Rano je govoriti o izbornim listama prije nego što sredimo elementarne preduslove da izborna reforma može da liči na onu koja je u principu potrebna i obećana, ocijenila je za Antenu M politikološkinja i docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica Nikoleta Đukanović.
Pitanje da li bi u Crnoj Gori trebalo uvesti otvorene izborne liste, prethodnih dana dodatno je aktuelizovano, nakon inicijative predsjednika države Jakova Milatovića za održavanje referenduma na kojem bi se građani i građanke izjasnili o ovom segmentu izborne reforme.
Govoreći o otvorenim izbornim listama, Đukanović ocjenjuje da je dosadašnja izborna reforma urađena jako površno.
- Nije riječ naravno o sveobuhvatnoj izbornoj reformi i zakon koji su usvajali u julu ove godine podrazumijeva samo par izmjena, koje su naravno jako dobre, ali ne podrazumijevaju ni dio onoga što je obećano i dio onoga što je u stvari potrebno realizovati u okviru izborne reforme. Sve su to, po mom mišljenju, prioritetnije stvari od otvorenih lista - naglašava Đukanović.
Sagovornica Antene M ističe da su otvorene izborne liste jako dobro rješenje, ali je, kako ukazuje, pitanje u kojoj mjeri i na koji način mogu da se primijene u Crnoj Gori.
- I imamo li mi preduslove da bi to uopšte mogli da implementiramo. Dakle, prije nego što se pristupi izmjenama zakona koje bi podrazumijevale uvođenje otvorenih izbornih lista, mi prije toga moramo da unesemo veliki broj izmjena u smislu biračkog spiska, Zakona o ličnoj karti, da ne govorimo o Zakonu o izboru odbornika i poslanika, Zakonu o predsjedniku itd, pa tek onda da govorimo o otvorenim izbornim listama - podvlači Đukanović.
Smatra da je inicijativa predsjednika vezano za referendum populističko rješenje, koje, kako navodi, podrazumijeva nezadovoljstvo njegovim ličnim partijskim ishodom u PES-u.
- Pa se prije nada da će ga građani više glasati kao pojedinca, nego kao člana partije, odnosno, konkretno nekog partijskog člana. Što se tiče referenduma, i to mi je veoma diskutabilno pitanje, zato što sam sigurna da će građani uvijek izabrati da glasamo ljude po imenu i prezimenu, ali mi nemamo preduslove da to može da se implementira. Duboko partitokratsko društvo, koje će zloupotrijebiti svoje pozicije na vlasti za zapošljavanje, da bi kao pojedinci dobili više glasova - naglašava Đukanović.
Upravo to je, ocjenjuje politikološkinja najveći problem.
- Tako da mislim da je o tome rano govoriti prije nego što sredimo elementarne preduslove da izborna reforma može da liči na onu koja je u principu potrebna i obećana - zaključuje Đukanović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Đukanović: Rano je govoriti o otvorenim listama bez preduslova za implementaciju, Milatovićeva inicijativa populističko rješenje

