<p>Slovenački filozof <b>Slavoj Žižek</b> u komentaru za <i>Kijev Indipendent</i> povlači paralelu između načina na koji se kriminalci brane nakon hapšenja i načina na koji države opravdavaju vlastite poteze na međunarodnoj sceni. Žižek piše da je tipična reakcija uhvaćenih kriminalaca tvrdnja: „Ali nisam učinio ništa loše, ja sam pošten čovjek!“, te da upravo ta reakcija razotkriva ideologiju u njenom najčišćem obliku. Kao savremeni primjer navodi rusku objavu iz sredine decembra 2025. godine o tome da se „otvara koridor Odesa“.</p>
<p>Prema Žižeku, riječ je o klasičnom ideološkom obratu značenja: „otvaranje“ zapravo znači zatvaranje. Odesa je ključna ukrajinska luka za izvoz žitarica i drugih proizvoda, a najavljeni koridor podrazumijeva da svi brodovi koji plove prema Odesi ili iz nje moraju prolaziti kroz prolaz koji Rusija strogo kontroliše, čime dobija mogućnost da im zabrani prolaz ili zaplijeni brodove. Budući da koridor prolazi međunarodnim vodama, Žižek ocjenjuje da je riječ o čistoj demonstraciji sile i kršenju međunarodnog prava.</p>
<h3>Globalna igra moći</h3>
<p>Žižek ističe da Rusija nije izuzetak. Postavlja pitanje ne radi li američki predsjednik <b>Donald Tramp </b>isto s Venecuelom, kontrolišući pristup toj zemlji, te sugeriše da je <b>Vladimir Putin </b>možda i kopirao taj pristup. Pita se hoće li Kina učiniti isto s Tajvanom, „otvarajući“ koridor prema njegovim lukama, te ne čini li Izrael isto s Gazom, kontrolirajući pristup i zapljenjujući brodove u međunarodnim vodama. Prema Žižeku, kada velika sila napadne malu zemlju, uvijek koristi rječnik humanitarne pomoći i ljudskih prava, baš kao što to Rusija čini u Ukrajini. Ironično dodaje da bi, tom logikom,<b> Benjamin Netanjahu</b> i Donald Tramp zaslužili Nobelovu nagradu za mir, uz Vladimira Putina kao trećeg laureata.</p>
<h3>Deprimirajuća reakcija dijela ljevice</h3>
<p>Žižek navodi da ga je posebno deprimirala reakcija dijela zapadnih ljevičara, među kojima spominje <b>Janis Varufakis, Ričard Volf</b> i <b>Džon Mirsheimer, </b>koji su ruski potez oko Odesi slavili kao legitiman odgovor na zapadnu imperijalističku kontrolu prometne infrastrukture.</p>
<p>Pritom se pita uključuju li u svoje analize i kontinuirano bombardovanje grada i luke, koje Odesu čini gotovo nemogućom za život. Navodi da oni tvrde kako je Rusija pobijedila „bez ispaljenog metka“, fokusirajući se ne na bojište nego na infrastrukturu koja omogućava borbu za globalnu dominaciju.</p>
<p>Žižek prenosi njihovu tezu prema kojoj zapadne sile nisu dominirale samo proizvodnjom nego i složenom prometnom infrastrukturom, što im je omogućavalo isključivanje neželjenih ekonomija.</p>
<p>„Otvoreno tržište“, piše Žižek, prema toj logici ne postoji bez ravnopravnog sudjelovanja svih, a zapadna dominacija temeljila se na preprekama i isključenjima, od carina do vojnih intervencija. Rusija, tvrde oni, nije razbila neutralnu mrežu, nego je samo učinila eksplicitnim ono što je Zapad činio implicitno.</p>
<h3>Opasna zabluda</h3>
