Potpredsjednik Demokratske partije socijalista i poslanik u Skupštini Crne Gore Abaz Dizdarević u razgovoru za Portal ETV govori o evropskim integracijama, identitetskim pitanjima, bezbjednosnoj situaciji, pritiscima na medije i mogućim političkim raspletima uoči ključnih godina za budućnost Crne Gore. Dizdarević upozorava da aktuelna vlast sistemski usporava EU proces, produbljuje društvene podjele i ugrožava stabilnost države.
<h3>Evropske integracije pod aktuelnom vlašću</h3>
Portal ETV: Kao opozicija, kako DPS ocjenjuje tempo i smjer evropskih integracija pod aktuelnom vlašću?
DIZDAREVIĆ: Iz DPS-a konstantno ocjenjujemo da su tempo i smjer evropskih integracija značajno usporeni, u odnosu na širom otvorena vrata i dinamiku koju nameće EU.
Odsustvo političke volje za sprovođenje ključnih reformi, pitanje izbora nosilaca pravosudnih funkcija (Sudski savjet, Tužilački savjet, Ustavni sud) se konstantno prolongira i odluke se ne donose na vrijeme. Izostanak konsenzusa unutar vladajuće većine i potpuno odsustvo komunikacije s opozicijom usporava donošenje odluka. Zatim, konstantno se radi na uvođenju tema koje nijesu na EU agendi, poput revidiranja Zakona o državljanstvu ili pitanja identiteta, koje odvlače pažnju sa EU puta.
Sve su to teme koje ugrožavaju spoljnopolitičke pozicije Crne Gore sa očiglednom namjerom da se naša država zaustavi na putu članstva u EU.
<h3>Ko u vlasti ne želi Crnu Goru u EU</h3>
Portal ETV: Da li smatrate da u aktuelnoj vlasti postoje oni koji će učiniti sve da Crna Gora ne postane članica EU? Ako da, ko su oni?
DIZDAREVIĆ: U Vladi i parlamentarnoj većini postoje političke strukture čiji cilj nije punopravno članstvo Crne Gore u EU, već njeno vezivanje za interese drugih centara moći (Beograd i Moskva).
Ti akteri na nasoj politickon sceni strateški usporavaju reforme i insistiraju na temama koje su u suprotnosti sa sekularnim, građanskim i evroatlantskim vrijednostima.
Da li smatrate da ih je neophodno nabrajati? Cjelokupna javnost u Crnoj Gori se u decenijama iza nas mogla uvjeriti koje strukture su zaustavljale progres u razvoju crnogorskog društva, te ne smatram da je potrebno potcrtavati o kome je riječ.
<h3>Srpski jezik kao službeni – politička agenda koja ugrožava suverenitet</h3>
Portal ETV: Neki politički akteri, konkretno ZBCG i SNP, zagovaraju uvođenje srpskog jezika kao službenog. Šta se krije iza ove inicijative i koja je njena namjera?
DIZDAREVIĆ: Jasno je da je ova inicijativa politički motivisana i da se iza nje krije namjera rušenja crnogorskog građanskog i identitetskog tkiva. U pitanju je pokušaj da se sprovede kulturna i jezička asimilacija sto je samo jedan od koraka ka de-suverenitetu Crne Gore u kojoj će se negirati crnogorski identitet, jezik i kultura.
Znamo da su ovakva pitanja dobro zaštićena Ustavom Crne Gore, ta da se nakon dvotrećinske podrške u Parlamentu mora organizovati referendum na kojem će se tri petine od ukupno upisanih birača izjasniti pozitivno prema ovoj inicijativi, i na taj način verifikovati izmjena Ustava. Kad se sprovede ova procedura, neka bude srećno svim stranama u procesu.
Istovremeno, jasno je da otvaranje vještačkih identitetskih pitanja u momentu kada je ključno fokusirati se na EU integracije služi isključivo opstrukciji našeg puta u EU.
<h3>Kapela na Lovćenu – politička provokacija</h3>
Portal ETV: Ponovo se od strane Andrije Mandića, ZBCG, ali i SPC aktuelizuje priča o izgradnji kapele na Lovćenu. Da li je ovo pitanje koje bi zaista moglo da naruši mir i stabilnost u Crnoj Gori?
DIZDAREVIĆ: Poznat ja nas stav da je to pitanje zatvoreno i da je svako njegovo ponovno otvaranje direktna provokacija i pokušaj rušenja građanskog mira i stabilnosti.
Njegošev mauzolej na Lovćenu se posmatra kao simbol moderne i suverene Crne Gore.
Aktuelizovanje kapele u službi je produbljivanja podjela u crnogorskom društvu i riječ je o političkom alatu kojim se održavaju tenzije.
<h3>Urušavanje crnogorskog identiteta</h3>
Portal ETV: Da li aktuelna vlast sistemski radi na rušenju crnogorskog identiteta?
DIZDAREVIĆ: Da Vlada, kroz svoje kulturne politike, sistematski radi na marginalizovanju crnogorskog istorijskog i kulturnog nasljeđa. Bogata istorija naše zemlje je na udaru falsifikatora činjenica a institucionalna zaštita kulturnog nasljeđa kao da ne postoji.
Od informacija koje se prenose digitalnim platformama kao sto je Wikipedia, osnova su za edukaciju mladih ljudi koji crpe svoje znanje putem interneta. Vec na prvi pogled mozete vidjeti da se falsifikatima najveći dio kulturnog blaga Crne Gore zeli pripisati drugim kulturama.
Na tom važnom medijskom polju, Crna Gora uveliko gubi utakmicu, a institucije države ne rade ništa po pitanju zaštite identiteta. Slično je sa situacijom na polju zaštite kulturno-istorijskih spomenika, pa se stiče utisak da se sistematski prepušta i razgrađuje ono što je najvrjednije u identitetskom smislu.
