Crnogorske građane će u novoj godini dočekati nova poskupljenja usluga.
Najavljeno je da će računi za struju biće uvećani, nakon što je Regulatorna agencija za energetiku odobrila veće troškove za prenos.
Poskupiće i komunalne i advokatske usluge, nakon što je Vlada, 6. novembra, dala saglasnost za nove tarife Advokatskoj komori, udruženju koja okuplja advokate.
Pored novih cijena usluga, novi namet je i porez na dodatu vrijednost (PDV) od 21 odsto na građevinsko zemljište. Te izmjene zakona pripremilo je Ministarstvo finansija a javna rasprava traje do 14. decembra.
A da nekontrolisano rastu i cijene osnovnih namirnica indirektno je priznala i Vlada, uvodeći akciju limitirane cijene na neke prehrambene artikle.
- Odluka se donosi radi zaštite životnog standarda građana i sprječavanja daljeg rasta cijena osnovnih proizvoda- rekao je 6. novembra potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj.
Akcijom su do kraja marta 2026. ograničene marže na dio mliječnih i mesnih prerađevina, proizvoda od brašna, jestivog ulja, higijenske i artikle za bebe, i pelet.
Šta će Vlada preduzeti da zaštiti standard građana od najavljenih poskupljenja, pitanje je na koje RSE nije dobio odgovor iz kabineta premijera Milojka Spajića.
<h2>Građani o najavljenim poskupljenjima</h2>
Građani su uvjereni da će najavljeno poskupljenje struje i usluga izazvati novi talas poskupljenja.
Mirko iz Podgorice, zaposlen u državnoj upravi, za Radio Slobodna Evropa kaže da ga iskustvo uči da i najmanje poskupljenje struje dovodi do serije poskupljenja.
- Rast cijena samo jedne kategorije usluga ili proizvoda koji su neophodni širokom krugu potrošača, uzrokuje lančani rast cijena. A svako poskupljenje će osiromašiti domaćinstva koja žive od jedne plate i jedva sastavljaju kraj s krajem- kazao je.
On smatra da je nephodna sistemska akcija države u zaustavljanju rasta cijena.
- U suprotnom, imaćemo stihijska poskupljenja na svim poljima i nivoima- navodi on. 
 