<p>Žižek se izričito protivi takvom tumačenju. Naglašava da je riječ o vojnoj intervenciji koja Ukrajini, kao jednom od najvećih izvoznika žita u zemlje Globalnog juga, potencijalno zatvara pristup svjetskom tržištu. To, piše, neće pogoditi samo Ukrajinu, nego će i poskupjeti uvoz hrane za siromašnije zemlje, čineći pristup tržištu ovisnim o brutalnoj političkoj moći.</p>
<p>Iako priznaje da zapadna prometna infrastruktura nije neutralna, Žižek tvrdi da ruski potez stvari čini još gorima. Upoređuje to sa staljinističkom kritikom „formalnih sloboda“, koje su zatim zamijenjene stvarnom slobodom državnog terora. Podsjeća i da su fašistički režimi u Njemačkoj i Japanu tokom Drugog svjetskog rata koristili antiimperijalističku retoriku kako bi se predstavili kao osloboditelji od zapadnog imperijalizma.</p>
<h3>„Marksistički“ argumenti i finansijski rat</h3>
<p>Žižek navodi da isti autori posežu i za „marksističkim“ argumentom prema kojem se ratovi ne odlučuju samo vojno, nego i ekonomskom bazom. Oni tvrde da je Rusija, bez borbe, razotkrila ranjivost evropske ekonomije.</p>
<p>U tom kontekstu, piše Žižek, pokazuju razumijevanje i za rusku reakciju na prijetnje zapljenom ruskih rezervi u Briselu, upozoravajući da bi to narušilo povjerenje u međunarodni finansijski sistem. Spominje i ruske protivmjere, od zaplijene zapadne imovine do zahtjeva za plaćanjem u rubljima ili renminbijima, kao i šire procese dedolarizacije koje zagovaraju Kina, Saudijska Arabija, Emirati i Indija — poteze koje ti ljevičari slave kao udarac imperijalističkoj infrastrukturi.</p>
<h3>Evropski odgovor i tračak nade</h3>
<p>Žižek navodi da su isti kritičari odluku Evropske unije da ne zaplijeni ruske rezerve protumačili kao znak slabosti, a zaduživanje Unije za pomoć Ukrajini opisali kao „suicidalno“.</p>
<p>Ipak, prenosi i drugačije tumačenje, s kojim se dijelom slaže: da je politički značajno što je 27 suverenih država osiguralo sredstva kako bi spriječile kolaps Ukrajine, čak i po cijenu udaljavanja od Sjedinjenih Američkih Država. Evropski novac, piše, održava Ukrajinu jer Evropa zna da bi bez toga Rusija zauzela cijelu zemlju.</p>
<p>Zaključuje da je za Ukrajinu nastavak borbe pitanje opstanka, dok slavljenje europske propasti, koje dolazi iz dijela ljevice, pokazuje da ti akteri nisu neutralni, nego se u globalnom sukobu svrstavaju uz Rusiju i Kinu.</p>
<h3>Je li za Evropu prekasno?</h3>
<p>Na kraju, Žižek piše da Evropa i dalje ima ekonomsku snagu te bi trebala učiniti ono što godinama izbjegava — proglasiti stvarnu nezavisnost, uprkos pritiscima i Rusije i Sjedinjenih Američkih Država. Odbacuje tezu da je Evropa „truli leš“, tvrdeći da sama upornost takvih tvrdnji pokazuje da još nije prekasno.</p>
<p>Nove osovine moći, poput saveza Rusija–Iran–Venecuela, opisuje kao oblike novog fašizma bez ideološkog temelja, dok Evropu vidi kao potencijalnu iznimku i posljednje uporište prosvjetiteljstva. Ako do evropske nezavisnosti ne dođe, zaključuje Žižek, posljedice će se osjetiti globalno — i to ne zbog vanjskih pritisaka, nego zbog evropskog straha od same sebe.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Žižek: Na svjetskoj sceni novi oblici fašizma bez ideološkog temelja

