Vrhovni komandant snaga NATO-a u Evropi, američki general Aleksus Grinkevič, izjavio je danas da je „NATO daleko od krizne situacije“ poslije prijetnje predsjednika SAD Donalda Trampa da će zauzeti Grenland, autonomnu teritoriju Danske koja je članica NATO-a.
- NATO je spreman da brani svoje države-članice - rekao je Grinkevič u Finskoj, prenio je pariski list Mond.
- Do sada to (Trampove prijetnje) nije imalo uticaja na moj rad na vojnom nivou, tako da bih jednostavno rekao da smo spremni da branimo svaki santimetar Alijanse - rekao je Grinkevič.
- Vjerujem da smo sada daleko od toga da smo u kriznoj situaciji - dodao je američki general.
Poslije nedavne američke vojne intervencije u Venecueli, Tramp je ponovio svoju ambiciju da pripoji Grenland, predstavljajući kontrolu nad autonomnom danskom teritorijom kao neophodnu za nacionalnu bezbjednost SAD, prenosi <a href="https://www.danas.rs/svet/aleksus-grinkevic-nato-grenland/" target="_blank">Danas.rs.</a>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Komandant snaga NATO-a u Evropi: Branićemo svoje članice

Predsjednik SAD Donald Tramp je rekao da bi za SAD „moglo biti pitanje izbora“ između ostvarivanja svoje ambicije da preuzmu kontrolu nad Grenlandom i očuvanja NATO-a.
Predsjednik SAD je u dvodjelnom intervjuu za New York Times 7. januara odgovarao na pitanje da li mu je važnije da preuzme Grenland ili da sačuva 76 godina staru vojnu alijansu, prenosi Politiko (POLITICO).
To je pitanje posljednjih dana postalo naročito bitno za evropske saveznike SAD, s obzirom na to da su Donald Tramp i njegovi saradnici pojačali retoriku o prisvajanju samoupravne danske teritorije.
Tramp nije direktno odgovorio, ali je priznao da bi njegova administracija možda morala da bira između dvije opcije, objavio je NYT u štampanom izdanju.
Na pitanje zašto želi da SAD kontrolišu Grenland, Tramp je rekao: „Zato što mislim da je to psihološki potrebno za uspjeh. Vlasništvo ti daje nešto što ne možeš dobiti putem zakupa ili ugovora. Vlasništvo donosi stvari i elemente koje ne možeš dobiti samo potpisivanjem dokumenta."
Predsjednik SAD je takođe rekao NYT da se ne osjeća odgovornim pred međunarodnim pravom i da ga ograničava samo njegova savjest.
- Moj moral. Moj razum. To je jedino što me može zaustaviti. Ne trebam međunarodno pravo - dodao je.
Danska premijerka Mete Frederiksen upozorila je 5. januara da bi američka invazija na Grenland označila kraj vojne alijanse.
- Ako SAD izaberu da vojno napadnu drugu NATO zemlju, onda sve staje, uključujući NATO i bezbednost koja je uspostavljena od kraja Drugog svjetskog rata - rekla je ona.
Francuski predsjednik Emanuel Makron, u svom godišnjem govoru o spoljnjoj politici u četvrtak, takođe je rekao da se Vašington „postepeno udaljava od nekih saveznika i oslobađa od međunarodnih pravila koja je ranije promovisao“.
Tramp, koji je dugo skeptičan prema NATO-u, ovog je puta dodatno doveo u pitanje svoju posvećenost alijansi, rekavši da nije uvjeren da bi NATO pomogao SAD u kriznoj situaciji.
- Sumnjam da bi NATO bio tu za nas ako bi nam zaista bili potrebni - napisao je na Truth Social, iako je dodao da će SAD nastaviti da podržavaju svoje NATO saveznike.