Penzionerka Lidija, iz Podgorice, je ogorčena zbog najavljenih poskupljenja.
- Oni kažu to je dva eura, ali ja im ne vjerujem. I bez najavljenih poskupljenja većina porodicaa, kao i moja, jedva preživljava sa ovim cijenama. A vladajuća garnitura, "oslobodioci", koje smo čekali 30 godina samo su prekopirali i retoriku i poteze bivše vlasti- kaže Lidija za RSE.
Naglašava da njeno tročlano domaćinstvo živi od 450 eura njene penzije:
- Koristimo najjeftinije moguće namirnice i uredno plaćamo račune za struju i komunalije...a sa najavljenim poskupljenjima porodice kao moja prelaze u totalno siromaštvo, o kome država očigledno ne vodi računa- kazala je.
I penzionerka Vera iz Bara je ogorčena zbog najavljenog poskupljenja struje i računa za smeće.
- Sve je ovo postalo normalno, a sve je preskupo. Novac za ništa došao, bezvrijedan papir. Ne znam šta prije da plaćam i gdje više da uštedim, kao omču oko vrata da su nam stavili. Užas, sve će cijene podići, ali će penzije ostati iste- smatra Vera.
<h2>Šta o poskupljenjima kaže struka</h2>
Ekonomski analitičar Vasilije Kostić za RSE kaže da je teško predvidjeti da li će poskupljenja, prije svega struje, biti uvod u novi rast cijena.
On ističe da menadžment Elektroprivrede godinama "vještački" održava cijenu struje ispod tržišne vrijednosti, u cilju zaštite standarda građana.
- Ne kažem da građani ne žele nisku cijenu struje- naravno da žele. Ali bi o takvoj politici menažmenta trebalo da vodi računa Vlada jer je ona na uštrb profitabilnosti te kompanije. To će prije ili kasnije eskalirati i dovesti do rasta cijene struje. Vjerujem da je to izvjesno- kazao je Kostić.
On ocjenjuje da se u 2026. može očekivati "puzajuća inflacija" i pad standarda.
- Ako inflaciji dodamo jedan vrlo složen geopolitički trenutak vezan za dešavanja u Ukrajini i isporuke energije, nafte, gasa ... onda se, uz našu uvoznu zavisnost, vrlo lako može desiti da cijene u Crnoj Gori polako rastu- smatra.
Kostić uzrok problema vidi u ekonomskim programima Vlade, Evropa 1 i 2, kojima su povećane plate, što je dovelo do pada standarda:
- Ja uporno govorim da građani žive sve teže i sve lošije zbog tih programa, koji su bili nerealni i zasnovani na vještačkom podizanju potrošnje. Već sad počinjemo, ili smo počeli kada je bila visoka inflacija, da plaćamo cijenu takvih postupaka- ističe ekonomski analitičar.
Kostić kaže da ipak poskupljenje struje ne mora da dovede do niza drugih poskupljenja jer "rast cijena na kraju određuje tržište", zaključio je Kostić.
<h2>Nova godina donosi nova poskupljenja</h2>
Regulatorna agencija za energetiku odobrila je 28. novembra poskupljenje struje za dva odsto, koje se odnosi na veće cijene troškova za prenosni sistem.
Državna elektroenergetska kompanija, Elektroprivreda Crne Gore ima mogućnost da račune dodatno uveća ukoliko poveća troškove za proizvodnju energije, što prethodnih godina nije radila.
Čelnici te kompanije su više puta saopštili da će se boriti da ne dođe do poskupljenja struje za građane.
<h2>Veći računi za komunalne usluge</h2>
Podgoričko preduzeće Čistoća saopštilo je da je za njihovo uspješno poslovanje neophodno da duplo uvećaju cijene usluga odvoza smeća, sa sadašnjih četiri i po na devet centi po kvadratnom metru, za domaćinstva.
Prosječan račun za smeće u Podgorici je oko 9 eura.
Direktor Denis Hot je podsjetio da je to povećanje od gradskih vlasti tražio prije pet godina. Prema njegovim riječima zbog niske cijene to preduzeće gomila dugove.
Hot je kazao da će konačnu odluku o cijenama donijeti lokalna vlast u Podgorici.
I regionalna deponija Možura, na kojoj se odlaže otpad iz Bara, Budve, Kotora, Tivta i Ulcinja, je donijela odluku o povećanju cijena od 1. januara 2026.
- Cijene usluga deponovanja iznose za opštine Bar i Ulcinj 13,5 eura po toni bez (PDV). Cijene za Budvu, Tivat i Kotor bez PDV po toni iznosiće od naredne godine 27 eura- navodi se u odluci koju je usvojio Odbor direktora Možure.
Lokalna komunalna preduzeća iz pet primorskih opština za sada nijesu saopštila za koliko će primjenom novog cjenovnika biti veći računi građanima.
Gradske vlasti u tim opštinama upravljaju komunalnim preduzećima.
<h2>Skuplje usluge advokata</h2>
Vlada Crne Gore je dala saglasnost Advokatskoj komori za novi cjenovnik, pa će građani od 1. januara 2026. dio advokatskih usluga plaćati po duplo većim cijenama.
Tako će građani za podnesak u sporu za razvod braka umjesto dosadašnjih 125, advokatu platiti duplo više. A u sporu gdje je zaprijećena kazna do tri godine zatvora, za svaki pretres po 200, umjesto dosadašnjih 100 eura.
Iz Advokatske komore nove tarife za usluge obrazlažu infalcijom i činjenicoma da cijene nijesu mijenjali godinama.
<h2>Vlada uvodi novi porez</h2>
Kroz izmjene zakona, Ministarstvo finansija namjerava da uvede obavezu plaćanja poreza na dodatu vrijednost od 21 odsto na promet građevinskog zemljišta.&nbsp;
Javna rasprava o izmjenama Zakona traje do 14. decembra.
Vlada te izmjene obrazlaže usklađivanjem sa pravnim propisima Evropske unije, ali u obrazloženju navodi da može povećati cijene nekretnina.
Vlada će od tog poreza, prema procjenama, imati tri do četiri miliona u budžetu.
Prethodno zakon mora biti usvojen u Skupštini Crne Gore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Crnu Goru u novoj godini čekuju nova poskupljenja