<h3>Pogoršana bezbjednosna situacija</h3>
Portal ETV: Kako ocjenjujete trenutnu bezbjednosnu situaciju u Crnoj Gori pod aktuelnom vlašću?
DIZDAREVIĆ: Bezbjednosna situacija je značajno &nbsp;pogoršana u posljednjih nekoliko godina. Odliv profesionalaca ili politički motivisana čistka profesionalaca u policiji i Agenciji za nacionalnu bezbijednost dovela nas je u poziciju da su nas naši međunarodni partneri, naročito NATO, počeli posmatrati sa rezervom zbog sumnje u curenje povjerljivih informacija i kompromitovanja službi.
<h3>Selektivna pravda u bezbjednosnom sektoru</h3>
Portal ETV: Da li bezbjednosni sektor kojim rukovode Demokrate sprovodi selektivnu pravdu?
DIZDAREVIĆ: Često ukazujemo da je borba protiv kriminala i korupcije politički motivisana i selektivna. Fokus je na tome da se procesuiraju isključivo raniji funkcioneri, dok se u kontinuitetu toleririšu nezakonite radnje aktuelne vlasti i njihovih koalicionih partnera.
Skloni smo da ukazujemo na egzaktnim primjerima da se pravda koristi kao politički alat za obračun s neistomišljenicima, a ne kao istinska borba protiv svih oblika kriminala. Zbog bezbroj primjera selektivnosti, ne možemo vjerovati u dobre namjere ukupnog sistema bezbijednosti.
<h3>Pritisci na medije i novinare</h3>
Portal ETV: Primjećujete li pritiske i prijetnje, posebno prema novinarima i medijima?
DIZDAREVIĆ: Iz DPS- često ukazujemo da postoje politički pritisci na medije i novinare, naročito one koji su kritički nastrojeni prema aktuelnoj vlasti.
Ti pritisci se vide kroz političke kampanje blaćenja funkcionera u dijelovima medija bliskim Vladi, i zloupotrebama javnog servisa RTCG za potrebe aktueĺne većine.
To se jasno vidi i kroz zapošljavanje politički podobnih lica u javnom servisu (RTCG), čime se gubi objektivnost i povjerenje u servis svih građana.
<h3>Rekonstrukcija vlasti i uloga DPS-a</h3>
Portal ETV: Smatrate li da će doći do rekonstrukcije vlasti kako bi Crna Gora ubrzala put ka EU? Kakvu ulogu u tom procesu imaju DPS i opozicija?
DIZDAREVIĆ: Smatramo da je rekonstrukcija neodrživa ukoliko se u nju uključuju stranke koje su ideološki protivne EU putu a jasno je da aludiramo na ZBCG koja je u prošlim decenijama sprovodila otvorenu destrukciju po pitanju EU integracija.
Naglašavamo da je jedino održivo rješenje formiranje vlade koja bi vratila Crnu Goru na kolosjek građanske države i pripremila izbore.
Sigurni smo da možemo ponuditi stabilnu, proevropsku alternativu aktuelnoj vlasti koja je opterećena unutrašnjim tenzijama i neslaganjima oko temeljnih vrijednosti. Pitanje je da li postoji razumijevanje za takve ideje, koje su jedini garant uspjeha na krhkom putu evropskih integracija.
<h3>Izazovi koji čekaju Crnu Goru u 2026. godini</h3>
Portal ETV: Koji su najveći izazovi sa kojima će se Crna Gora suočiti tokom 2026. godine?
DIZDAREVIĆ: Najveći izazovi su definitivno ekonomske prirode. Ekonomska kriza koja se osjeća posljedica je povećanja javnog duga, i proizvodi neizvjesnost budžetskog finansiranja, što se jasno čita kroz pad životnog standarda.
Drugo, ulazimo u ozbiljnu fazu političke .. nestabilnosti s pojačanom nestabilnošću aktuelne Vlade, što neminovno vodi našu državu u blokadu ključnih reformi na EU putu.
Kao treće, kako budemo bliže evropskom snu to će recipročno uvećati rast identitetskih podjela a znamo da dalja polarizacija društva zavisi od nametanja vještačkih tema koje takođe mogu biti kamen spoticanja na EU putu.
Nije na odmet spomenuti i bezbjednosni rizik od daljeg kompromitovanja sigurnosnog sektora i ugrožavanje partnerstva sa NATO-om i Zapadom. Sve su to rizici koji će usložnjavati sliku u 2026.godini.
<h3>Suverenistički i proevropski blok pred izbore 2027.</h3>
Portal ETV: Hoće li doći do stvaranja suverenističkog i proevropskog bloka koji će zajednički djelovati u vremenu koje je ključno za pristup EU, a u susret izborima 2027?
DIZDAREVIĆ: Stvaranje širokog suverenističkog, građanskog i proevropskog bloka koji bi donio željeni rezultat na predstojećim izborima može biti jedno od rješenja za suočavanje s nazadnom politikom koja se sprovodi već šest godina. Važno je pronaći siguran model da se ojača opoziciona snaga koja će zaštiti crnogorski identitet i sekularni, antifašistički karakter države.
Zadatak takve strukture je da dodatno ubrza EU put i okonča, urušavanje institucija. Razmotrićemo najbolje opcije i adekvatno se pripremiti za izazove koji slijede u 2027. godini.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Dizdarević: Sektor bezbjednosti je kompromitovan, NATO nas posmatra s rezervom zbog sumnje u curenje povjerljivih informacija