Nikoleta Uskoković koja se, prema navodima Tužilaštva, tereti da je bila dio kriminalne grupe koja je učestvovala u ubistvu Petra Lipovine i Žarka Pejakovića 6. novembra 2024. godine ostaje u pritvoru, jer je Apelacioni sud odbio žalbu njenog branioca.
Osim Uskoković zbog ubistva Lipovine i Pejakovića uhapšeni su Savo Kaluđerović, Miljan Marijanović, Aleksandar Dacić i danski državljanin nastanjen u Andrijevici Tomi Ra Frost koji se ranije zvao Tomica Rajović. Policija traga za Nikšićaninom Vukom Lalatovićem i Beograđaninom Arturom Stojanovićem Cimermanom i njih su istražitelji označili kao direktne izvršioce ubistva Lipovine i Pejakavića. Potjernica je raspisana i za Lazarom Lazićem (31) iz Beograda.
U odluci Apelacionog suda navodi se da je Uskoković stavljeno na teret teško ubistvo putem pomaganja, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija putem pomaganja i kriminalno udruživanje.
Njen branilac u žalbi je tražio da se preinači odluka Višeg suda i da se Uskoković pusti da se brani sa slobode, uz eventualno izricanje jedne ili više mjera nadzor.
- Ocjenom dokaza iz spisa predmeta prvostepenog suda do nivoa postojanja osnovane sumnje i ovaj sud je kao i prvostepeni utvrdio je da je okrivljena N. U. osnovano sumnjiva da je učinila krivična djela koja joj se stavljaju na teret optužnicom - navodi se u obrazloženju Apelacionog suda.
Uskoković je, kako piše u odluci Apelacionog suda, osnovano sumnjiva da je u drugoj polovvini 2024. godine u Podgorici postala „ pripadnica udruženja koje ima za cilj vršenje krivičnih djela - protiv života i tijela - teško ubistvo za koje se može izreći kazna od dvadeset godina ili kazna dugotrajnog zatvor“.
Osnovana sumnja, prema stavu Apelacionog suda da su okrivljeni počinili krivična djela stavljena im na teret proizilazi iz odbrane dvojice optuženih, komunikacija između optuženih koje su nađene pretresom telefona, vještačenju tragova sa lica mjesta, zatim DNK vještačenjima.
Vijeće Apecionog suda smatra da je nižestepen sud pravilno zaključio kada je produžio pritvor Uskoković zbog postojanja okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva u slučaju da se nađe na slobodi.
Lipovina i Pejaković ubijeni su dok su se nalazili u vozilu, na raskrsnici magistralnih puteva Podgorica-Cetinje-Nikšić. Na njih su ubice ispalile 38 hitaca.