Tramp: Možda ćemo morati da biramo - preuzeti Grenland ili sačuvati NATO

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je jedino ograničenje njegove moći kao vrhovnog komandanta njegov „lični moral“, čime je odbacio međunarodno pravo i druge mehanizme kontrole nad njegovom sposobnošću upotrebe vojne sile.
U opširnom intervjuu za Njujork tajms, Tramp je iznio svoje viđenje donošenja odluka u međunarodnoj sferi.
Kako prenosi Index, na pitanje da li postoje ikakva ograničenja u njegovom djelovanju u spoljnoj politici, Tramp je odgovorio: „Da, postoji jedna stvar. Moj lični moral. Moj sopstveni um. To je jedina stvar koja me može zaustaviti.“
Dodao je da mu međunarodno pravo nije potrebno jer ne želi da povređuje ljude.
Iako je kasnije priznao da bi njegova administracija trebalo da se pridržava međunarodnog prava, jasno je stavio do znanja da će on biti konačni arbitar o tome kada se takva pravila primjenjuju na SAD.&nbsp;
„Zavisi od vaše definicije međunarodnog prava“, rekao je.
Snaga ispred zakona
Ovakva procjena sopstvene slobode u korišćenju vojne, ekonomske ili političke moći predstavlja do sada najdirektnije priznanje Trampovog svjetonazora.
U njegovoj srži je ideja da nacionalna snaga, a ne zakoni, sporazumi i konvencije, treba da bude odlučujući faktor u međunarodnim sukobima.
Ipak, priznao je postojanje određenih ograničenja na domaćem terenu, iako je istovremeno sprovodio strategiju kažnjavanja institucija koje mu se ne dopadaju, osvete političkim protivnicima i raspoređivanja Nacionalne garde u gradove uprkos protivljenju lokalnih zvaničnika.
Prinudna diplomatija na djelu
Tramp je jasno pokazao da koristi svoju reputaciju nepredvidivosti i spremnosti na brzu vojnu akciju kako bi vršio pritisak na druge države. Tokom intervjua primio je poziv od kolumbijskog predsjednika Gustava Petra, koji je bio zabrinut zbog Trampovih prijetnji o mogućem napadu na Kolumbiju, sličnom onom na Venecuelu.
„Mi smo u opasnosti jer je prijetnja stvarna. Izrekao ju je Tramp“, rekao je Petro za Njujork tajms neposredno prije poziva. Taj razgovor bio je primjer prinudne diplomatije na djelu, a dogodio se svega nekoliko sati nakon što su Tramp i državni sekretar Marko Rubio povukli SAD iz desetina međunarodnih organizacija.
Tokom razgovora, Tramp je zvučao samouvjerenije nego ikada. Istakao je uspjeh napada na iranski nuklearni program, brzinu kojom je prošlog vikenda obezglavio venecuelansku vladu, kao i svoje planove za Grenland, koji je pod kontrolom Danske.
Na pitanje šta mu je veći prioritet – dobijanje Grenlanda ili očuvanje NATO-a – odbio je da direktno odgovori, ali je priznao da bi „to možda mogao biti izbor“. Njegov stav je da je transatlantski savez u suštini beskoristan bez SAD.
Predsjednikovo insistiranje da Grenland mora postati dio SAD ključan je primjer njegovog pogleda na svijet. Nije mu dovoljno samo ponovno otvaranje vojnih baza na tom strateški važnom ostrvu.
„Vlasništvo je veoma važno“, rekao je Tramp, posmatrajući Grenland okom maga za investiranje u nekretnine. Na pitanje zašto je potrebno posjedovati tu teritoriju, odgovorio je:&nbsp;
„Zato što smatram da je to psihološki potrebno za uspjeh. Mislim da vam vlasništvo daje nešto što ne možete dobiti zakupom ili ugovorom.“
Odnosi sa saveznicima i suparnicima
Tramp je norme uspostavljene poslije Drugog svjetskog rata okarakterisao kao nepotreban teret za supersilu, odbacujući ideju da bi kineski lider Si Đinping ili ruski predsjednik Vladimir Putin mogli primijeniti sličnu logiku na štetu SAD. Prema njegovom mišljenju, američka moć je odlučujući faktor.
Tvrdio je da je jedino on uspio da natjera članice NATO-a da troše pet odsto BDP-a na odbranu. „Želim da ih dovedem u red“, rekao je.
„Ja sam taj koji ih je natjerao da troše više… Ali ako pogledate NATO i Rusiju, mogu vam reći – Rusija uopšte nije zabrinuta ni za jednu drugu zemlju osim za nas.“&nbsp;
Dodao je: „Bio sam veoma lojalan Evropi… Da nije bilo mene, Rusija bi sada imala cijelu Ukrajinu.“
Nije pokazao zabrinutost ni zbog činjenice da poslednji veliki sporazum o kontroli nuklearnog naoružanja sa Rusijom ističe za četiri nedjelje.
„Ako istekne, istekne“, rekao je. „Jednostavno ćemo napraviti bolji sporazum“, dodao je, insistirajući da i Kina mora biti uključena u buduće dogovore.
Presedan za Kinu i Rusiju?
Činilo se da Trampa ne brine da li bi Kina ili Rusija mogle iskoristiti njegovu odluku o slanju specijalnih snaga u Karakas radi uklanjanja Nikolasa Madura kao presedan za napad na Tajvan, odnosno Ukrajinu. Tvrdio je da je situacija u Venecueli bila drugačija.&nbsp;
„Ovo je bila stvarna prijetnja“, rekao je, ponavljajući tvrdnje da je Maduro slao članove bandi i drogu u SAD.
„Niste imali ljude koji su se slivali u Kinu… Niste imali sve loše stvari koje smo mi imali“, rekao je, odbacujući poređenje sa Tajvanom.&nbsp;
Na komentar da Si smatra Tajvan separatističkom prijetnjom, Tramp je odgovorio: „To je na njemu, šta će da uradi. Ali, znate, rekao sam mu da bih bio veoma nezadovoljan ako bi to uradio, i mislim da to neće uraditi. Nadam se da neće.“
Dodao je da smatra da se kineski lider ne bi usudio na takav korak dok je on predsjednik.
Ovlašćenja na domaćem terenu
Na unutrašnjem planu, Tramp je priznao da sudije imaju ovlašćenje da ograniče njegovu politiku, ali je već razmišljao o zaobilaznim rješenjima. Pomenuo je mogućnost da, ako Vrhovni sud poništi njegove carine, on može da ih preoblikuje u licence ili poreze.
Takođe je ponovio spremnost da se pozove na Zakon o pobuni (Insurrection Act) i rasporedi vojsku unutar SAD ako to smatra potrebnim. Do sada je, zaključio je, „zaista nisam osjetio potrebu za tim“.

Tramp: Moj lični moral jedino ograničenje u spoljnoj politici, NATO u suštini beskoristan bez SAD

