Dvogodišnje dijete, koje je teško povrijeđeno iz vatrenog oružja tokom proslave Nove godine, preminulo je jutros u klinici u Skoplju, saopštile su tamošnje vlasti.
Informaciju o smrti djeteta potvrdilo je Osnovno javno tužiteljstvo u Skoplju.&nbsp;
Ljekari su u četvrtak, objavljujući broj povrijeđenih tijekom novogodišnje noći, ocijenili kao veoma težak slučaj dvogodišnjeg djeteta koje je primljeno na intenzivnu njegu s prostrijelnom ranom na glavi od vatrenog oružja.
Prema prvim informacijama, a kako javlja Hina, pogodio ga je zalutali metak.
Ministar unutarnjih poslova Sjeverne Makedonije Pance Toškovski rekao je da je događaj pod istragom i da postoji više teorija o tome kako se incident dogodio.
- U pitanju je metalni fragment, ali u ovom trenutku ne možemo sa sigurnošću reći kako je tačno do povrede došlo. Postoji nekoliko teorija o događaju i kada se utvrde uzroci, javnost će biti obaviještena - rekao je u četvrtak Toškovski.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Skoplje: Preminulo dijete ranjeno na dočeku Nove godine

Plivači podgoričkog kluba Mako sa šest medalja završili su nastup na međunarodnom paraplivačkom mitingu Atlas winter cup u Skoplju.&nbsp;
U devet otplivanih trka Nikola i Nebojša Bulatović, Nikola Đukić i Miljan Lončar osvojili su šest medalja - dvije zlatne, tri srebrne i jednom bronzanom.
Crnogorski plivači u glavnom gradu Sjeverne Makedonije nastupli su u disciplinama 25, 50 i 100 metara slobodnim stilom i 50 metara leđno.
- Godinu završavamo uspješno i kada sumiramo sve rezultate mogu pohvaliti trud koji su takmičari i treneri uložili u godini koja je za nama što se pokazalo kroz odlične rezultate tokom cijele godine. Još spremniji krećemo u novu godinu i nadamo se još boljim rezultatima u 2026 - zaključio je trener Boško Radulović.

Maku šest medalja u Skoplju

Ispred Ustavnog suda u Skoplju 1. decembra je održan protest sa kojeg su penzioneri zatražili da se povećanje penzija nastavi obračunavati linearno, dok se u ovom sudu vodi postupak ocjene ustavnosti zakona kojim je prošle godine uveden linearni umjesto procentualnog povećanja penzija.
Ukoliko se povećanje vrati na procentualno to će biti samo 600 do 700 denara (od oko devet do 11 eura), upozoreno je sa protesta, dok su makedonski penzioneri prošle i u martu ove godine imali linearno povećanje penzija od 2.500 denara (oko 40 eura).
Ove godine u septembru su dobili još 1.000 denara (oko 16 eura) na penzionersku karticu, dok bi u martu sljedeće godine trebalo biti novo linearno usklađivanje od 1.000 denara.
Sa skupa je poručeno da bi se svi trebalo zapitati zašto bi neki penzioneri u narednom povećanju trebali dobiti 700-800 denara (oko 11 do 13 eura), a drugi 3.000 do 4.000 denara (oko 48 do 65 eura).
- Nećemo imati dovoljno za jelo ako se desi da povećanje opet bude procentualno. Razlika između najviše i najniže penzije bila je jedan prema četiri, sada je jedan prema sedam i samo će se povećavati. Dosta je toga da se penzioneri dijele - rekao je na protestu ispred Ustavnog suda Zoran Trajkov, predsjednik inicijativnog odbora grupe penzionera koji se zalažu za linearno povećanje penzija.
On je najavio i protest ispred Ureda Evropske unije (EU) u Skoplju 10. decembra.
- Naša borba je za sve buduće penzionere, za koricu hljeba i ljekove. Ne govorimo ovo protiv Vlade. Govorimo ovo da se Makedonija jednom zauvijek ujedini. Dosta je bilo podjela. Naš glas će se i dalje čuti - rekao je na Trajkov.
Penzioneri koji su protestovali ispred Ustavnog suda rekli su u izjavama na skupu da su na minimalnim penzijama jer su "žrtve tranzicije, bez uplaćenih doprinosa i bore se za preživljavanje".
Izmjena Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju usvojena je prošle godine. Na zahtjev penzionera donesena je odluka da se procentualno usklađivanje penzija zamijeni linearnim povećanjem penzija za svih 345.000 penzionera u Sjevernoj Makedoniji.
Direktor Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Nikola Memov rekao je u intervjuu za Radio Slobodna Evropa da se ovo usklađivanje vrši kako bi se smanjili troškovi života, odnosno uskladili troškovi života i životni standard s porastom cjenovnih šokova u društvu i povećale plate u opštem sektoru.
Prije dva dana, penzioneri iz Štipa, Svetog Nikole, Skoplja i Kumanova takođe su protestovali u Štipu, te pored linearnog usklađivanja penzija, zatražili i povećanje isplata u slučaju smrti, kao i uvođenje penzione kartice.