Marija Žižić

Uskoković ostaje u pritvoru da ne bi pobjegla

Aleksandar Dacić, Milljan Marijanović i Nikoleta Uskoković, prema navodima iz istrage, terete se da su tokom 2024. godine postali članovi kriminalnog udruženja, koje je formirala za sada nepoznata osoba radi ubistva dvojice Cetinjana Petra Lipovine i Žarka Pejakovića.
Daciću, Marijanoviću i Uskoković danas je određen pritvor do 30 dana dok je prvom uhapšenom u ovoj istrazi Savu Kaluđeroviću pritvor određen tri dana ranije. Istražitelji nijesu identifikovali organizatora surove likvidacije, niti sve članove grupe.
Dacić, Marjanović i Uskoković bili su, kako se osnovano sumnja, zaduženi za iznajmljivanje stana u kojem su boravili egzekutori Lipovine i Pejakovića. Njihov zadatak, prema naredbi za sprovođenje istrage, u koju je Portal ETV imao uvid bio je i da skrivaju oružje kojim su ubijene žrtve. U dvojicu Cetinjana ispaljeno je najmanje 38 projektila.
Dacić je Marijanoviću i Uskoković dao svoje vozilo „polo“ kojim su se, u oktobru 2024. odvezli do zgrade na Zabjelu gdje su iznajmili stan. Po prethodnom dogovoru sa Dacićem, agentu nekretnina Marijanović i Uskoković su kazali da su u emotivnoj vezi i da planiraju da žive u tom stanu.
- Prema dogovoru stan je ustupljen neidentifikovanim članovima kriminalnog udruženja radi boravka i skrivanja, kao i skrivanja oružja - automatskih pušaka - piše u naredbi za sprovođenje istrage.
Dacić je, kako se sumnja, donosio hranu ispred zgrade u kojoj je iznjamljen stan i predavao je Uskoković.
Osumnjičeni su, prema stavu Tužilaštva, još neidentifikovanim egzekutorima omogućili da ostanu neprimijećeni i nesmetano se pripreme za izvršenje teškog ubistva.
Dacić je 6.novembra, kako se osnovano sumnja, dvojicu egzekutora iz tog stana prevezao „mercedesom“ na Zabjelo gdje su te dvije osobe prešle u vozilo „ reno senik“ i odvezle se do Bulevara 21 maj u Podgorici. U tom automobilu su sačekali da Lipovina i Pejaković vozilom „bmw“ stignu do kružnog toka ka Nikšiću. Tada su ubice izašle iz renoa i ispalile 38 hitaca u vozilo Pejakovića i Lipovine koji su podlegli povredama na licu mjesta. Ubice su se nakon toga odvezli na Marezu gdje su zapalili vozilo.
- Tu ih je po prethodnom dogovoru sačekao okrivljeni Dacić sa svojim vozilom „polo“ i nakon toga ih odvezao i smjestio na nepoznato mjesto i omogućio im da ostanu neotkriveni - navodi se u dokumentima iz istrage.
Dacić, Uskoković i Marijanović su se pred višom državnom tužiteljkom Anom Kalezić branili ćutanjem. Njima je sudija za istrage odredio pritvor do 30 dana i oni su danas poslati u Istražni zatvor.
U naredbi za sprovođenje istrage piše da postoji osnovana sumnja da su Dacić, Uskoković i Marijanović počinili krivična djela koja im se stavljaju na teret – kriminalno udruživanje, teško ubistvo i nedozvoljeno držanje oružja. Njima je pritvor određen zbog opasnosti od bjekstva, uticaja na svjedoke i opasnosti da bi mogli ponoviti djelo.
Iz dokumenata iz istrage naveden je i podatak da se protiv Dacića vodi pet krivičnih postupaka - jedan pred Osnovnim sudom i četiri u Višem sudu u Podgorici. U Osnovnom sudu u Podgorici se protiv Dacića vodi postupak zbog izazivanja opšte opasnosti, a pred Višim sudom u Podgorici za stvaranje kriminalne organizacije, šverc droge, nedozvoljeno držanje oružja i razbojništvo.&nbsp;
Marijanović je naveo da je osuđivan zbog krivičnog djela ugrožavanje javnog saobraćaja uslovnom osudom i da se protiv njega ne vodi drugi postupak.
Svi uhapšeni u istrazi ubistva Lipovine i Pejakovića su, prema evidenciji policije, bliski škaljarskom klanu. Dvojica Cetinjana ubijena 6. novembra u Podgorici su, prema procjenama bezbjednosnih službi, bili bliski kavačkom kriminalnom klanu.

Ivona Đokić

Dacić se sumnjiči da je ubice odvezao na sigurno nakon što su zapalili vozilo na Marezi