<p>Dok se u našim krajevima tek pale novogodišnje svjećice i priprema praznična trpeza, stanovnici istočne hemisfere su već uveliko zakoračili u 2026. godinu. Od pacifičkih ostrva do blještavog Sidneja, svijet je ušao u novu godinu uz neviđene vatromete i poruke mira, prenose Nezavisne.</p>
<h2>Prvi u 2026. godini: Kiribati i Samoa</h2>
<p>Kao i svake godine, prvi su Novu godinu dočekali stanovnici pacifičkih ostrva Kiribati i Samoa. U 11 časova po našem vremenu, uz tradicionalne plesove i skromnije, ali srdačne proslave, ovi arhipelagi su prvi otvorili kalendar za 2026.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMimiMefoInfo%2Fstatus%2F2006319556663337440%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2006319556663337440%7Ctwgr%5E10fcb0c5aacc4e5f83dd18e237f8d8466fa8add5%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<h2>Novi Zeland tačno u podne</h2>
<p>U 12 sati po našem vremenu, 2026. stigla je na Novi Zeland. To je prva velika država koja dočekuje Novu godinu, a njihov vatromet sa vrha Sky Tower-a (visokog 328 metara) u Oklandu važi za jedan od najljepših jer se vidi iz cijelog grada.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fsaqib15102312%2Fstatus%2F2006421499188752747%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2006421499188752747%7Ctwgr%5E10fcb0c5aacc4e5f83dd18e237f8d8466fa8add5%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<h2>Spektakl u Sidneju: 12 minuta čiste magije</h2>
<p>Dva sata kasnije (u 14 sati po našem vremenu), oči cijelog svijeta bile su uprte u Australiju. Sidnej je ponovo opravdao titulu „svjetske prijestonice dočeka“. Iznad čuvene Opere i Lučkog mosta ispaljeno je više od 8 tona pirotehnike.</p>
<p><b>Zanimljivost:</b> Ove godine Sidnej je uveo nove „eko-vatromete“ sa minimalnom emisijom dima, a vizuelni spektakl je bio fokusiran na motive okeana i zaštite prirode.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FPopCrave%2Fstatus%2F2006372507037859966%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2006372507037859966%7Ctwgr%5E10fcb0c5aacc4e5f83dd18e237f8d8466fa8add5%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<h2>Japan i Južna Koreja: Tradicija i tehnologija</h2>
<p>U 16 sati po našem vremenu, Nova godina je stigla u Japan i Južnu Koreju. Milioni ljudi su se okupili kod hramova, ali i u centru Tokija. Umjesto klasičnog vatrometa, Šibuja je ove godine ponudila nevjerovatan „light show“ sa preko 3.000 dronova koji su na nebu formirali simbole sreće.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FEntreLineaHQ%2Fstatus%2F2006418204566970726%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2006418204566970726%7Ctwgr%5E10fcb0c5aacc4e5f83dd18e237f8d8466fa8add5%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>U Seulu je tradicionalno 33 puta zazvonilo džinovsko zvono Bosingak.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FGettyImagesNews%2Fstatus%2F2006410644266901568%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2006410644266901568%7Ctwgr%5E10fcb0c5aacc4e5f83dd18e237f8d8466fa8add5%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<h2>Kina i Hong Kong: Blještavilo iznad Viktorija Harbora</h2>
<p>U 17 sati, uz nevjerovatnu buku petardi i vatrometa, 2026. je stigla u Kinu.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAltoConsciente%2Fstatus%2F2006423298108768330%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2006423298108768330%7Ctwgr%5E10fcb0c5aacc4e5f83dd18e237f8d8466fa8add5%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Hong Kong je priredio "Simfoniju svetlosti" koja je obasjala nebodere, dok su sat vremena kasnije (u 18 sati) u novu godinu ušli Vijetnam, Tajland i Kambodža.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FKayvanSabouri%2Fstatus%2F2006423877665305063%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2006423877665305063%7Ctwgr%5E10fcb0c5aacc4e5f83dd18e237f8d8466fa8add5%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<h2>Ko je sljedeći na redu?</h2>
<p>U ovim trenucima, proslave se polako pomjeraju ka zapadu:</p>
<p><b>Dubai:</b> Očekuje se jedan od najvećih vatrometa ikada oko Burj Khalife (u 21 po našem).</p>
<p><b>Moskva:</b> Crveni trg će zablistati u 22 sata.</p>
<p><b>Evropa i Balkan:</b> Mi smo na redu zajedno sa Parizom, Berlinom i Rimom.</p>
<h2>Putovanje dugo 26 sati</h2>
<p>Da cijela planeta uđe u novu 2026. godinu potrebno je ukupno 26 sati, zbog specifičnosti vremenskih zona i Međunarodne datumske granice. Nakon nas, slavlje se seli preko Atlantika u Brazil (oko četiri sata po našem), zatim u Njujork (šest sati) i Los Anđeles (devet sati).</p>
<p>Posljednji će u 2026. godinu ući stanovnici Američke Samoe, sutra oko 11 sati po našem vremenu, dok će nenaseljena ostrva Bejker i Hauland biti posljednje tačke na planeti koje će ući u novi kalendar, dva sata nakon toga.</p>

