Dva ključna elementa koja su potrebna za ekološko saniranje Termoelektrane nijesu urađena kako treba, ili nijesu uopšte urađena. Pitanje je da li su sistemi za odsumporavanje uključeni. U rekonstrukciju je uloženo 75 miliona eura i zbog želje da nadoknadi ekstreman minus koji je napravljen u toku ove godine zanemareni su zdravlje i životi građana Pljevalja, rekao je u emisiji "Na kraju dana", na Televiziji E, predstavnik Evropskog saveza Mirko Stanić.
Za stanje u Pljevljima, kaže Stanić, odgovorni su Vlada i resorni ministri jersu dozvolili da ih rukovodsko Elektroprivrede prevari da je uspješno sprovedena rekonstrukcija Termoelektrane i da se bez ispunjenih ekoloških uslova dovedu u opasnost životi i zdravlje desetine hiljada ljudi.&nbsp;
- Vazduh koji su udisali građani Pljevalja tokom proteklih 10-15 dana kako je ona puštena u rad je opasan po život. Imate situaciju da postoji vrlo realna mogućnost da neko od građana tuži državu zbog toga što je imao zdravstvene probleme. To bi se na zapadu ili nekoj sređenoj državi svakako desilo. Imate situaciju da rukovodstvo Elektroprivrede, predvođeno glavnim kadrovima Nove srpske demokratije, u toku same rekonstrukcije koja je koštala Elektroprivredu 75 miliona eura tvrdi da su sve neophodne provjere za funkcionisanje Termoelektrane i sve probne varijante urađene tokom same rekonstrukcije. Predstavnici Elektroprivrede i Termoelektrane, kao i izvođača radova garantovali su da su radovi sprovedeni u potpunosti u skladu sa onim što je bio zadatak - rekao je Stanić.
Stanić ističe da su prošlogodišnja prekoračenja PM čestica bila dvostruko veća, navodeći da se ti podaci lako mogu naći i uporediti sa istim periodom od prošle godine, uz atmosferske uslove i ložišta iz domaćinstava.
- Po zvaničnim podacima mjernih jedinica koje se nalaze i u centru Pljevalja, ali i u samoj Termoelektrani, zagađenje koje se proizvodi danas veće je nego zagađenje koje se proizvodilo istog dana prošle godine… Građanima ne trebaju nikakvi mjerni instrumenti pored sopstvenog razuma. Mogli ste 25. novembra sasvim slobodno da šetate, da pustite djecu da se igraju napolju bez opasnosti da će završiti na nekom inhalatoru. Danas to ne možete, očigledno je da je do promjene došlo time što je uključena Termoelektrana. Imate činjenicu da je Agencija za zaštitu životne sredine izdala upozorenje da vazduh uopšte nije zdrav i da se ljudi zatvore u kuće - zaključio je Stanić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DXDD8rHKYULo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Stanić: Za stanje u Pljevljima odgovorna Vlada, dozvolila da je prevari rukovodstvo Elektroprivrede

Predsjednik Glavnog odbora SDP-a i predstavnik Evropskog saveza Mirko Stanić ocijenio je da agresivno insistiranje dijela vlasti na temama jezika, kapele i promjene Ustava predstavlja pokušaj skretanja pažnje sa ozbiljne ekološke, zdravstvene i ekonomske katastrofe koja se dešava u Pljevljima.
Stanić upozorava da se u trenutku kada se obaraju istorijski maksimumi zagađenja vazduha, kada su desetine građana hospitalizovane, a stanovnici Pljevalja primorani da se zatvaraju u svoje domove poput perioda pandemije, lokalni funkcioneri Nove srpske demokratije, zajedno sa partijskim kolegama koji upravljaju Elektroprivredom Crne Gore i energetskim sektorom, okreću identitetskim temama kako bi izbjegli odgovornost.
– Dok se Pljevlja guše u dimu, oni se „logično“ bave kapelama i Ustavom – naveo je Stanić.
On ističe da sve ukazuje na niz ozbiljnih propusta u realizaciji projekta koji je građane koštao oko 75 miliona eura, što je, kako podsjeća, iznos jednak budžetu za cjelokupnu crnogorsku kulturu u periodu od dvije godine.
– Da li u tom poslu ima i elemenata korupcije, vrlo brzo će se znati kada Specijalno državno tužilaštvo izuzme kompletnu dokumentaciju – poručio je Stanić.
Dok je, kako kaže, vazduh u Pljevljima bukvalno opasan po život, a građani spontano izlaze na proteste, odgovor vlasti je ponovno otvaranje pitanja promjene Ustava.
– Te političke matrice su odavno pročitane. Građani Pljevalja ne traže promjenu Ustava, već da se šljaka ne vozi kamionima bez dozvola, da se ne gase mjerne stanice za zagađenje i da se prestane sa ugrožavanjem njihovog zdravlja – naglasio je Stanić.
Dodaje da identitetske teme, poput pitanja kapele Karađorđevića na Lovćenu, nemaju nikakvu težinu u gradu u kojem građani zbog smoga i dima ne vide ni okolne zgrade.
Stanić upozorava da partijski kadrovi, koji nijesu sposobni da upravljaju ni najmanjim sistemima, postaju ozbiljna prijetnja po zdravlje i život građana.
– Njihovo neznanje i neodgovornost koštaće nas desetine miliona eura, koje ćemo plaćati umjesto da gradimo vrtiće, škole i bolnice – poručio je on.
Zaključuje da je krajnje vrijeme da se ovakvoj praksi stane na kraj, prije nego što posljedice ponovo postanu tragične i nepovratne.