Nikoleta Uskoković (20) iz Bara sumnjiči se da je sa Miljanom Marijanovićem, koji ju je predstavio kao svoju djevojku, u oktobru iznajmio stan u Podgorici koji su koristili pripadnici kriminalnog udruženja odgovornih za ubistvo Petra Lipovine i Žarka Pejakovića.
Marjanović je tada agentici za nekretnine kazao da je iz Berana a ženska osoba da je iz Bara.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 82.5364%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fuskokovic-pred-tuziteljkom-cutala-o-stanu-koji-je-iznajmljen-za-ubice&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Utvrđeno je da su prilikom zakupa stana osumnjučeni Marijanović i Uskoković agentu za nekretnine lažno predočili da stan zakupljuju za spostvene potrebe - navodi se u aktu Tužilaštva.
Ulogu Uskoković razotkrile su kamere video nadzora postavljene u okolini iznajmljenog stana.
- Osnovana sumnja da je Uskoković izvršila krivična djela proizilazi iz službene zabilješke Uprave policije OB Podgorica vezano za analizu pregledanih video nadzora, iz koje se jasno zaključuje da je u iznajmljenom stanu boravila zajedno sa ostalim za sada neidentifikovanim članovima kriminalnog udruženja, ali i da je na taj stan donosila neophodne namirnice - navodi se u rješenju o zadržavanju.
Uskoković se prema dokazima istražitelja koristila i automobilom "polo" kojim je Aleksandar Dacić prema kazivanju Sava Kaluđerovića, odvezao se na 30, 40 minuta i vratio vidno uznemiren i sa oštećenim vozilom vratio u Beogradsku ulicu u Podgorici gdje ga je prethodno ostavio.
Kaluđerović je u odbrani ispričao da je potom Dacića prebacio do Andrijevice sivim golfom pet.
- Tokom puta nesumnjivo je zaključio da je Dacić učestvovao u izvršenju krivičnog djela - teško ubistvo iz člana 144 tačka tri i osam Krivičnog zakonika Crne Gore, no da je i pored navedenog nastavio da ga vozi u željenom pravcu gdje ga je dovezao do određene kuće čiju tačnu lokaciju ne zna i tu ga je ostavio. Takođe iz njegove odbrane proizilazi da je i nakon navedenog Dacić Aleksandra nastavio da obavještava o aktivnostima koje mu je bilo poznato da policija preduzima a vezano za otkrivanje izvršilaca predmetnog krivičnog djela, kako bi mu tako osigurao da ostane nepronađen od strane policije - navodi se u dokumentu tužilaštva.
Nikoleti Uskoković ranije je određeno zadržavanje do 72 sata nakon što je iskoristila pravo da se pred višom državnom tužiteljkom Anom Kalezić brani ćutanjem od sumnji da je član kriminalnog udruženja odgovornog za ubistvo Lipovine i Pejakovića, 6. novembra u Podgorici.
Njen branilac, advokat Nikola Strugar je u izjavi za Pobjedu ranije izjavio da Uskoković nema veze sa zločinom koji se dogodio prošle nedjelje.
On je rekao da je njegovoj branjenici zadržavanje određeno zbog opasnosti od bjekstva i mogućeg uticaja na svjedoke ali i da je ubjeđen da će nakon saslušanja kod sudije za istragu biti puštena na slobodu.
Osim članstva u kriminalnoj organizaciji i teškog ubistva, Uskoković se tereti za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
U prethodna dva dana zbog sumnji u povezanost sa ubistvom Lipovine i Pejakovića uhapšeni su Sava Kaluđerović, Aleksandar Dacić i Miljan Marjanović.

Snimci nadzornih kamera ukazuju da je Uskoković snabdijevala hranom osumnjičene za ubistvo

Baranka Nikoleta Uskoković (20) danas se na saslušanju u Višem državnom tužilaštvu, pred tužiteljkom Anom Kalezić, branila ćutanjem i njoj je određeno zadržavanje do 72 sata zbog osnovane sumnje da je bila dio kriminalne grupe koja je odgovorna za ubistvo dvojice Cetinjana Petra Lipovine i Žarka Pejakovića 6. novembra u Podgorici.
Njoj je zadržavanje određeno zbog opasnosti od - bjekstva, uticaja na saučesnike i ponavljanja krivičnog djela.
Uskoković je sinoć uhapšena u istrazi dvostrukog ubistva i na teret joj se stavljaju krivična djela – kriminalno udruživanje, teško ubistvo u saizvršilaštvu i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
Dan ranije lisice su stavljenje Miljanu Marjanoviću i Aleksandru Daciću a u neđelju veče i Savu Kaluđeroviću. Prema operativnim podacima policije, uhapšeni su bliski škaljarskom kriminalnom klanu.
Branilac Uskoković, advokat Nikola Strugar kazao je za Televiziju E da će ona danas biti privedana na saslušanje kod sudije za istrage Gorana Šćepanovića koji će se izjasniti o pritvoru.
- Po mom mišljenju nema dovoljno osnovane sumnje za krivična djela koja joj se stavljaju na teret i da ona nema veze sa predmetnim događajem – kazao je advokat Strugar.
On je novinarima saopštio i da joj je pritvor određen po tri osnova. Strugar je kazao da će Uskoković pred sudijom za istrage iznijeti izvjesne detalje vezane za pritvorske osnove.
U dokumentima iz istrage u koje je Portal ETV imao uvid, Uskoković je sa Marjanovićem, a po prethodnom dogovoru i planu razrađenom sa ostalim članovima kriminalnog udruženja iznajmila stan od agenta za nekretnine kazavši im da to čine zbog sopstvenih potreba. Nakon što su Uskoković i Marjanović zakupili stan, prema sumnjama Tužilaštva, a kako se navodi u domentima iz istrage, stavili su ga na „raspolaganje za sada nepoznatim članovima kriminalnog udruženja, koji su 6. novembra ubili Pejakovića i Lipovinu“.
Uskoković je, prama navodima Tužilaštva, postala član kriminalnog udruženja koje je sastavljeno od, za sada, više neidentifikovanih osoba koje su učestvovale u ubistvu Lipovine i Pejakovića.
- Ona je imala jasnu ulogu da drugim članovima udruženja koji su 6. novembra ubili Lipovinu i Pejakovića obezbjeđuje smještaj i da ih snabdijeva neophodnim potrepštinama kako bi do izvršenja ovog krivičnog djela, a i nakon njega ostali skriveni i neidentifikovani - navodi se u dokumentima iz istrage. Između ostalog ona se tereti i za skrivanje oružja iz kojeg su ubijeni Pejaković i Lipovina.
Podsjećamo, Marjanoviću i Daciću se na teret stavljaju krivična djela kriminalno udruživanje, teško ubistvo i nedozvoljeno držanje oružja, dok se Kaluđerović tereti za pomoć učiniocu poslije izvršenog krivičnog djela i neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
Lipovina i Pejaković ubijeni su u Podgorici, na kružnom toku ka Nikšiću. Ubice su u žrtve ispalile više od 30 hitaca iz automatskog oružje. Lipovina i Pejaković, prema evidenciji bezbjednosnih službi, bili su bliski kavačkom kriminalnom klanu.