610x380

500x500

1250x600

1084x550

(VIDEO) Spektakularni prizori prvih dočeka 2026. godine

<p>Možda će ljeto 2025. biti posljednje ljeto koje smo doživjeli u miru - izjava je koju je dao njemački vojni istoričar, profesor <b>Sonke Najcel</b>, a koja je uzburkala njemačku i širu evropsku javnost.</p>
<p>Dok neki analitičari vjeruju da je Rusija, koja se bori da postogne svoje ciljeve u Ukrajini, najveća vojna prijetnja, Najcel se ne slaže. U razgovoru za<a href="https://www.ardaudiothek.de/episode/urn:ard:episode:fab92159796522c5/" target="_blank"> njemački NDR </a>on preporučuje NATO-u da se pripremi za najgori scenario.&nbsp;</p>
<p>S njegove tačke gledišta, njemačka vojska Bundesver je nefunkcionalni sistem i svaka reforma će biti ogroman zadatak za vladu u Berlinu.</p>
<p>Najcel vjeruje da će vlada preduzeti neke reformske mjere, ali da je malo vjerovatno da će to biti intervencije koje su Nemačkoj i Evropi zaista potrebne na vojnom ili odbrambenom polju. Disfunkcionalni njemački Bundesver, prema njegovim riječima, treba da se fokusira na tri ključna sektora: obrana od bespilotnih letjelica, protivvazdušna odbrana i municija.</p>
<h2>Nepredvidiva Kina</h2>
<p>- Ulje na vatru dodaje neprekidna buka kineske vojske na obali Tajvana - upozorava vojni analitičar <b>Stefan Neiman</b>.&nbsp;</p>
<p>Kao rezultat toga, neki stručnjaci strahuju da bi se moćni kineski lider Si Đinping mogao osjetiti ohrabrenim i rizikovati napad na Tajvan u sjenci rata u Ukrajini. Kineska vlada već dugo tvrdi da je Tajvan dio njene teritorije, iako Tajvan funkcioniše kao nezavisna zemlja sa sopstvenom vladom i sistemom.</p>
<p>Peking je posljednjih godina pojačao svoje vojne vježbe u blizini Tajvana, što je dio strategije za povećanje pritiska na tu ostrvsku državu. Vojne vježbe uključuju pomorske i vazdušne manevre koji simuliraju blokade i napade na ključnu tajvansku infrastrukturu. Takve aktivnosti su osmišljene da zastraše tajvanski narod i pokažu kinesku vojnu moć.</p>
<p>Kina je u više navrata prijetila da će upotrijebiti silu ako se Tajvan formalno proglasi nezavisnom državom. Ove prijetnje su pojačane velikim vojnim vježbama i demonstracijama sile koje uključuju najnoviju vojnu tehnologiju, kao što su nosači aviona i najsavremeniji borbeni vazduholovi. Tajvan je ojačao svoju odbranu i povećao vojnu spremnost kao odgovor, ali ostaje u velikoj mjeri oslonjen na američku podršku.</p>
<h2>Takav rat bio bi katastrofa za cijeli svijet</h2>
<p>Amerika ima dugogodišnju posvećenost odbrani Tajvana, što je dio Zakona o odnosima s Tajvanom iz 1979. godine. Ovaj zakon predviđa da će SAD osigurati Tajvanu sredstva za samoodbranu. U posljednje vrijeme, SAD su ojačale svoje vojno prisustvo u regiji i povećale prodaju oružja Tajvanu kako bi se osiguralo da je ostrvo u stanju da se odbrani od moguće kineske agresije. Američki ministar obrane <b>Pit Hegset</b> pružio je Tajvanu ono što on naziva paketom za "uvjerljivo odvraćanje", što znači da će SAD osigurati da Kina ne može lako napasti ostrvo.</p>
<p>Mogućnost rata između SAD i Kine najviše zabrinjava analitičare. Takav sukob bi imao katastrofalne posljedice za cijeli svijet i uništio bi svjetsku ekonomiju. Kina je značajno povećala svoje vojne sposobnosti posljednjih godina, uključujući razvoj naprednih raketnih sistema, nosača aviona i drugih vojnih tehnologija. Pored toga, Kina se angažuje u zajedničkim vojnim vježbama s drugim zemljama kao što su Iran i Rusija, dodatno jačajući svoj antizapadni vojni savez i sposobnosti.</p>

Njemački profesor upozorava: Možda će ljeto 2025. biti posljednje ljeto koje smo doživjeli u miru

