Budžet Opštine Tivat za 2026. godinu planiran je u iznosu od 34,1 milion eura, što predstavlja povećanje od oko 300.000 eura u odnosu na budžet iz 2025. godine. I pored stabilnog finansijskog stanja i činjenice da se na opštinskim računima trenutno nalazi 8,3 miliona eura, sjednica Skupštine opštine na kojoj bi budžet bio razmatran i usvojen još uvijek nije zakazana što je, kako kaže predsjednik Opštine Željko Komnenović direktna posljedica ponašanja predsjednika Skupštine opštine Tivat Miljana Markovića, prenosi Primorski portal. 
Kako bi se obezbijedilo nesmetano funkcionisanje grada na početku godine, Komnenović je, podsjeća, potpisao odluku o privremenom finansiranju za januar, čime su obezbijeđena sredstva za isplatu zarada zaposlenima u lokalnoj upravi i javnim ustanovama, kao i za redovan rad svih gradskih službi i institucija.
- Budžet nije političko pitanje, već osnov za funkcionisanje grada. Političke razmirice moraju se ostaviti po strani, jer su interesi građana i razvoj Tivta iznad svakodnevnih političkih nesuglasica - poručio je predsjednik Opštine, naglašavajući da ne postoji nijedan razuman razlog da se proces usvajanja budžeta odlaže.
Budžet je, ističe Komnenović, koncipiran na realnim i održivim osnovama, uz jasan fokus na kapitalna ulaganja i projekte koji su od dugoročnog značaja za razvoj grada.
- Iako je kapitalni budžet nešto manji u odnosu na prethodnu godinu, smanjenje je, kako je pojašnjeno, direktna posljedica moratorijuma koji se odnosi na područja pod zaštitom UNESCO-a - navodi Komnenović. 
Komnenović ističe da je dobra vijest za građane Tivta to što će Tivat, zajedno sa Herceg Novim, biti izuzet iz tog režima, uz dodatne kontrole i saglasnosti Uprave za zaštitu kulturnih dobara.
- Među najznačajnijim infrastrukturnim projektima planiranim za 2026. godinu izdvajaju se realizacija izgradnje kanalizacionog sistema, ukupne vrijednosti oko 28 miliona eura, početak radova na izgradnji bulevara kroz Tivat, kao i završetak obalnog šetališta u Belanima - kaže Komnenović.
On dodaje da su u planu i projekti izgradnje policijske i vatrogasne stanice, gradske pijace, kao i uređenje i rekonstrukcija više lokalnih saobraćajnica u različitim djelovima grada.
Ovu 2026. godinu, naglašava, obilježiće, kada su investicije u pitanju, početak radova na izgradnji bulevara. U toku je tender za izradu glavnog projekta koji bi trebalo da bude gotov na jesen, kada se očekuje i izbor izvođača radova.
- Poseban akcenat u budžetu stavljen je na obrazovanje, sport, kulturu i podršku nevladinom sektoru, za koje su predviđena povećana sredstva u odnosu na prethodnu godinu - dodaje predsjednik Opštine Tivat.
Komnenović je najavio dalje ulaganje u dječja igrališta, unapređenje uslova u obrazovnim i zdravstvenim ustanovama, kao i podrška sportskim klubovima i kulturnim manifestacijama koje doprinose kvalitetu života u Tivtu.
- Značajan dio budžetskih sredstava biće usmjeren i na nastavak procesa digitalizacije lokalne uprave. Razvoj e-uprave i digitalnih servisa, koje za cilj ima jednostavniju, bržu i transparentniju komunikaciju između građana i opštinskih službi, kao i efikasnije pružanje usluga - kaže Komnenović.
Tokom 2026. godine očekuje se i donošenje nove prostorno-planske dokumentacije, što će stvoriti preduslove za realizaciju strateških infrastrukturnih i turističkih projekata, uključujući razvoj hotelskih kapaciteta i unapređenje ukupne urbanističke slike grada.
- Stabilnost javnih finansija i planski razvoj moraju biti iznad dnevne politike. Naš cilj je da Tivat nastavi da se razvija kao moderan, funkcionalan i održiv grad, u interesu svih građana - zaključio je Komnenović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Privremeno finansiranje u Tivtu za januar; Komnenović: Budžet nije političko pitanje, već osnov za funkcionisanje grada