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Crne Gore Mihailo Anđušić reagovao je na društvenoj mreži X povodom vladine akcije „Limitirane cijene“. – Čestitke za dobar start akcije „Limitirane cijene“. Brzo će i struja. Crna Gora, zemlja sa dvostruko većom stopom inflacije od zemalja Eurozone – poručio je Anđušić. Njegova objava uslijedila je nakon najava o rastu cijena osnovnih proizvoda, među kojima su i jaja, čija bi školjka od deset komada, prema riječima iz Udruženja živinara Crne Gore, mogla da poskupi i do 50 centi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251110101128_895b6eb435a5e0ead1152eb84fd3935cfaa30363a34009dd8144b450a0a5f23a.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251110101128_895b6eb435a5e0ead1152eb84fd3935cfaa30363a34009dd8144b450a0a5f23a" data-rendition-name="original" width="655" height="805" loading="lazy" alt="objava"> </figure>

Anđušić: Crna Gora zemlja sa duplo većom inflacijom od zemalja eurozone

Svaki odlazak u prodavnicu danas je podsjetnik koliko se život promijenio. Hrana, ljekovi, kirije, konstantno se čuju glasovi na ulici da je sve skuplje, a primanja ista. Inflacija više nije broj na papiru nego svakodnevna muka svakog domaćinstva, ocijenio je član Glavnog odbora SDP i predstavnik Evropskog saveza Ćazim Lisičić.&nbsp;
Prema njegovim riječima, dok se politička elita bavi međusobnim optužbama i aferama, građani se bore da sastave kraj s krajem.&nbsp;
Lisičić navodi da prema posljednjim dostupnim podacima, godišnja inflacija u avgustu 2025. iznosila je oko 4,6 odsto, što znači da su cijene i dalje u porastu.&nbsp;
Najviše su, kako kaže, poskupjeli proizvodi koji su najpotrebniji to jest hrana, ljekovi, kirije i komunalne usluge.&nbsp;
- Iako se, dodaje, o tome malo govori, stvarnost je da se standard građana ubrzano topi. Privatni sektor, koji zapošljava oko 120.000 ljudi, suočava se sa dodatnim problemom jer sve više radnika prelazi u državne institucije, jer su tamo plate veće i sigurnije. Tako realna ekonomija ostaje bez radne snage, dok država širi administraciju. To nije političko, već ozbiljno ekonomsko pitanje koje pogađa svakog građanina - naveo je Lisičić.&nbsp;
Prema njegovim riječima, niko od građana ne traži luksuz, traže samo da se može dostojanstveno živjeti od svog rada.
- Dok Vlada skreće pažnju sa stvarnih problema, inflacija tiho i sigurno jede sve što građani zarade. Vrijeme je da se prestane sa političkim igrama i da se počne djelovati, jer na koncu od praznih obećanja niko ne može napuniti frižider - zaključio je Lisičić.&nbsp;

Lisičić: Inflacija više nije broj na papiru nego svakodnevna muka svakog domaćinstva

Svi normalni građani koji sa mnom komuniciraju nemaju nikakav problem da im se cijene povećaju, poručio je direktor podgoričke Čistoće Denis Hot.&nbsp;
Logikom onoga što je kazao, oni građani koji su protiv poskupljenja usluga Čistoće, a vjerovatno i ne komuniciraju sa njim, valjda nijesu normalni, ili, eto blaže, stoje nasuprot ovima koje Hot naziva normalnima.&nbsp;
Portal ETV je Hota pitao da li je prenaglio, odnosno, da li izjava upućuje da građani koji se protive poskupljenju nijesu normalni?&nbsp;
Odgovor je izostao, ali poruka ostaje jasna, pa i najglasnija kada se odgovor izbjegne i prećuti. Javna funkcija nosi odgovornost, a izgovorena riječ je svjedočanstvo.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FUsRC6yxjHgA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Miraš Dušević

Direktor podgoričke Čistoće u epizodi - normalni vole poskupljenja, a ovi drugi…

Bojkot trgovačkih lanaca od strane građana Hrvatske zbog visokih cijena, najbolji su dokaz da poskupljenja i u Crnoj Gori nijesu imala nikakve veze sa programima Evropa sad 1 i 2 - ocijenio je član predsjedništva Pokreta Evropa sad i potpredsjednik Skupštine Crne Gore Boris Pejović dodajući da je opozicija to dugo vremena tvrdila „populistički i neutemeljeno“.
Minimalne plate i penzije uvećane su, ističe on, tri puta, a prosječne zarade skoro duplo.
- Podsjećam, 2009. godine u jeku svjetske ekonomske krize, kada smo imali veliku inflaciju u svijetu i u Crnoj Gori, tadašnja vlast i sadašnja opozicija su simbolično uvećali zarade i penzije, pravdajući se da su nemoćni zbog globalnih poskupljenja na koje nemaju nikakav uticaj - naveo je Pejović.
Do poskupljenja je došlo, tvrdi on, zbog „određenih alavih trgovaca“ i rata u Ukrajini.