Protest penzionera u Skoplju: "Nećemo imati za hljeb"

Očuh i majka jedne maloljetne djevojčice (16) osumnjičeni su u Skoplju za njenu obljubu, saopštilo je danas skopsko tužilaštvo.
Kako se navodi, Osnovno javno tužilaštvo Skoplje izdalo je naredbu za sprovođenje istražnog postupka protiv supružnika osumnjičenih za produženo krivično djelo – "obljuba sa zloupotrebom položaja" iz člana 189. stav 2. Krivičnog zakonika (kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 10 godina).
- Osumnjičeni očuh žrtve zloupotrebljavao je svoj položaj tokom dužeg vremenskog perioda i navodio djevojčicu rođenu 2009. godine, koja mu je povjerena na brigu i vaspitanje, na obljubu i druge polne radnje - precizira se u saopštenju.
Ističe se da je majka djevojčice doprinijela tim radnjama i da, iako je znala za njih, nije ih ni prijavila niti spriječila osumnjičenog da izvrši djela, čime nije zaštitila dijete od zlostavljanja, iako je djevojčica više puta tražila pomoć od nje.
- Predmetni javni tužilac je predložio da se osumnjičenom očuhu bude određena mjera pritvora, dok su za osumnjičenu majku predložene mjere predostrožnosti - piše u saopštenju Osnovnog javnog tužilaštva u Skoplju, glavnom gradu Sjeverne Makedonije.
Dodaje se će javni tužilac koordinisati sa Centrom za socijalni rad kako bi preduzeli mjere za zbrinjavanje troje maloljetne djece u porodici, uključujući i žrtvu.

Skoplje: Očuh i majka osumnjičeni za obljubu maloljetne djevojčice

Nakon snažne oluje praćene intenzivnim vjetrovima, u nekoliko dijelova grada Skoplja pričinjena je materijalna šteta i registrovani su požari. Građani na društvenim mrežama objavljuju fotografije srušenog i iščupanog drveća, kao i srušenih limenih krovova, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Takva je slika u skopskim opštinama Čair, Gjorče Petrov i Karpoš, gdje građani svjedoče da su limeni krovovi "odletjeli" i završili na parkinzima i pješačkim stazama.
Tokom oluje praćene jakim vjetrovima u skopskoj opštini Gjorče Petrov, krov sa dvadesetmetarske zgrade pao je na ulicu Makedonska vojska i poklopio dva vozila.
Gradonačelnik Opštine Aleksandar Stojkoski rekao je za novinsku agenciju MIA da je mehanizacija na terenu i da čeka završetak pregleda, nakon čega će početi čišćenje ostataka.
U ovom dijelu opštine je isključena i struja. Nema povrijeđenih, ali postoji velika materijalna šteta.
Trenutno nema zvaničnih informacija o povrijeđenim.
Centar za upravljanje krizama saopštio je da su dežurne službe na terenu i procjenjuju situaciju.
- Pozivamo građane koji su pretrpjeli materijalnu štetu ili uočili dodatne rizike da odmah pozovu broj za hitne slučajeve 112- saopštio je CMC.
Požari su prijavljeni i u Stopanskom Dvoru, koji je ugašen, kao i u Volkovu.
Jaki vjetrovi, pljuskovi i visoki valovi bili su i razlog prekida i 38. plivačkog maratona u Ohridu.

