Odbor direktora Instituta "Dr Simo Milošević" izabrao je novog predsjednika, Pavla Obradovića, koji je član upravljačkog tijela ustanove već dvije godine u ime Vlade Crne Gore.
On je izabran na tu funkciju umjesto u Srbiji uhapšenog Predraga Dragojlovića. Odbor direktora je tek prekjuče primio ostavku Dragojlovića, potvrdio je Novskom portalu, Obradović.
- Biću predsjednik Odbora direktora Instituita Igalo do sljedeće Skupštine akcionara za dva do tri mjeseca. Skupština će birati sve članove Odbora. To je bila jedina tačka dnevnog reda Odbora - kazao je Obradović.
Obradović je u Odbor direktora došao u vrijeme najveće krize za Institut, koji je bio pred stečajem. Danas se pred kompanijom otvara nova perspektiva.
- Uspjeli smo da uz veliku pomoć Vlade i manjinskog akcionara spasimo Institut. Uspješno poslovanje ove godine najviše je zahvaljujući realnim cijenama usluga za osiguranije Fonda zdravstva, koje više od decenije nijesu mijanjene. U idućoj godini planiramo da sprovedemo dokapitalizaciju i nastavimo &nbsp;Planom restrukturiranja. Uslijediće raspisivanje tendera za izradu projekata rekonstrukciju oronulih zgrada i medicinskog dijela na 4 zvjezdice ,što je dio Plana - kaže Obradović.
Inače, Pavle Obradović je menadžer turizma, bio je direkltor Turističke organizacije Herceg Novi u mandatu od 2017. do 2021. godine. Član je Novske liste.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Umjesto uhapšenog Dragojlovića: Pavle Obradović novi predsjednik Odbora direktora Instituta Igalo