Vidio sam 400 miliona čistog optimizma u tekućim prihodima, i tih 400 miliona čistog optizma treba da pokriju nedostatak sredstava u budžetu, izazvanih time što su doprinosi za fond PIO smanjeni na pola - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televiziji E, ekonomski analitičar Ratko Nikolić.
Nikolić objašnjava da zbog toga što nije usvojen budžet za 2025. situacija nije redovna, niti poželjna ni za ekonomiju, ni za realizaciju javnih politika. Ipak, ističe, da posljedice ne moraju biti značajne. 
- Saglasan sam sa onim što iznose moje kolege ovih dana, da te posljedice ne moraju biti tako loše. Međutim, ne možemo biti imuni na izjave iz, prije svega, skupštinske većine i predstavnika Vlade, jer najbolje poznaju sistem iznutra, i rekao bih da najbolje znaju koliko smo stvarno izloženi riziku, i koliko stvarno te posljedice mogu biti velike. U svakom slučaju, i te poruke bih uzeo kao ozbiljno, a ono što bih definitivno s ovog mjesta apelovao je da oni sami, prije svega, učine sve što je u njihovoj moći da se situacija u parlamentu vrati u redovno stanje i da se u jednoj normalnoj atmosferi diskutuje i o budžetu i zakonima koji su na dnevnom redu - rekao je Nikolić.
Objašnjava da je privremeno finansiranje procedura koja se primjenjuje u situacijama kad iz nekih razloga budžet nije usvojen. To znači da su izdvajanja iz budžeta ograničena na jednu dvanaestinu mjesečnih potreba.
 -To znači da ono što je prošle godine bilo odobreno i plaćeno, da ne bi trebalo da bude problema da bude realizovano, iako se budžetski prihodi realizuju u predviđenom planu. Van toga sve ono što je određenim zakonima i budžetom predviđeno da se desi u ovoj godini, a nije dio redovnih poslova, to bi moralo da sačeka. Definitivno će određenih poteškoća biti, definitivno je da će situacija biti lošija što ovo stanje bude duže trajalo, i apel je da se iz ove situacije što prije izađe - istakao je Nikolić.
Podsjeća sa je bilo primjera u praksi privremenog finansiranja, pa čak i lokalnih uprava. 
Usvajanje Strategije 2027 znači da će se Crna Gora zadužiti 3 milijarde, kaže Nikolić, a većina toga zaduženja će ići na otplatu dugova sa prispjelim kamatama.
- To znači da nova zaduženja planiraju za vraćanje dugova, i za kapitalne izdatke. Ti dugovi ograničeni su realizacijom budžetskih prihoda. Ja bih napomenuo da su sve te trogodišnje projekcije napravljene na bazi određenih pretpostavki, očekivanja po pitanju punjenja budžeta, kao i najava određenih racionalizacija same potrošnje, posebno u javnom sektoru. Tako da realizacija zavisi od realizacije svih tih planova. Generalno, ono što su planovi, i što je propisano tom Strategijom za upravljanje javnog duga su limiti u kojima su predviđanja kretanja javnog duga. Postoji određeno prekoračenje, preko 60 posto, ali ne mislim da je ono problematično. Po meni je glavni rizik hoće li se to realizovati. S obzirom na osjetljivost i krhkost naše ekonomije, male nestabilnosti na prihodnoj strani budžeta mogu izazvati dosta velike uticaje na budžet, s obzirom na to sa rashodne strane budžeta nema dovoljno prostora za promjene i za prilagođavanje u kratkom roku - naglasio je Nikolić.
Smatra sa se u Crnoj Gori više komentariše sami budžet, nego njegova realizacija, što je mnogo važnije. 
- Budžet je plan prihoda i rashoda, da li će se realizovati ili ne, zavisi od umješnosti. Prava ocjena umješnosti i prava ocjena javnih politika je upravo kroz ocjenu realizacije tog budžeta. U tom dijelu se treba više fokusirati- uvjeren je Nikolić.
Smatra sa je veliko je pitanje da li država može svoje obaveze realizovati iz redovnih prihoda, jer čitanjem Nacrta budžeta za 2025. godinu stiče se utisak da je budžet baziran na značajnom optizmu.
- Ono što su i kolege često ovih dana govorile, budžet za 2025. godinu jeste potrošački, bazira na konceptu ekonomije gdje potrošnja treba da generiše neku novu vrijednost. U našoj ekonomiji nijesam siguran da je to najbolji koncept. Da imamo našu domaću proizvodnju, pa da trošimo naše proizvode, to bi bila jedna priča. Ali sa ratom potrošnje raste naš uvoz, u suštini, raste naš platno bilansni deficit. Sa rastom potrošnje u Crnoj Gori mi podižemo neki tuđi BDP, djelimično podižemo i naš BDP, ali to nije pravi efekat, i ti efekti bazirani na modelu potrošnje ne mogu biti dugoročni. Ono što se u budžetu vidi to su prilično optimistične projekcije u određenim stavkama. Pomenuo bih, prije svega, preko 20 posto projekciju rasta poreza na dohodak fizičkih lica. Ne znam odakle i na bazi čega se to projektuje. Oko 10 odsto rast prihoda od akciza, znači više ćemo pušiti, više ćemo trošiti goriva, ne znam na bazi čega, imamo i 15 odsto porast od prihoda na PDV. Jeste povećana stopa PDV-a u turizmu, ali nijesam siguran da ona može baš toliko da doprinese porastu… Povećanje poreza na dobit pravnih lica je oko 9 odsto, ta pozicija već je drastično rasla prethodne dvije, tri godine, tako da je ona već prilično visoka, i nijesam siguran da i tu ima prostora…. Ja sam vidio 400 miliona čistog optimizma u tekućim prihodima, i tih 400 miliona čistog optizma treba da pokriju nedostatak sredstava u budžetu izazvan time što su doprinosi za fond PIO smanjeni na pola- poručio je Nikolić.
Objašnjava da je ključni problemi crnogorske ekonomije mala diversifikacija, a velika zavisnost od sektora usluga.
- Sektor usluga u crnogorskoj ekonomiji definitivno nosi najviše, a koliko je taj sektor osjetljiv pokazalo nam je iskustvo kako turizam reaguje kad su u pitanju epidemije, ratovi, nestabilnosti na ključnim emitivnim tržištima. Od svega toga jako zavisi cijela crnogorska ekonomija, jer turizam i usluge su pokretač svega ostaloga… Jako velika centralizacija, mikro i mala preduzeća, koja treba da budu oslonac naše ekonomije u suštini imaju strahovito velike probleme i nedostatnu podršku države. Zadnjih nekoliko godina, definitivno, tu je i problem nedostatka radne snage - zaključio je Nikolić.