Skoplje: Jako nevrijeme izazvalo požare, rušilo krovove i oštetilo vozila

Crna Gora se nalazi na prvom mjestu u regionu sa čak 88 odsto ispunjenih i obaveza koje će uskoro biti realizovane iz Refromske agende za EU Plan rasta za Zapadni Balkan - saopšteno je iz Ministarstva evropskih poslova (MEP).
Slijede, kako su kazali, Albanija sa 80 odsto, Sjeverna Makedonija sa 76, Kosovo sa 65 i Srbija sa 53 odsto.
To je, kako su kazali u MEP, saopštio je direktor Generalnog direktorata za proširenje EU i istočno susjedstvo Evropske komisije (DG ENEST), Gert Jan Kopman na Samitu lidera Zapadnog Balkana o Planu rasta koji se održava u Skoplju.
Govoreći na panelu koji je okupio ministre evropskih poslova Zapadnog Balkana, predstvnike EU, regionalnih organizacija i partnera, Kopman je naglasio da sve zemlje Zapadnog Balkana vrijedno ispunjavaju zadatke iz svojih Reformskih agendi, te se očekuje dodatno poboljšanje rezultata do kraja ovog izvještajnog perioda.
- Plan rasta za Zapadni Balkan već donosi opipljive koristi za građane i ekonomije regiona, a države su posvećeno pristupile realizaciji reformskih obaveza - kazao je on.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević je, na panelu posvećenom implementaciji Reformskih agendi za EU Plan rasta za Zapadni Balkan, kazala da su predstavljeni rezultati potvrda snažne političke volje u Crnoj Gori i kapaciteta da se reformski procesi sprovode brzo i efikasno.
- Za Crnu Goru, pregovori o pristupanju i Plan rasta više nijesu odvojeni procesi, već objedinjeni okvir ubrzane integracije - poručila je Gorčević.
Istakla je da je nedavno zatvaranje Poglavlja 5 - Javne nabavke, prvog iz klastera Temeljna prava, dodatno osnažilo optimizam u institucijama, te da se najveći dio posla - i u pogledu zatvaranja pregovaračkih poglavlja i sprovođenja Reformske agende - očekuje u narednih 18 do 24 mjeseca.
Podsjetila je i na značaj pristupanja Crne Gore Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA).
- SEPA nije samo tehničko dostignuće, već strateška prekretnica. Naši građani sada mogu slati i primate novac iz EU brzo i bez visokih provizija, a naši privrednici - posebno mala i srednja preduzeća - mogu jednostavnije poslovati i konkurisati na tržištu EU. Ali prava vrijednost leži u osjećaju pripadnosti - u činjenici da građani Crne Gore uživaju ista prava kao i građani EU - rekla je Gorčević.
Pozvala je na zajedničko djelovanje u regionu i sa EU kako bi se Plan rasta iskoristio kao snažan instrument za pokretanje reformi, unapređenje kvaliteta života i vraćanje evropske perspektive Zapadnog Balkana u fokus.
- Plan rasta više nije samo dokument - on je sada konkretan mehanizam sa prvim vidljivim rezultatima. Na nama je da, sa ovog visokog političkog nivoa, podržimo sve aktere u našim državama da se snažno uključe u njegovu realizaciju - zaključila je Gorčević.
Na marginama Samita, kako je saopšteno iz resora kojim rukovodi, Gorčević je održala bilateralni sastanak sa glavnom pregovaračicom Albanije i ministarkom za Evropu i spoljne poslove Majlindom Dukom, tokom kojeg su razmijenjena iskustva u vezi sa sprovođenjem Reformske agende i ubrzanjem procesa pristupanja.
- Sagovornice su se saglasile da su intenzivnija razmjena znanja i regionalna koordinacija ključni za uspjeh evropske agende čitavog Zapadnog Balkana. Takođe, ministarka Gorčević je učestvovala na posebnoj panel diskusiji koju je, u saradnji sa Atlantskim savezom, organizovao ministar vanjskih poslova Sjeverne Makedonije Timčo Mucunski, a koja je bila posvećena bezbjednosnim izazovima i ulozi Zapadnog Balkana u novoj evropskoj bezbjednosnoj arhitekturi - &nbsp;zaključuju iz Ministarstva evropskih poslova.

