan, ali ključni rokovi ne teku od 31. oktobra, već od trenutka kada Komisija formalno preda izvještaj i rang-listu Ministarstvu.
Pošto MEIR nije potvrdio ni da je izvještaj sačinjen, ni kada je predat, javnost trenutno nema način da provjeri poštuju li se rokovi ili se odluka razvlači administrativnim tokom.

Ministarstvo potvrdilo da su stigle dvije ponude za markiranje goriva, ali ćuti o navodnoj ostavci u Tenderskoj komisiji

U proljeće 1923. godine, dok se Evropa već navikavala na fašizam, nasilne aneksije i političke progone, sudbina Crne Gore i njenih legitimnih predstavnika preselila se preko Atlantika. Među njima je bio i Jovan S. Plamenac, bivši crnogorski ministar, predsjednik Crnogorske narodne skupstine i premijer Vlade Kraljevine Crne Gore u egzilu (1919-1921), ali i politički vođa crnogorske suverenističke emigracije, borac za Pravo, Čast i Slobodu Crne Gore protiv velikosrpske okupacije i nasilne aneksije izvršene krajem 1918. Protjeran iz Italije po nalogu fašističke vlade Benita Musolinija nakon dogovora sa režimom Kraljevine SHS, Plamenac je utočište potražio u Sjedinjenim Američkim Državama. Njegov dolazak u Ameriku, administrativne prepreke, političke kontroverze i jasne poruke o statusu Crne Gore zabilježio je jedan od najuticajnijih svjetskih listova – The New York Times. U tekstu objavljenom 28. aprila 1923. godine, ovaj prestižni list ne samo da izvještava o proceduri prijema bivšeg crnogorskog premijera na Elis Ajlendu, već svjedoči o tadašnjem međunarodnom poretku, pravnom kontinuitetu crnogorske državnosti i upornom pokušaju da se glas porobljene zemlje ne utiša. U nastavku donosimo integralni prevod tog teksta, kao dragocjeno istorijsko svjedočanstvo koje baca snažno svjetlo na političku sudbinu Crne Gore i njenu borbu za Pravo, Čast i Slobodu. "Primaju bivšeg premijera, ali uz jamčevinu; Nalog Ministarstva rada oslobađa Crnogorca sa Elisa Ajlenda. Po nalogu Ministarstva rada u Vašingtonu, Jovan S. Plamenac, samoproglašeni predsjednik vlade politički nepostojeće monarhije Crne Gore, koji je po dolasku ovamo u subotu bio upućen na Elis Ajlend, juče je primljen u ovu zemlju uz polaganje jamčevine. Kako Plamenac ne govori engleski, njegov slučaj je pred komesarom zastupala gospođica Vera Petrović, mlada kćerka dr Vladimira Petrovića, čije posjetnice ga predstavljaju kao izvanrednog i opunomoćenog ministra Crne Gore. Ona je komesaru Todu saopštila da je Plamenac dvije godine bio zarobljenik Austrijanaca i da je došao ovamo isključivo u ličnoj misiji, koja će trajati svega nekoliko mjeseci. Plamenac je putovao sa diplomatskim pasošem koji je izdala crnogorska Vlada 1920. godine, a koji je 2. aprila ove godine ovjeren u Američkom konzulatu u Rimu, uz sljedeću napomenu: „Gore navedena viza odobrava se u skladu sa uputstvima primljenim od Američke ambasade u Rimu, datiranim 2. aprila. Ambasada je ovlašćenje za izdavanje ove vize dobila od Stejt departmenta pod datumom 1. aprila.“  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110080152_8befca2545ec9bc9422ed56d718cfd5d03a888fd41b7bc068642146c81e7f47d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260110080152_8befca2545ec9bc9422ed56d718cfd5d03a888fd41b7bc068642146c81e7f47d" data-rendition-name="original" width="672" height="645" loading="lazy" alt="NY"> </figure>  Istaknuto je da Imigraciona služba po ovlašćenjima ima prvenstvo nad konzularnom službom. Putnik može biti potvrđen od strane diplomatskog kora, a ipak biti neprihvatljiv zbog mentalnih ili fizičkih razloga, ili zbog popunjene kvote zemlje iz koje dolazi. U