Potpredsjednik Demokratske partije socijalista i poslanik u Skupštini Crne Gore Abaz Dizdarević u razgovoru za Portal ETV govori o evropskim integracijama, identitetskim pitanjima, bezbjednosnoj situaciji, pritiscima na medije i mogućim političkim raspletima uoči ključnih godina za budućnost Crne Gore. Dizdarević upozorava da aktuelna vlast sistemski usporava EU proces, produbljuje društvene podjele i ugrožava stabilnost države.
<h3>Evropske integracije pod aktuelnom vlašću</h3>
Portal ETV: Kao opozicija, kako DPS ocjenjuje tempo i smjer evropskih integracija pod aktuelnom vlašću?
DIZDAREVIĆ: Iz DPS-a konstantno ocjenjujemo da su tempo i smjer evropskih integracija značajno usporeni, u odnosu na širom otvorena vrata i dinamiku koju nameće EU.
Odsustvo političke volje za sprovođenje ključnih reformi, pitanje izbora nosilaca pravosudnih funkcija (Sudski savjet, Tužilački savjet, Ustavni sud) se konstantno prolongira i odluke se ne donose na vrijeme. Izostanak konsenzusa unutar vladajuće većine i potpuno odsustvo komunikacije s opozicijom usporava donošenje odluka. Zatim, konstantno se radi na uvođenju tema koje nijesu na EU agendi, poput revidiranja Zakona o državljanstvu ili pitanja identiteta, koje odvlače pažnju sa EU puta.
Sve su to teme koje ugrožavaju spoljnopolitičke pozicije Crne Gore sa očiglednom namjerom da se naša država zaustavi na putu članstva u EU.
<h3>Ko u vlasti ne želi Crnu Goru u EU</h3>
Portal ETV: Da li smatrate da u aktuelnoj vlasti postoje oni koji će učiniti sve da Crna Gora ne postane članica EU? Ako da, ko su oni?
DIZDAREVIĆ: U Vladi i parlamentarnoj većini postoje političke strukture čiji cilj nije punopravno članstvo Crne Gore u EU, već njeno vezivanje za interese drugih centara moći (Beograd i Moskva).
Ti akteri na nasoj politickon sceni strateški usporavaju reforme i insistiraju na temama koje su u suprotnosti sa sekularnim, građanskim i evroatlantskim vrijednostima.
Da li smatrate da ih je neophodno nabrajati? Cjelokupna javnost u Crnoj Gori se u decenijama iza nas mogla uvjeriti koje strukture su zaustavljale progres u razvoju crnogorskog društva, te ne smatram da je potrebno potcrtavati o kome je riječ.
<h3>Srpski jezik kao službeni – politička agenda koja ugrožava suverenitet</h3>
Portal ETV: Neki politički akteri, konkretno ZBCG i SNP, zagovaraju uvođenje srpskog jezika kao službenog. Šta se krije iza ove inicijative i koja je njena namjera?
DIZDAREVIĆ: Jasno je da je ova inicijativa politički motivisana i da se iza nje krije namjera rušenja crnogorskog građanskog i identitetskog tkiva. U pitanju je pokušaj da se sprovede kulturna i jezička asimilacija sto je samo jedan od koraka ka de-suverenitetu Crne Gore u kojoj će se negirati crnogorski identitet, jezik i kultura.
Znamo da su ovakva pitanja dobro zaštićena Ustavom Crne Gore, ta da se nakon dvotrećinske podrške u Parlamentu mora organizovati referendum na kojem će se tri petine od ukupno upisanih birača izjasniti pozitivno prema ovoj inicijativi, i na taj način verifikovati izmjena Ustava. Kad se sprovede ova procedura, neka bude srećno svim stranama u procesu.
Istovremeno, jasno je da otvaranje vještačkih identitetskih pitanja u momentu kada je ključno fokusirati se na EU integracije služi isključivo opstrukciji našeg puta u EU.
<h3>Kapela na Lovćenu – politička provokacija</h3>
Portal ETV: Ponovo se od strane Andrije Mandića, ZBCG, ali i SPC aktuelizuje priča o izgradnji kapele na Lovćenu. Da li je ovo pitanje koje bi zaista moglo da naruši mir i stabilnost u Crnoj Gori?
DIZDAREVIĆ: Poznat ja nas stav da je to pitanje zatvoreno i da je svako njegovo ponovno otvaranje direktna provokacija i pokušaj rušenja građanskog mira i stabilnosti.
Njegošev mauzolej na Lovćenu se posmatra kao simbol moderne i suverene Crne Gore.
Aktuelizovanje kapele u službi je produbljivanja podjela u crnogorskom društvu i riječ je o političkom alatu kojim se održavaju tenzije.
<h3>Urušavanje crnogorskog identiteta</h3>
Portal ETV: Da li aktuelna vlast sistemski radi na rušenju crnogorskog identiteta?
DIZDAREVIĆ: Da Vlada, kroz svoje kulturne politike, sistematski radi na marginalizovanju crnogorskog istorijskog i kulturnog nasljeđa. Bogata istorija naše zemlje je na udaru falsifikatora činjenica a institucionalna zaštita kulturnog nasljeđa kao da ne postoji.
Od informacija koje se prenose digitalnim platformama kao sto je Wikipedia, osnova su za edukaciju mladih ljudi koji crpe svoje znanje putem interneta. Vec na prvi pogled mozete vidjeti da se falsifikatima najveći dio kulturnog blaga Crne Gore zeli pripisati drugim kulturama.
Na tom važnom medijskom polju, Crna Gora uveliko gubi utakmicu, a institucije države ne rade ništa po pitanju zaštite identiteta. Slično je sa situacijom na polju zaštite kulturno-istorijskih spomenika, pa se stiče utisak da se sistematski prepušta i razgrađuje ono što je najvrjednije u identitetskom smislu.
<h3>Pogoršana bezbjednosna situacija</h3>
Portal ETV: Kako ocjenjujete trenutnu bezbjednosnu situaciju u Crnoj Gori pod aktuelnom vlašću?
DIZDAREVIĆ: Bezbjednosna situacija je značajno &nbsp;pogoršana u posljednjih nekoliko godina. Odliv profesionalaca ili politički motivisana čistka profesionalaca u policiji i Agenciji za nacionalnu bezbijednost dovela nas je u poziciju da su nas naši međunarodni partneri, naročito NATO, počeli posmatrati sa rezervom zbog sumnje u curenje povjerljivih informacija i kompromitovanja službi.
<h3>Selektivna pravda u bezbjednosnom sektoru</h3>
Portal ETV: Da li bezbjednosni sektor kojim rukovode Demokrate sprovodi selektivnu pravdu?
DIZDAREVIĆ: Često ukazujemo da je borba protiv kriminala i korupcije politički motivisana i selektivna. Fokus je na tome da se procesuiraju isključivo raniji funkcioneri, dok se u kontinuitetu toleririšu nezakonite radnje aktuelne vlasti i njihovih koalicionih partnera.
Skloni smo da ukazujemo na egzaktnim primjerima da se pravda koristi kao politički alat za obračun s neistomišljenicima, a ne kao istinska borba protiv svih oblika kriminala. Zbog bezbroj primjera selektivnosti, ne možemo vjerovati u dobre namjere ukupnog sistema bezbijednosti.
<h3>Pritisci na medije i novinare</h3>
Portal ETV: Primjećujete li pritiske i prijetnje, posebno prema novinarima i medijima?
DIZDAREVIĆ: Iz DPS- često ukazujemo da postoje politički pritisci na medije i novinare, naročito one koji su kritički nastrojeni prema aktuelnoj vlasti.
Ti pritisci se vide kroz političke kampanje blaćenja funkcionera u dijelovima medija bliskim Vladi, i zloupotrebama javnog servisa RTCG za potrebe aktueĺne većine.
To se jasno vidi i kroz zapošljavanje politički podobnih lica u javnom servisu (RTCG), čime se gubi objektivnost i povjerenje u servis svih građana.
<h3>Rekonstrukcija vlasti i uloga DPS-a</h3>
Portal ETV: Smatrate li da će doći do rekonstrukcije vlasti kako bi Crna Gora ubrzala put ka EU? Kakvu ulogu u tom procesu imaju DPS i opozicija?
DIZDAREVIĆ: Smatramo da je rekonstrukcija neodrživa ukoliko se u nju uključuju stranke koje su ideološki protivne EU putu a jasno je da aludiramo na ZBCG koja je u prošlim decenijama sprovodila otvorenu destrukciju po pitanju EU integracija.
Naglašavamo da je jedino održivo rješenje formiranje vlade koja bi vratila Crnu Goru na kolosjek građanske države i pripremila izbore.
Sigurni smo da možemo ponuditi stabilnu, proevropsku alternativu aktuelnoj vlasti koja je opterećena unutrašnjim tenzijama i neslaganjima oko temeljnih vrijednosti. Pitanje je da li postoji razumijevanje za takve ideje, koje su jedini garant uspjeha na krhkom putu evropskih integracija.
<h3>Izazovi koji čekaju Crnu Goru u 2026. godini</h3>
Portal ETV: Koji su najveći izazovi sa kojima će se Crna Gora suočiti tokom 2026. godine?
DIZDAREVIĆ: Najveći izazovi su definitivno ekonomske prirode. Ekonomska kriza koja se osjeća posljedica je povećanja javnog duga, i proizvodi neizvjesnost budžetskog finansiranja, što se jasno čita kroz pad životnog standarda.
Drugo, ulazimo u ozbiljnu fazu političke .. nestabilnosti s pojačanom nestabilnošću aktuelne Vlade, što neminovno vodi našu državu u blokadu ključnih reformi na EU putu.
Kao treće, kako budemo bliže evropskom snu to će recipročno uvećati rast identitetskih podjela a znamo da dalja polarizacija društva zavisi od nametanja vještačkih tema koje takođe mogu biti kamen spoticanja na EU putu.
Nije na odmet spomenuti i bezbjednosni rizik od daljeg kompromitovanja sigurnosnog sektora i ugrožavanje partnerstva sa NATO-om i Zapadom. Sve su to rizici koji će usložnjavati sliku u 2026.godini.
<h3>Suverenistički i proevropski blok pred izbore 2027.</h3>
Portal ETV: Hoće li doći do stvaranja suverenističkog i proevropskog bloka koji će zajednički djelovati u vremenu koje je ključno za pristup EU, a u susret izborima 2027?
DIZDAREVIĆ: Stvaranje širokog suverenističkog, građanskog i proevropskog bloka koji bi donio željeni rezultat na predstojećim izborima može biti jedno od rješenja za suočavanje s nazadnom politikom koja se sprovodi već šest godina. Važno je pronaći siguran model da se ojača opoziciona snaga koja će zaštiti crnogorski identitet i sekularni, antifašistički karakter države.
Zadatak takve strukture je da dodatno ubrza EU put i okonča, urušavanje institucija. Razmotrićemo najbolje opcije i adekvatno se pripremiti za izazove koji slijede u 2027. godini.