MEP: Crna Gora najbolja u sprovođenju Reformske agende u regionu

U organizaciji Crnogorske zajednice u Republici Sjevernoj Makedoniji i podgoričkog časopisa Komun@, proteklog vikenda na terasi Hotela Kanet u Gradskom parku u Skoplju održano je književno veče posvećeno crnogorskim književnicima i publicistima.
Publici u Skoplju, među kojom su bili članovi Crnogorske zajednice, građani i brojni gosti, predstavili su se istaknuti autori: Radojica Grba – pjesnik, satiričar i aforističar, autor brojnih zbirki poezije i aforizama; Saša Radunović – novinar, publicista i romansijer; te mr Željko Rutović – kulturolog, publicista i autor više stručnih knjiga iz oblasti sociologije politike, kulture i medija.
Radojica Grba je čitao stihove iz svoje dječije poezije, ali i epigrame i aforizme, dok je Radunović govorio o svom romanu Ivangradska trilogija. Na zahtjev publike, Rutović je interpretirao aforizme iz svoje najnovije knjige Postumno, objavljene u izdanju časopisa Komun@.
Govoreći o stvaralaštvu Grbe i Radunovića, Rutović je istakao da obojica snažno obilježavaju savremenu crnogorsku književnu scenu. “Grbin aforizam je suvi žig lucidne riječi, snažan otpor banalnosti, površnosti i etičkom posrnuću moći bez znanja”, poručio je Rutović, dodajući da je njegov doprinos dječijoj poeziji posebno vrijedan i upečatljiv.
O Radunoviću je rekao: “Limska dolina je krvotok crnogorske književnosti. U Ivangradskoj trilogiji, Radunović vješto pripovijeda o susretu konzervativnog i modernog, lokalnog i univerzalnog, donoseći upečatljive slike i sjećanja koja su postala simbol jednog vremena.”
Veče je moderirao Amer Ramusović, glavni i odgovorni urednik Komun@, koji je sa znalačkom lakoćom vodio program. Prisutnima su se obratili i Milorad Milanović, potpredsjednik Crnogorske zajednice u Republici Sjevernoj Makedoniji, kao i Mirče Nešovski, jedan od osnivača Udruženja makedonsko-crnogorskog prijateljstva.
Kulturnom događaju prisustvovali su i visoki gosti, među kojima Zoran Miljanić, ambasador Crne Gore u Sjevernoj Makedoniji, te Vasil Tupurkovski, bivši član Predsjedništva SFRJ.

Veče crnogorskih književnika i publicista u Skoplju: Poezija, aforizmi i kulturni mostovi

Veče crnogorskih publicista i književnih stvaralaca biće održano 21. juna u Skoplju, u organizaciji Crnogorske zajednice u Republici Makedoniji i časopisa Komun@ iz Podgorice.
Ljubiteljima pisane riječi predstaviće se mr Željko Rutović, kulturolog i publicista i autor više knjiga iz oblasti sociologije politike i sociologije kulture, kao i filozofije medija i istraživanja globalnih društvenih fenomena, Radojica Grba, pjesnik satiričar i aforističar, autor više knjiga poezije i aforizama i Saša Radunović, novinar i publicista, autor tri romana i jedne knjige kolumni.
Medijator večeri biće mr Amer Ramusović, glavni i odgovorni urednik časopisa Komun@.
Veče crnogorskih publicista i književnih stavaralaca počeće u 19 sati u Hotelu Kanet u Gradskom parku u Skoplju.