Nikolić: Privremeno finansiranje ne bi trebalo da ima značajne posljedice, budžet za 2025. baziran na optimizmu

Odbornik Demokratske partije socijalista Andrija Klikovac osvrnuo se stavove Pokreta Evropa sad o privremenom finansiranja na nivou države i Glavnog grada, ocjenjujući da se radi o još jednoj prevari ove partije.
- PES u Skupštini Glavnog grada - privremenim finansiranjem isplaćuju se uredno sve obaveze (plate, transferi, finansiranje projekata) iz budžeta Podgorice. PES u Skupštini Crne Gore - privremenim finansiranjem kasne plate, penzije, isplate za projekte. Još jedna prevara PES - naveo je on na društvenoj mreži Iks (X).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fandrijaklikovac%2Fstatus%2F1881987928005755273%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

500x500

Klikovac o stavu PES prema privremenom finansiranju: Još jedna prevara

Premijer građanima šalje te poruke o tome da se neće isplaćivati plate, penzije, i tako dalje, što je notorna neistina, jer vi znate kad je na snazi privremeno finansiranje države, sve te obaveze se redovno finansiraju, i građani će u tom dijelu biti apsolutno ispoštovani, nema potrebe nasjedaju na jeftine političke trikove Milojka Spajića, jer ja mislim da se do sada Crna Gora uvjerila bezbroj puta da je riječ o manipulatoru, o jednom prevarantu - kazala je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, poslanica Demokratske partije socijalista u Skupštini Crne Gore Sonja Milatović.
Sjednica Skupštine koja je bila zakazana za danas, na kojoj je trebalo raspravljati o budžetu za ovu godinu, odložena je opet zbog opstrukcije opozicije, koja ostaje dosljedna stavu da neće dozvoliti održavanje sjednica dok Ustavni odbor ne povuče neustavnu odluku o penzionisanju sudije Dragane Đuranović.
Još uvijek nema informaciju kada će biti nastavljena otkazana sjednica Skupštine Crne Gore, kaže Milatović, i naglašava da je opozicija upozoravala vlast da, kako navodi, Ustavni odbor ne preuzima nadležnosti Ustavnog suda, i sada se vlast, kako tvrdi, suočava sa adekvatnim posljedicama.
- Kada je vlast brutalno zgazila Ustav, dobila je jedini mogući odgovor, kakav je jedna opozicija državno odgovorna opozicija, koju predvodi Demokratska partija socijalista, mogla da da. Ja večeras pitam da li mi kao opozicija u Crnoj Gori treba da žmurimo na gaženje Ustava, i na rušenje Ustava od strane aktuelne parlamentarne većine? Naravno da ne! Svuda u svijetu opozicija se bori da na neki način postane dio vlasti, samo u Crnoj Gori opozicija brani državu, brani Ustav, i brani pravni poredak. Mi smo bili konkretni i jasni, mi oko poštovanja Ustava ne pregovaramo, naši zahtjevi su jasni, zato što smo podcrtali i to da neće biti redovnog parlamentarnog života u Crnoj Gori, dok se stvari ne vrate u pređašnje stanje, a vraćanje stvari u pređašnje stanje podrazumijeva da se van snage stavi neustavna odluka o penzionisanju sudije Ustavnog suda. Naš sljedeći zahtjev odnosi se na to da nema izmjena Ustava, i nema izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu, i najzad, da se definiše način na koji će funkcionisati Odbor za izbornu reformu, i da se za to vrijeme svi izborni procesi u Crnoj Gori odvijaju na način i u skladu sa dinamikom koja je već predviđena - rekla je Milatović.&nbsp;
Zahtjevi koje je ispostavila opoziciji nijesu politički zahtjevi, objašnjava Milatović, to su zahtjevi koji imaju za cilj da zaštite državne interese, ističe ona, koji su ugroženi djelovanjem parlamentarne većine.
Nije prvi put da se ne usvoji budžet, podsjeća Milatović, nije prvi put ni da se država, dodaje ona, privremeno finansira, to se dešavalo, prisjeća se ona, i 2021.godine.&nbsp;
- Isti ovaj Milojko Spajić, ne neko drugi, je govorio građanima 2021.godine da ne treba da brinu da će se sve obaveze redovno finansirati, jer je on bio ministar finansija. Danas mu odgovara da priča neku drugu političku priču, i da građanima šalje te poruke o tome da se neće isplaćivati plate, penzije, i tako dalje, što je notorna neistina, jer vi znate kad je na snazi privremeno finansiranje države, sve te obaveze se redovno finansiraju, i građani će u tom dijelu biti apsolutno ispoštovani, nema potrebe nasjedaju na jeftine političke trikove Milojka Spajića, jer ja mislim da se do sada Crna Gora uvjerila bezbroj puta da je riječ o manipulatoru, o jednom prevarantu, u ostalom koliko je on zabrinut zbog neusvajanja budžeta najbolje govori onaj snimak koji smo vidjeli gdje zabrinuti premijer Crne Gore pjeva u situaciji kad cijela Crna Gora tuguje zbog tragedije koja se dogodila na Cetinju, i u situaciji kad svaki građanin ove države, iz opravdanih razloga, strahuje za svoju bezbjednost - zaključila je Milatović.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DvqXyNNNS4oY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Milatović: Notorna neistina da se neće isplaćivati plate i penzije, građani da ne nasjedaju na političke trikove Spajića