Miraš Dušević

Dizdarević: Sektor bezbjednosti je kompromitovan, NATO nas posmatra s rezervom zbog sumnje u curenje povjerljivih informacija

Džozef: Ulazak Crne Gore u EU bio bi ideološki udarac srpskom nacionalizmu, politička kohezija ključna za završnicu evropskog puta

Dizdarević: Sektor bezbjednoeti je kompromitovan, NATO nas posmatra s rezervom zbog sumnje u curenje povjerljivih informacija

Mađarska će nastaviti da se protivi planovima Zapada za eskalaciju sukoba u Ukrajini, ali to ne znači da namjerava da napusti NATO ili Evropsku uniju, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban u godišnjem obraćanju.
- Mađarska je dovoljno jaka da ostane po strani od rata, a da bi to učinila ići će protiv Brisela, a ako je potrebno i protiv cijelog zapadnog svijeta - rekao je Orban, prenosi Tass.
Podsjetio je da je prije samo godinu dana, prije povratka Donalda Trampa u Bijelu kuću, Mađarska morala da odbija napade ne samo lidera EU, već i administracije bivšeg američkog predsjednika Džoa Bajdena.
Odgovarajući na pitanje o mogućnosti proglašenja neutralnosti i nesvrstanosti, Orban je rekao: "To nije naš cilj“ i dodao da niko u zemlji ne razmišlja o izlasku iz EU ili NATO.
- Želimo da ostanemo dio sistema zapadnih saveza, ali isto tako želimo da se političke odluke donose na osnovu zdravog razuma i u EU i u sedištu NATO - kazao je Orban.
On je ocijenio da bi neslaganja Sjedinjenih Država i Evropske unije o strateškim pitanjima, uključujući sukob u Ukrajini, mogla dovesti do toga da Amerikanci 2026. godine postignu sporazum o normalizaciji odnosa sa Rusijom bez evropskog učešća.