Uskoković pred tužiteljkom ćutala o stanu koji je iznajmljen za ubice

U proljeće 1923. godine, dok se Evropa već navikavala na fašizam, nasilne aneksije i političke progone, sudbina Crne Gore i njenih legitimnih predstavnika preselila se preko Atlantika. Među njima je bio i Jovan S. Plamenac, bivši crnogorski ministar, predsjednik Crnogorske narodne skupstine i premijer Vlade Kraljevine Crne Gore u egzilu (1919-1921), ali i politički vođa crnogorske suverenističke emigracije, borac za Pravo, Čast i Slobodu Crne Gore protiv velikosrpske okupacije i nasilne aneksije izvršene krajem 1918. Protjeran iz Italije po nalogu fašističke vlade Benita Musolinija nakon dogovora sa režimom Kraljevine SHS, Plamenac je utočište potražio u Sjedinjenim Američkim Državama. Njegov dolazak u Ameriku, administrativne prepreke, političke kontroverze i jasne poruke o statusu Crne Gore zabilježio je jedan od najuticajnijih svjetskih listova – The New York Times. U tekstu objavljenom 28. aprila 1923. godine, ovaj prestižni list ne samo da izvještava o proceduri prijema bivšeg crnogorskog premijera na Elis Ajlendu, već svjedoči o tadašnjem međunarodnom poretku, pravnom kontinuitetu crnogorske državnosti i upornom pokušaju da se glas porobljene zemlje ne utiša. U nastavku donosimo integralni prevod tog teksta, kao dragocjeno istorijsko svjedočanstvo koje baca snažno svjetlo na političku sudbinu Crne Gore i njenu borbu za Pravo, Čast i Slobodu. "Primaju bivšeg premijera, ali uz jamčevinu; Nalog Ministarstva rada oslobađa Crnogorca sa Elisa Ajlenda. Po nalogu Ministarstva rada u Vašingtonu, Jovan S. Plamenac, samoproglašeni predsjednik vlade politički nepostojeće monarhije Crne Gore, koji je po dolasku ovamo u subotu bio upućen na Elis Ajlend, juče je primljen u ovu zemlju uz polaganje jamčevine. Kako Plamenac ne govori engleski, njegov slučaj je pred komesarom zastupala gospođica Vera Petrović, mlada kćerka dr Vladimira Petrovića, čije posjetnice ga predstavljaju kao izvanrednog i opunomoćenog ministra Crne Gore. Ona je komesaru Todu saopštila da je Plamenac dvije godine bio zarobljenik Austrijanaca i da je došao ovamo isključivo u ličnoj misiji, koja će trajati svega nekoliko mjeseci. Plamenac je putovao sa diplomatskim pasošem koji je izdala crnogorska Vlada 1920. godine, a koji je 2. aprila ove godine ovjeren u Američkom konzulatu u Rimu, uz sljedeću napomenu: „Gore navedena viza odobrava se u skladu sa uputstvima primljenim od Američke ambasade u Rimu, datiranim 2. aprila. Ambasada je ovlašćenje za izdavanje ove vize dobila od Stejt departmenta pod datumom 1. aprila.“  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110080152_8befca2545ec9bc9422ed56d718cfd5d03a888fd41b7bc068642146c81e7f47d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260110080152_8befca2545ec9bc9422ed56d718cfd5d03a888fd41b7bc068642146c81e7f47d" data-rendition-name="original" width="672" height="645" loading="lazy" alt="NY"> </figure>  Istaknuto je da Imigraciona služba po ovlašćenjima ima prvenstvo nad konzularnom službom. Putnik može biti potvrđen od strane diplomatskog kora, a ipak biti neprihvatljiv zbog mentalnih ili fizičkih razloga, ili zbog popunjene kvote zemlje iz koje dolazi. U slučaju Plamenca, službenici na Elis Ajlendu nijesu bili sigurni kakvu proceduru treba primijeniti zbog političkih komplikacija koje proizlaze iz ujedinjenja Crne Gore sa Jugoslavijom, čija