slučaju Plamenca, službenici na Elis Ajlendu nijesu bili sigurni kakvu proceduru treba primijeniti zbog političkih komplikacija koje proizlaze iz ujedinjenja Crne Gore sa Jugoslavijom, čija je kvota već popunjena. Komesar Tod je zato pitanje uputio Vašingtonu. Takođe su primljena uputstva da se dopusti ulazak i Mihailu Tomiću i Aleksandru Đokiću, pomoćnicima Plamenca. <h2>Teškoće tokom intervjua</h2> Grupa je otišla u hotel „Netherland“, gdje je bio zakazan intervju sa Plamencem, kome su se njegovi sunarodnici uvijek obraćali sa „Vaša ekselencijo“. Intervju je bio praćen jezičkim poteškoćama, koje su prevazilažene prenošenjem pitanja Plamencu preko engleskog, francuskog, italijanskog i, konačno, srpskog jezika. Da li je tokom tog procesa prevođenja i ponovnog prevođenja snaga Plamenčevih izjava bila oslabljena, sagovornik vjerovatno nikada neće saznati, ali mu se činilo da su mnogi dugi Plamenčevi odgovori zahtijevali svega pola tuceta engleskih riječi da bi se prenijela njihova suština. Svedena na jednu izjavu, Plamenčeva poruka američkom narodu glasila je ovako: „Povodom mog dolaska u Sjedinjene Američke Države, mnogi listovi su objavili netačne izvještaje o crnogorskom pitanju, o meni lično i o svrsi moje posjete - bez sumnje u dobroj namjeri, ali nedovoljno obaviješteni. Tako je pogrešno navedeno da sam došao da u Njujorku osnujem crnogorsku vladu; takođe da sam bio pukovnik u crnogorskoj vojsci i da sam tokom rata bio diplomatski predstavnik Crne Gore u Carigradu“. „Umjesto toga, moja karijera je bila isključivo politička i parlamentarna: bio sam poslanik u Crnoj Gori, državni savjetnik, član vlade i predsjednik vlade. Najzad, 1918. predvodio sam ustanak protiv francusko-jugoslovenskih okupacionih trupa, koje su samovoljno i nasilno proglasile aneksiju Crne Gore Jugoslaviji. Ustanak je bio zamišljen, organizovan i vođen od strane mene lično, a obustavljen po mom naređenju nakon apela predsjednika Vilsona, upućenog iz Pariza, da se poštedi prolijevanje krvi, uz obećanje crnogorskom narodu potpune obnove njegovih sloboda i njegove države, na isti način kako je to bilo priznato Belgiji i Srbiji. <h2>Nade u slobodu naroda</h2> „Na Mirovnoj konferenciji u Parizu branio sam stvar svoga naroda. Javnosti je poznato da se crnogorski narod drži u potčinjenosti od strane jugoslovenskih trupa; ipak, suverenitet Crne Gore ovom okupacijom nije pravno poništen. Za mnoge države Crna Gora i dalje postoji kao suverena država de facto i de jure. Što se tiče Sjedinjenih Američkih Država, Crna Gora za njih uvijek postoji de jure, jer ova zemlja nikada nije potpisala nijedan međunarodni ugovor kojim bi priznala ukidanje suvereniteta Crne Gore“. Govoreći o svom pasošu, rekao je da vjeruje da su Sjedinjene Američke Države dozvolile izdavanje vize, vođene simpatijama koje Vlada gaji prema njegovom narodu. Plamenac je izjavio da je razlog njegovog dolaska ovamo sasvim privatne prirode i da će se u ovoj zemlji zadržati samo kratko vrijeme. „Da li vjerujete da će autonomija Crne Gore biti obnovljena?“ „Kao rodoljubivi Crnogorac, čvrsto vjerujem u vaskrsenje svoje zemlje i da će nepravde učinjene mome narodu biti ispravljene.“ Na kraju intervjua, Plamenac je izjavio da su Sjedinjene Američke Države i Crna Gora bile jedine dvije nacije koje su ušle u Svjetski rat sa nesebičnom namjerom, bez ikakve ideje o teritorijalnom dobitku. „Kao što je Srbija, napadnuta od Austrije, pozvala Crnu Goru u pomoć, tako su Saveznici pozvali Sjedinjene Američke Države da pomognu u dobijanju rata“, dodao je, zaključuje se u tekstu Njujork tajmsa.