Orban: Mađarska će ići protiv Brisela da ostane po strani od rata, ali ne planiramo da napustimo EU i NATO

Generalni sekretar NATO Mark Rute izjavio je danas da je apsolutno uvjeren da Sjedinjene Američke Države u potpunosti podržavaju NATO, ali da Evropa mora da preuzme veću odgovornost za sopstvenu sigurnost, uključujući veće troškove za odbranu, kao i da bi to trebalo da se dogodii sa SAD, a ne izvan transatlantskog okvira.
On je rekao i da se protivi pozivima da se Evropa vojno odvoji od SAD, navodeći da je Vašington pouzdan bezbjednosni partner uprkos rastućim sumnjama unutar EU.
- Apsolutno sam uvjeren da Sjedinjene Američke Države u potpunosti stoje iza NATO-a. U to nema sumnje - rekao je Rute za dpa, prenosi Politiko.
Prema njegovim riječima SAD će ostati vojno angažovane u Evropi i posvećene savezu.
Kako prenosi briselski portal, Ruteove primjedbe su direktan odgovor na nedavne komentare lidera Evropske narodne stranke Manfreda Vebera, koji je doveo u pitanje da se Evropa i dalje oslanja na Vašington usred političke neizvjesnosti u SAD-u i rekao da Evropa mora da bude spremna da djeluje autonomnije.
Rute je podsjetio da se većina ekonomske i vojne moći odbrambenog saveza još nalazi van EU, prije svega u Sjedinjenim Američkim Državama, što transatlantsku saradnju čini neophodnom, prenosi Tanjug.&nbsp;

​Rute: SAD podržavaju NATO, Evropa da preuzme odgovornost za sopstvenu sigurnost

Kako bi se osiguralo da se ruski predsjednik Vladimir Putin ne usudi da napadne nijednu državu članicu NATO-a, ključno je maksimalno ojačati Ukrajinu, izjavio je generalni sekretar Alijanse Mark Rute.
Rute je naglasio da takav pristup podrazumijeva i povećanje izdvajanja za odbranu u samim državama članicama NATO-a. Objasnio je da bi ispunjavanjem ta dva uslova – jačanjem Ukrajine i većim ulaganjima u odbranu – Savez postao dovoljno snažan da se odbrani, čime bi Putin bio odvraćen od preuzimanja takvog rizika.
Podsjetio je i da je ranije upozoravao kako se NATO mora pripremiti za rat razmjera kakve su doživjeli naši djedovi i pradjedovi. Sa tom procjenom, međutim, nije se složio njemački ministar odbrane Boris Pistorijus, koji je izrazio skepticizam u vezi sa scenarijem sveobuhvatnog rata između Rusije i NATO-a.

Rute: Jačanje Ukrajine ključno za odvraćanje Rusije od napada na NATO

Crna Gora će nastaviti da ispunjava obaveze koje proizilaze iz NATO članstva, poručio je ministar odbrane Dragan Krapović na sastanku sa novoimenovanim izaslanikom odbrane Indonezije akreditovanim za Crnu Goru, Budijem Alamsjahom.
Iz Ministarstva odbrane saopšteno je da je Krapović upoznao Alamsjaha sa strateškim opredjeljenjima Crne Gore, navodeći da evropske integracije predstavljaju okosnicu njene spoljne politike, a članstvo u NATO savezu osnov nacionalne bezbjednosti.
Krapović je rekao da je uvjeren da će na osnovu ostvarenog napretka i pozitivnih ocjena Evropske komisije Crna Gora postati članica Evropske unije (EU) u 2028. godini.
- On je istakao da će Crna Gora nastaviti da ispunjava obaveze koje proizilaze iz NATO članstva - kaže se u saopštenju.
Krapović je rekao da je spreman za otvoren dijalog i unapređenje saradnje u oblastima od obostranog interesa.
Alamsjah je, kako se navodi u saopštenju, istakao da uvažava Crnu Goru kao odgovornu članicu NATO saveza, kao i njenu konstruktivnu ulogu u očuvanju stabilnosti i bezbjednosti regiona.
- Ukazavši na značaj jačanja međusobnog povjerenja i saradnje unutar šire međunarodne zajednice, on je kazao da se nada da će bilateralni odnosi između Crne Gore i Indonezije u narednom periodu biti unaprijeđeni - kaže se u saopštenju.
Dodaje se da se Alamsjah u okviru posjete sastao i sa načelnikom Generalštaba Vojske Crne Gore, Miodragom Vuksanovićem, sa kojim je razgovarao o aktuelnim bezbjednosnim izazovima, kao i o mogućnostima unapređenja saradnje u oblasti odbrane.