1250x600

Stanić: Identitetske teme kao paravan za katastrofu u Pljevljima

Vlada je odlučila da produži akciju Limitirane cijene do 31. marta naredne godine, u okviru koje bi cijene 800 do 900 artikala trebalo da budu snižene 15 do 20 odsto. Početkom novembra ova vijest obradovala je građane iscrpljene rastom cijena u crnogorskim marketima, jer mnoge proizvode plaćaju drastično skuplje nego u razvijenim zemljama EU. Međutim, na terenu – tvrde građani – akcija Limitirane cijene izgleda kao prevara. Saglasni su i sagovornici Portala ETV. U marketima se pod oznakom limitirane cijene nalazi ne baš veliki broj artikala, uglavnom osnovne namirnice poput ulja, brašna, šećera, sardina… Kupci kažu da ne u okciru akcije vide najviše 20-30 proizvoda, te da takav pristup djeluje kao obmana. <h2>Anđušić: Prije same akcije došlo do serije poskupljenja</h2> Politički direktor i poslanik Demokratske partije socijalista Mihailo Anđušić za Portal ETV poručuje da je situacija u kojoj se država nalazi „bizarna“ i da akcija Limitirane cijene nije suštinska mjera protiv inflacije. "Akcija predstavlja blijedu masku onoga što bi jedna ozbiljna Vlada trebalo da uradi kako bi spriječila inflatorne udare.“ On ističe da je prije nastavka akcije došlo do serije poskupljenja. „Nastavku akcije Limitirane cijene prethodilo je poskupljenje u nekoliko navrata, i to svih vrsta roba i usluga.“ Anđušić navodi da se radi &nbsp;o pogrešno postavljenoj politici. „Vidjeli ste kako je neslavno krenuo nastavak akcije – u istom danu imali smo najave novih poskupljenja usluga, troškova i čak najavu povećanja cijene struje.“ On dodatno naglašava da je akcija jedna od najslabijih u regionu. „Sama akcija je jedna od najlošije koncipiranih u regionu. Ima najuži obuhvat proizvoda.“ Prema njegovim riječima, efekti su minimalni jer su cijene tih proizvoda već bile povećane. „Zabrinjava što su se cijene proizvoda obuhvaćenih akcijom neposredno prije njenog početka povećale, pa gotovo da i nema efekta.“ Anđušić tvrdi da građani svakodnevno primjećuju nelogičnosti: „Građani vrlo često zatiču da je cijena proizvoda koji je navodno limitiran ista ili čak veća od alternative drugog proizvođača.“ Kao najveći problem ističe inflaciju: „Inflacija je najveći problem građana. Pojela je sve efekte programa Evropa sad 1 i 2.“ Osvrnuo se i na izjavu Zdenke Popović iz Demokrata: „Najbolje stanje oslikava izjava da je inflacija dobra za državu, a nije dobra za građane. Ta izjava objašnjava sve što se dešava.“ <h2>Stanić: Radi se o klasičnoj prevari građana</h2> Na prevaru Vlade upozorava i Mirko Stanić, predsjednik Glavnog odbora SDP-a i predstavnik Evropskog saveza. Stanić za Portal ETV tvrdi da je akcija limitiranih cijena u suštini manipulacija. „Radi se o klasičnoj prevari građana, jer su ‘limitirane cijene’ zapravo redovne cijene od prije nekoliko dana, na koje je samo nalijepljena nova oznaka.“ On optužuje Vladu da svjesno profitira od inflacije. „Vlada Crne Gore nema interes da smanji cijene, jer puni budžet zahvaljujući ogromnoj inflaciji, posebno kad je riječ o prehrambenim proizvodima.“ Kao simbol loše politike navodi uobičajenu sliku praznih rafova u regionu tokom crnogorskih praznika. „Prava slika ove vlasti su prazni rafovi u Skadru, Trebinju i Mostaru kad god je kod nas praznik.“ Stanić upozorava da rast plata ne znači ništa kada cijene divljaju. „To je suština njihove politike – nominalno veće plate, ali i drastično veće cijene, zbog čega građani žive sve teže.“ Dodaje da se udar inflacije osjeća na svim nivoima: „Pad standarda osjeća se svuda – u prodavnici, apoteci, a posebno kod zanatskih usluga, koje su zbog nakaradne ekonomske politike poskupjele i do dva puta.“ Na kraju zaključuje: „Crnoj Gori je potrebna odgovorna vlast, da ne bismo dolazili u situaciju da su cijene u Italiji ili Njemačkoj niže nego u našoj zemlji.“  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240921130920_a67c6c74cc773ee644d72f1097e6f117d73c5bd05f71f384d42bd30b87282661.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240921130920_a67c6c74cc773ee644d72f1097e6f117d73c5bd05f71f384d42bd30b87282661" data-rendition-name="original" width="1000" height="660" loading="lazy" alt="Mirko Stanić"> <figcaption>Mirko Stanić(Photo: SDP)</figcaption> </figure>