Predsjednika Odbora direktora Instituta "Dr Simo Milošević" Predraga Dragojlovića uhapsila je srpska policija zbog sumnje da je dio kriminalne grupe koja je nezakonito stekla više miliona eura, objavio je crnogorski nedjeljnik Monitor.
Njegova beogradska kompanija u stečaju "Bleecker" našla se na meti Tužilaštva za organizovani kriminal Srbije, zbog sumnje da je učestvovala u spornom sticanju oko 2,8 miliona eura.
U saopštenju od 25. novembra, Tužilaštvo je navelo da je tim povodom uhapšeno sedam osoba, među kojima je osoba sa njegovim inicijalima - P.D.
Sam Dragojlović nije odgovarao na pitanja Radija Slobodna Evropa poslata na mail adresu i broj telefona.
Iz Vlade Crne Gore nisu odgovorili na upit da li su upoznati sa slučajem predsjednika Odbora direktora Instituta, koji je u većinskom vlasništvu države.
A da Specijalno tužilaštvo mora hitno ući u sve crnogorske institucije sa kojim je on povezan i izvršiti detaljan uvid u sve poslove zatražila je poslanica vladajuće većine Jelena Kljajević.
<h2>Srpsko tužilaštvo sumnja u lažni stečaj</h2>
Srpsko Tužilaštvo za organizovani kriminal saopštilo je krajem novembra da je uhapšeno sedam osoba zbog sumnje za prouzrokovanje lažnog stečaja i pranje novca.
Tužilaštvo ističe da je B.Č. organizovao ostale osumnjičene za kreiranje lažnih dugova u cilju ispunjavanja uslova za otvaranje stečaja nad kompanijom "Bleecker", čime bi se zadržalo njeno upravljanje jednim hotelom u Beogradu.
- Čime su protivpravno stekli imovinsku korist u iznosu ne manjem od 264.859.559 dinara i 545.487 eura, da bi potom nelegalno stečeni novac prenijeli na račune privrednog društva "Lumia" - piše u saopštenju.
Prema podacima iz privrednog registra Srbije, prva kompanija se nalazi u vlasništvu Predraga Dragojlovića a druga u vlasništvu Kristine Dragojlović.
On je u imovinsko kartonu dostavljenom crnogorskoj Agenciji za sprečavanje korupcije prijavio da se njegova supruga zove Kristina.
Međutim, nisu prijavljene kompanije van Crne Gore.
U saopštenju srpskog Tužilaštva se navodi da je jedan od uhapšenih osoba pod inicijalima P.D., a da je krivična prijava podneta i protiv osumnjičene K.D. "koja se trenutno nalazi van teritorije Srbije".
Iz Tužilaštva nisu zvanično potvrdili RSE-u da su to oni.
Dragojlovići nisu odgovorili na upite vezano za slučaj.
<h2>Hotelski biznis u Srbiji i u Crnoj Gori</h2>
Pored "Bleeckera" u Beogradu, Predrag Dragojlović je kompaniju pod istim imenom prije četiri godine - 2021. godine - osnovao i u crnogorskom gradu Herceg Novi.
Kompanija je sa Srpskom pravoslavnom crkvom u Crnoj Gori iste godine potpisala ugovor o dugoročnom zakupu njene zgrade u istorijskom dijelu Herceg Novog, grada na sjeveru crnogorske obale.
Cilj je, prema dokumentima na internet stranici grada, da se zgrada rekonstruiše u butik hotel sa četiri zvjezdice.
Gradske vlasti su ove godine donijele odluku da se njegova kompanija privremeno oslobodi plaćanja naknada za komunalno opremanje, jer ona nije, ističe se, predviđena za hotele te kategorije.
Sam hercegnovski "Bleecker" posluje u plusu.
Prošle godine je, prema podacima Poreske uprave Crne Gore, ostvario profit od oko 85.000 eura.
U pratećim napomenama se navodi da crnogorski "Bleecker" potražuje 17.000 eura na ime dugovanja od beogradske kompanije u stečaju "Bleecker", koje su, obje, u vlasništvu Dragojlovića.
<h2>U Odboru direktora od 2021.</h2>
Iste godine kada je osnovao kompaniju, Dragojević je postao i član Odbora direktora Instituta "Dr Simo Milošević", koji je u većinskom vlasništvu države.
Od ove godine je izabran za njegovog predsjednika.
Ova institucija se godinama nalazi u višemilionskim dugovima, a Odbor direktora je krajem prošle godine odborio Plan restrukturiranja.
Plan, prema pisanju crnogorskih medija, predviđa prodaju dijela Instituta, nakon čega bi se od tih sredstava i kredita rekonstruisao drugi dio i doveo do nivoa od četiri zvjezdice.
Inače, Dragojlovića su na mjesto u Odboru direktora predložili iz državne Razvojne banke Crne Gore, drugog najvećeg akcionara.
Iz Banke su za RSE kazali da nisu zvanično obaviješteni o istrazi ili hapšenju "s obzirom da se događaj desio u drugoj državi".
- S tim u vezi ne možemo komentarisati okolnosti slučaja, ali pratimo situaciju i obavijestićemo javnost kada budemo imali provjerene informacije - istaknuto je u odgovoru.
Iz Banke ističu da nisu bili u bilo kakvim poslovnim vezama sa Dragojlovićem ili njegovim kompanijama.
Direktor Instituta Zoran Kovačević kazao je za RSE da, osim iz medija, nisu zvanično upoznati sa "trenutnim statusom" Dragojlovića.
Kovačević je istakao da članove Odbora direktora predlažu vlasnici, bez konsultacija sa menadžmentom, i oni nisu u stalnom radnom odnosu.
- Konačno, sigurni smo da situacija vezana za Dragojlovića neće uticati na pozitivne poslovne trendove u tekućoj godini i dinamiku postupka oporavka Instituta definisanu Planom restrukturiranja koji je usvojila Vlada zajedno sa manjinskim akcionarem - naveo je on.
<h2>Na meti Agencije za sprečavanje korupcije</h2>
Iz crnogorske Agencije za sprečavanje korupcije su za RSE kazali da je član Odbora direktora Instituta godinama imao obavezu da prijavljuje prihode i imovinu, ali da tu zakonsku obavezu nije poštovao sve do 2025.
Zakonom o sprečavanju korupcije propisano je da je javni funkcioner dužan da najmanje jednom godišnje dostavlja izvještaje o prihodima i imovini. Za one koji to ne urade, propisana je novčana kazna do 2.000 eura.
Zbog nedostavljanja imovinskih kartona, Agencija ga je do sada kaznila tri puta – jednom upozorenjem, a dva puta novčano.
RSE je pitala Agenciju da li je Dragojlović prekršio Zakon u dijelu koji se tiče prenosa vlasništva, jer se i dalje vodi kao direktor crnogorskog "Bleeckera".
Zakonom je propisano da je javni funckioner dužan u roku od 30 dana od imenovanja da izvrši prenos vlasništva. Oni koji to ne urade mogu biti kažnjeni do 2.000 eura.
Iz Agencije su kazali da će sprovesti provjeru izvještaja o prihodima i imovini Dragojlovića.
Dragojlović u jedinom predatom imovinskom kartonu nije dao saglasnost Agenciji za uvid u bankrske račune.