<p>Građani širom svijeta na brojnim trgovima i drugim lokacijama ispratili su staru i dočekali novu 2025. godinu, a u nekim gradovima to je urađeno na zaista spektakularan način.</p>
<p>U Rio de Žaneiru u Brazilu na javnom dočeku Nove godine koji je tradicionalno upriličen na plaži Kopakabana prisustvovalo je više od 2,5 miliona ljudi.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fefxj6f4oB18&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Proslava Nove godine uključivala je i 12-minutni vatromet i muziku.</p>
<p>Uprkos zabrinutosti zbog nevremena i vjetra, novogodišnji vatromet priređen je i u Londonu, a Amerikanci su takođe tradicionalno Novu godinu dočekali na Tajms skveru u Njujorku uz spuštanje lopte.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F-fGHHkXj_m8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Spuštanje lopte na Tajms skveru predstavlja momenat u kojem se tokom odbrojavanja lopta spušta niz veliki jarbol, čime se označava i početak nove godine.</p>
<p>Kristalna kugla teška je pet tona i na sebi ima više od 30.000 LED dioda.</p>
<p>Nova godina je uz vatromete dočekana širom Evrope, uključujući Pariz, Berlin, Atinu, ali i Moskvu gdje su se građani okupili na Crvenom trgu.</p>
<p>Oko 60.000 ljudi okupilo se ispred Brandenburških vrata u Berlinu, dok je vatromet obasjavao nebo bojama.</p>
<p>U Parizu je veliki vatromet na Jelisejskim poljima privukao oko milion ljudi.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FColtonBlakeX%2Fstatus%2F1874263018491830301%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1874263018491830301%7Ctwgr%5E1940aeae2eea1a8ad259c41be536c998718068aa%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>London je, uprkos najavama nevremena, održao vatromet na obalama Temze.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FElenaGallo0%2Fstatus%2F1874252972215156836%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1874252972215156836%7Ctwgr%5E1940aeae2eea1a8ad259c41be536c998718068aa%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Ujedinjeni Arapski Emirati dočekali su godinu vatrometom s najviše zgrade na svijetu, Burdž Kalife u Dubaiju.</p>
<p>Hong Kong je priredio raskošan vatromet u luci.</p>
<p>U Tajvanu je izveden šestominutni vatromet za hiljade gledalaca sa slavnog nebodera Taipei 101, visokog 509 metara.</p>
<p>Kiritimati, atol u Tihom okeanu na kojem živi oko 5.000 ljudi, bio je prvo naseljeno mjesto koje je dočekalo Novu godinu - kao i svake godine.</p>
<p>Okland je bio prvo veće međunarodno središte koje je dočekalo Novu godinu, a znamenitosti najvećeg grada Novog Zelanda zasvijetlile su u ponoć.</p>
<p>Dva sata kasnije, Sidnej<b> </b>je dočekao Novu godinu svojim svjetski poznatim vatrometom iznad luke, koji su gledali milioni u zemlji i inostranstvu. Vatromet u australijskom gradu izveden je s Lučkim mostom i legendarnom Operom kao kulisom.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FTheFigen_%2Fstatus%2F1874179013054533647%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1874179013054533647%7Ctwgr%5E1940aeae2eea1a8ad259c41be536c998718068aa%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Vatromet je eksplodirao i nad drugim velikim australijskim gradovima, uključujući Melburn, Brizbejn<b> </b>i Adelejd u ponoć.</p>
<p>U Bangkoku, jedan od najboljih načina da pogledate vatromet bio je s brodova za zabave na rijeci Čao Praja. Tajland, koji slijedi budistički kalendar, započeo je 2568. godinu.</p>
<p>U Singapuru su se gomile posmatrača okupile kako bi gledale vatromet u zalivu Marina, s pogledom na horizont.</p>
<p>&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fclip_insane%2Fstatus%2F1874221693251805352%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1874221693251805352%7Ctwgr%5E1940aeae2eea1a8ad259c41be536c998718068aa%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Američka Samoa<b> </b>i Nijue biće posljednje zemlje koje će ući u 2025, puna 24 sata nakon Novog Zelanda.</p>

Doček Nove godine širom svijeta: Fascinantni prizori i vatrometi od kojih staje dah

<p>Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije <b>Ilon Mask </b>danas na svojoj platformi.</p>
<p>Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."</p>
<p>Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.</p>
<p>Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.</p>
<p>Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.</p>