Krapović sa Alamsjahom: Nastavićemo da ispunjavamo obaveze koje proizilaze iz NATO članstva

U proljeće 1923. godine, dok se Evropa već navikavala na fašizam, nasilne aneksije i političke progone, sudbina Crne Gore i njenih legitimnih predstavnika preselila se preko Atlantika. Među njima je bio i Jovan S. Plamenac, bivši crnogorski ministar, predsjednik Crnogorske narodne skupstine i premijer Vlade Kraljevine Crne Gore u egzilu (1919-1921), ali i politički vođa crnogorske suverenističke emigracije, borac za Pravo, Čast i Slobodu Crne Gore protiv velikosrpske okupacije i nasilne aneksije izvršene krajem 1918. Protjeran iz Italije po nalogu fašističke vlade Benita Musolinija nakon dogovora sa režimom Kraljevine SHS, Plamenac je utočište potražio u Sjedinjenim Američkim Državama. Njegov dolazak u Ameriku, administrativne prepreke, političke kontroverze i jasne poruke o statusu Crne Gore zabilježio je jedan od najuticajnijih svjetskih listova – The New York Times. U tekstu objavljenom 28. aprila 1923. godine, ovaj prestižni list ne samo da izvještava o proceduri prijema bivšeg crnogorskog premijera na Elis Ajlendu, već svjedoči o tadašnjem međunarodnom poretku, pravnom kontinuitetu crnogorske državnosti i upornom pokušaju da se glas porobljene zemlje ne utiša. U nastavku donosimo integralni prevod tog teksta, kao dragocjeno istorijsko svjedočanstvo koje baca snažno svjetlo na političku sudbinu Crne Gore i njenu borbu za Pravo, Čast i Slobodu. "Primaju bivšeg premijera, ali uz jamčevinu; Nalog Ministarstva rada oslobađa Crnogorca sa Elisa Ajlenda. Po nalogu Ministarstva rada u Vašingtonu, Jovan S. Plamenac, samoproglašeni predsjednik vlade politički nepostojeće monarhije Crne Gore, koji je po dolasku ovamo u subotu bio upućen na Elis Ajlend, juče je primljen u ovu zemlju uz polaganje jamčevine. Kako Plamenac ne govori engleski, njegov slučaj je pred komesarom zastupala gospođica Vera Petrović, mlada kćerka dr Vladimira Petrovića, čije posjetnice ga predstavljaju kao izvanrednog i opunomoćenog ministra Crne Gore. Ona je komesaru Todu saopštila da je Plamenac dvije godine bio zarobljenik Austrijanaca i da je došao ovamo isključivo u ličnoj misiji, koja će trajati svega nekoliko mjeseci. Plamenac je putovao sa diplomatskim pasošem koji je izdala crnogorska Vlada 1920. godine, a koji je 2. aprila ove godine ovjeren u Američkom konzulatu u Rimu, uz sljedeću napomenu: „Gore navedena viza odobrava se u skladu sa uputstvima primljenim od Američke ambasade u Rimu, datiranim 2. aprila. Ambasada je ovlašćenje za izdavanje ove vize dobila od Stejt departmenta pod datumom 1. aprila.“  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110080152_8befca2545ec9bc9422ed56d718cfd5d03a888fd41b7bc068642146c81e7f47d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260110080152_8befca2545ec9bc9422ed56d718cfd5d03a888fd41b7bc068642146c81e7f47d" data-rendition-name="original" width="672" height="645" loading="lazy" alt="NY"> </figure>  Istaknuto je da Imigraciona služba po ovlašćenjima ima prvenstvo nad konzularnom službom. Putnik može biti potvrđen od strane diplomatskog kora, a ipak biti neprihvatljiv zbog mentalnih ili fizičkih razloga, ili zbog popunjene kvote zemlje iz koje dolazi. U slučaju Plamenca, službenici na Elis Ajlendu nijesu bili sigurni kakvu proceduru treba primijeniti zbog političkih komplikacija koje proizlaze iz ujedinjenja Crne Gore sa Jugoslavijom, čija je kvota već popunjena. Komesar Tod je zato pitanje uputio Vašingtonu. Takođe su primljena uputstva da se dopusti ulazak i Mihailu Tomiću i Aleksandru Đokiću, pomoćnicima Plamenca. <h2>Teškoće tokom intervjua</h2> Grupa je otišla u hotel „Netherland“, gdje je bio zakazan intervju sa Plamencem, kome su se njegovi sunarodnici uvijek obraćali sa „Vaša ekselencijo“. Intervju je bio praćen jezičkim poteškoćama, koje su prevazilažene prenošenjem pitanja Plamencu preko engleskog, francuskog, italijanskog i, konačno, srpskog jezika. Da li je tokom tog procesa prevođenja i ponovnog prevođenja snaga Plamenčevih izjava bila oslabljena, sagovornik vjerovatno nikada neće saznati, ali mu se činilo da su mnogi dugi Plamenčevi odgovori zahtijevali svega pola tuceta engleskih riječi da bi se prenijela njihova suština. Svedena na jednu izjavu, Plamenčeva poruka američkom narodu glasila je ovako: „Povodom mog dolaska u Sjedinjene Američke Države, mnogi listovi su objavili netačne izvještaje o crnogorskom pitanju, o meni lično i o svrsi moje posjete - bez sumnje u dobroj namjeri, ali nedovoljno obaviješteni. Tako je pogrešno navedeno da sam došao da u Njujorku osnujem crnogorsku vladu; takođe da sam bio pukovnik u crnogorskoj vojsci i da sam tokom rata bio diplomatski predstavnik Crne Gore u Carigradu“. „Umjesto toga, moja karijera je bila isključivo politička i parlamentarna: bio sam poslanik u Crnoj Gori, državni savjetnik, član vlade i predsjednik vlade. Najzad, 1918. predvodio sam ustanak protiv francusko-jugoslovenskih okupacionih trupa, koje su samovoljno i nasilno proglasile aneksiju Crne Gore Jugoslaviji. Ustanak je bio zamišljen, organizovan i vođen od strane mene lično, a obustavljen po mom naređenju nakon apela predsjednika Vilsona, upućenog iz Pariza, da se poštedi prolijevanje krvi, uz obećanje crnogorskom narodu potpune obnove njegovih sloboda i njegove države, na isti način kako je to bilo priznato Belgiji i Srbiji. <h2>Nade u slobodu naroda</h2> „Na Mirovnoj konferenciji u Parizu branio sam stvar svoga naroda. Javnosti je poznato da se crnogorski narod drži u potčinjenosti od strane jugoslovenskih trupa; ipak, suverenitet Crne Gore ovom okupacijom nije pravno poništen. Za mnoge države Crna Gora i dalje postoji kao suverena država de facto i de jure. Što se tiče Sjedinjenih Američkih Država, Crna Gora za njih uvijek postoji de jure, jer ova zemlja nikada nije potpisala nijedan međunarodni ugovor kojim bi priznala ukidanje suvereniteta Crne Gore“. Govoreći o svom pasošu, rekao je da vjeruje da su Sjedinjene Američke Države dozvolile izdavanje vize, vođene simpatijama koje Vlada gaji prema njegovom narodu. Plamenac je izjavio da je razlog njegovog dolaska ovamo sasvim privatne prirode i da će se u ovoj zemlji zadržati samo kratko vrijeme. „Da li vjerujete da će autonomija Crne Gore biti obnovljena?“ „Kao rodoljubivi Crnogorac, čvrsto vjerujem u vaskrsenje svoje zemlje i da će nepravde učinjene mome narodu biti ispravljene.“ Na kraju intervjua, Plamenac je izjavio da su Sjedinjene Američke Države i Crna Gora bile jedine dvije nacije koje su ušle u Svjetski rat sa nesebičnom namjerom, bez ikakve ideje o teritorijalnom dobitku. „Kao što je Srbija, napadnuta od Austrije, pozvala Crnu Goru u pomoć, tako su Saveznici pozvali Sjedinjene Američke Države da pomognu u dobijanju rata“, dodao je, zaključuje se u tekstu Njujork tajmsa.