je kvota već popunjena. Komesar Tod je zato pitanje uputio Vašingtonu. Takođe su primljena uputstva da se dopusti ulazak i Mihailu Tomiću i Aleksandru Đokiću, pomoćnicima Plamenca. <h2>Teškoće tokom intervjua</h2> Grupa je otišla u hotel „Netherland“, gdje je bio zakazan intervju sa Plamencem, kome su se njegovi sunarodnici uvijek obraćali sa „Vaša ekselencijo“. Intervju je bio praćen jezičkim poteškoćama, koje su prevazilažene prenošenjem pitanja Plamencu preko engleskog, francuskog, italijanskog i, konačno, srpskog jezika. Da li je tokom tog procesa prevođenja i ponovnog prevođenja snaga Plamenčevih izjava bila oslabljena, sagovornik vjerovatno nikada neće saznati, ali mu se činilo da su mnogi dugi Plamenčevi odgovori zahtijevali svega pola tuceta engleskih riječi da bi se prenijela njihova suština. Svedena na jednu izjavu, Plamenčeva poruka američkom narodu glasila je ovako: „Povodom mog dolaska u Sjedinjene Američke Države, mnogi listovi su objavili netačne izvještaje o crnogorskom pitanju, o meni lično i o svrsi moje posjete - bez sumnje u dobroj namjeri, ali nedovoljno obaviješteni. Tako je pogrešno navedeno da sam došao da u Njujorku osnujem crnogorsku vladu; takođe da sam bio pukovnik u crnogorskoj vojsci i da sam tokom rata bio diplomatski predstavnik Crne Gore u Carigradu“. „Umjesto toga, moja karijera je bila isključivo politička i parlamentarna: bio sam poslanik u Crnoj Gori, državni savjetnik, član vlade i predsjednik vlade. Najzad, 1918. predvodio sam ustanak protiv francusko-jugoslovenskih okupacionih trupa, koje su samovoljno i nasilno proglasile aneksiju Crne Gore Jugoslaviji. Ustanak je bio zamišljen, organizovan i vođen od strane mene lično, a obustavljen po mom naređenju nakon apela predsjednika Vilsona, upućenog iz Pariza, da se poštedi prolijevanje krvi, uz obećanje crnogorskom narodu potpune obnove njegovih sloboda i njegove države, na isti način kako je to bilo priznato Belgiji i Srbiji. <h2>Nade u slobodu naroda</h2> „Na Mirovnoj konferenciji u Parizu branio sam stvar svoga naroda. Javnosti je poznato da se crnogorski narod drži u potčinjenosti od strane jugoslovenskih trupa; ipak, suverenitet Crne Gore ovom okupacijom nije pravno poništen. Za mnoge države Crna Gora i dalje postoji kao suverena država de facto i de jure. Što se tiče Sjedinjenih Američkih Država, Crna Gora za njih uvijek postoji de jure, jer ova zemlja nikada nije potpisala nijedan međunarodni ugovor kojim bi priznala ukidanje suvereniteta Crne Gore“. Govoreći o svom pasošu, rekao je da vjeruje da su Sjedinjene Američke Države dozvolile izdavanje vize, vođene simpatijama koje Vlada gaji prema njegovom narodu. Plamenac je izjavio da je razlog njegovog dolaska ovamo sasvim privatne prirode i da će se u ovoj zemlji zadržati samo kratko vrijeme. „Da li vjerujete da će autonomija Crne Gore biti obnovljena?“ „Kao rodoljubivi Crnogorac, čvrsto vjerujem u vaskrsenje svoje zemlje i da će nepravde učinjene mome narodu biti ispravljene.“ Na kraju intervjua, Plamenac je izjavio da su Sjedinjene Američke Države i Crna Gora bile jedine dvije nacije koje su ušle u Svjetski rat sa nesebičnom namjerom, bez ikakve ideje o teritorijalnom dobitku. „Kao što je Srbija, napadnuta od Austrije, pozvala Crnu Goru u pomoć, tako su Saveznici pozvali Sjedinjene Američke Države da pomognu u dobijanju rata“, dodao je, zaključuje se u tekstu Njujork tajmsa.