Pejović: Bojkot u Hrvatskoj dokaz da poskupljenja nijesu imala veze sa programima Evropa sad 1 i 2

Ovih dana podstanari širom Crne Gore suočavaju se sa ponovnim rastom cijena stanarine. Iako je riječ o manjem povećanju, svi oni koji nemaju krov nad glavom strahuju da će ubrzo nastupiti još jedan talas poskupljenja koji veliki dio njih neće moći finansijski da izdrži, kazali su u Pokretu Naprijed.
Imajući u vidu činjenicu da cijene roba i usluga rastu na dnevnom nivou, u Pokretu Naprijed kažu da ovo predstavlja dodatan udar na životni standard podstanara i njihovih porodica. 
Situaciju dodatno komplikuje to što, navode oni, država nema načina, ali ni volje da izdavanje stanova uvede u legalne tokove, s obzirom da se ove aktivnosti u velikom dijelu odvijaju u tzv. sivoj zoni. 
- Jedna od mjera za rješavanje ovog problema jeste subvencionisanje najugroženijih podstanarskih porodica, čime bi im se omogućio dostojanstveniji i kvalitetniji život. Na ovaj način, došlo bi i do smanjenja socijalne nejednakosti, stabilizacije tržišta nekretnina i ubrzanja ekonomskog razvoja društva - ističu u Pokretu Naprijed.
Pokret Naprijed je, u okviru svog programa za izbore u Podgorici, detektovao sistematsko rješavanje pitanja podstanara kao jedan od svojih ključnih prioriteta, koji bi se realizovao kroz aktivniju ulogu Glavnog grada u obezbjeđivanju lokacija za izgradnju stanova kroz javno-privatno partnerstvo, što bi rezultiralo nižim cijenama stanova za buduće bračne parove.
Pozvali su političke subjekte, koji imaju svoje predstavnike u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, da pruže jasnu i konkretnu podršku podstanarima.
- To je bilo jedno od glavnih obećanja koja smo mogli čuti u njihovim predizbornim kampanjama. Ono što je sigurno jeste da podstanari nemaju više vremena za čekanje i da ne mogu preživjeti još jedno povećanje cijena stanarine, pa je neophodna hitna reakcija svih koji mogu doprinijeti poboljšanju njihovog statusa - zaključeno je u saopštenju.

Pokret Naprijed: Dodatan udar na životni standard podstanara, pružiti im konkretnu podršku