Veče crnogorskih publicista i književnih stvaralaca 21. juna u Skoplju

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović i ministar vanjskih poslova Sjeverne Makedonije Timče Mucunski, danas su u Skoplju, potpisali Memorandum o razumijevanju izmađu dva ministarstva vanjskih poslova u oblasti diplomatske obuke, koji će omogućiti još bližu saradnju u oblasti vanjskih poslova, saopšteno je iz MVP.&nbsp;
Tokom boravka u Skoplju, Ibrahimović se sastao i sa predsjednikom Vlade Hristijanom Mickoskim i predsjednikom Skupštine Afrimom Gašijem.&nbsp;
Ibrahimović je, kako su dodali, u razgovoru sa Mucunskim je podsjetio da dvije države povezuju bliski odnosi, međusobno poštovanje i zajedničko evropsko i evroatlantsko opredjeljenje.&nbsp;
- Imamo mnogo prostora da odličnu bilateralnu saradnju dodatno intenziviramo. Dijelimo i strateški cilj da se pridružimo Evropskoj uniji i drago mi je što u toj oblasti imamo intenzivne kontakte - istakao je Ibrahimović, ocijenivši da „kao država koja je najdalje odmakla u procesu pregovora, možemo napraviti odlučujući iskorak i poslužiti kao dokaz da je proširenje EU realno, a pridruživanje Zapadnog Balkana dostižno“.&nbsp;
Mucunski je kazao da je veoma važno što Crna Gora i Makedonija njeguju politički dijalog na visokom nivou i u kontinitetu rade na produbljivanju saradnje i snaženju bliskih veza dva naroda.&nbsp;
- Dijelimo pogled na regionalne prilike i posvećenost snaženju saradnje na svim nivoima, kako na bilateralnom tako i na multilateralnom planu, s ciljem jačanja stabilnosti, kao preduslova za dalji prosperitet cijelog regiona - poručio je Mucunski.&nbsp;
Poseban akcenat u razgovorima stavljen je unapređenje saradnje u oblastima ekonomije i turizma, kao i saobraćajne povezanosti.&nbsp;
Ibrahimović je istakao važnost što skorijeg uspostavljanja direktne avio linije, čemu će dvije države posvetiti posebnu pažnju u narednom periodu.&nbsp;
Susret sa predsjednikom Skupštine Afrimom Gašijem bio je prilika da se razgovara o važnosti parlamentarne saradnje između dvije države.&nbsp;
Ibrahimović je ukazao na napredak Crne Gore na evropskom putu, a obostrano je istaknuto da je budućnost Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji.&nbsp;
Na toj liniji, Gaši je naglasio da „pridruživanje Zapadnog Balkana EU nije samo pitanje proširenja, već i jačanja bezbjednosti i stabilnosti“.&nbsp;
U razgovoru sa premijerom Hristijanom Mickoskim, ukazano je na tradicionalno prijateljske odnose dvije države, a razmijenjena su i mišljenja o načinima intenziviranja ekonomske saradnje.&nbsp;
S tim u vezi, sagovornici su istakli značaj uspostavljanja direktne avio povezanosti za dalje unapređenje saradnje u svim oblastima.&nbsp;
- Odnosi među našim državama su bratski, dijelimo cilj da se što prije pridružimo Evropskoj uniji i spremni smo da dalje jačamo saradnju i bliske veze među našim državama - kazao je Mickoski.&nbsp;
Ibrahimović će, danas u Skoplju, razgovarati sa predstavnicima dijaspore, koja predstavlja važan most između Crne Gore i Sjeverne Makedonije i daje poseban doprinos bilateralnoj saradnji i jačanju veza između dva naroda.
Ministar vanjskih poslova Crne Gore boravi u zvaničnoj posjeti Republici Sjevernoj Makedoniji na poziv Mucunskog.

Ibrahimović i Mucunski: Crna Gora i Sjeverna Makedonija prijateljske države i saveznice, evropska budućnost zajednički prioritet

Njemački proizvodni sektor u novembru je rastao treći mjesec zaredom, podstaknut prvenstveno automobilskim sektorom.
Rast je iznenadio ekonomiste, koji su predviđali pad od 0,7 odsto na mjesečnom nivou. Umjesto toga, industrija je porasla 0,8 odsto, prenosi SEEbiz.
Statističari su revidirali brojke za oktobar prema gore, na mjesečni rast od dva odsto, nakon septembarskog plusa od 1,8 odsto.
"Pozitivan razvoj u novembru pripisuje se rastu automobilske industrije", poručili su iz Destatisa. U toj grani rast je na mjesečnom nivou iznosio 7,8 odsto, a mašinska industrija je takođe rasla.
S druge strane, energetika je bila u recesiji od 7,8 odsto.
Brojke su bile iznenađujuće čak i u međugodišnjem poređenju. Industrija je proizvela 0,8 odsto više nego u novembru prošle godine, dok su analitičari očekivali pad od jedan odsto.
Istovremeno, prema najnovijim podacima, njemačka industrija primila je neočekivano veliki broj narudžbi, što je podstaklo nade u kraj dugotrajnog pada.
Raspoloženje u industriji bilo je nešto pozitivnije u decembru &nbsp;nego u prethodnom mjesecu. Indeks poslovnog raspoloženja instituta Ifo skočio je s minus 20,2 boda u novembru na daljih duboko pesimističnih minus 18,8 bodova.
Istovremeno, poslovna očekivanja prošli mjesec bila su svjetlija od procjene trenutne situacije.
Novi podaci potvrđuju "da konjunktura njemačke ekonomije konačno ide naprijed", rekao je Jens-Oliver Niklasch, analitičar Regionalne banke Baden-Württemberg.
Glavni ekonomista VP banke, Thomas Gitzel, procijenio je da industrijski rast nagovještava značajan opšti privredni rast u posljednjem tromjesečju prošle godine.