Podgorički odbornici su na današnjoj sjednici usvojili prijedlog o potvrđivanju Odluke o privremenom finansiranju za period od 1. januara do 31. marta tekuće godine.
Od ukupno 33 - njih 31 je glasalo za usvajanje ove odluke. Dva odbornika pokreta Preokret su bila uzdržana.
<h2>Sve obećano će kasniti tri mjeseca</h2>
Odbornik pokreta Preokret Srđan Perić je tokom rasprave ukazao da će sve što je obećano u izbornoj kampanji zbog ove odluke kasniti najmanje tri mjeseca.
- Gradonačelnik (Saša Mujović) je predložio da se odloži usvajanje budžeta da se dođe do kvalitetnije verzije dokumenta, međutim sada imamo obrazloženje da se traži odluka o privremenom finansiranju - ne na jedan nego na tri mjeseca. Ta tri mjeseca kapitalne investicije mogu da budu usporene, a sve što je obećano u izbornoj kapanji će izvjesno da kasni tri mjeseca ako ne i duže - poručio je Perić tokom današnje rasprave u podgoričkom parlamentu.
Bilo bi, kako je istakao, dobro da se vidi presjek obaveza: zbog čega se traže tri mjeseca.
- Mora se mijenjati sistem, jer na ovaj način odluke će biti slabije - naveo je Perić.&nbsp;
On je ukazao i na sporne propise koji, kako je rekao, odbornike svrstavaju u one prvog i drugog reda.
- Naša politička agenda jeste borba protiv porobljavanja partija, države i lokalnih samouprava...Imamo čitav niz propisa koji su naslijeđeni i koji prave odbornike prvog i drugog reda i onemogućavaju da odbornici zastupaju interese građana. Ovo je mjesto koje bi trebalo da na osnovu kontrole ukazuje na probleme i da ih može rješavati... Mi trenutno možemo manje-više iz medija ili mejlom da budemo informisani o temama. jer imamo dvije odluke: jedna je diskriminatorna u tumačenju: odluka o imenovanju radnih tijela - da se raspoređuju u skladu sa brojem i stranačkom zastupljenošću... - naveo je Perić.
Njegov kolega Mirza Krnić je tokom rasprave saopštio da će oni biti uzdržani tokom glasanja zbog sadržaja ove odluke.
- Ukoliko nova vlast želi da bude transparenta očekujemo objašnjenje zašto se privremeno finansiranje produžava do kraja marta - što je i krajnji zakonski rok - istakao je on ukazujući da je prijedlog budžeta već sačinjen.
Oni, kako je rekao, očekuju raspravu o budžetu u narednih 10 do 15 dana. Zahtijevaju da to bude u januaru.
<h2>Opozicija će imati mnogo amandmana na budžet</h2>
Odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Klikovac je istakao da je Odluka o privremenom finansiranju neophodna kako bi Podgorica funkcionisala, ali i dodao da će opozicija pripremiti veliki broj amandmana na budžet.
Predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović kazala je da će se, zbog kratkog roka, o zapisnicima izjasniti na sljedećoj sjednici Skupštine.
Odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) Stefan Ćulafić ukazao je na tehnički propust i rekao da bi trebalo u samom predlogu Odluke korigovati tehničke propuste "prije nego što se ista usvoji".
<h2>Sporna pozicija sekretara za finansije</h2>
Odbornik DPS-a Vladan Arsović problematizovao je "mjesto sekretara za finansije".
- S obzirom da smo u ovom slučaju imali minimum pet puta prekršen zakon kada je u pitanju izbor sekretara za finansije. Iako je Injac (bivša gradonačelnica Podgorice Olivera) imala minimum dva rješenja da Balša Špadijer nije izabran po zakonu i propisima, Injac je na to gledala na način da mi (DPS) i sva rješenja Komisija za žalbe nijesmo u pravu - rekao je Arsović.
On je podvukao da su jedina dva kandidata koja su ispunila uslove javnog konkursa za tu poziciju Dragan Bulatović i Jela Mrdak.
- Nakon toga nemamo bilo kakvo rješenje, ni odluku. Ukoliko griješim, volio bih da zamjenik gradonačelnika kontaktira i sekretarku za lokalnu samoupravu - kazao je Arsović. Naveo je i da moraju da znaju zbog čega je Špadijer i dalje na poziciji sekretara za finansijske poslove i analizu budžeta Podgorice.