1084x550

Iz Vlade bez odgovora o hapšenju predsjednika borda direktora Instituta Igalo; Kovačević: Nismo zvanično upoznati sa trenutnim statusom Dragojlovića

Hapšenje Predraga Dragojlovića, predsjednika borda direktora Instituta „Dr Simo Milošević“ i ”uticajnog investitora” povezanog s političkim strukturama u Herceg Novom, otkrilo je složeni sistem finansijskih manipulacija, lažnih dugova i transfera novca između Srbije, Crne Gore i Slovenije. Istraga otkriva kako su supružnici Predrag i Kristina Dragojlović izvukli milione iz stečaja, ulagali ih u hotele i imovinu u Crnoj Gori, dok se Dragojlović, poguran političkim vezama penjao u vrh Instituta. Velika akcija srpske policije i tamošnjeg Tužilaštva za organizovani kriminal rezultirala je hapšenjem sedam osoba osumnjičenih za udruživanje radi vršenja krivičnih djela, zloupotrebu položaja i pranje novca. Među uhapšenima su supružnici Predrag i Kristina Dragojlović, koje istražni organi terete da su osmislili i sproveli složenu šemu izvlačenja novca iz firme „Bleecker“ d.o.o., zloupotrebom stečajnog postupka i kreiranjem lažnih dugovanja. MILIONSKA PREVARA Prema nalazima istrage, od decembra 2023. do novembra 2025. godine u poslovnu dokumentaciju firme „Bleecker“ unošeni su izmišljeni dugovi, kojima je stvoren privid da kompanija tone u finansijski kolaps. Na taj način omogućeno je otvaranje stečaja i uklanjanje stvarnih vlasnika i povjerilaca iz kontrole nad imovinom, posebno nad hotelom „Garni B“ u Beogradu, koji je u vlasništvu Bleecker-a, te da se novac prebaci na kompanije i račune pod kontrolom okrivljenih ili u inostranstvu. Nakon preuzimanja upravljanja stečajnom masom, osumnjičeni su organizovali prebacivanje novca na povezane račune. Ukupna protivpravna imovinska korist, kako se sumnja, iznosila je najmanje 264,8 miliona dinara i 545.487 eura. Dio tih sredstava preusmjeren je na račun firme „Lumia“ d.o.o., kojom rukovodi supruga Predraga Dragojlovića, Kristina Dragojlović. Prema podacima iz istrage, Kristinina firma korištena je kao ključna karika u prikrivanju tragova, budući da se na njen račun slivao dio izvučenog novca, nakon čega su sredstva dalje raspoređivana, uključujući i investicije u Crnoj Gori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121012124_18d8e744b93bcfcd1229de76f8e201004b393bbd336e576b61f59a584d0c6a74.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121012124_18d8e744b93bcfcd1229de76f8e201004b393bbd336e576b61f59a584d0c6a74" data-rendition-name="original" width="850" height="544" loading="lazy" alt="novac Dragojlović"> </figure>  Pored toga, najmanje 208.300 eura prebačeno je u projekte na crnogorskom primorju, dok je oko 107.000 eura završilo na računu u Sloveniji. Time je, prema sumnjama tužilaštva, osigurano da se dio kapitala iznese iz Srbije i uloži na način koji otežava traganje za njegovim porijeklom. DRAGOJLOVIĆEVE VEZE SA CRNOM GOROM Važnu ulogu u ovom sistemu imale su dvije firme „Bleecker“, jedna registrovana u Beogradu, koja je sada u stečaju, i druga u Herceg Novom, koja i dalje aktivno posluje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121012124_15f05fc476040a43eeafee26c472704a38bc5b2aebcdb6f258eaba57f830c53c.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121012124_15f05fc476040a43eeafee26c472704a38bc5b2aebcdb6f258eaba57f830c53c" data-rendition-name="original" width="969" height="328" loading="lazy" alt="Dragojlović"> </figure>  Ova paralelna struktura omogućila je da se transakcije s jedne jurisdikcije prelivaju u drugu, dok su investicije u Crnoj Gori formalno prikazivane kao dio legalnog poslovanja. Prema dostupnim podacima i sama Kristina Dragojlović je bila povezana sa poslovanjem „Bleecker“-a kroz prijave imovine, što dodatno potvrđuje supružničko zajedništvo u poslovnim operacijama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121012124_348667eda355aa3d539ae5d3b2030dbd489a5ca31600ddd56e98750931f55c44.