Dizdarević: Sektor bezbjednoeti je kompromitovan, NATO nas posmatra s rezervom zbog sumnje u curenje povjerljivih informacija

Nedavni događaji i incidenti sa turskim državljanima u Crnoj Gori pokazali su veliku nesposobnost izvršne vlasti, slabost institucija, veliku neinformisanost, neodgovornost, neozbiljnost i amaterizam, smatra potpredsjednik Građanskog pokreta URA Filip Adžić.
- Izvršna vlast je pokazala sve ono što ne bi trebalo da se u vanrednim okolnostima pokaže. Umjesto da smire tenzije koje su očigledno nastale u društvu, uzela se pravda u svoje ruke i uz zdušnu podršku pojedinaca iz vlasti organizovan je lov na strane državljane, prvenstveno Turke po ulicama - rekao je Adžić u emisiji “Minula neđelja” na Aplus televiziji.
Adžić tvrdi da je državni aparat iskorišćen tako što su se slušali zahtjevi mase i ljudi koji su šetajući ulicama rušili multietnički sklad i kršili zakon.
- Pojedinci su osjetili da fašizam i ksenofobiju plasiraju u javni diskurs. Još jednom kažem da mi je žao što je došlo do ove situacije. Žao mi je zbog događaja koji su se desili, a mladiću iz Podgorice koji je ranjen želim brz oporavak. To ne bi smjelo da se dešava. Međutim, s druge strane ne možemo donositi odluke s vrlo malo informacija i na potpuno pogrešan način rješavati ovakvu situaciju - naglasio je Adžić.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je država koja živi od turizma i u Crnu Goru treba da svako bude dobrodošao.
- Moramo da vodimo računa kako se ophodimo prema strancima i prema turistima - dodao je Adžić.
Adžić je kazao da je nedopustivo zbog ponašanja pojedinaca žigosati cijele nacionalne grupe.
- To je opasno. Onako postrojavati ljude uz zid kao za vrijeme rata i loviti ih po ulicama je skandal kakva Crna Gora skoro nije vidjela. Ovo ćemo prije ili kasnije platiti i ovo će se sigurno na nešto odraziti, a dominantno mislim da će se odraziti na ekonomiju - zaključio je Adžić.

Portal ETV

Adžić: Postrojavati turske državljane uz zid kao za vrijeme rata je skandal kakav Crna Gora skoro nije imala

Najnoviji skandal koji se desio kada je Uprava policije lišila slobode dva državljanina Turske, za koje se ispostavilo da nemaju nikakve veze sa krivičnim djelom koje se dogodilo na Zabjelu, još jednom je potvrdio da je sektor bezbjednosti u potpunom rasulu, saopšteno je iz Demokratske partije socijalista (DPS).&nbsp;
Kako navode, sramotna reakcija državnih organa koji su uhapsili pogrešne ljude, a što je, u atmosferi lova na različitosti koju kreira ova parlamentarna većina, rezultiralo i uvođenjem viza za građane Turske, dovela je do nesagledivih posljedica po ugled države Crne Gore i ugrozila ekonomiju i stabilnost javnih finansija.
- Sve navedeno još je jedna potvrda da je na sceni vlast koja nije dorasla državničkoj odgovornosti i koja iz dana u dan uništava državu na svim nivoima, dok građani s pravom bivaju zabrinuti za stabilnost i sigurnost sebe i svojih porodica - ističu iz DPS-a.&nbsp;
Na kraju, kako dodaju, Demokratska partija socijalista poziva Vladu Crne Gore da elementarno odgovorno pristupi emigracionoj politici, bez vulgarnog populizma, i da obezbijedi ekonomsku stabilnost, ali i sigurnost građana Crne Gore.

DPS: Uprava policije privela pogrešna lica, najnoviji skandal potvrdio rasulo sektora bezbjednosti

Država Crna Gora mora da zaštiti ličnu i imovinsku sigurnost svih građana, uključujući i strance s privremenim ili stalnim boravkom, poručio je bivši pomoćnik direktora Uprave policije Nikola Janjušević gostujući u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata" na Televiziji E.
Prema njegovim riječima, da su lica koja su učestvovala u ranjavanju Podgoričanina bila lišena slobode, vjerovatno ne bi došlo do eskalacije na ulicama Podgorice. Korijen nereda, kako je istakao, može se pronaći i u neprocesuiranim krivičnim prijavama protiv navijača iz 2023. godine, koji su skandirali „nož, žica, Srebrenica“.
- Da su tada ta lica sankcionisana prema Krivičnom zakoniku Crne Gore, izazivanje vjerske i nacionalne mržnje, do ovoga danas ne bi došlo. Drugi događaj je prekid projekcije filma na albanskom jeziku, a niko nije procesuiran. E, sad nam se dešava sve ovo! Nadležne institucije su ćutale, nijesu procesuirale odgovorna lica, zato se sad dešava ovo što nam se dešava. Mene ovo asocira na 'Noć dugih noževa' 1934. i 'Kristalnu noć' 1938. u Njemačkoj, ali za sada nema tragičnih posljedica, a ovakva dešavanja crnogorsko društvo i država ne smiju da podcijene - rekao je Janjušević.
Govoreći o Zakonu o strancima, Janjušević je ukazao na član 8 koji propisuje mjere zabrane ulaska u Crnu Goru stranim državljanima. Pojedini ministri su najavili izmjene zakona, ali, prema njegovim riječima, ne i primjenu postojećih odredbi.
- Imamo 13.000 turskih državljana u Crnoj Gori. Većina su pošteni ljudi koji vole državu i biće lojalni. Da li ima kriminalaca? Ima, ali nadležni inspektori i sektor granične policije trebali su spriječiti ulazak problematičnih lica. Zašto to nije urađeno – njihov propust je, a sada se bavimo posljedicama. Stigmatizujemo čitav narod, krivica mora biti sa imenom i prezimenom, pojedinačna, a ne kolektivna -poručio je Janjušević.
On je kritički govorio i o sinoćnjem okupljanju građana ispred Vlade Crne Gore, ističući da policija nije intervenisala iz bojazni od većeg narušavanja javnog reda i mira.
Janjušević je podsjetio i na višegodišnju saradnju Uprave policije sa Turskom, posebno kroz projekte TIKA, koji su uključivali preko 500 projekata u zdravstvu, obrazovanju, poljoprivredi i sektoru bezbjednosti.
Dodao je da statistički najviše krivičnih djela u Crnoj Gori čine građani Srbije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Rusije i Ukrajine, a tek potom Turske.
- Mene ovo asocira na povratak devedesetih, ne samo u Crnoj Gori nego i na Balkanu. U Sloveniji smo nedavno imali ubistvo u Novom Mestu, a ministri pravde i unutrašnjih poslova podnijeli su ostavke. Šta treba da se desi u Crnoj Gori? Rukovodioci sektora bezbjednosti ne osjećaju apsolutno nikakvu odgovornost za stanje bezbjednosti u zemlji - zaključio je Janjušević.
Cijelo gostovanje možete pogledati u nastavku:&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fs_6B-xJzWcw%3Fsi%3Dk7-prsHpEnXUtyNV&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Janjušević: Rukovodioci sektora bezbjednosti ne osjećaju nikakvu odgovornost za stanje bezbjednosti u Crnoj Gori