Anja Ivanović

Podgorički odbornici usvojili prijedlog Odluke o privremenom finansiranju

Predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović zakazala je za ponedjeljak, 13. januar, sjednicu gradskog parlamenta po hitnom postupku na kojoj će se potvrditi odluka o privremenom finansiranju.
Datum sjednice dogovoren je na jučerašnjem sastanku Borovinić Bojović sa šefovima klubova odbornika. Podgorica je od 1. januara ušla u privremeno finansiranje jer budžet Glavnog grada nije donijet u zakonskom roku, do 31. decembra prošle godine.
– U ponedjeljak će biti sjednica Skupštine Glavnog grada po hitnom postupku sa samo jednom tačkom dnevnog reda - potvrđivanje odluke o privremenom finansiranju. Sjednica je zakazana za 11 sati. Bolje je imati budžet nego privremeno finansiranje, ali smatram da će privremeno finansiranje donijeti mininalnu štetu obzirom da očekujemo da će ono kratko trajati – saopštila je Borovinić Bojović, za Dan.
Na pitanje kada će biti održana sjednica gradskog parlamenta na kojoj će biti usvojen budžet Glavnog grada za ovu godinu, Borovinić Bojović navodi da to zavisi od mišljenja Ministarstva finansija.
– Predlagač je Ministarstvu finansija uputio dopis i čeka se njihovo mišljenje kako bi smo se odredili o datumu sazivanja sjednice na kojoj će se raspravljati o budžetu – navela je Borovinić Bojović.
Prema za sada raspoloživim informacijama Glavni grad ne planira da mijenja cifru budžeta utvrđenog na 153 miliona u mandatu gradonačelnice Olivere Injac već samo izmjenu stavke o prenijetim sredstvima za ovu godinu. Neće mijenjati ni strukturu planiranih rashoda. 
Oni od Ministarstva finansija traže preciznu informaciju da li su u obavezi da ponovo organizuju javnu raspravu potencirajući da već imaju pozitivno mišljenje na budžet utvrđen krajem prošle godine. Pozitivno mišljenje stiglo im je 2. decembra. 
Iz Glavnog grada je Ministarstvu upućena i informacija da su donijeli odluku o privremenom finansiranju za tri mjeseca, od 1. januara do 31. marta, ali i da planiraju da Skupštini Glavnog grada budžet upute što prije.
Upravo ovo „upućivanje Skupštini“ je glavni proceduralni korak koji će presuditi, prema informacijama Dana, da li će Glavni grad morati da radi novi budžet.