Kako je Njujork tajms 1923. pisao o protjeranom crnogorskom premijeru Jovanu S. Plamencu: "Vjerujem u vaskrsenje svoje zemlje"

Grenland i Danska odbacili su Trampovu ponudu da kupe ovu poluautonomnu teritoriju.
Predsjednik Donald Tramp kaže da Sjedinjene Američke Države moraju „posjedovati“ Grenland kako bi spriječile Rusiju i Kinu da to učine.
„SAD moraju imati vlasništvo i branite vlasništvo, ne branite zakup. A mi ćemo morati da branimo Grenland“, rekao je Tramp novinarima u petak, odgovarajući na pitanje BBC-ja.
Dodao je da će to uraditi „lakim putem“ ili „teškim putem“. Bijela kuća je nedavno saopštila da administracija razmatra kupovinu poluautonomne teritorije saveznice iz NATO-a, Danske, ali da ne isključuje ni mogućnost njene aneksije silom.
Danska i Grenland poručuju da teritorija nije na prodaju. Danska je saopštila da bi vojna akcija značila kraj transatlantskog odbrambenog saveza.
Iako je najrjeđe naseljena teritorija, lokacija Grenlanda, između Sjeverne Amerike i Arktika, čini ga pogodnim za sisteme ranog upozoravanja u slučaju raketnih napada, kao i za nadzor plovila u tom regionu.
Predsjednik SAD-a je više puta rekao da je Grenland od ključnog značaja za nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Američkih Država, tvrdeći bez ikakvih dokaza da je bio „prekriven ruskim i kineskim brodovima na sve strane“.
SAD već ima više od 100 vojnih lica stalno raspoređenih u svojoj bazi Pitufik, na sjeverozapadnom vrhu Grenlanda – objektu kojim SAD upravlja još od Drugog svjetskog rata.
Na osnovu postojećih sporazuma s Danskom, SAD ima pravo da na Grenland dovede onoliko vojnika koliko želi.
Međutim, obraćajući se novinarima u Vašingtonu, Tramp je rekao da ugovor o zakupu nije dovoljan.
„Države ne mogu sklapati ugovore na devet godina ili čak na 100 godina“, rekao je, dodajući da moraju imati vlasništvo.
"Volim narod Kine. Volim narod Rusije“, rekao je Tramp. „Ali ih ne želim za komšije na Grenlandu — to se neće desiti. I, uzgred, NATO to mora da razumije“, dodao je predsjednik SAD-a.
Saveznici Danske u NATO-u — velike evropske zemlje, kao i Kanada — ove sedmice su stali u njenu odbranu izjavama u kojima su ponovo potvrdili da „samo Danska i Grenland mogu odlučivati o pitanjima koja se tiču njihovih odnosa“.
Ističući da su jednako zainteresovani kao i SAD za bezbjednost Arktika, poručili su da se to mora postići zajedničkim djelovanjem saveznika, uključujući i SAD.
Takođe su pozvali na „poštovanje principa Povelje Ujedinjenih nacija, uključujući suverenitet, teritorijalni integritet i nepovredivost granica“.