U proljeće 1923. godine, dok se Evropa već navikavala na fašizam, nasilne aneksije i političke progone, sudbina Crne Gore i njenih legitimnih predstavnika preselila se preko Atlantika. Među njima je bio i Jovan S. Plamenac, bivši crnogorski ministar, predsjednik Crnogorske narodne skupstine i premijer Vlade Kraljevine Crne Gore u egzilu (1919-1921), ali i politički vođa crnogorske suverenističke emigracije, borac za Pravo, Čast i Slobodu Crne Gore protiv velikosrpske okupacije i nasilne aneksije izvršene krajem 1918. Protjeran iz Italije po nalogu fašističke vlade Benita Musolinija nakon dogovora sa režimom Kraljevine SHS, Plamenac je utočište potražio u Sjedinjenim Američkim Državama. Njegov dolazak u Ameriku, administrativne prepreke, političke kontroverze i jasne poruke o statusu Crne Gore zabilježio je jedan od najuticajnijih svjetskih listova – The New York Times. U tekstu objavljenom 28. aprila 1923. godine, ovaj prestižni list ne samo da izvještava o proceduri prijema bivšeg crnogorskog premijera na Elis Ajlendu, već svjedoči o tadašnjem međunarodnom poretku, pravnom kontinuitetu crnogorske državnosti i upornom pokušaju da se glas porobljene zemlje ne utiša. U nastavku donosimo integralni prevod tog teksta, kao dragocjeno istorijsko svjedočanstvo koje baca snažno svjetlo na političku sudbinu Crne Gore i njenu borbu za Pravo, Čast i Slobodu. "Primaju bivšeg premijera, ali uz jamčevinu; Nalog Ministarstva rada oslobađa Crnogorca sa Elisa Ajlenda. Po nalogu Ministarstva rada u Vašingtonu, Jovan S. Plamenac, samoproglašeni predsjednik vlade politički nepostojeće monarhije Crne Gore, koji je po dolasku ovamo u subotu bio upućen na Elis Ajlend, juče je primljen u ovu zemlju uz polaganje jamčevine. Kako Plamenac ne govori engleski, njegov slučaj je pred komesarom zastupala gospođica Vera Petrović, mlada kćerka dr Vladimira Petrovića, čije posjetnice ga predstavljaju kao izvanrednog i opunomoćenog ministra Crne Gore. Ona je komesaru Todu saopštila da je Plamenac dvije godine bio zarobljenik Austrijanaca i da je došao ovamo isključivo u ličnoj misiji, koja će trajati svega nekoliko mjeseci. Plamenac je putovao sa diplomatskim pasošem koji je izdala crnogorska Vlada 1920. godine, a koji je 2. aprila ove godine ovjeren u Američkom konzulatu u Rimu, uz sljedeću napomenu: „Gore navedena viza odobrava se u skladu sa uputstvima primljenim od Američke ambasade u Rimu, datiranim 2. aprila. Ambasada je ovlašćenje za izdavanje ove vize dobila od Stejt departmenta pod datumom 1. aprila.“  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110080152_8befca2545ec9bc9422ed56d718cfd5d03a888fd41b7bc068642146c81e7f47d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260110080152_8befca2545ec9bc9422ed56d718cfd5d03a888fd41b7bc068642146c81e7f47d" data-rendition-name="original" width="672" height="645" loading="lazy" alt="NY"> </figure>  Istaknuto je da Imigraciona služba po ovlašćenjima ima prvenstvo nad konzularnom službom. Putnik može biti potvrđen od strane diplomatskog kora, a ipak biti neprihvatljiv zbog mentalnih ili fizičkih razloga, ili zbog popunjene kvote zemlje iz koje dolazi. U slučaju Plamenca, službenici na Elis Ajlendu nijesu bili sigurni kakvu proceduru treba primijeniti zbog političkih komplikacija koje proizlaze iz ujedinjenja Crne Gore sa Jugoslavijom, čija je kvota već popunjena. Komesar Tod je zato pitanje uputio Vašingtonu. Takođe su primljena uputstva da se dopusti ulazak i Mihailu Tomiću i Aleksandru Đokiću, pomoćnicima Plamenca. <h2>Teškoće tokom intervjua</h2> Grupa je otišla u hotel „Netherland“, gdje je bio zakazan intervju sa Plamencem, kome su se njegovi sunarodnici uvijek obraćali sa „Vaša ekselencijo“. Intervju je bio praćen jezičkim poteškoćama, koje su prevazilažene prenošenjem pitanja Plamencu preko engleskog, francuskog, italijanskog i, konačno, srpskog jezika. Da li je tokom tog procesa prevođenja i ponovnog prevođenja snaga Plamenčevih izjava bila oslabljena, sagovornik vjerovatno nikada neće saznati, ali mu se činilo da su mnogi dugi Plamenčevi odgovori zahtijevali svega pola tuceta engleskih riječi da bi se prenijela njihova suština. Svedena na jednu izjavu, Plamenčeva poruka američkom narodu glasila je ovako: „Povodom mog dolaska u Sjedinjene Američke Države, mnogi listovi su objavili netačne izvještaje o crnogorskom pitanju, o meni lično i o svrsi moje posjete - bez sumnje u dobroj namjeri, ali nedovoljno obaviješteni. Tako je pogrešno navedeno da sam došao da u Njujorku osnujem crnogorsku vladu; takođe da sam bio pukovnik u crnogorskoj vojsci i da sam tokom rata bio diplomatski predstavnik Crne Gore u Carigradu“. „Umjesto toga, moja karijera je bila isključivo politička i parlamentarna: bio sam poslanik u Crnoj Gori, državni savjetnik, član vlade i predsjednik vlade. Najzad, 1918. predvodio sam ustanak protiv francusko-jugoslovenskih okupacionih trupa, koje su samovoljno i nasilno proglasile aneksiju Crne Gore Jugoslaviji. Ustanak je bio zamišljen, organizovan i vođen od strane mene lično, a obustavljen po mom naređenju nakon apela predsjednika Vilsona, upućenog iz Pariza, da se poštedi prolijevanje krvi, uz obećanje crnogorskom narodu potpune obnove njegovih sloboda i njegove države, na isti način kako je to bilo priznato Belgiji i Srbiji. <h2>Nade u slobodu naroda</h2> „Na Mirovnoj konferenciji u Parizu branio sam stvar svoga naroda. Javnosti je poznato da se crnogorski narod drži u potčinjenosti od strane jugoslovenskih trupa; ipak, suverenitet Crne Gore ovom okupacijom nije pravno poništen. Za mnoge države Crna Gora i dalje postoji kao suverena država de facto i de jure. Što se tiče Sjedinjenih Američkih Država, Crna Gora za njih uvijek postoji de jure, jer ova zemlja nikada nije potpisala nijedan međunarodni ugovor kojim bi priznala ukidanje suvereniteta Crne Gore“. Govoreći o svom pasošu, rekao je da vjeruje da su Sjedinjene Američke Države dozvolile izdavanje vize, vođene simpatijama koje Vlada gaji prema njegovom narodu. Plamenac je izjavio da je razlog njegovog dolaska ovamo sasvim privatne prirode i da će se u ovoj zemlji zadržati samo kratko vrijeme. „Da li vjerujete da će autonomija Crne Gore biti obnovljena?“ „Kao rodoljubivi Crnogorac, čvrsto vjerujem u vaskrsenje svoje zemlje i da će nepravde učinjene mome narodu biti ispravljene.“ Na kraju intervjua, Plamenac je izjavio da su Sjedinjene Američke Države i Crna Gora bile jedine dvije nacije koje su ušle u Svjetski rat sa nesebičnom namjerom, bez ikakve ideje o teritorijalnom dobitku. „Kao što je Srbija, napadnuta od Austrije, pozvala Crnu Goru u pomoć, tako su Saveznici pozvali Sjedinjene Američke Države da pomognu u dobijanju rata“, dodao je, zaključuje se u tekstu Njujork tajmsa.