Kriminalce je nemoguće kontrolisati, ustvrdio je poslanik Demokrata Momčilo Leković, gostujući u emisiji "Iznova" na Novoj M.
Kako je moguće da ljudi koji su bili meta, a nijesu ubijeni tada, ne bude im posvećena dovoljna pažnja, već im se daje dovoljno vremena da se skrivaju i ponovo planiraju novi pokušaj ubistva, i gdje je tu policija i šta radi, bilo je pitanje na koje Leković odgovara da je apsurd očekivati da svaki kriminalac ima policajca tjelohranitelja. 
- Čujem od političkih stručnjaka za bezbjednost koji direktnije to kažu i traže da svaki kriminalac, odnosno član organizovane kriminalne grupe u Crnoj Gori treba da ima svog policajca tjelohranitelja. Kakav je to apsurd - rekao je on za Novu M.
Potom, pravdajući bezbjednosnu situaciju u Crnoj Gori, Leković je stigao, ni manje ni više, nego do Menhetna. 
- Masovna pucnjava u neboderu na Mehnetnu. Petoro mrtvih - rekao je Leković.
Koliko su postali ovi pokušaji skretanja sa problema u našoj državi ponižavajući, jasno je i iz samog komentara voditeljke na ovu izjavu koja je kazala – „a nemojte“.
- A moram. Shvatate li vi o čemu pričamo. Mnogo razvijenije, modernije, efikasnije službe, ne mogu da spriječe ovakve situacije. A mi ovdje insistiramo i pravimo pritisak na našu - kazao je poslanik Demokrata.
Nakon pomenutog „pritiska“, prekinula ga je voditeljka riječima – „ovakve da u nekoliko dana jednog čovjeka pokušaju da ubiju, pa ga onda dokrajče“.
Leković je potom otkrio da je ponio cijelu fasciklu slučajeva, ali ne iz Crne Gore, već iz Evrope i svijeta.
- Ne postoji apsolutna bezbjednost. To se nikada ni u jednoj zemlji ne može sprovesti.. Tražite da svaki kriminalac ima bejbisitera policajca - dodao je on.
Uslijedio je komentar voditeljke koja smatra da “ako je neko bi meta i spletom srećnih okolnosti preživio, onda mu se treba posvetiti posebna pažnja kako neko ne bi pokušao ponovo da ga ubije, jer očigledno ima razloga za to“.
- Ali očigledno su ti ljudi, da kažem, nemoguće ih je kontrolisati - ustvrdio je Leković.
Sada se nameće pitanje da li je ovo javno priznanje da Demokrate ne mogu kontrolisati sektor bezbjednosti?

Leković ustvrdio: Kriminalce je nemoguće kontrolisati

U slučaju posljednjeg ubistva na Cetinju policija je našla beživotna tijela, nije saopšteno vrijeme smrti, pa se i ne zna kada se to desilo, a na jedno od tih lica je pokušano ubistvo prije petnaestak dana i dozvolilo se da ovoga puta pokušaj bude uspješan - rekao je gostujući u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, advokat Veselin Radulović.
Ubistva se dešavaju, kaže Radulović, i u neposrednoj blizini Uprave policije što govori koliko je loša bezbjednosna situacija u Crnoj Gori.
- Svjedočimo ponavljanju pokušaja ubistava sve dok se ona ne realizuju. Svjedočimo jednom ratu kriminalnih klanova u kome možete da vidite da ti kriminalci pripadnici bilo kojeg klana nemaju nikakve bojazni da će snositi bilo kakve posljedice i da će biti spriječeni, ili eventualno otkriveni, procesuirani od strane Uprave policije - rekao je Radulović.
Dugo vremena traje ambijent, cijeni Radulović, u kome se niko ne osjeća bezbjedno, a nedavno je jedna prolaznica slučajno ranjena u toku likvidacije u blizini, podsjeća on, Uprave policije.
Komentarišući izjavu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića da će riješiti šverc cigareta iz 2000. godine, advokat kaže da je ta izjava neodgovorna, ali očekivana sa takve adrese.
- Možete se sjetiti samo kakva je bila izjava ministra Šaranovića prilikom zločina na Cetinju 1. januara ove godine. To ne odstupa od onoga što su izjava ne samo gospodina Šaranovića, nego i drugih funkcionera partije kojoj on pripada. Najblaže rečeno neozbiljna izjava, jer nema niko zdravog razuma ko će povjerovati u te priče da će gospodin Šaranović, ili neko iz njegovog okruženja riješiti neko krivično djelo koje se desilo prije 25 godina, a nijesu u stanju da spriječe ubistvo koje bilo bukvalno bilo najavljeno i za koje je sva javnost u Crnoj Gori znala da će se desiti, drugo najavljeno ubistvo. Za nepunih pola godine mi smo u Crnoj Gori imali dvije gotovo identične situacije, da se desi pokušaj ubistva i policija saopšti da zna identitet ko su ljudi koji su pokušali ubistvo i da nedugo nakon toga se prema istom oštećenom izvrši se naum koji su pokazali u samom početku - zaključio je Radulović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fu2mW1x4-in8%3Fsi%3D5e8sC4gR7H-sCypk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Radulović: Svjedočimo ponavljanju pokušaja ubistava sve dok se ona ne realizuju