Privremeno finansiranje potvrđuju 13. januara, budžeta još nema

U proljeće 1923. godine, dok se Evropa već navikavala na fašizam, nasilne aneksije i političke progone, sudbina Crne Gore i njenih legitimnih predstavnika preselila se preko Atlantika. Među njima je bio i Jovan S. Plamenac, bivši crnogorski ministar, predsjednik Crnogorske narodne skupstine i premijer Vlade Kraljevine Crne Gore u egzilu (1919-1921), ali i politički vođa crnogorske suverenističke emigracije, borac za Pravo, Čast i Slobodu Crne Gore protiv velikosrpske okupacije i nasilne aneksije izvršene krajem 1918. Protjeran iz Italije po nalogu fašističke vlade Benita Musolinija nakon dogovora sa režimom Kraljevine SHS, Plamenac je utočište potražio u Sjedinjenim Američkim Državama. Njegov dolazak u Ameriku, administrativne prepreke, političke kontroverze i jasne poruke o statusu Crne Gore zabilježio je jedan od najuticajnijih svjetskih listova – The New York Times. U tekstu objavljenom 28. aprila 1923. godine, ovaj prestižni list ne samo da izvještava o proceduri prijema bivšeg crnogorskog premijera na Elis Ajlendu, već svjedoči o tadašnjem međunarodnom poretku, pravnom kontinuitetu crnogorske državnosti i upornom pokušaju da se glas porobljene zemlje ne utiša. U nastavku donosimo integralni prevod tog teksta, kao dragocjeno istorijsko svjedočanstvo koje baca snažno svjetlo na političku sudbinu Crne Gore i njenu borbu za Pravo, Čast i Slobodu. "Primaju bivšeg premijera, ali uz jamčevinu; Nalog Ministarstva rada oslobađa Crnogorca sa Elisa Ajlenda. Po nalogu Ministarstva rada u Vašingtonu, Jovan S. Plamenac, samoproglašeni predsjednik vlade politički nepostojeće monarhije Crne Gore, koji je po dolasku ovamo u subotu bio upućen na Elis Ajlend, juče je primljen u ovu zemlju uz polaganje jamčevine. Kako Plamenac ne govori engleski, njegov slučaj je pred komesarom zastupala gospođica Vera Petrović, mlada kćerka dr Vladimira Petrovića, čije posjetnice ga predstavljaju kao izvanrednog i opunomoćenog ministra Crne Gore. Ona je komesaru Todu saopštila da je Plamenac dvije godine bio zarobljenik Austrijanaca i da je došao ovamo isključivo u ličnoj misiji, koja će trajati svega nekoliko mjeseci. Plamenac je putovao sa diplomatskim pasošem koji je izdala crnogorska Vlada 1920. godine, a koji je 2. aprila ove godine ovjeren u Američkom konzulatu u Rimu, uz sljedeću napomenu: „Gore navedena viza odobrava se u skladu sa uputstvima primljenim od Američke ambasade u Rimu, datiranim 2. aprila. Ambasada je ovlašćenje za izdavanje ove vize dobila od Stejt departmenta pod datumom 1. aprila.“  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110080152_8befca2545ec9bc9422ed56d718cfd5d03a888fd41b7bc068642146c81e7f47d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260110080152_8befca2545ec9bc9422ed56d718cfd5d03a888fd41b7bc068642146c81e7f47d" data-rendition-name="original" width="672" height="645" loading="lazy" alt="NY"> </figure>  Istaknuto je da Imigraciona služba po ovlašćenjima ima prvenstvo nad konzularnom službom. Putnik može biti potvrđen od strane diplomatskog kora, a ipak biti neprihvatljiv zbog mentalnih ili fizičkih razloga, ili zbog popunjene kvote zemlje iz koje dolazi. U slučaju Plamenca, službenici na Elis Ajlendu nijesu bili sigurni kakvu proceduru treba primijeniti zbog političkih komplikacija koje proizlaze iz ujedinjenja Crne Gore sa Jugoslavijom, čija