Tramp kaže da SAD moraju „posjedovati“ Grenland kako bi spriječili Rusiju i Kinu da ga preuzmu

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore igraće danas sa Maltom na startu Evropskog prvenstva u Beogradu.
Duel A grupe u Beogradskoj areni počeće u 18 sati.
U drugom meču te grupe, u 15 sati i 15 minuta, sastaće se Francuska i Mađarska.
Crnogorski vaterpolisti u ponedjeljak sastaće se Mađarskom (15.15), dok je za srijedu zakazan duel sa Francuskom (18.00).
U drugu fazu takmičenja plasiraće se tri najbolje ekipe, koje će sa tri selekcije iz grupe C (Španija, Izrael, Srbija, Holandija), formirati grupu E.
Dvije prvoplasirane reprezentacije iz novoformirane grupe plasiraće se u polufinale.

Crnogorski vaterpolisti na startu EP protiv Malte

Putevi su kupili drobilično postrojenje i sijačicu za potrebe kamenoloma koji će biti otvoren u Kučima, a u kojem će preduzeće drobiti materijal.
Nabavku mašina, kako je za „Dan" saopštio Radoš Zečević, direktor, preduzeće je platilo 1.142.000 eura.
– Mi ćemo u februaru raditi pristupne puteve, vodu i struju na parceli. Gledaćemo da što prije počnemo da drobimo kamen. Po sadašnjem zakonu imamo pravo da probno iskopamo do 20.000 kubika. To znači da ako analize pokažu da je kamen loš možemo da odustanemo. Mi ćemo vjerovatno iskoristiti tu mogućnost pa očekujemo da ćemo možda već u martu krenuti sa probnom eksploatacijom – rekao je Zečević.
On je naveo da će sa glavnom eksploatacijom kamena početi kada obezbijedie sve papire koji su neophodni za rad kamenoloma. Projekcije su, kako kaže, da to bude početak ljeta.
– Od papira nam treba elaborat o zaštiti životne sredine i to je najvažniji dokument koji moramo imati. Uradili smo elaborat o ekonomskoj isplativosti, trebaće nam vjerovatno i saglasnost o CEDIS-a i Vodovoda. Parcela budućeg kamenoloma je ušla u Prostorno urbanistički plan Podgorice – kaže direktor Puteva.
Zečević kaže da će im za rad kamenoloma biti potrebno 20-ak ljudi.
– Potrebni su nam vozači i rukovaoci mašina. U preduzeću trenutno imamo par rukovaoca mašinama koji su to već radili, tako da ćemo njih preusmjeriti za taj posao. Možda ćemo još nekog zaposliti da radi, ali će u tom slučaju morati proći obuku od dva mjeseca. Potrebni su nam geodeta, rudarski inženjeri, stražari. Nećemo jedino zapošljavati minere nego ćemo angažovati firmu koja će biti zadužena za taj posao jer ne želim da rizikujem oko toga. Za njihovim angažovanjem nema stalne potrebe nego se onin povremeno angažuju, otprilike jednom mjesečno – naveo je Zečević.

Tag: markiranje-goriva

Stanić u DRV: Markiranjem goriva uvodi se paralelni bezbjednosni sistem i izvlače milioni iz džepova građana koji danas biraju između ljekova i hrane

Ministarstvo potvrdilo da su stigle dvije ponude za markiranje goriva, ali ćuti o navodnoj ostavci u Tenderskoj komisiji

Kako je Njujork tajms 1923. pisao o protjeranom crnogorskom premijeru Jovanu S. Plamencu: "Vjerujem u vaskrsenje svoje zemlje"

Tramp kaže da SAD moraju „posjedovati“ Grenland kako bi spriječili Rusiju i Kinu da ga preuzmu

Crnogorski vaterpolisti na startu EP protiv Malte

Putevi kupili postrojenje za kamenolom u Kučima

PRATITE TVe UŽIVO