Dvije osobe ubijene su na putu Budva – Cetinje, pred očima javnosti i nemoćnog sistema dok se Aleksa Bečić i ministar Šaranović, koji se nalaze na čelu bezbjednosnog sektora, i dalje skrivaju iza praznih obećanja. Godinama slušamo da će sigurnost biti prioritet - ali realnost je da kriminalne grupe ratuju otvoreno, a građani ostaju bespomoćni - poručio je Miloš Bukilić iz dijaspore Njemačke.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fdvije-osobe-ubijene-na-putu-cetinje-budva&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On pita koliko još mrtvih mora biti da bi vlast priznala svoj poraz u borbi protiv kriminala.
- Crna Gora tone u spiralu nasilja, a politički vrh se krije iza fraza i samohvale. Dok se građani svakodnevno suočavaju sa strahom i nesigurnošću, institucije koje bi trebalo da ih štite pretvorene su u nijeme posmatrače krvavih obračuna - istakao je Bukilić.
Ministar Šaranović, kako je konstatovao, tvrdi da „sektor bezbjednosti nije zakazao“.
- Da li ovo znači da treba da postane normalno to što se skoro svaki dan bilježe nova ubistva? Sektor bezbjednosti nije zakazao jer ga - jednostavno - nema. Ovo je već drugi put da se dešava ubistvo osobe na koju je kratko prije toga već pokušan atentat - ukazao je Bukilić uz ocjenu da je to blamaža njega kao ministra i Bečića kao šefa svih bezbjednosnih službi.
Država je, podvlači on, trebalo da spriječi likvidaciju osoba koje su već bile meta kriminalnih grupa.
- Ovakva dešavanja su dokaz da je sektor bezbjednosti u rasulu. Da se ništa drugo nije desilo osim ova dva slučaja, to je više nego dovoljan razlog da odgovoran ministar podnese ostavku - naveo je Bukilić.
Posebno je, jasan je on, šokantno da je među ubijenima čovjek koji je morao biti pod punim nadzorom MUP-a, s obzirom na to da je na njega već ranije pokušan atentat.
- Šaranović se u svojim izjavama zadovoljava time da ponavlja kako mu je važan veting, kao da će sama riječ riješiti krvave obračune na našim ulicama. Građanima nijesu potrebne prazne mantre, već konkretna i preventivna akcija. I što još treba da se desi da bi podnio ostavku? Evidentno je da nijesu dorasli tom zadatku, da nas je njihova politika skupo koštala i da je vrijeme da se maknu - ocijenio je on.
Policija reaguje, kako je rekao, tek kad je kasno.
- Helikopteri i blokade poslije tragedije nijesu znak snage sistema, već njegove nemoći. Svaka nova likvidacija podsjeća da su građani ostavljeni bez zaštite, dok političari pokušavaju da kupuju vrijeme praznim saopštenjima - naveo je Bukilić.
Građanima treba, podvlači on, sigurnost, a ne politički marketing. 
- Potrebna je ozbiljna strategija, transparentnost, jasna odgovornost i konkretna akcija - prije nego što ulice Crne Gore postanu trajno poprište mafijaških obračuna. Vrijeme je da Šaranović i Bečić odu i da se otvori prostor za ljude koji će znati da obezbijede sigurnost i mir. Jer Crna Gora ne smije biti zemlja u kojoj je normalno da se svaki novi dan broji mrtvima - zaključio je Bukilić.

Bukilić: Drugi put se dešava ubistvo osobe na koju je kratko prije toga pokušan atentat, Šaranoviću i Bečiću fotelje važnije od života građana

Ministar unutrašnjih poslova, Danilo Šaranović, gostujući u emisiji Dnevnik 2 TVCG, komentarisao je dvostruko ubistvo na periferiji, navodeći da je identitet stradalih brzo utvrđen i da se radi o pripadnicima škaljarskog kriminalnog klana.
On je pojasnio da je još rano govoriti o rasvjetljavanju ovog slučaja, imajući u vidu da je riječ o namamljivanju žrtava od strane suprotstavljene kriminalne grupe.
- Važno je reći da sektor bezbjednosti nije zakazao. Stepen rasvijetljenosti ovakvih djela je iznad 97 odsto, a obračuna je više nego duplo manje nego što je to bio slučaj prije 2020. godine. Građani Crne Gore moraju znati da ovaj sektor više ne radi za kriminalne strukture, kao što je bilo ranije - poručio je Šaranović.
Ministar je dodao da su naslijedili situaciju u kojoj su dvije organizovane kriminalne grupe brojale oko 700 članova, te da, slično kao i u svijetu i Evropi, Crna Gora bilježi porast kriminala, ali da sektor bezbjednosti efikasno odgovara na izazove.

Šaranović: Sektor bezbjednosti ne samo da funkcioniše već ima visok stepen rasvijetljenosti kriminala