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025121012124_348667eda355aa3d539ae5d3b2030dbd489a5ca31600ddd56e98750931f55c44" data-rendition-name="original" width="976" height="518" loading="lazy" alt="Dragojlović"> </figure>  Prema podacima sajta Company Wall, direktor i osnivač Bleecker firma registrovane u Herceg Novom je Predrag Dragojlović, a firma je osnovana 2021. godine. Za razliku od istoimene firme u Beogradu, ova u Herceg Novom posluje sa pozitivnim bilansom i iako 2022. godine nije ostvarila nikakav promet, u 2023 i 2024. bilježi profit. S obzirom da je istraga srpskih nadležnih organa malverzacije otkrila upravo u periodu od 2023. i 2025. godine, ovaj profit koji je u 2023. od 12.000 eura i u 2024. od 84.715 je predmet istražnih organa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121012124_a19faf616860d2000b7c1fceaf07298aeaf34320547bcddecde8bf9b0e7b0ba5.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025121012124_a19faf616860d2000b7c1fceaf07298aeaf34320547bcddecde8bf9b0e7b0ba5" data-rendition-name="original" width="957" height="426" loading="lazy" alt="Dragojlović"> </figure>  SUMNJIVIM NOVCEM PLANIRAO REKONSTRUKCIJU ZADUŽBINE MANASTIRA SAVINA Jedan od zanimljivijih i kontroverznijih segmenata istrage njegovog poslovanja tiče se investicija u Herceg Novom. Kako su mediji ranije pisali Predrag Dragojlović je s Manastirom Savina potpisao ugovor o tridesetogodišnjem zakupu nekadašnje zadužbine pomorskog kapetana Nikole Musića Pođanina. Ova trospratna zgrada iz 19. vijeka, smještena na Belavisti, decenijama je propadala nakon zemljotresa iz 1979. godine, a plan Dragojlovića je predviđao kompletnu rekonstrukciju i pretvaranje zadužbine u butik-hotel.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121012128_20b273337b221a48e0d37ae3051d3e933577aaec645b9a2d0c42a7bfd506d2fc.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025121012128_20b273337b221a48e0d37ae3051d3e933577aaec645b9a2d0c42a7bfd506d2fc" data-rendition-name="original" width="300" height="168" loading="lazy" alt="Manastir Savina"> <figcaption>Manastir Savina(Photo: Manastir Savina)</figcaption> </figure>  Dragojlović je s Manastirom potpisao ugovor o tridesetogodišnjem zakupu, čime je dobio pravo da objekat obnovi i pretvori u hotelski kompleks. Prema navodima iz istrage, najmanje 200.000 eura sumnjivog porijekla usmjereno je upravo u rekonstrukciju ovog istorijskog objekta, a u aprilu 2023. započeli su radovi finansirani, kako sada sumnja istraga, novcem izvučenim iz firme „Bleecker“ kroz lažne dugove i stečaj. Procjene ulaganja u rekonverziju zadužbine iznosile su više stotina hiljada eura, a nakon isteka zakupa objekat se trebao vratiti manastiru. U INSTITUT ”SIMO MILOŠEVIĆ” GA DELEGIRALE DEMOKRATE? Istovremeno, dok su investicije tekle, Predrag Dragojlović je napredovao u institucionalnim strukturama. Početkom 2025., prema pisanju medija, Dragojlović je kao predstavnik Razvojne banke Crne Gore delegiran od strane Demokrata na mjesto predsjednika Odbora direktora Instituta „Dr Simo Milošević“ u Igalu. Mediji su isticali i njegove prijateljske odnose s predsjednikom Opštine Herceg Novi Stevanom Katićem, takođe kadrom Demokrata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121012128_7e4bf24d457c342b02360b4e5c2e9bc1f935ffa2dd4d0bed453c84c6d712f83d.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025121012128_7e4bf24d457c342b02360b4e5c2e9bc1f935ffa2dd4d0bed453c84c6d712f83d" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Institut ''Dr Simo Milošević''"> </figure>  Zanimljivo je i to da Dragojlović nema nijedan profil na društvenim mrežama, pa ni na LinkedIN-u. Hronologija slučaja pokazuje jasan tok događaja: Dragojlović je kreirao lažne dugove u Srbiji, pokretao je stečaj u firmi gdje mu odgovara, izvlačio je milionske iznose, a skriveni novac je ulagao u hotele u Crnoj Gori, sve to paralelno sa svojim ličnim karijernim usponom u vrh javnih institucija. Nakon izbijanja afere, u Crnoj Gori su odmah uslijedili pozivi da se ispita uloga Dragojlovića u Institutu u Igalu, da se pregledaju sve odluke koje je potpisivao, da se provjere investicije u Herceg Novom, kao i eventualne veze između lokalne politike, privatnog kapitala i državnih institucija. Povodom ove afere portal Standard je takođe poslao pitanja Specijalnom državnom tužilaštvu, kako bi saznali da li se i crnogorsko tužilaštvo bavi finansijskim malverzacijama Predraga Dragojlovića, odgovori se još čekaju.