Miraš Dušević

Skupoća koja ne jenjava: Limitirane cijene i neograničena obmana

Porast prodaje goriva u Crnoj Gori prati rast bruto domaćeg proizvoda, zbog čega je namjera da se iz džepova građana godišnje izvlači iznos od četiri miliona eura kroz markiranje potpuno neopravdan, jer se na to gorivo već plaćaju porez na dodatu vrijednost i akcize, ocijenio je predsjednik glavnog odbora SDP-a i predstavnik Evropskog saveza Mirko Stanić.
On je gostujući u Drugačijoj radio vezi napomenuo da je posebno sporno što bi firma &nbsp;koja bi obavljala taj posao imala mogućnost za uspostavljanje paralelnog nadgledanja granica Crne Gore, što je u interesu jedne od zemalja regiona, a što je istovremeno razlog da se ovim problemom, pored pristupanja s ekonomskog aspekta, bave i Agencija za nacionalnu bezbjednost i Vojno-bezbjednosna agencija.
- Rast prodaje goriva, koja je otprilike 400 miliona litara na godišnjem nivou, je skoro identičan u posljednjem vremenu rastu BDP-a. Prodajom tog goriva na pumpama ne može da se napravi nikakav prekršaj koji bi doveodo toga da država bude oštećena, jer ste već platili PDV i ne možete naplatiti jedan cent dodatno - pojasnio je.
Suštinski problem u ovom slučaju vidi kada je riječ o nastojanju da se uspostavi kontrola prelaska granica u Crnoj Gori, a iznos od četiri miliona eura godišnje, koliko bi se kroz ovu aktivnost ubiralo, omogućio bi da se angažuje između 50 i 70 službenika koji bi bili zaduženi za nadzor nad granicama.
- Uz par kamera, koje bi, naravno, služile da se prati okruženje, zvanično, da ne bi došlo do nekog incidenta, mogao bi se imati paralelni nadzor granica Crne Gore, a firma koja je 'nacrtana' da dobije taj posao povezana je sa jednom bezbjednostnom agencijom zemalje iz okruženja, koja nije u NATO - naglasio je.
Sagovornik Antene M osvrnuo se i na nestručnost kadra zaposlenog u institucijama i preduzećima koji nema profesionalne reference potrebne za obavljanje tih poslova, posebno kada je riječ o obrazovanju, budući da većina njih posjeduje diplome stečene na fakultetima u regionu bez validne reputacije ili akreditacije.
Stanić je skrenuo pažnju i na stanje u javnim preduzećima u energetskom sektoru, ocijenivši da te kompanije, umjesto da obavljaju poslove iz svoje djelatnosti, služe za masovna partijska zapošljavanja i bavljenje djelatnostima koje su u interesu određenih, sa njima povezanih subjekata, što je posebno vidljivo u Elektroprivredi Crne Gore i Rudniku uglja.
- Rudnik uglja prodaje ugalj Srbiji, što znači da nema nijedan drugi ugovor. Jedan od osnivača firme kojoj je prodavan ugalj sada je direktor Termoelektrane. Znači, vidimo jedan obrazac ponašanja gdje Specijalno državno tužilaštvo ima mnogo posla. Evo samo ovo, je li bilo obećanje da će 15. novembra Termoelektrana biti na mreži? Pita li danas neko je li Termoelektrana na mreži? Danas je 27. novembar. U tim sistemima gdje je proizvodnja četiri do pet miliona kilovata struje dnevno, gdje je danas potrošnja u Crnoj Gori 12 ili 13 miliona kilovata, po ovoj hladnoći i ovim vremenskim prilikama. Takav sistem, kad ne radi posao prema onome što je ugovoreno 12 ili 13 dana mislim da neće proraditi kao ko treba do Nove godine. To stvara katastrofalne posljedice po državu, odnosno po stopu rasta BDP-a, ali i katastrofalne posljedice po sistem Elektroprivrede Crne Gore, koji je već do danas 90 miliona eura u minusu.
On je naglasio da pogubnost politike koju aktuelna vlast sprovodi danas najviše uviđaju oni koji su članove vladajuće većine podržali na izborima.
- Oni najbolje znaju, kad biraju između ljekova i hrane, gdje ih je dovela ovakva vlast. Oni najbolje znaju kad ne plate jedan račun za vodu Vodovoda u Podgorici, pa im stigne isključenje, pa moraju da plate 54 eura za uključenje, a ne imaju kvalitetnu vodu. Oni najbolje imaju uvid u efekat na koji način se vode ta javna preduzeća. To je ono što će morati da se ispravlja u budućnosti, to je ono što će morati da radi jedna nova, odgovorna, evropska i građanska vlast. I naravno, za sve ovo će trebati ozbiljna rad i ozbiljno strpljenje. Neće ovo doći ni preko noći, niti će ovi da se pravdaju kao što bilo ko misli. Tranzicija vlasti, ove vlasti koja ima tu opasnost da završi pod Veljim brdom neće biti nimalo jednostavna ili laka - zaključio je Stanić.

Stanić u DRV: Markiranjem goriva uvodi se paralelni bezbjednosni sistem i izvlače milioni iz džepova građana koji danas biraju između ljekova i hrane

Podkast Antene M "Drugačija radio veza" od 15:05 sati na Televiziji E.
Gost današnje Drugačije radio veze je Mirko Stanić, predsjednik glavnog odbora SDP-a i predstavnik Evropskog saveza.&nbsp;
Tema: Ekonomska politika koja troši budućnost.