Odlučili smo da u skupštinsku proceduru predamo interpelaciju &nbsp;za preispitivanje rada Vlade u oblasti bezbjednosti, unutrašnje politike, odbrane i borbe protiv organizovanog kriminala, a odnosi se dominantno na rad koordinatora svih službi bezbjednosti i potpredsjednika Vlade Alekse Bečića - najavio je predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković.
On je, na konferenciji za medije, kazao da ova interpelacija ima za cilj da otvori sve ove teme, da se u Skupštini Crne Gore čuju argumenti i predstavnika vlasti i predstavnika opozicije. Živković dodaje da će interpelaciju ponuditi svim partijama na potpisivanje, jer očekuju od njih da razumiju da je funkcija parlamenta kontrolna, a od predstavnika opozicije očekuju da će ovaj zahtjev potpisati.
- Jasno je da Crna Gora danas nema svoj bezbjednosni sistem koji je pod potpunom kontrolom partija na vlasti i da je interes njihov da od toga stvore bezbjednosni partijski aparat države Crne Gore- ocijenio je Živković.
<h2>Za smjene potrebna veća podrška</h2>
Na pitanje može li to rezultirati nekim smjenama, Živković je rekao da je za to potrebna podrška većeg broja poslanika.
- Mi u Skupštini imamo 17 poslanika, to nije dovoljno za smjenu bilo kog ministra. Da bi se desila neka smjena mora da podrži veći broj poslanika, dominantno predstavnika vlasti. To da li vide stanje u sektoru bezbjednosti - vidjećemo njihov odnos, ukoliko ova interpelacija bude podržana, kada budemo raspravljali - naveo je Živković.
Važno je, kako je podvukao, da se čuje sve što se dešavalo u sektoru bezbjednosti - više nego da li će doći do smjene.
- &nbsp;Znamo da je ova vlast okupljena oko fotelja, to je jasno svima. Trguje se foteljama na štetu interesa države Crne Gore. Nikakve rekonstrukcije i prespajanja nas ne interesuju, jer ćemo mi ovu vlast smijeniti na izborima, a uvjereni smo da će to biti na narednim parlamentarnim izborima - poručio je Živković.
Na pitanje da li je ova inicijativa jedan od koraka koji su nedavno najavili kada su u DPS-u naveli da "neće sjedjeti skrštenih ruku" lider ove partije kazao je da nisu samo na ovaj potez mislili.
- Imamo trend da se od predstavnika vlasti kontinuirano radi na promjeni karaktera našeg društva - zatiranje antifašističkog nasljeđa, poništavanje građanskih tekovina i evropske budućnosti države Crne Gore. Taj odgovor ne može biti samo institucionalan i on podrazumijeva i vaninstitucionalno djelovanje i mi smo u završnim pripremama za organizaciju skupova u organizaciji DPS-a, a gdje će se održavati bićete upoznati narednih dana - najavio je Živković.
<h2>ANB imala informaciju o postavljanju spomenika Pavlu Đurišiću, policija u tome učestvovala</h2>
Ne mora, kako je rekao, podsjećati kakav je bio odgovor bezbjednosnih službi na postavljanje spomenku ratnom zločnincu i četničkom komandantu Pavlu Đurišiću.
- Odgovorno tvrdim da je Agencija za nacionalnu bezbjednost imala informaciju nekoliko dana ranije, a da Uprava policije ništa nije uradila po ovom pitanju, odnosno udruženo sa bezbjednosnim organima države Srbije učestvovala je u postavljanju ovakvog spomenika, a nije reagovala ni na pomjeranje spomenika iz Gornjeg Zaostra do Đurđevih stupova - poručio je on.
Podvukao je da je Crna Gora danas razorena država djelovanjem neodgovorne, neozbiljne i zlonamjerne parlamentarne većine.
- Nema sektora u današnjem društvu koji nije oštećen djelovanjem današnje vlasti. Pogledajte ekonomiju samo, Crna Gora je danas država sa najvećom inflacijom. Pogledajte turističku sezonu, vjerovatno najgore pripremljena u posljednjoj deceniji. Imamo enormna zaduženja, Crna Gora ostaje interesni bakomat partija na vlasti. Pogledajte sistem zdravstva i sve duže liste čekanja. Najpogođeniji sistem u društvu, koji je najviše razoren, sektor je bezbjednosti - zbog čega smo se okupili danas - naveo je Živković.
Javnost je imala priliku, kako je rekao, da vidite kako je država reagovala tokom požarne sezone u avgustu.
- Čuli ste ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića koji je kazao kako je Crna Gora potpuno spremna za požarnu sezonu i imamo potpuno opremljenu vazduhoplovnu jedinic. Od šest, samo jedan vazduhoplov je bio operativan. Više od 48 sati se čekalo na odgovor partnerskih zemalja zbog kašnjenja zahtjeva od države Crne Gore i skandaloznog ponašanja i premijera i ministara u Vladi - ukazao je Živković.
<h2>Marković kao da nije bio u DPS-u 30 godina</h2>
Na <a href="https://etv.me/politika/markovic-dps-omogucio-abazovicu-potpisivanje-tzv-temeljnog-ugovora">navode Duška Markovića</a> da je Dritan Abazović tzv. temeljni ugovor potpisao jer mu je to omogućila Demokratska partija socijalista (DPS), Živković je poručio da mu iz njegovih izjava nekad djeluje kao da nikada nije bio u toj partiji.
- Duško Marković je bio funkcioner DPS-a 30 godina. Obavljao je neke od najvažnijih funkcija u državi. Bio je na čelu ANB, ministar pravde i premijer. Nekada mi djeluje iz njegovih izjava da nikada nije bio u DPS-u i kao da želi da sakrije svoju savjest u odnosu na svih tih prethodnih 30 godina, što mislim da je pogršeno, ali to je njegovo pravo - rekao je Živković.
Kao tadašnji šef Kluba poslanika DPS-a ističe da nikada ova partija nije dala podršku Abazoviću da potpiše ovakav temeljni ugovor.
- Onog momenta kad se to desilo, a Dritan Abazović je bio na to upozoren, predata je inicijativa za izglasavanje nepovjerenja toj vladi i ta vlada je smijenjena - ukazao je Živković.
Tamo đe su, kaže, odgovorni - odgovorni su.
- I nećemo bježati od toga. I tu se stavlja tačka na svaku polemiku sa Markovićem. On je tad bio poslanik DPS-a u Skupštini i pouzdano je bio za formiranje manjinske vlade - ustvrdio je Živković.

Jasmina Beharovic

Živković: Predaćemo interpelaciju za preispitivanje rada Vlade u oblasti bezbjednosti, u završnim smo pripremama za organizaciju skupova