MILIONSKA MREŽA PREVARA: Kako je Predrag Dragojlović sa suprugom gradio imperiju od lažnih dugova, stečaja i zadužbine Manastira Savina

Hapšenje Predraga Dragojlovića, kadra Demokrata i predsjednika UO Instituta „Simo Milošević“, još jednom pokazuje koliko je opasno partijsko kadrovanje u institucijama koje bi morale biti profesionalne i transparentne, poručila je odbornica Evropskog saveza u SO Herceg Novi, Tanja Vujičić.
Ovaj slučaj, ističe ona, potvrđuju dugogodišnja upozorenja da se ključne institucije zloupotrebljavaju zarad uskostranačkih interesa.
Posebno zabrinjava da je Dragojlović bio povezan sa institucijama od značaja za državni kapital, uključujući Razvojnu banku Crne Gore i Institut.
- Medijski navodi da je blizak Demokratama otvaraju ozbiljna pitanja, ko ga je politički podržavao, ko ga je postavio na čelo ovako važnih institucija i da li je politička zaštita omogućila da nepravilnosti nesmetano traju godinama- kazala je Vujičić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fvujicic_tanja%2Fstatus%2F1998136887652028637%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

Vujičić: Hapšenje Dragojlovića pokazuje koliko je opasno partijsko kadrovanje u institucijama

Srpska policija uhapsila je protekle sedmice sedam osoba među kojima je i predsjednik Odbora direktora Instituta Simo Milošević u Igalu Predrag Dragojlović zbog sumnje da su kao organizovana kriminalna grupa nezakonito prisvojili više od tri miliona eura, piše Monitor.
Prethodnih godina Dragojlović je predstavljao Investiciono razvojni fond (IRF), a u februaru ove godine je reizabran za predsjednika Odbora u ime Razvojne banke Crne Gore. Iz Instituta Igalo su za Monitor kazali da još nemaju zvaničnu informaciju o ovom slučaju. Isti odgovor dobili su i iz Razvojne banke Crne Gore.
Kako je prenio N1 Beograd krajem novembra saopštenje Javnog tužilaštva za organizovani kriminal, sedam uhapšenih se sumnjiče da su izvršili krivična djela udruživanje radi vršenja krivičnih djela prouzrokovanje lažnog stečaja i pranje novca.
- Ova organizovana kriminalna grupa se tereti da je od novembra 2023. godine do dana hapšenja na teritoriji Republike Srbije vršila krivična djela prouzrokovanje lažnog stečaja i pranje novca na taj način što je organizator B. Č. organizovao ostale osumnjičene da po unaprijed organizovanim zadacima kreiraju lažni dug u poslovnoj dokumentaciji PD „BLEECKER“ d.o.o. kako bi se vještački stekli uslovi za otvaranje stečaja nad tim privrednim preduzećem i kako bi zadržali upravljanje nad hotelom „GARNI B“ u Beogradu i nastavili da pružaju hotelijerske usluge u ovom objektu - objašnjava se u saopštenju TOK-a.
Krivična prijava je, kako navode iz TOK-a, podnijeta i protiv osumnjičene K. D. koja se, kako su tada prenijeli, nalazi van teritorije Republike Srbije.
Firma „Bleecker doo“, čiji je stoprocentni vlasnik Dragojlović je registrovana u Herceg Novom i Beogradu, s tim što je prva aktivna, a druga u stečaju. U ovogodišnjem imovinskom kartonu predsjednik UO Institut Simo Milošević naveo je ime supruge Kristine, kao i da je vlasnik firme Bleecker doo.
Kako je saopštilo Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije, osumnjičeni su navodno 107.000 eura od tog novca, prebacili na račun preduzeća pod kontrolom organizovane kriminalne grupe u Ljubljani. Sumnja se da su dio novca, najmanje 200 hiljada eura uložili u izgradnju hotela u Crnoj Gori.
U aprilu 2023. počela je rekonstrukcija zadužbine Nikole Musića Pođanina (1760 – 1835 ) u Starom gradu, na Belavisti. To zdanje, u vlasništvu Manastira Savina, planirano je da postane hotel, prema navodima medija da su Mitropolija crnogorsko-primorska, odnosno Manastir Savina i beogradski biznismen Predrag Dragojlović potpisali ugovor o 30-godišnjem zakupu.
Dragojlović je za člana odbora direktora Instituta Simo Milošević izabran u februaru ove godine ispred Razvojne banke Crne Gore, zajedno sa Petrom Rakčevićem i Šefikom Nišićem ispred kompanije Vile Oliva, Pavlom Obradovićem ispred Vlade i Goranom Čabarkapom ispred Fonda zdravstva.