Stanić u DRV: Ekonomska politika koja troši budućnost

Iako je premijer, iako njegova stranka pojedinačno ima najveći broj poslanika u Skupštini Crne Gore, Milojko Spajić nije lider postojeće parlamentarne većine. Šef te antievropske, antigrađanske političke strukture je Andrija Mandić, čiji je cilj da Crnu Goru vrati u devedesete.
Ovako političke prilike unutar vladajuće većine vidi predsjednik GO Socijaldemokratske partije i potpredsjednik Skupštine prijestonice Cetinje Mirko Stanić. U intervjuu ''Pobjedi'', Stanić podsjeća da je, zajedno sa svojim sjeveroistočnim susjedom, Crna Gora devedesetih bila parija, čija je politika bila u ozbiljnoj koliziji sa dominantnim političkim strujanjanjima u Evropi tog vremena.
- Umjesto da pokuša da podigne životni standard građana i da uspostavi minimum društvenog dogovora, aktuelna vlast se konstantno bavi istorijskom revizijom i udovoljavanjem interesima Srpske pravoslavne crkve- kaže Stanić.
Gradonačelnik Podgorice i poštovalac Nikolaja Velimirovića, tog antisemite, ljotićevca i nosioca Hitlerovog ordena, najavljuje postavljanje spomen-ploče posvećene „bratskoj slozi, suživotu i međuvjerskom skladu pravoslavne i islamske zajednice“, na kojoj će biti lik mitropolita SPC Amfilohija Radovića. Kako to razumijete?
STANIĆ: Kao nastavak politike koju smo nedavno vidjeli u Kolašinu, čiji je parlament, sprdajući se sa građanima, glasao o podizanju spomenika koji je već bio postavljen. Prisustvujemo radikalnoj desekularizaciji Crne Gore, u kojoj se interesi SPC postavljaju visoko iznad interesa crnogorske države i društva. O liku i djelu Amfilohija Radovića dovoljno sam govorio dok je bio živ i u punoj snazi, pa da ne ponavljam. U svakom slučaju, i ploča o kojoj me pitate potvrđuje da je ideološki, vrednosno, civilizacijiski režim na pozicijama devedesetih godina prošloga vijeka. To su, podsjećam, godine, koje Crna Gora pamti kao svoj najsramotniji, najtragičniji i u ekonomskom smislu najteži period u svojoj novijoj istoriji. Opozicija ima sistemske mehanizme - skupštinske anketne odbore, istrage, predlaganje zakona, amandmana, rezolucija, deklaracija - koji u znatnoj mjeri mogu pomoći raskrinkavanju loših poteza režima.
Kojih, na primjer?
STANIĆ: Ne smije se dozvoliti da škole postanu instrument bilo čijeg ideološkog ili vjerskog uticaja. Imamo Ustav i propise koji to jasno definišu. Naravno, govorim o najavi uvođenja vjeronauka u škole čemu se, pokazuju istraživanja, većina crnogorskih građana protivi. Ili, uzmite 'slučaj' Dragana Koprivice: samo je u ovoj Crnoj Gori moguće da čovjek od sedamdeset i kusur godina bude imenovan za direktora - Doma omladine.
Razvaljivanju društva, mijenjenju njegovog karaktera mora se stati na put svim demokratskim sredstvima, uključujući proteste i građansku neposlušnost.
Mislite li da u crnogorskom društvu ima potencijala za pobunu? Ne vidite da je ono apatično?
STANIĆ: Ne bih se složio sa Vašom konstatcijom. To dokazuju brojne reakcije na različita nepočinstva vlasti.
Koje reakcije?
STANIĆ: Velike antivladine skupove posljednjih pet godina organizovali su opozicija i građani. Sjetite se protesta u Podgorici povodom skandalozne dodjele Trinaestojulske nagrade, zatim akcije na Gorici, na Lovćenu i slično. Ove akcije potvrđuju da u društvu postoji potencijal koji se mora probuditi i na pravi način kanalisati kako bi postojeća loša i nesposbna vlast bila poražena.
&nbsp;Što su tačno političke posljedice aktivizma o kojem govorite? Što je promijenjeno?
STANIĆ: Vladajuće stranke su petnaest godina protestovale prije nego što su uspjele da smijene bivšu vlast. Ako danas imate petnaestak ’ćacija’ u parlamentu koji će glasati za sve što im naredi Andrija Mandić, teško je očekivati da će takva većina uvažiti bilo koji zahtjev onih što protestuju. Uostalom, govorimo o režimu koji je na prevaran način prisvojio vlast.
Kako na prevaran način?
STANIĆ: Građanima su obećali otvaranje fabrika, novih radnih mjesta, bolji život. Ništa od toga! Obećali su da neće biti partijskog zapošljavanja, koje ne da nije smanjeno, nego buja; obećali su meritokratiju, a partijska knjižica je ostala ključni argument za bilo koje zapošljenje; obećali su da će taksijem dolaziti na posao, a vozni park danas ima četiri i po hiljade službenih vozila: ne izlaze iz ’mercedesa’ i ’audija’. Sve što su obećali, sve su slagali i prevarili. Građani to vide.
Vide li?
STANIĆ: Vide. Moraju vidjeti: ozbiljne afere potresaju vlast. Markiranjem goriva se, na primjer, na nergularan, nezakonit način od građana Crne Gore pokušava oteti četiri miliona eura. O spornoj prodaji brodova raspravljalo se na skupštinskom kontrolnom saslušanju koje je vodio Boris Mugoša. Evropski savez će uskoro otvoriti pitanje Bilećkog jezera i predložiti rezoluciju o valorizaciji energetskih potencijala. Stanje u energetskom sektoru je katastrofalno! Tokom ove godine, Elektroprivreda Crne Gore napravila je 90 miliona eura duga! Uprkos obećanjima i potpisanim ugovorima, Termoelektrana nije 15. novembra uključena na mrežu, zbog čega Crna Gora trpi ogromnu štetu. Imate aferu Botun i otvorene prijetnje gradonačelniku Podgorice, što je nedopustivo. Imate prevaru oko Veljeg brda: prvi stanari bi u taj kompleks tobože trebalo da budu useljeni početkom 2026. Imate pokušaj prodaje aerodroma koji prave 25 miliona eura profita, zatim ’prvu lopatu’ za put Mateševo-Andrijevica, koja je trebalo da bude položena septembra 2025. godine… Ništa od svega!
&nbsp;Da Crna Gora ima ozbiljnu opoziciju, bilo bi tu dosta posla.
STANIĆ: Tu dosta posla ima, prije svega, za Specijalno državno tužilaštvo, koje bi veći dio predstavnika vlasti, ministara i direktora javnih preduzeća veoma lako moglo poslati pod Velje brdo, u ono malo mjesto blizu Podgorice.
Otpor opozicije bi, sa druge strane, mogao biti više sistemski i institucionalan. Morali bi se direktnije uključiti građani, istaknuti pojedinci, grupacije, NVO sektor, mediji, svi koji se zalažu za građansku, evropsku Crnu Goru. U Nikšiću je Evropski savez primijenio sličan model.
Da, Ivan Radojičić je bio vaš nosilac liste na izborima.
STANIĆ: Ivan Radojičić nije član ni jedne od naše tri partije; sociolog je, građanski aktivista, osnivač Bedem-festa, nekada fudbaler Čelika i Sutjeske... Duša Nikšića. Čuvajući se ulaska u zamku da zanemarimo članove političkih stranka koji se srčano bore protiv ove loše vlasti, mislim da bi u većini crnogorskih gradova upravo takvi ljudi trebalo da budu na listama za državni parlament.
Nestrpljenje za pobjedom uvijek je uvod u poraz, rekao je veliki francuski lider. Strpljenja, dakle. Veoma je važno da opozicija u rukama ima više mehanizama kontrole ove loše vlasti.
&nbsp;Na Cetinju nemate problema sa dijelom političkih struktura koje su na vlasti na državnom nivou?
STANIĆ: Vlast na Cetinju isključivo čine SDP, &nbsp;građani i Stara garda liberala.
&nbsp;Da, ali uz podršku političkih partija na državnom nivou koje kritikujete.
STANIĆ: Podršku su mogle da nam daju kolege iz parlamentarne opozicije, ali su izabrali drugačiji pristup. Što mi nije drago, ali je politički legitimno.
Cetinje ima ubjedljivo najbolju lokalnu vlast u Crnoj Gori, i kada je riječ o odnosu prema građanima i prema infrastrukturnim, kulturnim i drugim projektima. Ta vlast je otvorena i prepoznata po kvalitetnim profesionalcima na važnim mjestima odlučivanja, bez obzira na partijsku knjižicu. Relevantna istraživanja pokazuju da je radom lokalne samouprave zadovoljno više od 70 procenata građana, što je rijetkost. S druge strane, Cetinje je postalo ključno mjesto političkog, kulturnog, intelektualnog otpora vladajućim politikama.
&nbsp;I taj otpor centralnoj vlasti ne smeta strankama koje vas manjinski podržavaju, to sam Vas pitala.
STANIĆ: Kako bi se neko protivio onome što je suština crnogorskog identiteta i kulture?
Na isti način na koji se tome protivi na državnom nivou.
STANIĆ: Ne mislim da je to partijsko pitanje; prije bih rekao da je riječ o ličnom odnosu svakog Cetinjanina i Cetinjanke prema svom gradu. U cetinjskom parlamentu su, na primjer, donešene tri važne rezolucije; sve tri - jednoglasno. Nekoliko dana nakon formiranja lokalne vlasti na Cetinju, krenula je agresija Rusije na Ukrajinu. Cetinjski parlament je, kao prva lokalna samouprava u Evropi, jednoglasno osudio rusku agresiju. Takođe, jednoglasno smo podržali zaštitu interesa Fakulteta za crnogorski jezik i književnost na Cetinju, te osudili odnos predsjednika Skupštine Andrije Mandića prema crnogorskoj prijestonici. Volio bih da se sličan model preslika na državni nivo.&nbsp;