je kvota već popunjena. Komesar Tod je zato pitanje uputio Vašingtonu. Takođe su primljena uputstva da se dopusti ulazak i Mihailu Tomiću i Aleksandru Đokiću, pomoćnicima Plamenca. <h2>Teškoće tokom intervjua</h2> Grupa je otišla u hotel „Netherland“, gdje je bio zakazan intervju sa Plamencem, kome su se njegovi sunarodnici uvijek obraćali sa „Vaša ekselencijo“. Intervju je bio praćen jezičkim poteškoćama, koje su prevazilažene prenošenjem pitanja Plamencu preko engleskog, francuskog, italijanskog i, konačno, srpskog jezika. Da li je tokom tog procesa prevođenja i ponovnog prevođenja snaga Plamenčevih izjava bila oslabljena, sagovornik vjerovatno nikada neće saznati, ali mu se činilo da su mnogi dugi Plamenčevi odgovori zahtijevali svega pola tuceta engleskih riječi da bi se prenijela njihova suština. Svedena na jednu izjavu, Plamenčeva poruka američkom narodu glasila je ovako: „Povodom mog dolaska u Sjedinjene Američke Države, mnogi listovi su objavili netačne izvještaje o crnogorskom pitanju, o meni lično i o svrsi moje posjete - bez sumnje u dobroj namjeri, ali nedovoljno obaviješteni. Tako je pogrešno navedeno da sam došao da u Njujorku osnujem crnogorsku vladu; takođe da sam bio pukovnik u crnogorskoj vojsci i da sam tokom rata bio diplomatski predstavnik Crne Gore u Carigradu“. „Umjesto toga, moja karijera je bila isključivo politička i parlamentarna: bio sam poslanik u Crnoj Gori, državni savjetnik, član vlade i predsjednik vlade. Najzad, 1918. predvodio sam ustanak protiv francusko-jugoslovenskih okupacionih trupa, koje su samovoljno i nasilno proglasile aneksiju Crne Gore Jugoslaviji. Ustanak je bio zamišljen, organizovan i vođen od strane mene lično, a obustavljen po mom naređenju nakon apela predsjednika Vilsona, upućenog iz Pariza, da se poštedi prolijevanje krvi, uz obećanje crnogorskom narodu potpune obnove njegovih sloboda i njegove države, na isti način kako je to bilo priznato Belgiji i Srbiji. <h2>Nade u slobodu naroda</h2> „Na Mirovnoj konferenciji u Parizu branio sam stvar svoga naroda. Javnosti je poznato da se crnogorski narod drži u potčinjenosti od strane jugoslovenskih trupa; ipak, suverenitet Crne Gore ovom okupacijom nije pravno poništen. Za mnoge države Crna Gora i dalje postoji kao suverena država de facto i de jure. Što se tiče Sjedinjenih Američkih Država, Crna Gora za njih uvijek postoji de jure, jer ova zemlja nikada nije potpisala nijedan međunarodni ugovor kojim bi priznala ukidanje suvereniteta Crne Gore“. Govoreći o svom pasošu, rekao je da vjeruje da su Sjedinjene Američke Države dozvolile izdavanje vize, vođene simpatijama koje Vlada gaji prema njegovom narodu. Plamenac je izjavio da je razlog njegovog dolaska ovamo sasvim privatne prirode i da će se u ovoj zemlji zadržati samo kratko vrijeme. „Da li vjerujete da će autonomija Crne Gore biti obnovljena?“ „Kao rodoljubivi Crnogorac, čvrsto vjerujem u vaskrsenje svoje zemlje i da će nepravde učinjene mome narodu biti ispravljene.“ Na kraju intervjua, Plamenac je izjavio da su Sjedinjene Američke Države i Crna Gora bile jedine dvije nacije koje su ušle u Svjetski rat sa nesebičnom namjerom, bez ikakve ideje o teritorijalnom dobitku. „Kao što je Srbija, napadnuta od Austrije, pozvala Crnu Goru u pomoć, tako su Saveznici pozvali Sjedinjene Američke Države da pomognu u dobijanju rata“, dodao je, zaključuje se u tekstu Njujork tajmsa.