Predsjednik Upravnog odbora Instituta "Simo Milošević" Predrag Dragojlović uhapšen u Srbiji

U proljeće 1923. godine, dok se Evropa već navikavala na fašizam, nasilne aneksije i političke progone, sudbina Crne Gore i njenih legitimnih predstavnika preselila se preko Atlantika. Među njima je bio i Jovan S. Plamenac, bivši crnogorski ministar, predsjednik Crnogorske narodne skupstine i premijer Vlade Kraljevine Crne Gore u egzilu (1919-1921), ali i politički vođa crnogorske suverenističke emigracije, borac za Pravo, Čast i Slobodu Crne Gore protiv velikosrpske okupacije i nasilne aneksije izvršene krajem 1918. Protjeran iz Italije po nalogu fašističke vlade Benita Musolinija nakon dogovora sa režimom Kraljevine SHS, Plamenac je utočište potražio u Sjedinjenim Američkim Državama. Njegov dolazak u Ameriku, administrativne prepreke, političke kontroverze i jasne poruke o statusu Crne Gore zabilježio je jedan od najuticajnijih svjetskih listova – The New York Times. U tekstu objavljenom 28. aprila 1923. godine, ovaj prestižni list ne samo da izvještava o proceduri prijema bivšeg crnogorskog premijera na Elis Ajlendu, već svjedoči o tadašnjem međunarodnom poretku, pravnom kontinuitetu crnogorske državnosti i upornom pokušaju da se glas porobljene zemlje ne utiša. U nastavku donosimo integralni prevod tog teksta, kao dragocjeno istorijsko svjedočanstvo koje baca snažno svjetlo na političku sudbinu Crne Gore i njenu borbu za Pravo, Čast i Slobodu. "Primaju bivšeg premijera, ali uz jamčevinu; Nalog Ministarstva rada oslobađa Crnogorca sa Elisa Ajlenda. Po nalogu Ministarstva rada u Vašingtonu, Jovan S. Plamenac, samoproglašeni predsjednik vlade politički nepostojeće monarhije Crne Gore, koji je po dolasku ovamo u subotu bio upućen na Elis Ajlend, juče je primljen u ovu zemlju uz polaganje jamčevine. Kako Plamenac ne govori engleski, njegov slučaj je pred komesarom zastupala gospođica Vera Petrović, mlada kćerka dr Vladimira Petrovića, čije posjetnice ga predstavljaju kao izvanrednog i opunomoćenog ministra Crne Gore. Ona je komesaru Todu saopštila da je Plamenac dvije godine bio zarobljenik Austrijanaca i da je došao ovamo isključivo u ličnoj misiji, koja će trajati svega nekoliko mjeseci. Plamenac je putovao sa diplomatskim pasošem koji je izdala crnogorska Vlada 1920. godine, a koji je 2. aprila ove godine ovjeren u Američkom konzulatu u Rimu, uz sljedeću napomenu: „Gore navedena viza odobrava se u skladu sa uputstvima primljenim od Američke ambasade u Rimu, datiranim 2. aprila. Ambasada je ovlašćenje za izdavanje ove vize dobila od Stejt departmenta pod datumom 1. aprila.“  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110080152_8befca2545ec9bc9422ed56d718cfd5d03a888fd41b7bc068642146c81e7f47d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260110080152_8befca2545ec9bc9422ed56d718cfd5d03a888fd41b7bc068642146c81e7f47d" data-rendition-name="original" width="672" height="645" loading="lazy" alt="NY"> </figure>  Istaknuto je da Imigraciona služba po ovlašćenjima ima prvenstvo nad konzularnom službom. Putnik može biti potvrđen od strane diplomatskog kora, a ipak biti neprihvatljiv zbog mentalnih ili fizičkih razloga, ili zbog popunjene kvote zemlje iz koje dolazi. U slučaju Plamenca, službenici na Elis Ajlendu nijesu bili sigurni kakvu proceduru treba primijeniti zbog političkih komplikacija koje proizlaze iz ujedinjenja Crne Gore sa