Stanić: Parlamentarnu većinu ne vodi Spajić, nego Mandić

Rečenicom – "sa ovom većinom bi mogli promijeniti i Ustav" – predsjednik Skupštine Andrija Mandić izazvao je opravdanu sumnju javnosti na potencijalno veoma opasnu namjeru, koja bi mogla da vodi ka promjeni jezika i državnih simbola.
Predsjednik Glavnog odbora SDP-a i predstavnik Evropskog saveza, Mirko Stanić, u razgovoru za Portal ETV govorio je o postupcima predsjednika Skupštine Andrije Mandića.
Jasan je – Mandić je političar prošlosti, relikt mračnih devedesetih, i ne može predstavljati budućnost Crne Gore.
- Ne bih pridavao preveliku važnost onome što Mandić govori, ali svakako bih pridavao ozbiljnu pažnju onome što radi. Njegova opaska o većini odnosila se na izbor viceguvernera CBCG, kojeg je parlamentarna većina odbila, zbog čega je iz EU dobila ozbiljne ‘packe’. Time je pokušan udar na samostalnost CBCG – jedne od rijetkih nezavisnih institucija na koju još uvijek nije stavljena partijska šapa Mandića i njegove šarene vlasti - navodi Stanić.
Upozorava da mnogo veća opasnost po našu zemlju dolazi upravo od onoga što on i njegova vlast rade.
- U toj vlasti partije poput PES-a funkcionišu samo kao izvršioci nacionalističke politike čiji je cilj posvađana, podijeljena Crna Gora ispunjena mržnjom. Ta mržnja čas se usmjerava prema našim susjedima, čas prema građanima ove zemlje, stvarajući ambijent u kojem će se čovjek osjećati sigurno samo kada je okružen pripadnicima "svoje" nacije i vjere - navodi on.
Zato je, kako dodaje, važno da odgovor građanske Crne Gore bude čvrst, sistemski i jasan. Ne smije biti saradnje ni koalicija sa ovako nakaradnom vlašću, koja će već na prvim narednim izborima otići u opoziciju.
- Što je veći pritisak na temeljne vrijednosti naše države – a Ustav to svakako jeste – to mora biti jači i odgovor evropske, napredne i moderne Crne Gore - ističe Stanić.

Stanić: Mandić je relikt mračnih devedesetih, opasnija od riječi je politika koju sprovodi

Ključni proizvodni resurs elektroenergetskog sistema Crne Gore - Termoelektrana Pljevlja nije uključena u pogon, i pored najava da će se to desiti 15. novembra - ukazao je predsjednik Glavnog odbora Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Mirko Stanić.
Nije, kako je rekao, problem ni zakasniti dan-dva.
- Problem je u neodgovornosti nosilaca odgovornih funckija u EPCG i TEPV koji su prije samo mjesec dana uvjeravali javnost i predstavnike medija da sve ide po planu i da će TE biti “sigurno” na mreži prije pet dana - naveo je on.
To je, kako je rekao ironično, “sigurno” jednako obećanjima jednog drugog Pljevljaka - premijera Spajića, koji ima preko 100 krupnih neispunjenih obećanja u svega par godina.
- Ono što je ogroman problem za državu je što je zbog remonta TEPV uvezena ogromna količina električne energije, a EPCG je zbog toga i zbog hidrološki loše godine (do ovih dana) u minusu od čak 90 miliona eura - naveo je Stanić.
Zbog toga za one koji se igraju sa desetinama miliona eura državnog novca – ima nekoliko jasnih pitanja, na koja crnogorska javnost očekuje jasne odgovore.
- Zašto Termoelektrana Pljevlja nije puštena u pogon 15. novembra, i zbog čega još nije počela isporuka uglja iz Rudnika uglja? Da li to znači da TE neće biti priključena ni 1. decembra? &nbsp;Da li će postrojenje za odsumporavanje, kao najvažniji segment ekološke rekonstrukcije, biti završeno do početka rada Termoelektrane? - pitao je Stanić.
Pita i da li je obezbijeđen priključak na turbinu za potrebe toplifikacije grada, koliko su porasli ukupni troškovi rekonstrukcije Termoelektrane Pljevlja, te koliki je procenat izvedenih građevinskih i mašinskih radova na današnji dan.
- Na sva pitanja treba dati i odgovor da li će TE biti u pogonu i poslije početnog paljenja, jer nije isto oće li ući u sistem proizvodnje tokom mjeseci kad se troši najviše energije ili na proljeće kad će i hidrološke prilike biti puno bolje i kad se obično struja iz Crne Gore izvozi - naveo je Stanić.