Kako je Njujork tajms 1923. pisao o protjeranom crnogorskom premijeru Jovanu S. Plamencu: "Vjerujem u vaskrsenje svoje zemlje"

Grenland i Danska odbacili su Trampovu ponudu da kupe ovu poluautonomnu teritoriju.
Predsjednik Donald Tramp kaže da Sjedinjene Američke Države moraju „posjedovati“ Grenland kako bi spriječile Rusiju i Kinu da to učine.
„SAD moraju imati vlasništvo i branite vlasništvo, ne branite zakup. A mi ćemo morati da branimo Grenland“, rekao je Tramp novinarima u petak, odgovarajući na pitanje BBC-ja.
Dodao je da će to uraditi „lakim putem“ ili „teškim putem“. Bijela kuća je nedavno saopštila da administracija razmatra kupovinu poluautonomne teritorije saveznice iz NATO-a, Danske, ali da ne isključuje ni mogućnost njene aneksije silom.
Danska i Grenland poručuju da teritorija nije na prodaju. Danska je saopštila da bi vojna akcija značila kraj transatlantskog odbrambenog saveza.
Iako je najrjeđe naseljena teritorija, lokacija Grenlanda, između Sjeverne Amerike i Arktika, čini ga pogodnim za sisteme ranog upozoravanja u slučaju raketnih napada, kao i za nadzor plovila u tom regionu.
Predsjednik SAD-a je više puta rekao da je Grenland od ključnog značaja za nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Američkih Država, tvrdeći bez ikakvih dokaza da je bio „prekriven ruskim i kineskim brodovima na sve strane“.
SAD već ima više od 100 vojnih lica stalno raspoređenih u svojoj bazi Pitufik, na sjeverozapadnom vrhu Grenlanda – objektu kojim SAD upravlja još od Drugog svjetskog rata.
Na osnovu postojećih sporazuma s Danskom, SAD ima pravo da na Grenland dovede onoliko vojnika koliko želi.
Međutim, obraćajući se novinarima u Vašingtonu, Tramp je rekao da ugovor o zakupu nije dovoljan.
„Države ne mogu sklapati ugovore na devet godina ili čak na 100 godina“, rekao je, dodajući da moraju imati vlasništvo.
"Volim narod Kine. Volim narod Rusije“, rekao je Tramp. „Ali ih ne želim za komšije na Grenlandu — to se neće desiti. I, uzgred, NATO to mora da razumije“, dodao je predsjednik SAD-a.
Saveznici Danske u NATO-u — velike evropske zemlje, kao i Kanada — ove sedmice su stali u njenu odbranu izjavama u kojima su ponovo potvrdili da „samo Danska i Grenland mogu odlučivati o pitanjima koja se tiču njihovih odnosa“.
Ističući da su jednako zainteresovani kao i SAD za bezbjednost Arktika, poručili su da se to mora postići zajedničkim djelovanjem saveznika, uključujući i SAD.
Takođe su pozvali na „poštovanje principa Povelje Ujedinjenih nacija, uključujući suverenitet, teritorijalni integritet i nepovredivost granica“.