Kako je Njujork tajms 1923. pisao o protjeranom crnogorskom premijeru Jovanu S. Plamencu: "Vjerujem u vaskrsenje svoje zemlje"

Grenland i Danska odbacili su Trampovu ponudu da kupe ovu poluautonomnu teritoriju.
Predsjednik Donald Tramp kaže da Sjedinjene Američke Države moraju „posjedovati“ Grenland kako bi spriječile Rusiju i Kinu da to učine.
„SAD moraju imati vlasništvo i branite vlasništvo, ne branite zakup. A mi ćemo morati da branimo Grenland“, rekao je Tramp novinarima u petak, odgovarajući na pitanje BBC-ja.
Dodao je da će to uraditi „lakim putem“ ili „teškim putem“. Bijela kuća je nedavno saopštila da administracija razmatra kupovinu poluautonomne teritorije saveznice iz NATO-a, Danske, ali da ne isključuje ni mogućnost njene aneksije silom.
Danska i Grenland poručuju da teritorija nije na prodaju. Danska je saopštila da bi vojna akcija značila kraj transatlantskog odbrambenog saveza.
Iako je najrjeđe naseljena teritorija, lokacija Grenlanda, između Sjeverne Amerike i Arktika, čini ga pogodnim za sisteme ranog upozoravanja u slučaju raketnih napada, kao i za nadzor plovila u tom regionu.
Predsjednik SAD-a je više puta rekao da je Grenland od ključnog značaja za nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Američkih Država, tvrdeći bez ikakvih dokaza da je bio „prekriven ruskim i kineskim brodovima na sve strane“.
SAD već ima više od 100 vojnih lica stalno raspoređenih u svojoj bazi Pitufik, na sjeverozapadnom vrhu Grenlanda – objektu kojim SAD upravlja još od Drugog svjetskog rata.
Na osnovu postojećih sporazuma s Danskom, SAD ima pravo da na Grenland dovede onoliko vojnika koliko želi.
Međutim, obraćajući se novinarima u Vašingtonu, Tramp je rekao da ugovor o zakupu nije dovoljan.
„Države ne mogu sklapati ugovore na devet godina ili čak na 100 godina“, rekao je, dodajući da moraju imati vlasništvo.
"Volim narod Kine. Volim narod Rusije“, rekao je Tramp. „Ali ih ne želim za komšije na Grenlandu — to se neće desiti. I, uzgred, NATO to mora da razumije“, dodao je predsjednik SAD-a.
Saveznici Danske u NATO-u — velike evropske zemlje, kao i Kanada — ove sedmice su stali u njenu odbranu izjavama u kojima su ponovo potvrdili da „samo Danska i Grenland mogu odlučivati o pitanjima koja se tiču njihovih odnosa“.
Ističući da su jednako zainteresovani kao i SAD za bezbjednost Arktika, poručili su da se to mora postići zajedničkim djelovanjem saveznika, uključujući i SAD.
Takođe su pozvali na „poštovanje principa Povelje Ujedinjenih nacija, uključujući suverenitet, teritorijalni integritet i nepovredivost granica“.

Tramp kaže da SAD moraju „posjedovati“ Grenland kako bi spriječili Rusiju i Kinu da ga preuzmu

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore igraće danas sa Maltom na startu Evropskog prvenstva u Beogradu.
Duel A grupe u Beogradskoj areni počeće u 18 sati.
U drugom meču te grupe, u 15 sati i 15 minuta, sastaće se Francuska i Mađarska.
Crnogorski vaterpolisti u ponedjeljak sastaće se Mađarskom (15.15), dok je za srijedu zakazan duel sa Francuskom (18.00).
U drugu fazu takmičenja plasiraće se tri najbolje ekipe, koje će sa tri selekcije iz grupe C (Španija, Izrael, Srbija, Holandija), formirati grupu E.
Dvije prvoplasirane reprezentacije iz novoformirane grupe plasiraće se u polufinale.

Crnogorski vaterpolisti na startu EP protiv Malte

Putevi su kupili drobilično postrojenje i sijačicu za potrebe kamenoloma koji će biti otvoren u Kučima, a u kojem će preduzeće drobiti materijal.
Nabavku mašina, kako je za „Dan" saopštio Radoš Zečević, direktor, preduzeće je platilo 1.142.000 eura.
– Mi ćemo u februaru raditi pristupne puteve, vodu i struju na parceli. Gledaćemo da što prije počnemo da drobimo kamen. Po sadašnjem zakonu imamo pravo da probno iskopamo do 20.000 kubika. To znači da ako analize pokažu da je kamen loš možemo da odustanemo. Mi ćemo vjerovatno iskoristiti tu mogućnost pa očekujemo da ćemo možda već u martu krenuti sa probnom eksploatacijom – rekao je Zečević.
On je naveo da će sa glavnom eksploatacijom kamena početi kada obezbijedie sve papire koji su neophodni za rad kamenoloma. Projekcije su, kako kaže, da to bude početak ljeta.
– Od papira nam treba elaborat o zaštiti životne sredine i to je najvažniji dokument koji moramo imati. Uradili smo elaborat o ekonomskoj isplativosti, trebaće nam vjerovatno i saglasnost o CEDIS-a i Vodovoda. Parcela budućeg kamenoloma je ušla u Prostorno urbanistički plan Podgorice – kaže direktor Puteva.
Zečević kaže da će im za rad kamenoloma biti potrebno 20-ak ljudi.
– Potrebni su nam vozači i rukovaoci mašina. U preduzeću trenutno imamo par rukovaoca mašinama koji su to već radili, tako da ćemo njih preusmjeriti za taj posao. Možda ćemo još nekog zaposliti da radi, ali će u tom slučaju morati proći obuku od dva mjeseca. Potrebni su nam geodeta, rudarski inženjeri, stražari. Nećemo jedino zapošljavati minere nego ćemo angažovati firmu koja će biti zadužena za taj posao jer ne želim da rizikujem oko toga. Za njihovim angažovanjem nema stalne potrebe nego se onin povremeno angažuju, otprilike jednom mjesečno – naveo je Zečević.

Tag: privremeno-finansiranje