Stanić: Zašto Termoelektrana nije na mreži i pored obećanja rukovodstva EPCG?

Poslanik Pižurica sigurno zna što se dešavalo u DPS, jer je vjerovatno kao i ostatak njegove partije tada bio tamo, šesta liga DPS, naveo je na mreži X predsjednik Glavnog odbora SDP i predstavnik Evropskog saveza Mirko Stanić.
&nbsp;Stanić se osvrnuo na izjavu poslanika PES, koji je kazao da je „DPS termin „nasilna aneksija“ u zakon unio pod pritiskom Ranka Krivokapića, a uprkos svojim članovima“.&nbsp;
&nbsp;- To što su mučali i dizali ruke (da ne kažem kao što) su samo prenijeli u novi odnos prema Andriji Mandiću. Dođe li Ervin za premijera, izvući će fes- poručio je Stanić.
&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FStanicM%2Fstatus%2F1988595560342008225%3Fs%3D20&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Stanić o izjavi Pižurice: To što su dizali ruke samo u DPS samo su prenijeli u odnos prema Mandiću, dođe li Ervin za premijera – izvući će fes

Sramni napad predsjednika Srbije na predsjednika Socijaldemokratske partije (SDP) Ivana Vujovića i na crnogorskog književnika Andreja Nikolaidisa - prokomentarisao je predsjednik Glavnog odbora SDP-a i jedan od predstavnika Evropskog saveza Mirko Stanić.
Vučićeva sporna izjava je uslijedila kao komentar na njihove poruke da e preko Crne Gore obračunava sa Turskom zbog dronova koje će upućuju Prištini, te da neredi u Podgorici nose njegov autorski potpis.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fvucic-odbacio-optuzbe-da-stoji-iza-nereda-u-crnoj-gori-koji-se-ticu-turskih-drzavljana&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Nikolaidis je potrčko Mila Đukanovića bio i ostao, a isto i Vujović. I nemam nikakav problem sa tim, oni moraju da generišu negdje neku svoju novu agendu, ne znaju šta će da ponude, a šta bi drugo ponudili sve mržnjom prema svemu srpskom, i posebno prema onome koga je za sve kriv, a to je uvijek Aleksandar Vučić. Pojma nisam imao ni da se to dešava u Crnoj Gori - rekao je Vučić novinarima u Taškentu, a prenosi RTS.
Stanić je na to poručio da je jasno da svi napadi na imovinu stranaca u Crnoj Gori imaju isti potpis, te da je jasno svima ko to organizuje i zbog čega.&nbsp;
- Građanska Crna Gora će imati odgovor na mržnju koju podstrekujete - poručio je Stanić.

Stanić: Sramni napad Vučića, građanska Crna Gora će imati odgovor na mržnju koju podstrekavate