U proljeće 1923. godine, dok se Evropa već navikavala na fašizam, nasilne aneksije i političke progone, sudbina Crne Gore i njenih legitimnih predstavnika preselila se preko Atlantika. Među njima je bio i Jovan S. Plamenac, bivši crnogorski ministar, predsjednik Crnogorske narodne skupstine i premijer Vlade Kraljevine Crne Gore u egzilu (1919-1921), ali i politički vođa crnogorske suverenističke emigracije, borac za Pravo, Čast i Slobodu Crne Gore protiv velikosrpske okupacije i nasilne aneksije izvršene krajem 1918. Protjeran iz Italije po nalogu fašističke vlade Benita Musolinija nakon dogovora sa režimom Kraljevine SHS, Plamenac je utočište potražio u Sjedinjenim Američkim Državama. Njegov dolazak u Ameriku, administrativne prepreke, političke kontroverze i jasne poruke o statusu Crne Gore zabilježio je jedan od najuticajnijih svjetskih listova – The New York Times. U tekstu objavljenom 28. aprila 1923. godine, ovaj prestižni list ne samo da izvještava o proceduri prijema bivšeg crnogorskog premijera na Elis Ajlendu, već svjedoči o tadašnjem međunarodnom poretku, pravnom kontinuitetu crnogorske državnosti i upornom pokušaju da se glas porobljene zemlje ne utiša. U nastavku donosimo integralni prevod tog teksta, kao dragocjeno istorijsko svjedočanstvo koje baca snažno svjetlo na političku sudbinu Crne Gore i njenu borbu za Pravo, Čast i Slobodu. "Primaju bivšeg premijera, ali uz jamčevinu; Nalog Ministarstva rada oslobađa Crnogorca sa Elisa Ajlenda. Po nalogu Ministarstva rada u Vašingtonu, Jovan S. Plamenac, samoproglašeni predsjednik vlade politički nepostojeće monarhije Crne Gore, koji je po dolasku ovamo u subotu bio upućen na Elis Ajlend, juče je primljen u ovu zemlju uz polaganje jamčevine. Kako Plamenac ne govori engleski, njegov slučaj je pred komesarom zastupala gospođica Vera Petrović, mlada kćerka dr Vladimira Petrovića, čije posjetnice ga predstavljaju kao izvanrednog i opunomoćenog ministra Crne Gore. Ona je komesaru Todu saopštila da je Plamenac dvije godine bio zarobljenik Austrijanaca i da je došao ovamo isključivo u ličnoj misiji, koja će trajati svega nekoliko mjeseci. Plamenac je putovao sa diplomatskim pasošem koji je izdala crnogorska Vlada 1920. godine, a koji je 2. aprila ove godine ovjeren u Američkom konzulatu u Rimu, uz sljedeću napomenu: „Gore navedena viza odobrava se u skladu sa uputstvima primljenim od Američke ambasade u Rimu, datiranim 2. aprila. Ambasada je ovlašćenje za izdavanje ove vize dobila od Stejt departmenta pod datumom 1. aprila.“  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110080152_8befca2545ec9bc9422ed56d718cfd5d03a888fd41b7bc068642146c81e7f47d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260110080152_8befca2545ec9bc9422ed56d718cfd5d03a888fd41b7bc068642146c81e7f47d" data-rendition-name="original" width="672" height="645" loading="lazy" alt="NY"> </figure>  Istaknuto je da Imigraciona služba po ovlašćenjima ima prvenstvo nad konzularnom službom. Putnik može biti potvrđen od strane diplomatskog kora, a ipak biti neprihvatljiv zbog mentalnih ili fizičkih razloga, ili zbog popunjene kvote zemlje iz koje dolazi. U slučaju Plamenca, službenici na Elis Ajlendu nijesu bili sigurni kakvu proceduru treba primijeniti zbog političkih komplikacija koje proizlaze iz ujedinjenja Crne Gore sa Jugoslavijom, čija je kvota već popunjena. Komesar Tod je zato pitanje uputio Vašingtonu. Takođe su primljena uputstva da se dopusti ulazak i Mihailu Tomiću i Aleksandru Đokiću, pomoćnicima Plamenca. <h2>Teškoće tokom intervjua</h2> Grupa je otišla u hotel „Netherland“, gdje je bio zakazan intervju sa Plamencem, kome su se njegovi sunarodnici uvijek obraćali sa „Vaša ekselencijo“. Intervju je bio praćen jezičkim poteškoćama, koje su prevazilažene prenošenjem pitanja Plamencu preko engleskog, francuskog, italijanskog i, konačno, srpskog jezika. Da li je tokom tog procesa prevođenja i ponovnog prevođenja snaga Plamenčevih izjava bila oslabljena, sagovornik vjerovatno nikada neće saznati, ali mu se činilo da su mnogi dugi Plamenčevi odgovori zahtijevali svega pola tuceta engleskih riječi da bi se prenijela njihova suština. Svedena na jednu izjavu, Plamenčeva poruka američkom narodu glasila je ovako: „Povodom mog dolaska u Sjedinjene Američke Države, mnogi listovi su objavili netačne izvještaje o crnogorskom pitanju, o meni lično i o svrsi moje posjete - bez sumnje u dobroj namjeri, ali nedovoljno obaviješteni. Tako je pogrešno navedeno da sam došao da u Njujorku osnujem crnogorsku vladu; takođe da sam bio pukovnik u crnogorskoj vojsci i da sam tokom rata bio diplomatski predstavnik Crne Gore u Carigradu“. „Umjesto toga, moja karijera je bila isključivo politička i parlamentarna: bio sam poslanik u Crnoj Gori, državni savjetnik, član vlade i predsjednik vlade. Najzad, 1918. predvodio sam ustanak protiv francusko-jugoslovenskih okupacionih trupa, koje su samovoljno i nasilno proglasile aneksiju Crne Gore Jugoslaviji. Ustanak je bio zamišljen, organizovan i vođen od strane mene lično, a obustavljen po mom naređenju nakon apela predsjednika Vilsona, upućenog iz Pariza, da se poštedi prolijevanje krvi, uz obećanje crnogorskom narodu potpune obnove njegovih sloboda i njegove države, na isti način kako je to bilo priznato Belgiji i Srbiji. <h2>Nade u slobodu naroda</h2> „Na Mirovnoj konferenciji u Parizu branio sam stvar svoga naroda. Javnosti je poznato da se crnogorski narod drži u potčinjenosti od strane jugoslovenskih trupa; ipak, suverenitet Crne Gore ovom okupacijom nije pravno poništen. Za mnoge države Crna Gora i dalje postoji kao suverena država de facto i de jure. Što se tiče Sjedinjenih Američkih Država, Crna Gora za njih uvijek postoji de jure, jer ova zemlja nikada nije potpisala nijedan međunarodni ugovor kojim bi priznala ukidanje suvereniteta Crne Gore“. Govoreći o svom pasošu, rekao je da vjeruje da su Sjedinjene Američke Države dozvolile izdavanje vize, vođene simpatijama koje Vlada gaji prema njegovom narodu. Plamenac je izjavio da je razlog njegovog dolaska ovamo sasvim privatne prirode i da će se u ovoj zemlji zadržati samo kratko vrijeme. „Da li vjerujete da će autonomija Crne Gore biti obnovljena?“ „Kao rodoljubivi Crnogorac, čvrsto vjerujem u vaskrsenje svoje zemlje i da će nepravde učinjene mome narodu biti ispravljene.“ Na kraju intervjua, Plamenac je izjavio da su Sjedinjene Američke Države i Crna Gora bile jedine dvije nacije koje su ušle u Svjetski rat sa nesebičnom namjerom, bez ikakve ideje o teritorijalnom dobitku. „Kao što je Srbija, napadnuta od Austrije, pozvala Crnu Goru u pomoć, tako su Saveznici pozvali Sjedinjene Američke Države da pomognu u dobijanju rata“, dodao je, zaključuje se u tekstu Njujork tajmsa.