Kako je Njujork tajms 1923. pisao o protjeranom crnogorskom premijeru Jovanu S. Plamencu: "Vjerujem u vaskrsenje svoje zemlje"

Grenland i Danska odbacili su Trampovu ponudu da kupe ovu poluautonomnu teritoriju.
Predsjednik Donald Tramp kaže da Sjedinjene Američke Države moraju „posjedovati“ Grenland kako bi spriječile Rusiju i Kinu da to učine.
„SAD moraju imati vlasništvo i branite vlasništvo, ne branite zakup. A mi ćemo morati da branimo Grenland“, rekao je Tramp novinarima u petak, odgovarajući na pitanje BBC-ja.
Dodao je da će to uraditi „lakim putem“ ili „teškim putem“. Bijela kuća je nedavno saopštila da administracija razmatra kupovinu poluautonomne teritorije saveznice iz NATO-a, Danske, ali da ne isključuje ni mogućnost njene aneksije silom.
Danska i Grenland poručuju da teritorija nije na prodaju. Danska je saopštila da bi vojna akcija značila kraj transatlantskog odbrambenog saveza.
Iako je najrjeđe naseljena teritorija, lokacija Grenlanda, između Sjeverne Amerike i Arktika, čini ga pogodnim za sisteme ranog upozoravanja u slučaju raketnih napada, kao i za nadzor plovila u tom regionu.
Predsjednik SAD-a je više puta rekao da je Grenland od ključnog značaja za nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Američkih Država, tvrdeći bez ikakvih dokaza da je bio „prekriven ruskim i kineskim brodovima na sve strane“.
SAD već ima više od 100 vojnih lica stalno raspoređenih u svojoj bazi Pitufik, na sjeverozapadnom vrhu Grenlanda – objektu kojim SAD upravlja još od Drugog svjetskog rata.
Na osnovu postojećih sporazuma s Danskom, SAD ima pravo da na Grenland dovede onoliko vojnika koliko želi.
Međutim, obraćajući se novinarima u Vašingtonu, Tramp je rekao da ugovor o zakupu nije dovoljan.
„Države ne mogu sklapati ugovore na devet godina ili čak na 100 godina“, rekao je, dodajući da moraju imati vlasništvo.
"Volim narod Kine. Volim narod Rusije“, rekao je Tramp. „Ali ih ne želim za komšije na Grenlandu — to se neće desiti. I, uzgred, NATO to mora da razumije“, dodao je predsjednik SAD-a.
Saveznici Danske u NATO-u — velike evropske zemlje, kao i Kanada — ove sedmice su stali u njenu odbranu izjavama u kojima su ponovo potvrdili da „samo Danska i Grenland mogu odlučivati o pitanjima koja se tiču njihovih odnosa“.
Ističući da su jednako zainteresovani kao i SAD za bezbjednost Arktika, poručili su da se to mora postići zajedničkim djelovanjem saveznika, uključujući i SAD.
Takođe su pozvali na „poštovanje principa Povelje Ujedinjenih nacija, uključujući suverenitet, teritorijalni integritet i nepovredivost granica“.

Tramp kaže da SAD moraju „posjedovati“ Grenland kako bi spriječili Rusiju i Kinu da ga preuzmu

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore igraće danas sa Maltom na startu Evropskog prvenstva u Beogradu.
Duel A grupe u Beogradskoj areni počeće u 18 sati.
U drugom meču te grupe, u 15 sati i 15 minuta, sastaće se Francuska i Mađarska.
Crnogorski vaterpolisti u ponedjeljak sastaće se Mađarskom (15.15), dok je za srijedu zakazan duel sa Francuskom (18.00).
U drugu fazu takmičenja plasiraće se tri najbolje ekipe, koje će sa tri selekcije iz grupe C (Španija, Izrael, Srbija, Holandija), formirati grupu E.
Dvije prvoplasirane reprezentacije iz novoformirane grupe plasiraće se u polufinale.