U proljeće 1923. godine, dok se Evropa već navikavala na fašizam, nasilne aneksije i političke progone, sudbina Crne Gore i njenih legitimnih predstavnika preselila se preko Atlantika. Među njima je bio i Jovan S. Plamenac, bivši crnogorski ministar, predsjednik Crnogorske narodne skupstine i premijer Vlade Kraljevine Crne Gore u egzilu (1919-1921), ali i politički vođa crnogorske suverenističke emigracije, borac za Pravo, Čast i Slobodu Crne Gore protiv velikosrpske okupacije i nasilne aneksije izvršene krajem 1918. Protjeran iz Italije po nalogu fašističke vlade Benita Musolinija nakon dogovora sa režimom Kraljevine SHS, Plamenac je utočište potražio u Sjedinjenim Američkim Državama. Njegov dolazak u Ameriku, administrativne prepreke, političke kontroverze i jasne poruke o statusu Crne Gore zabilježio je jedan od najuticajnijih svjetskih listova – The New York Times. U tekstu objavljenom 28. aprila 1923. godine, ovaj prestižni list ne samo da izvještava o proceduri prijema bivšeg crnogorskog premijera na Elis Ajlendu, već svjedoči o tadašnjem međunarodnom poretku, pravnom kontinuitetu crnogorske državnosti i upornom pokušaju da se glas porobljene zemlje ne utiša. U nastavku donosimo integralni prevod tog teksta, kao dragocjeno istorijsko svjedočanstvo koje baca snažno svjetlo na političku sudbinu Crne Gore i njenu borbu za Pravo, Čast i Slobodu. "Primaju bivšeg premijera, ali uz jamčevinu; Nalog Ministarstva rada oslobađa Crnogorca sa Elisa Ajlenda. Po nalogu Ministarstva rada u Vašingtonu, Jovan S. Plamenac, samoproglašeni predsjednik vlade politički nepostojeće monarhije Crne Gore, koji je po dolasku ovamo u subotu bio upućen na Elis Ajlend, juče je primljen u ovu zemlju uz polaganje jamčevine. Kako Plamenac ne govori engleski, njegov slučaj je pred komesarom zastupala gospođica Vera Petrović, mlada kćerka dr Vladimira Petrovića, čije posjetnice ga predstavljaju kao izvanrednog i opunomoćenog ministra Crne Gore. Ona je komesaru Todu saopštila da je Plamenac dvije godine bio zarobljenik Austrijanaca i da je došao ovamo isključivo u ličnoj misiji, koja će trajati svega nekoliko mjeseci. Plamenac je putovao sa diplomatskim pasošem koji je izdala crnogorska Vlada 1920. godine, a koji je 2. aprila ove godine ovjeren u Američkom konzulatu u Rimu, uz sljedeću napomenu: „Gore navedena viza odobrava se u skladu sa uputstvima primljenim od Američke ambasade u Rimu, datiranim 2. aprila. Ambasada je ovlašćenje za izdavanje ove vize dobila od Stejt departmenta pod datumom 1. aprila.“  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110080152_8befca2545ec9bc9422ed56d718cfd5d03a888fd41b7bc068642146c81e7f47d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260110080152_8befca2545ec9bc9422ed56d718cfd5d03a888fd41b7bc068642146c81e7f47d" data-rendition-name="original" width="672" height="645" loading="lazy" alt="NY"> </figure>  Istaknuto je da Imigraciona služba po ovlašćenjima ima prvenstvo nad konzularnom službom. Putnik može biti potvrđen od strane diplomatskog kora, a ipak biti neprihvatljiv zbog mentalnih ili fizičkih razloga, ili zbog popunjene kvote zemlje iz koje dolazi. U slučaju Plamenca, službenici na Elis Ajlendu nijesu bili sigurni kakvu proceduru treba primijeniti zbog političkih komplikacija koje proizlaze iz ujedinjenja Crne Gore sa Jugoslavijom, čija je kvota već popunjena. Komesar Tod je zato pitanje uputio Vašingtonu. Takođe su primljena uputstva da se dopusti ulazak i Mihailu Tomiću i Aleksandru Đokiću, pomoćnicima Plamenca. <h2>Teškoće tokom intervjua</h2> Grupa je otišla u hotel „Netherland“, gdje je bio zakazan intervju sa Plamencem, kome su se njegovi sunarodnici uvijek obraćali sa „Vaša ekselencijo“. Intervju je bio praćen jezičkim poteškoćama, koje su prevazilažene prenošenjem pitanja Plamencu preko engleskog, francuskog, italijanskog i, konačno, srpskog jezika. Da li je tokom tog procesa prevođenja i ponovnog prevođenja snaga Plamenčevih izjava bila oslabljena, sagovornik vjerovatno nikada neće saznati, ali mu se činilo da su mnogi dugi Plamenčevi odgovori zahtijevali svega pola tuceta engleskih riječi da bi se prenijela njihova suština. Svedena na jednu izjavu, Plamenčeva poruka američkom narodu glasila je ovako: „Povodom mog dolaska u Sjedinjene Američke Države, mnogi listovi su objavili netačne izvještaje o crnogorskom pitanju, o meni lično i o svrsi moje posjete - bez sumnje u dobroj namjeri, ali nedovoljno obaviješteni. Tako je pogrešno navedeno da sam došao da u Njujorku osnujem crnogorsku vladu; takođe da sam bio pukovnik u crnogorskoj vojsci i da sam tokom rata bio diplomatski predstavnik Crne Gore u Carigradu“. „Umjesto toga, moja karijera je bila isključivo politička i parlamentarna: bio sam poslanik u Crnoj Gori, državni savjetnik, član vlade i predsjednik vlade. Najzad, 1918. predvodio sam ustanak protiv francusko-jugoslovenskih okupacionih trupa, koje su samovoljno i nasilno proglasile aneksiju Crne Gore Jugoslaviji. Ustanak je bio zamišljen, organizovan i vođen od strane mene lično, a obustavljen po mom naređenju nakon apela predsjednika Vilsona, upućenog iz Pariza, da se poštedi prolijevanje krvi, uz obećanje crnogorskom narodu potpune obnove njegovih sloboda i njegove države, na isti način kako je to bilo priznato Belgiji i Srbiji. <h2>Nade u slobodu naroda</h2> „Na Mirovnoj konferenciji u Parizu branio sam stvar svoga naroda. Javnosti je poznato da se crnogorski narod drži u potčinjenosti od strane jugoslovenskih trupa; ipak, suverenitet Crne Gore ovom okupacijom nije pravno poništen. Za mnoge države Crna Gora i dalje postoji kao suverena država de facto i de jure. Što se tiče Sjedinjenih Američkih Država, Crna Gora za njih uvijek postoji de jure, jer ova zemlja nikada nije potpisala nijedan međunarodni ugovor kojim bi priznala ukidanje suvereniteta Crne Gore“. Govoreći o svom pasošu, rekao je da vjeruje da su Sjedinjene Američke Države dozvolile izdavanje vize, vođene simpatijama koje Vlada gaji prema njegovom narodu. Plamenac je izjavio da je razlog njegovog dolaska ovamo sasvim privatne prirode i da će se u ovoj zemlji zadržati samo kratko vrijeme. „Da li vjerujete da će autonomija Crne Gore biti obnovljena?“ „Kao rodoljubivi Crnogorac, čvrsto vjerujem u vaskrsenje svoje zemlje i da će nepravde učinjene mome narodu biti ispravljene.“ Na kraju intervjua, Plamenac je izjavio da su Sjedinjene Američke Države i Crna Gora bile jedine dvije nacije koje su ušle u Svjetski rat sa nesebičnom namjerom, bez ikakve ideje o teritorijalnom dobitku. „Kao što je Srbija, napadnuta od Austrije, pozvala Crnu Goru u pomoć, tako su Saveznici pozvali Sjedinjene Američke Države da pomognu u dobijanju rata“, dodao je, zaključuje se u tekstu Njujork tajmsa.