Jugoslavijom, čija je kvota već popunjena. Komesar Tod je zato pitanje uputio Vašingtonu. Takođe su primljena uputstva da se dopusti ulazak i Mihailu Tomiću i Aleksandru Đokiću, pomoćnicima Plamenca. <h2>Teškoće tokom intervjua</h2> Grupa je otišla u hotel „Netherland“, gdje je bio zakazan intervju sa Plamencem, kome su se njegovi sunarodnici uvijek obraćali sa „Vaša ekselencijo“. Intervju je bio praćen jezičkim poteškoćama, koje su prevazilažene prenošenjem pitanja Plamencu preko engleskog, francuskog, italijanskog i, konačno, srpskog jezika. Da li je tokom tog procesa prevođenja i ponovnog prevođenja snaga Plamenčevih izjava bila oslabljena, sagovornik vjerovatno nikada neće saznati, ali mu se činilo da su mnogi dugi Plamenčevi odgovori zahtijevali svega pola tuceta engleskih riječi da bi se prenijela njihova suština. Svedena na jednu izjavu, Plamenčeva poruka američkom narodu glasila je ovako: „Povodom mog dolaska u Sjedinjene Američke Države, mnogi listovi su objavili netačne izvještaje o crnogorskom pitanju, o meni lično i o svrsi moje posjete - bez sumnje u dobroj namjeri, ali nedovoljno obaviješteni. Tako je pogrešno navedeno da sam došao da u Njujorku osnujem crnogorsku vladu; takođe da sam bio pukovnik u crnogorskoj vojsci i da sam tokom rata bio diplomatski predstavnik Crne Gore u Carigradu“. „Umjesto toga, moja karijera je bila isključivo politička i parlamentarna: bio sam poslanik u Crnoj Gori, državni savjetnik, član vlade i predsjednik vlade. Najzad, 1918. predvodio sam ustanak protiv francusko-jugoslovenskih okupacionih trupa, koje su samovoljno i nasilno proglasile aneksiju Crne Gore Jugoslaviji. Ustanak je bio zamišljen, organizovan i vođen od strane mene lično, a obustavljen po mom naređenju nakon apela predsjednika Vilsona, upućenog iz Pariza, da se poštedi prolijevanje krvi, uz obećanje crnogorskom narodu potpune obnove njegovih sloboda i njegove države, na isti način kako je to bilo priznato Belgiji i Srbiji. <h2>Nade u slobodu naroda</h2> „Na Mirovnoj konferenciji u Parizu branio sam stvar svoga naroda. Javnosti je poznato da se crnogorski narod drži u potčinjenosti od strane jugoslovenskih trupa; ipak, suverenitet Crne Gore ovom okupacijom nije pravno poništen. Za mnoge države Crna Gora i dalje postoji kao suverena država de facto i de jure. Što se tiče Sjedinjenih Američkih Država, Crna Gora za njih uvijek postoji de jure, jer ova zemlja nikada nije potpisala nijedan međunarodni ugovor kojim bi priznala ukidanje suvereniteta Crne Gore“. Govoreći o svom pasošu, rekao je da vjeruje da su Sjedinjene Američke Države dozvolile izdavanje vize, vođene simpatijama koje Vlada gaji prema njegovom narodu. Plamenac je izjavio da je razlog njegovog dolaska ovamo sasvim privatne prirode i da će se u ovoj zemlji zadržati samo kratko vrijeme. „Da li vjerujete da će autonomija Crne Gore biti obnovljena?“ „Kao rodoljubivi Crnogorac, čvrsto vjerujem u vaskrsenje svoje zemlje i da će nepravde učinjene mome narodu biti ispravljene.“ Na kraju intervjua, Plamenac je izjavio da su Sjedinjene Američke Države i Crna Gora bile jedine dvije nacije koje su ušle u Svjetski rat sa nesebičnom namjerom, bez ikakve ideje o teritorijalnom dobitku. „Kao što je Srbija, napadnuta od Austrije, pozvala Crnu Goru u pomoć, tako su Saveznici pozvali Sjedinjene Američke Države da pomognu u dobijanju rata“, dodao je, zaključuje se u tekstu Njujork tajmsa.