Tramp kaže da SAD moraju „posjedovati“ Grenland kako bi spriječili Rusiju i Kinu da ga preuzmu

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore igraće danas sa Maltom na startu Evropskog prvenstva u Beogradu.
Duel A grupe u Beogradskoj areni počeće u 18 sati.
U drugom meču te grupe, u 15 sati i 15 minuta, sastaće se Francuska i Mađarska.
Crnogorski vaterpolisti u ponedjeljak sastaće se Mađarskom (15.15), dok je za srijedu zakazan duel sa Francuskom (18.00).
U drugu fazu takmičenja plasiraće se tri najbolje ekipe, koje će sa tri selekcije iz grupe C (Španija, Izrael, Srbija, Holandija), formirati grupu E.
Dvije prvoplasirane reprezentacije iz novoformirane grupe plasiraće se u polufinale.

Crnogorski vaterpolisti na startu EP protiv Malte

Putevi su kupili drobilično postrojenje i sijačicu za potrebe kamenoloma koji će biti otvoren u Kučima, a u kojem će preduzeće drobiti materijal.
Nabavku mašina, kako je za „Dan" saopštio Radoš Zečević, direktor, preduzeće je platilo 1.142.000 eura.
– Mi ćemo u februaru raditi pristupne puteve, vodu i struju na parceli. Gledaćemo da što prije počnemo da drobimo kamen. Po sadašnjem zakonu imamo pravo da probno iskopamo do 20.000 kubika. To znači da ako analize pokažu da je kamen loš možemo da odustanemo. Mi ćemo vjerovatno iskoristiti tu mogućnost pa očekujemo da ćemo možda već u martu krenuti sa probnom eksploatacijom – rekao je Zečević.
On je naveo da će sa glavnom eksploatacijom kamena početi kada obezbijedie sve papire koji su neophodni za rad kamenoloma. Projekcije su, kako kaže, da to bude početak ljeta.
– Od papira nam treba elaborat o zaštiti životne sredine i to je najvažniji dokument koji moramo imati. Uradili smo elaborat o ekonomskoj isplativosti, trebaće nam vjerovatno i saglasnost o CEDIS-a i Vodovoda. Parcela budućeg kamenoloma je ušla u Prostorno urbanistički plan Podgorice – kaže direktor Puteva.
Zečević kaže da će im za rad kamenoloma biti potrebno 20-ak ljudi.
– Potrebni su nam vozači i rukovaoci mašina. U preduzeću trenutno imamo par rukovaoca mašinama koji su to već radili, tako da ćemo njih preusmjeriti za taj posao. Možda ćemo još nekog zaposliti da radi, ali će u tom slučaju morati proći obuku od dva mjeseca. Potrebni su nam geodeta, rudarski inženjeri, stražari. Nećemo jedino zapošljavati minere nego ćemo angažovati firmu koja će biti zadužena za taj posao jer ne želim da rizikujem oko toga. Za njihovim angažovanjem nema stalne potrebe nego se onin povremeno angažuju, otprilike jednom mjesečno – naveo je Zečević.

Tag: nikoleta-uskokovic