Kako je Njujork tajms 1923. pisao o protjeranom crnogorskom premijeru Jovanu S. Plamencu: "Vjerujem u vaskrsenje svoje zemlje"

Grenland i Danska odbacili su Trampovu ponudu da kupe ovu poluautonomnu teritoriju.
Predsjednik Donald Tramp kaže da Sjedinjene Američke Države moraju „posjedovati“ Grenland kako bi spriječile Rusiju i Kinu da to učine.
„SAD moraju imati vlasništvo i branite vlasništvo, ne branite zakup. A mi ćemo morati da branimo Grenland“, rekao je Tramp novinarima u petak, odgovarajući na pitanje BBC-ja.
Dodao je da će to uraditi „lakim putem“ ili „teškim putem“. Bijela kuća je nedavno saopštila da administracija razmatra kupovinu poluautonomne teritorije saveznice iz NATO-a, Danske, ali da ne isključuje ni mogućnost njene aneksije silom.
Danska i Grenland poručuju da teritorija nije na prodaju. Danska je saopštila da bi vojna akcija značila kraj transatlantskog odbrambenog saveza.
Iako je najrjeđe naseljena teritorija, lokacija Grenlanda, između Sjeverne Amerike i Arktika, čini ga pogodnim za sisteme ranog upozoravanja u slučaju raketnih napada, kao i za nadzor plovila u tom regionu.
Predsjednik SAD-a je više puta rekao da je Grenland od ključnog značaja za nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Američkih Država, tvrdeći bez ikakvih dokaza da je bio „prekriven ruskim i kineskim brodovima na sve strane“.
SAD već ima više od 100 vojnih lica stalno raspoređenih u svojoj bazi Pitufik, na sjeverozapadnom vrhu Grenlanda – objektu kojim SAD upravlja još od Drugog svjetskog rata.
Na osnovu postojećih sporazuma s Danskom, SAD ima pravo da na Grenland dovede onoliko vojnika koliko želi.
Međutim, obraćajući se novinarima u Vašingtonu, Tramp je rekao da ugovor o zakupu nije dovoljan.
„Države ne mogu sklapati ugovore na devet godina ili čak na 100 godina“, rekao je, dodajući da moraju imati vlasništvo.
"Volim narod Kine. Volim narod Rusije“, rekao je Tramp. „Ali ih ne želim za komšije na Grenlandu — to se neće desiti. I, uzgred, NATO to mora da razumije“, dodao je predsjednik SAD-a.
Saveznici Danske u NATO-u — velike evropske zemlje, kao i Kanada — ove sedmice su stali u njenu odbranu izjavama u kojima su ponovo potvrdili da „samo Danska i Grenland mogu odlučivati o pitanjima koja se tiču njihovih odnosa“.
Ističući da su jednako zainteresovani kao i SAD za bezbjednost Arktika, poručili su da se to mora postići zajedničkim djelovanjem saveznika, uključujući i SAD.
Takođe su pozvali na „poštovanje principa Povelje Ujedinjenih nacija, uključujući suverenitet, teritorijalni integritet i nepovredivost granica“.