Njemačka industrija jasnije signalizira oporavak

Gradilište postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Podgorice u Botunu juče je bilo potpuno pusto, a jedina novina koja se primjećuje na parceli su postavljene nadzorne kamere. Jedna kamera je postavljena uz ogradu, a jedna na kućici kod kapije gradilišta.
Prema informacijama „Dana" operativa turskih firmi Kuzu grup i Alkatraš će naredne sedmice, ne zna se tačan datum, nastaviti gradnju kolektora. Izvođač intezivno pregovra sa podizvođačima kako bi obezbijedili funkcionisanje radova.
Gradnja kolektora zvanično je počela 30. decembra prošle godine, uz protivljenje mještana Botuna. Nakon intervencije Komunalne policije i Uprave policije dogovoreno je da se ponovo pokrenu pregovori. Od tada je prošlo deset dana - Botunjani kažu da ih niko nije zvao na pregovore, dok su iz Demokratske narodne partije juče saopštili da su pregovori između Milojka Spajića, premijera, i Andrije Mandića, predsjednika Skupštine Crne Gore, u četvrtak veče završeni bez rezultata jer premijer nije prihvatio predložene opcije. Mediji su objavili da nije prihvaćen predlog da se spalionica izmjesti iz Botuna. Ovu informaciju pregovarači nijesu potvrdili.
DNP je u inicijativi koju ultimativno šalju Vladi spomenuo i kolektor - da se moraju uvažiti stavovi građana Zete iskazani na referendumu 14. decembra prošle godine.
Da ih niko nije kontaktirao i zvao na pregovore za „Dan" je potvrdio Boško Kažić, mještanin Botuna.
– Koliko sam nezvanično čuo Andrija Mandić je imao razgovore sa premijerom Milojkom Spajićem. U tim pregovorima smo i mi trebali da se uključimo kako je bilo i obećano. Mi nijesmo imali nikakvih razgovora ni sa kim. Pretpostavljam da će se naći neko rješenje i da će se razgovarati – rekao je Kažić.
Da razgovora nije bilo kaže i Milan Ćetković. On je istakao da ih niko nije zvao, te da očekuju da poziv.
Da poziv nisu dobili navodi i Jagoš Bećirović.
– Niko nas nije zvao ni na kakve razgovore. Iskreno, od ovakve vlasti ništa i ne očekujem – istakao je Bećirović.