Crnogorski vaterpolisti na startu EP protiv Malte

Putevi su kupili drobilično postrojenje i sijačicu za potrebe kamenoloma koji će biti otvoren u Kučima, a u kojem će preduzeće drobiti materijal.
Nabavku mašina, kako je za „Dan" saopštio Radoš Zečević, direktor, preduzeće je platilo 1.142.000 eura.
– Mi ćemo u februaru raditi pristupne puteve, vodu i struju na parceli. Gledaćemo da što prije počnemo da drobimo kamen. Po sadašnjem zakonu imamo pravo da probno iskopamo do 20.000 kubika. To znači da ako analize pokažu da je kamen loš možemo da odustanemo. Mi ćemo vjerovatno iskoristiti tu mogućnost pa očekujemo da ćemo možda već u martu krenuti sa probnom eksploatacijom – rekao je Zečević.
On je naveo da će sa glavnom eksploatacijom kamena početi kada obezbijedie sve papire koji su neophodni za rad kamenoloma. Projekcije su, kako kaže, da to bude početak ljeta.
– Od papira nam treba elaborat o zaštiti životne sredine i to je najvažniji dokument koji moramo imati. Uradili smo elaborat o ekonomskoj isplativosti, trebaće nam vjerovatno i saglasnost o CEDIS-a i Vodovoda. Parcela budućeg kamenoloma je ušla u Prostorno urbanistički plan Podgorice – kaže direktor Puteva.
Zečević kaže da će im za rad kamenoloma biti potrebno 20-ak ljudi.
– Potrebni su nam vozači i rukovaoci mašina. U preduzeću trenutno imamo par rukovaoca mašinama koji su to već radili, tako da ćemo njih preusmjeriti za taj posao. Možda ćemo još nekog zaposliti da radi, ali će u tom slučaju morati proći obuku od dva mjeseca. Potrebni su nam geodeta, rudarski inženjeri, stražari. Nećemo jedino zapošljavati minere nego ćemo angažovati firmu koja će biti zadužena za taj posao jer ne želim da rizikujem oko toga. Za njihovim angažovanjem nema stalne potrebe nego se onin povremeno angažuju, otprilike jednom mjesečno – naveo je Zečević.

Tag: nato

Komandant snaga NATO-a u Evropi: Branićemo svoje članice

Tramp: Možda ćemo morati da biramo - preuzeti Grenland ili sačuvati NATO

Tramp: Moj lični moral jedino ograničenje u spoljnoj politici, NATO u suštini beskoristan bez SAD

Dizdarević: Sektor bezbjednosti je kompromitovan, NATO nas posmatra s rezervom zbog sumnje u curenje povjerljivih informacija

Džozef: Ulazak Crne Gore u EU bio bi ideološki udarac srpskom nacionalizmu, politička kohezija ključna za završnicu evropskog puta

Dizdarević: Sektor bezbjednoeti je kompromitovan, NATO nas posmatra s rezervom zbog sumnje u curenje povjerljivih informacija

Orban: Mađarska će ići protiv Brisela da ostane po strani od rata, ali ne planiramo da napustimo EU i NATO

Rute: SAD podržavaju NATO, Evropa da preuzme odgovornost za sopstvenu sigurnost

Rute: Jačanje Ukrajine ključno za odvraćanje Rusije od napada na NATO

Krapović sa Alamsjahom: Nastavićemo da ispunjavamo obaveze koje proizilaze iz NATO članstva

Kako je Njujork tajms 1923. pisao o protjeranom crnogorskom premijeru Jovanu S. Plamencu: "Vjerujem u vaskrsenje svoje zemlje"

Tramp kaže da SAD moraju „posjedovati“ Grenland kako bi spriječili Rusiju i Kinu da ga preuzmu

Crnogorski vaterpolisti na startu EP protiv Malte

Putevi kupili postrojenje za kamenolom u Kučima

PRATITE TVe UŽIVO

Tag: nato

Komandant snaga NATO-a u Evropi: Branićemo svoje članice

Tramp: Možda ćemo morati da biramo - preuzeti Grenland ili sačuvati NATO

Tramp: Moj lični moral jedino ograničenje u spoljnoj politici, NATO u suštini beskoristan bez SAD

Dizdarević: Sektor bezbjednosti je kompromitovan, NATO nas posmatra s rezervom zbog sumnje u curenje povjerljivih informacija

Džozef: Ulazak Crne Gore u EU bio bi ideološki udarac srpskom nacionalizmu, politička kohezija ključna za završnicu evropskog puta

Dizdarević: Sektor bezbjednoeti je kompromitovan, NATO nas posmatra s rezervom zbog sumnje u curenje povjerljivih informacija

Orban: Mađarska će ići protiv Brisela da ostane po strani od rata, ali ne planiramo da napustimo EU i NATO

​Rute: SAD podržavaju NATO, Evropa da preuzme odgovornost za sopstvenu sigurnost

Rute: Jačanje Ukrajine ključno za odvraćanje Rusije od napada na NATO

Krapović sa Alamsjahom: Nastavićemo da ispunjavamo obaveze koje proizilaze iz NATO članstva

Kako je Njujork tajms 1923. pisao o protjeranom crnogorskom premijeru Jovanu S. Plamencu: "Vjerujem u vaskrsenje svoje zemlje"

Tramp kaže da SAD moraju „posjedovati“ Grenland kako bi spriječili Rusiju i Kinu da ga preuzmu

Crnogorski vaterpolisti na startu EP protiv Malte

Putevi kupili postrojenje za kamenolom u Kučima

PRATITE TVe UŽIVO

Rute: SAD podržavaju NATO, Evropa da preuzme odgovornost za sopstvenu sigurnost