Tramp kaže da SAD moraju „posjedovati“ Grenland kako bi spriječili Rusiju i Kinu da ga preuzmu

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore igraće danas sa Maltom na startu Evropskog prvenstva u Beogradu.
Duel A grupe u Beogradskoj areni počeće u 18 sati.
U drugom meču te grupe, u 15 sati i 15 minuta, sastaće se Francuska i Mađarska.
Crnogorski vaterpolisti u ponedjeljak sastaće se Mađarskom (15.15), dok je za srijedu zakazan duel sa Francuskom (18.00).
U drugu fazu takmičenja plasiraće se tri najbolje ekipe, koje će sa tri selekcije iz grupe C (Španija, Izrael, Srbija, Holandija), formirati grupu E.
Dvije prvoplasirane reprezentacije iz novoformirane grupe plasiraće se u polufinale.

Crnogorski vaterpolisti na startu EP protiv Malte

Putevi su kupili drobilično postrojenje i sijačicu za potrebe kamenoloma koji će biti otvoren u Kučima, a u kojem će preduzeće drobiti materijal.
Nabavku mašina, kako je za „Dan" saopštio Radoš Zečević, direktor, preduzeće je platilo 1.142.000 eura.
– Mi ćemo u februaru raditi pristupne puteve, vodu i struju na parceli. Gledaćemo da što prije počnemo da drobimo kamen. Po sadašnjem zakonu imamo pravo da probno iskopamo do 20.000 kubika. To znači da ako analize pokažu da je kamen loš možemo da odustanemo. Mi ćemo vjerovatno iskoristiti tu mogućnost pa očekujemo da ćemo možda već u martu krenuti sa probnom eksploatacijom – rekao je Zečević.
On je naveo da će sa glavnom eksploatacijom kamena početi kada obezbijedie sve papire koji su neophodni za rad kamenoloma. Projekcije su, kako kaže, da to bude početak ljeta.
– Od papira nam treba elaborat o zaštiti životne sredine i to je najvažniji dokument koji moramo imati. Uradili smo elaborat o ekonomskoj isplativosti, trebaće nam vjerovatno i saglasnost o CEDIS-a i Vodovoda. Parcela budućeg kamenoloma je ušla u Prostorno urbanistički plan Podgorice – kaže direktor Puteva.
Zečević kaže da će im za rad kamenoloma biti potrebno 20-ak ljudi.
– Potrebni su nam vozači i rukovaoci mašina. U preduzeću trenutno imamo par rukovaoca mašinama koji su to već radili, tako da ćemo njih preusmjeriti za taj posao. Možda ćemo još nekog zaposliti da radi, ali će u tom slučaju morati proći obuku od dva mjeseca. Potrebni su nam geodeta, rudarski inženjeri, stražari. Nećemo jedino zapošljavati minere nego ćemo angažovati firmu koja će biti zadužena za taj posao jer ne želim da rizikujem oko toga. Za njihovim angažovanjem nema stalne potrebe nego se onin povremeno angažuju, otprilike jednom mjesečno – naveo je Zečević.

Tag: poskupljenja