Kako je Njujork tajms 1923. pisao o protjeranom crnogorskom premijeru Jovanu S. Plamencu: "Vjerujem u vaskrsenje svoje zemlje"

Grenland i Danska odbacili su Trampovu ponudu da kupe ovu poluautonomnu teritoriju.
Predsjednik Donald Tramp kaže da Sjedinjene Američke Države moraju „posjedovati“ Grenland kako bi spriječile Rusiju i Kinu da to učine.
„SAD moraju imati vlasništvo i branite vlasništvo, ne branite zakup. A mi ćemo morati da branimo Grenland“, rekao je Tramp novinarima u petak, odgovarajući na pitanje BBC-ja.
Dodao je da će to uraditi „lakim putem“ ili „teškim putem“. Bijela kuća je nedavno saopštila da administracija razmatra kupovinu poluautonomne teritorije saveznice iz NATO-a, Danske, ali da ne isključuje ni mogućnost njene aneksije silom.
Danska i Grenland poručuju da teritorija nije na prodaju. Danska je saopštila da bi vojna akcija značila kraj transatlantskog odbrambenog saveza.
Iako je najrjeđe naseljena teritorija, lokacija Grenlanda, između Sjeverne Amerike i Arktika, čini ga pogodnim za sisteme ranog upozoravanja u slučaju raketnih napada, kao i za nadzor plovila u tom regionu.
Predsjednik SAD-a je više puta rekao da je Grenland od ključnog značaja za nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Američkih Država, tvrdeći bez ikakvih dokaza da je bio „prekriven ruskim i kineskim brodovima na sve strane“.
SAD već ima više od 100 vojnih lica stalno raspoređenih u svojoj bazi Pitufik, na sjeverozapadnom vrhu Grenlanda – objektu kojim SAD upravlja još od Drugog svjetskog rata.
Na osnovu postojećih sporazuma s Danskom, SAD ima pravo da na Grenland dovede onoliko vojnika koliko želi.
Međutim, obraćajući se novinarima u Vašingtonu, Tramp je rekao da ugovor o zakupu nije dovoljan.
„Države ne mogu sklapati ugovore na devet godina ili čak na 100 godina“, rekao je, dodajući da moraju imati vlasništvo.
"Volim narod Kine. Volim narod Rusije“, rekao je Tramp. „Ali ih ne želim za komšije na Grenlandu — to se neće desiti. I, uzgred, NATO to mora da razumije“, dodao je predsjednik SAD-a.
Saveznici Danske u NATO-u — velike evropske zemlje, kao i Kanada — ove sedmice su stali u njenu odbranu izjavama u kojima su ponovo potvrdili da „samo Danska i Grenland mogu odlučivati o pitanjima koja se tiču njihovih odnosa“.
Ističući da su jednako zainteresovani kao i SAD za bezbjednost Arktika, poručili su da se to mora postići zajedničkim djelovanjem saveznika, uključujući i SAD.
Takođe su pozvali na „poštovanje principa Povelje Ujedinjenih nacija, uključujući suverenitet, teritorijalni integritet i nepovredivost granica“.

Tramp kaže da SAD moraju „posjedovati“ Grenland kako bi spriječili Rusiju i Kinu da ga preuzmu

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore igraće danas sa Maltom na startu Evropskog prvenstva u Beogradu.
Duel A grupe u Beogradskoj areni počeće u 18 sati.
U drugom meču te grupe, u 15 sati i 15 minuta, sastaće se Francuska i Mađarska.
Crnogorski vaterpolisti u ponedjeljak sastaće se Mađarskom (15.15), dok je za srijedu zakazan duel sa Francuskom (18.00).
U drugu fazu takmičenja plasiraće se tri najbolje ekipe, koje će sa tri selekcije iz grupe C (Španija, Izrael, Srbija, Holandija), formirati grupu E.
Dvije prvoplasirane reprezentacije iz novoformirane grupe plasiraće se u polufinale.

Crnogorski vaterpolisti na startu EP protiv Malte

Putevi su kupili drobilično postrojenje i sijačicu za potrebe kamenoloma koji će biti otvoren u Kučima, a u kojem će preduzeće drobiti materijal.
Nabavku mašina, kako je za „Dan" saopštio Radoš Zečević, direktor, preduzeće je platilo 1.142.000 eura.
– Mi ćemo u februaru raditi pristupne puteve, vodu i struju na parceli. Gledaćemo da što prije počnemo da drobimo kamen. Po sadašnjem zakonu imamo pravo da probno iskopamo do 20.000 kubika. To znači da ako analize pokažu da je kamen loš možemo da odustanemo. Mi ćemo vjerovatno iskoristiti tu mogućnost pa očekujemo da ćemo možda već u martu krenuti sa probnom eksploatacijom – rekao je Zečević.
On je naveo da će sa glavnom eksploatacijom kamena početi kada obezbijedie sve papire koji su neophodni za rad kamenoloma. Projekcije su, kako kaže, da to bude početak ljeta.
– Od papira nam treba elaborat o zaštiti životne sredine i to je najvažniji dokument koji moramo imati. Uradili smo elaborat o ekonomskoj isplativosti, trebaće nam vjerovatno i saglasnost o CEDIS-a i Vodovoda. Parcela budućeg kamenoloma je ušla u Prostorno urbanistički plan Podgorice – kaže direktor Puteva.
Zečević kaže da će im za rad kamenoloma biti potrebno 20-ak ljudi.
– Potrebni su nam vozači i rukovaoci mašina. U preduzeću trenutno imamo par rukovaoca mašinama koji su to već radili, tako da ćemo njih preusmjeriti za taj posao. Možda ćemo još nekog zaposliti da radi, ali će u tom slučaju morati proći obuku od dva mjeseca. Potrebni su nam geodeta, rudarski inženjeri, stražari. Nećemo jedino zapošljavati minere nego ćemo angažovati firmu koja će biti zadužena za taj posao jer ne želim da rizikujem oko toga. Za njihovim angažovanjem nema stalne potrebe nego se onin povremeno angažuju, otprilike jednom mjesečno – naveo je Zečević.

Tag: sektor-bezbjednosti