Postavljene kamere na gradilištu u Botunu

Zamislimo sastanak koji se u petak održava u iranskom Vrhovnom savjetu za nacionalnu bezbjednost, dok njegovih dvanaest članova razmatra ustanak koji se širi zemljom. Tvrda struja obećava „odlučan obračun“ kako bi slomila demonstrante, baš kao što je to učinjeno 2017, 2018, 2019, 2022. i 2023. godine, piše Washington Post.
Međutim, predsjednik Masud Pezeškijan i njegovi saradnici gledaju iste snimke nasilne pobune koje kruže svijetom. Moraju shvatiti da se ovi protesti stalno vraćaju zato što se režim raspada — politički i ekonomski — i cijela zemlja to zna. Svaki talas represije rađa buduće proteste. Režim može ugasiti ovaj požar, ali šta je sa sljedećim, i onim nakon njega?
<h3>Režim na putu ka katastrofi</h3>
Iranski režim ide jednosmjernom ulicom ka katastrofi. Visoki evropski diplomata u Teheranu podijelio je tu procjenu sa mnom prije nekoliko godina i ona je i dalje tačna. Iran ima snažne bezbjednosne alate, ali oni rđaju. Režim nije uspio da zaštiti svoje saveznike — Hamas u Gazi, Hezbolah u Libanu i predsjednika Bašara al-Asada u Siriji. A što je najvažnije, Iran nije uspio da zaštiti sam sebe od izraelskog sistematskog napada u junu. Režim trpi niz poraza, navodi Washington Post.
„Islamska Republika danas je režim zombija“, tvrdi Karim Sadžadpur iz Carnegie Endowment for International Peace. „Njena legitimnost, ideologija, ekonomija i vođa su mrtvi ili na samrti. Ono što je održava u životu jeste smrtonosna sila. Ubija da bi živjela i živi da bi ubijala. Brutalnost može odgoditi sahranu režima, ali mu ne može vratiti puls“, kaže Sadžadpur.
Ajatolah Ali Hamnei, vrhovni vođa, u petak je održao prkosan govor, tvrdeći da su demonstranti „gomila vandala“ koja pokušava da ugodi američkom predsjedniku Donaldu Trampu. No Hamnei, slab ali nepopustljiv u 86. godini, srce je problema režima i živi dokaz njegove iscrpljenosti. Takođe, ne postoji očigledan nasljednik nakon smrti predsjednika Ebrahima Raisija u padu helikoptera 2024. godine.
<h3>Šta može učiniti Vašington?</h3>
Kako Sjedinjene Američke Države najbolje mogu pomoći pobunjenicima? Tramp je zaprijetio vojnim kažnjavanjem ukoliko Iran masakrira sopstvene građane, ali mu režim vjerovatno neće dati taj povod: Iran je u ranijim protestima izbjegavao obračun u stilu Tjenanmena i vjerovatno će to učiniti ponovo. Administracija predsjednika Trampa može sa saveznicima dodatno pojačati pritisak. To je jedan od razloga zašto bi Tramp trebalo da izbjegava udaljavanje prijatelja svojom opsesijom Grenlandom — potrebni su mu za rješavanje većeg pitanja Irana, piše Washington Post.
Teže pitanje za Vašington jeste da li bi trebalo prokrijumčariti Starlink terminale kako bi se prekinuo internet-mrak koji je Teheran nametnuo u petak. Administracija predsjednika Bajdena razmatrala je tu strategiju tokom protesta „Žena, život, sloboda“ 2022. i 2023. godine, ali je od nje odustala, plašeći se da bi to moglo ugroziti ključne krijumčarske rute koje koriste CIA i izraelske obavještajne službe. Možda ovoga puta korist nadmašuje cijenu.
Ove sedmice protesti su se proširili na svaku iransku regiju i svaku etničku grupu, ali još nijesu dostigli intenzitet ustanka iz 2022. i 2023. godine. Taj spontani masovni pokret započeo je kada su žene izašle na ulice osuđujući smrt u pritvoru Mahse Amini, koja je bila uhapšena jer je odbila da nosi maramu. Režimski obračun rezultirao je sa 551 poginulom osobom i više od 22.000 uhapšenih, prema izvještajima organizacija za ljudska prava. Bezbjednosne snage ubile su 104 osobe u događaju poznatom kao „Krvavi petak“ u septembru 2022. godine.
<h3>Protesti su se vratili, ali ovaj put drugačiji</h3>
Uprkos nasilnom gušenju pobune, tri godine kasnije izbila je nova. Nema vođu i možda nema jasan pravac, ali je snažna. Do ponedjeljka su protesti zabilježeni na više od 340 lokacija u svih 31 iranskoj pokrajini, prema Iran Wireu, onlajn mediju. Tokom sedmice demonstracije postaju sve šire i nasilnije, što pokazuju snimci na internetu, navodi Washington Post.
Ovogodišnji ustanak više pokreće bijes zbog iranskih ekonomskih neuspjeha nego zbog represivnih islamskih pravila mula. Godišnja stopa inflacije u Iranu porasla je na 42 odsto u decembru, a valuta je prošle godine izgubila više od polovine vrijednosti. Još jedna razlika ove godine jeste to što mnogi demonstranti podržavaju Rezu Pahlavija, sina iranskog šaha zbačenog u revoluciji 1979. godine. To ovoj pobuni daje konzervativniji, persijski nacionalistički ton i možda pogled okrenut ka prošlosti. Možda je ovo iranski „MIGA“ trenutak, navodi WaPo.
Neizvjesno je da li su tvrdolinijaši režima ove godine izgubili oštricu. Poput Sovjetskog Saveza u posljednjim godinama, bezbjednosne agencije su možda izgubile ideološku posvećenost i disciplinu. Bespomoćno su gledale kako su njihove snage poražene u Gazi, Libanu i Siriji. I same su trpjele istu pošast inflacije i ekonomske stagnacije kao i ostatak nacije. Nijesu slomljene, ali djeluju krhkije nego ranije.
<h3>Tonu sve dublje</h3>
Vratimo se onome što prolazi kroz glave tih 12 članova Vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbjednost. Znaju da Iran stagnira. Budžet za sljedeću fiskalnu godinu vjerovatno će povećati poreze i smanjiti subvencije kako bi se finansirala odbrana. Očekuju političku tranziciju koja će doći kada Hamnei umre, ali za sada posrću naprijed kao ranjena i obeshrabrena nacija, piše Washington Post.
Dok članovi savjeta gledaju prema jugu, preko Persijskog zaliva, ka Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, vide susjede koji jure u zagrljaj vještačke inteligencije i dinamične ekonomske budućnosti. U međuvremenu, oni se drže represivnog, nazadnog režima koji jedva može da prehrani sopstveni narod. Revolucije je nemoguće predvidjeti. Ali kad pogledate Iran, jasno je da će se prije ili kasnije nešto slomiti, zaključuje Washington Post.