Kako je Njujork tajms 1923. pisao o protjeranom crnogorskom premijeru Jovanu S. Plamencu: "Vjerujem u vaskrsenje svoje zemlje"

Grenland i Danska odbacili su Trampovu ponudu da kupe ovu poluautonomnu teritoriju.
Predsjednik Donald Tramp kaže da Sjedinjene Američke Države moraju „posjedovati“ Grenland kako bi spriječile Rusiju i Kinu da to učine.
„SAD moraju imati vlasništvo i branite vlasništvo, ne branite zakup. A mi ćemo morati da branimo Grenland“, rekao je Tramp novinarima u petak, odgovarajući na pitanje BBC-ja.
Dodao je da će to uraditi „lakim putem“ ili „teškim putem“. Bijela kuća je nedavno saopštila da administracija razmatra kupovinu poluautonomne teritorije saveznice iz NATO-a, Danske, ali da ne isključuje ni mogućnost njene aneksije silom.
Danska i Grenland poručuju da teritorija nije na prodaju. Danska je saopštila da bi vojna akcija značila kraj transatlantskog odbrambenog saveza.
Iako je najrjeđe naseljena teritorija, lokacija Grenlanda, između Sjeverne Amerike i Arktika, čini ga pogodnim za sisteme ranog upozoravanja u slučaju raketnih napada, kao i za nadzor plovila u tom regionu.
Predsjednik SAD-a je više puta rekao da je Grenland od ključnog značaja za nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Američkih Država, tvrdeći bez ikakvih dokaza da je bio „prekriven ruskim i kineskim brodovima na sve strane“.
SAD već ima više od 100 vojnih lica stalno raspoređenih u svojoj bazi Pitufik, na sjeverozapadnom vrhu Grenlanda – objektu kojim SAD upravlja još od Drugog svjetskog rata.
Na osnovu postojećih sporazuma s Danskom, SAD ima pravo da na Grenland dovede onoliko vojnika koliko želi.
Međutim, obraćajući se novinarima u Vašingtonu, Tramp je rekao da ugovor o zakupu nije dovoljan.
„Države ne mogu sklapati ugovore na devet godina ili čak na 100 godina“, rekao je, dodajući da moraju imati vlasništvo.
"Volim narod Kine. Volim narod Rusije“, rekao je Tramp. „Ali ih ne želim za komšije na Grenlandu — to se neće desiti. I, uzgred, NATO to mora da razumije“, dodao je predsjednik SAD-a.
Saveznici Danske u NATO-u — velike evropske zemlje, kao i Kanada — ove sedmice su stali u njenu odbranu izjavama u kojima su ponovo potvrdili da „samo Danska i Grenland mogu odlučivati o pitanjima koja se tiču njihovih odnosa“.
Ističući da su jednako zainteresovani kao i SAD za bezbjednost Arktika, poručili su da se to mora postići zajedničkim djelovanjem saveznika, uključujući i SAD.
Takođe su pozvali na „poštovanje principa Povelje Ujedinjenih nacija, uključujući suverenitet, teritorijalni integritet i nepovredivost granica“.

Tramp kaže da SAD moraju „posjedovati“ Grenland kako bi spriječili Rusiju i Kinu da ga preuzmu

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore igraće danas sa Maltom na startu Evropskog prvenstva u Beogradu.
Duel A grupe u Beogradskoj areni počeće u 18 sati.
U drugom meču te grupe, u 15 sati i 15 minuta, sastaće se Francuska i Mađarska.
Crnogorski vaterpolisti u ponedjeljak sastaće se Mađarskom (15.15), dok je za srijedu zakazan duel sa Francuskom (18.00).
U drugu fazu takmičenja plasiraće se tri najbolje ekipe, koje će sa tri selekcije iz grupe C (Španija, Izrael, Srbija, Holandija), formirati grupu E.
Dvije prvoplasirane reprezentacije iz novoformirane grupe plasiraće se u polufinale.

Crnogorski vaterpolisti na startu EP protiv Malte

Putevi su kupili drobilično postrojenje i sijačicu za potrebe kamenoloma koji će biti otvoren u Kučima, a u kojem će preduzeće drobiti materijal.
Nabavku mašina, kako je za „Dan" saopštio Radoš Zečević, direktor, preduzeće je platilo 1.142.000 eura.
– Mi ćemo u februaru raditi pristupne puteve, vodu i struju na parceli. Gledaćemo da što prije počnemo da drobimo kamen. Po sadašnjem zakonu imamo pravo da probno iskopamo do 20.000 kubika. To znači da ako analize pokažu da je kamen loš možemo da odustanemo. Mi ćemo vjerovatno iskoristiti tu mogućnost pa očekujemo da ćemo možda već u martu krenuti sa probnom eksploatacijom – rekao je Zečević.
On je naveo da će sa glavnom eksploatacijom kamena početi kada obezbijedie sve papire koji su neophodni za rad kamenoloma. Projekcije su, kako kaže, da to bude početak ljeta.
– Od papira nam treba elaborat o zaštiti životne sredine i to je najvažniji dokument koji moramo imati. Uradili smo elaborat o ekonomskoj isplativosti, trebaće nam vjerovatno i saglasnost o CEDIS-a i Vodovoda. Parcela budućeg kamenoloma je ušla u Prostorno urbanistički plan Podgorice – kaže direktor Puteva.
Zečević kaže da će im za rad kamenoloma biti potrebno 20-ak ljudi.
– Potrebni su nam vozači i rukovaoci mašina. U preduzeću trenutno imamo par rukovaoca mašinama koji su to već radili, tako da ćemo njih preusmjeriti za taj posao. Možda ćemo još nekog zaposliti da radi, ali će u tom slučaju morati proći obuku od dva mjeseca. Potrebni su nam geodeta, rudarski inženjeri, stražari. Nećemo jedino zapošljavati minere nego ćemo angažovati firmu koja će biti zadužena za taj posao jer ne želim da rizikujem oko toga. Za njihovim angažovanjem nema stalne potrebe nego se onin povremeno angažuju, otprilike jednom mjesečno – naveo je Zečević.

Tag: mirko-stanic