Kako je Njujork tajms 1923. pisao o protjeranom crnogorskom premijeru Jovanu S. Plamencu: "Vjerujem u vaskrsenje svoje zemlje"

Grenland i Danska odbacili su Trampovu ponudu da kupe ovu poluautonomnu teritoriju.
Predsjednik Donald Tramp kaže da Sjedinjene Američke Države moraju „posjedovati“ Grenland kako bi spriječile Rusiju i Kinu da to učine.
„SAD moraju imati vlasništvo i branite vlasništvo, ne branite zakup. A mi ćemo morati da branimo Grenland“, rekao je Tramp novinarima u petak, odgovarajući na pitanje BBC-ja.
Dodao je da će to uraditi „lakim putem“ ili „teškim putem“. Bijela kuća je nedavno saopštila da administracija razmatra kupovinu poluautonomne teritorije saveznice iz NATO-a, Danske, ali da ne isključuje ni mogućnost njene aneksije silom.
Danska i Grenland poručuju da teritorija nije na prodaju. Danska je saopštila da bi vojna akcija značila kraj transatlantskog odbrambenog saveza.
Iako je najrjeđe naseljena teritorija, lokacija Grenlanda, između Sjeverne Amerike i Arktika, čini ga pogodnim za sisteme ranog upozoravanja u slučaju raketnih napada, kao i za nadzor plovila u tom regionu.
Predsjednik SAD-a je više puta rekao da je Grenland od ključnog značaja za nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Američkih Država, tvrdeći bez ikakvih dokaza da je bio „prekriven ruskim i kineskim brodovima na sve strane“.
SAD već ima više od 100 vojnih lica stalno raspoređenih u svojoj bazi Pitufik, na sjeverozapadnom vrhu Grenlanda – objektu kojim SAD upravlja još od Drugog svjetskog rata.
Na osnovu postojećih sporazuma s Danskom, SAD ima pravo da na Grenland dovede onoliko vojnika koliko želi.
Međutim, obraćajući se novinarima u Vašingtonu, Tramp je rekao da ugovor o zakupu nije dovoljan.
„Države ne mogu sklapati ugovore na devet godina ili čak na 100 godina“, rekao je, dodajući da moraju imati vlasništvo.
"Volim narod Kine. Volim narod Rusije“, rekao je Tramp. „Ali ih ne želim za komšije na Grenlandu — to se neće desiti. I, uzgred, NATO to mora da razumije“, dodao je predsjednik SAD-a.
Saveznici Danske u NATO-u — velike evropske zemlje, kao i Kanada — ove sedmice su stali u njenu odbranu izjavama u kojima su ponovo potvrdili da „samo Danska i Grenland mogu odlučivati o pitanjima koja se tiču njihovih odnosa“.
Ističući da su jednako zainteresovani kao i SAD za bezbjednost Arktika, poručili su da se to mora postići zajedničkim djelovanjem saveznika, uključujući i SAD.
Takođe su pozvali na „poštovanje principa Povelje Ujedinjenih nacija, uključujući suverenitet, teritorijalni integritet i nepovredivost granica“.

Tramp kaže da SAD moraju „posjedovati“ Grenland kako bi spriječili Rusiju i Kinu da ga preuzmu

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore igraće danas sa Maltom na startu Evropskog prvenstva u Beogradu.
Duel A grupe u Beogradskoj areni počeće u 18 sati.
U drugom meču te grupe, u 15 sati i 15 minuta, sastaće se Francuska i Mađarska.
Crnogorski vaterpolisti u ponedjeljak sastaće se Mađarskom (15.15), dok je za srijedu zakazan duel sa Francuskom (18.00).
U drugu fazu takmičenja plasiraće se tri najbolje ekipe, koje će sa tri selekcije iz grupe C (Španija, Izrael, Srbija, Holandija), formirati grupu E.
Dvije prvoplasirane reprezentacije iz novoformirane grupe plasiraće se u polufinale.

Crnogorski vaterpolisti na startu EP protiv Malte

Putevi su kupili drobilično postrojenje i sijačicu za potrebe kamenoloma koji će biti otvoren u Kučima, a u kojem će preduzeće drobiti materijal.
Nabavku mašina, kako je za „Dan" saopštio Radoš Zečević, direktor, preduzeće je platilo 1.142.000 eura.
– Mi ćemo u februaru raditi pristupne puteve, vodu i struju na parceli. Gledaćemo da što prije počnemo da drobimo kamen. Po sadašnjem zakonu imamo pravo da probno iskopamo do 20.000 kubika. To znači da ako analize pokažu da je kamen loš možemo da odustanemo. Mi ćemo vjerovatno iskoristiti tu mogućnost pa očekujemo da ćemo možda već u martu krenuti sa probnom eksploatacijom – rekao je Zečević.
On je naveo da će sa glavnom eksploatacijom kamena početi kada obezbijedie sve papire koji su neophodni za rad kamenoloma. Projekcije su, kako kaže, da to bude početak ljeta.
– Od papira nam treba elaborat o zaštiti životne sredine i to je najvažniji dokument koji moramo imati. Uradili smo elaborat o ekonomskoj isplativosti, trebaće nam vjerovatno i saglasnost o CEDIS-a i Vodovoda. Parcela budućeg kamenoloma je ušla u Prostorno urbanistički plan Podgorice – kaže direktor Puteva.
Zečević kaže da će im za rad kamenoloma biti potrebno 20-ak ljudi.
– Potrebni su nam vozači i rukovaoci mašina. U preduzeću trenutno imamo par rukovaoca mašinama koji su to već radili, tako da ćemo njih preusmjeriti za taj posao. Možda ćemo još nekog zaposliti da radi, ali će u tom slučaju morati proći obuku od dva mjeseca. Potrebni su nam geodeta, rudarski inženjeri, stražari. Nećemo jedino zapošljavati minere nego ćemo angažovati firmu koja će biti zadužena za taj posao jer ne želim da rizikujem oko toga. Za njihovim angažovanjem nema stalne potrebe nego se onin povremeno angažuju, otprilike jednom mjesečno – naveo je Zečević.

Tag: predrag-dragojlovic