Washington Post: Iranski režim je uhvaćen u spiralu smrti

Skijališta Crne Gore neće dobiti 150 hiljada EUR pomoći od Vlade za pripremu zimske turističke sezone na skijalištu ski-centar Kolašin 1600, jer je Agencija za zaštitu konkurencije (AZK) utvrdila da bi to predstavljalo neusklađenu državnu pomoć.
Agencija je tako odlučila po zahtjevu Ministarstva turizma, na čijem čelu je Simonida Kordić, piše Dan.
Taj Vladin resor obratio se Agenciji početkom novembra, ukazujući na potrebu da se obezbijedi novac za održavanje višenamjenske sportske infrastrukture zbog pripreme zimske turističke sezone 2025/2026 na skijalištu Kolašin 1600, jer se odnosi na izgradnju i održavanje sportske infrastrukture koja ne utiče na trgovinu među državama članicama, niti na države u okruženju.&nbsp;
U prijavi je navedeno da višenamjenska sportska i skijaška infrastruktura skijališta ski-centra Kolašin 1600, sa pratećom opremom, s obzirom na to da je već određeno vrijeme u funkciji, zahtijeva i redovno održavanje. Stoga se planira obezbjeđivanje sredstava za održavanje višenamjenske sportske infrastrukture, a u cilju kvalitetne pripreme sezone i stavljanja u funkciju za predstojeću sezonu bezbjednog skijališta.&nbsp;
U prijavi su opisani i ciljevi mjera pomoći. Precizirano je da Vlada planira da opredijeli 150 hiljada EUR za održavanje višenamjenske sportske infrastrukture, a u cilju obezbjeđivanja preduslova za odvijanje zimske turističke sezone 2025/2026. i sportske sezone na skijalištu ski-centar Kolašin 1600.
„Potrebna sredstva planirana su za servisiranje tabača za snijeg, nabavku rezervnih dijelova, servis motornih sanki za bezbjednost na skijalištu, sanaciju skijaških staza, saniranje izlaza i uleta remont žičara K8 Troglava i K7 Klisura, obezbjeđivanja službe spasavanja i za druge troškove održavanja, a sve prema specifikacijama datim u prilogu dostavljene informacije“, navedeno je u rješenju koje je potpisao predsjednik Savjeta Agencije, Dragan Damjanović.
Agencija je, postupajući po prijavi, analizirala da li su Skijališta Crne Gore društvo u poteškoćama. Po EU regulativama, u tu kategoriju spada društvo ako je više od polovine njegovog upisanog osnovnog kapitala izgubljeno zbog akumuliranih gubitaka.
„U konkretnom slučaju, uvidom u Bilans stanja za 2024. godinu, ostvareni gubitak je minus 220,71 hiljadu EUR, rezerve nula, dok je osnovni upisani kapital 110 hiljada. Rezultat, nakon stavljanja u odnos ostvarenog gubitka i osnovnog kapitala, upućuje na podatak da je više od polovine osnovnog kapitala izgubljeno zbog akumuliranog gubitka“, navodi se u rješenju.
Agencija je zaključila da Skijališta Crne Gore u 2024. godini ispunjavaju uslove da se smatraju preduzećem u poteškoćama, ali da se regulativa ne može primijeniti na prijavljenu državnu pomoć od 150 hiljada, jer se ona smatra neusklađenom.

Tag: skoplje