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

<p>Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.</p>
<p>Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.</p>
<p>Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.</p>
<p>Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).</p>
<p><b>GRUPA A</b>: <b>Crna Gora 3, </b>Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0</p>
<p><b>GRUPA B</b>: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija</p>
<p><b>GRUPA C</b>: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0</p>
<p><b>GRUPA D</b>: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka</p>
<p><u>GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:</u></p>
<p><b>Grupa A</b>:</p>
<p><u>Subota 10. januar:</u></p>
<p>15:15h Francuska – Mađarska <b>7:15</b></p>
<p>18:00h Malta –<b>Crna Gora 12:21</b></p>
<p><u>Ponedjeljak 12. januar:</u></p>
<p>12:45h Malta – Francuska</p>
<p>15:15h Mađarska - <b>Crna Gora</b></p>
<p><u>Srijeda 14. januar:</u></p>
<p>12:45h Malta – Mađarska</p>
<p>18:00h Francuska – <b>Crna Gora</b></p>
<p><b>Grupa B:</b></p>
<p><u>Nedjelja 11. januar:</u></p>
<p>18:00h Slovenija – Hrvatska</p>
<p>20:30h Grčka – Gruzija</p>
<p><u>Utorak 13. januar:</u></p>
<p>12:45h Gruzija – Hrvatska</p>
<p>15:15h Slovenija – Grčka</p>
<p><u>Četvrtak 15. januar:</u></p>
<p>18:00h Slovenija - Gruzija</p>
<p>20:30h Grčka - Hrvatska</p>
<p><b>Grupa C</b>:</p>
<p><u>Subota 10. januar:</u></p>
<p>12:45h Izrael – Španija<b>3:28</b></p>
<p>20:30h Holandija – Srbija <b>16:18 nakon peteraca</b></p>
<p><u>Ponedjeljak 12. januar:</u></p>
<p>18:00h Holandija - Izrael</p>
<p>20:30h Španija – Srbija</p>
<p><u>Srijeda 14. januar:</u></p>
<p>15:15h Holandija - Španija</p>
<p>20:30h Izrael - Srbija</p>
<p><b>Grupa D:</b></p>
<p><u>Nedjelja 11. januar:</u></p>
<p>12:45h Turska – Italija</p>
<p>15:15h Rumunija – Slovačka</p>
<p><u>Utorak 13. januar:</u></p>
<p>18:00h Slovačka - Italija</p>
<p>20:30h Rumunija – Turska</p>
<p><u>Četvrtak 15. januar:</u></p>
<p>12:45h Turska – Slovačka</p>
<p>15:15h Rumunija – Italija</p>
<p><u><b>GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:</b></u></p>
<p><b>GRUPA E</b>: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C</p>
<p><b>GRUPA F</b>: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D</p>
<p><u>Petak 16. januar:</u></p>
<p>15:30h 3A- 1C</p>
<p>18:00h 1A – 3C</p>
<p>20:30h 2A – 2C</p>
<p><u>Subota 17. januar:</u></p>
<p>15:30h 3B – 1D</p>
<p>18:00h 1D – 3B</p>
<p>20:30h 2B – 2D</p>
<p><u>Nedjelja 18. januar:</u></p>
<p>15:30h 3A – 2C</p>
<p>18:00h 2A – 3C</p>
<p>20:30h 1A – 1C</p>
<p><u>Ponedjeljak 19. januar:</u></p>
<p>15:30h 3B – 2D</p>
<p>18:00h 2B – 3D</p>
<p>20:30h 1B – 1D</p>
<p><u>Utorak 20. januar:</u></p>
<p>15:30h 3C – 3A</p>
<p>18:00h 2C – 1A</p>
<p>20:30h 1C – 2A</p>
<p><u>Srijeda 21. januar:</u></p>
<p>15:30h 3D – 3B</p>
<p>18:00h 2D – 1B</p>
<p>20:30h 1D – 2B</p>
<p><u><b>ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:</b></u></p>
<p><u>Četvrtak 22. januar:</u></p>
<p>12:45h 6E – 6F</p>
<p>15:15h 5E – 5F</p>
<p>18:00h 4E – 4F</p>
<p>20:30h 3E – 3F</p>
<p><u><b>POLUFINALA:</b></u></p>
<p><b>Petak 23. januar:</b></p>
<p>17:00h 1E – 2F</p>
<p>20:30h 1F – 2E</p>
<p><u><b>ZA MEDALJE:</b></u></p>
<p><b>Nedjelja 25. januar:</b></p>
<p>Za bronzu u 17h</p>
<p>Finale u 20:30h</p>

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

<p>Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir <b>Marija Korina Mačado </b>sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku <b>Donaldu Trampu</b>, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.</p>
<p>Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika <b>Nikolasa Madura,</b> nakon američke vojne operacije.</p>
<p>Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.</p>
<p>- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“</p>
<p>Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod <i>Šona Hanitija</i> na <i>Fox Newsu</i> objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u <i>Vašingtonu</i> naredne sedmice.</p>
<p>Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.</p>

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

<p>Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.</p>
<p>Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.</p>
<p>U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.</p>
<p>- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.</p>
<p>Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."</p>

Tag: svijet