Prema podacima Uprave za statistiku (MONSTAT) tokom prvih deset mjeseci ove godine ostvareno je 2.600.000 dolazaka turista, što je pet odsto više u odnosu na isti period prethodne godine i tri posto više u odnosu na uporedni period 2019. godine.
- Ove godine smo imali zaista dobru predsezonu i odličnu postsezonu, što potvrđuju podaci Uprave za statistiku MONSTAT prema kojima smo u oktobru imali deset odsto više dolazaka u odnosu na oktobar prethodne godine- navela je predstavnica Nacionalne turističke organizacije Crne Gore (NTOCG), Milena Vujović.
Vujović ističe da o uspjehu postsezone govore i rezultati ankete turističke privrede koju je Nacionalna turistička organizacija sprovela.
- Prema rezultatima ankete, preko 85 posto ispitanika je zadovoljno rezultatima postsezone. Anketa je takođe pokazala da je turistička privreda zaista optimistična kada su u pitanju najave za novogodišnje praznike. Više od 65 posto ispitanika smatra da će ova godina biti uspješna za Crnu Goru i vjerujemo da su tome doprinijeli odlični programi lokalnih turističkih organizacija. Činjenica je da većina gradova na primorju ima organizovani doček Nove godine na otvorenom, ali i dobre hotelske aranžmane. To privlači goste iz regiona, ali i šire- saopštila je ona.
Ovako dobrim rezultatima u sektoru turizma doprinio je i niz promotivnih aktivnosti koje je Nacionalna turistička organizacija sprovela u 2025. godini. Vujović najavljuje da značajne prilike za promociju Crne Gore predstoje i u 2026. godini.
- Tokom 2025. godine smo imali promotivne aktivnosti na preko 20 tržišta, imali smo oko 18 sajamskih nastupa, brojne studijske posjete medija i turoperatora. U Crnu Goru smo doveli oko 180 turoperatora, imali brojne marketinške kampanje – 18 u okviru podsticajnih mjera sa značajnim turoperatorima iz Evrope, SAD i Kanade. Pred nama su brojni sajamski nastupi u 2026. godini. Pripremamo se za nastupe u Njujorku, Madridu, Štutgartu, Berlinu i brojnim drugim tržištima. Destinacijski spot NTOCG osvojio je čak osam prestižnih nagrada tokom 2025. godine na svjetskim festivalima turističkih filmova, nalazeći se rame uz rame sa destinacijama kao što su Švajcarska i Saudijska Arabija, na šta smo posebno ponosni. Nadamo se da će i 2026. biti uspješna za nas- kazala je predstavnica NTOCG.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

MONSTAT: Tokom prvih deset mjeseci 2025. godine ostvareno 2.600.000 dolazaka turista u Crnu Goru

U Tivtu, prema podacima lokalne Turističke organizacije, trenutno boravi skoro 1,5 hiljada turista, što je osam odsto više nego prošle godine.
Od ukupnog broja gostiju, svega 34 su domaći, a ostalo strani turisti, prenosi Radio Tivat.
Najveći udio i dalje ostvaruju hoteli, u kojima boravi 161 gost, 42 odsto više nego prošle godine. Od ukupnog broja turista u hotelima, 128 su stranci.
U privatnom smještaju evidentirano je 1,34 hiljade gostiju, što je pet odsto više nego prošle godine. U toj kategoriji smještaja skoro svi su strani gosti. 
- Najveći interes zabilježen je sa ruskog tržišta, koje se izdvojilo kao dominantan izvor dolazaka. Slijede gosti iz Srbije, koji tradicionalno zauzimaju važno mjesto u ukupnoj strukturi posjeta. U nastavku dolaze posjetioci iz Azerbejdžana, čije prisustvo bilježi stabilan rast i sve značajniju ulogu - saopštili su iz tivatske TO.
Među zapadnoevropskim tržištima ističe se Velika Britanija, nakon koje slijede dolasci iz Bosne i Hercegovine i Ukrajine. U sredini liste nalaze se gosti iz Turske, koji takođe doprinose raznolikosti strukture posjetilaca.
Među gostima su i oni iz Hrvatske, Italije i Njemačke, čija su tržišta prisutna u manjem obimu, ali i dalje važna za ukupnu turističku sliku.

U Tivtu skoro 1,5 hiljada gostiju

U Tivtu, prema posljednjim podacima lokalne Turističke organizacije (TO), boravi 1,52 hiljade gostiju, što je devet odsto više nego prošle godine.&nbsp;
Od ukupnog broja turista, svega 70 su domaći, prenosi Radio Tivat.&nbsp;
- Najveći broj gostiju boravi u privatnom smještaju, njih oko 1,29 hiljada. Od ukupnog broja gostiju u privatnom smještaju, svega jedan je domaći - kazali su iz TO.
Privatni smještaj u odnosu na prethodnu godinu bilježi blagi rast od četiri odsto, dok je u poređenju sa 2019. godinom ostvaren značajan skok od 119 odsto.&nbsp;
U hotelima, prema podacima TO, trenutno borave 223 gosta, od čega 69 domaćih. Hotelski smještaj bilježi izražen rast od 51 odsto u odnosu na prošlu godinu, dok je u poređenju s 2019. godinom evidentiran skok od 106 odsto.
U strukturi gostiju, najveći udio imaju turisti iz Rusije, Srbije, Azerbejdžana, Turske i Ukrajine. Značajan udio imaju i posjetioci iz Bosne i Hercegovine i Velike Britanije.
Manji, ali i dalje relevantan broj gostiju dolazi iz Sjedinjenih Američkih Država, Hrvatske i sa Kosova.

U Tivtu 1,52 hiljade turista

Stari grad Bar je u prvih deset mjeseci ove godine posjetilo 148.064 turista. Tokom 2024. „najveći muzej na otvorenom u Crnoj Gori“ obišlo je 130.254 posjetilaca. Najveći broj turista u Starom gradu Baru ove godine zabilježen je tokom jula kada je „Crnogorsku Pompeju“ vidjelo 28.191 turista. Cijena ulaznice u Stari grad za odrasle košta pet eura.
U Kulturnom centru navode da se uplovljavanje kruzera u Bar pozitivno odražava na povećanje broja turista koji dolaze u Stari grad Bar što u konkretnom prati i zvanična statistika. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
- Stari grad Bar posjetilo je više turista nego prethodnih godina. Uplovljavanjem kruzera u Bar pozitivno se odrazilo na povećanje broja turista u Starom gradu Baru. Prihodi su znatno veći. Namjera nam je da upotpunimo sadržinu Starog grada, pored ostalog i kreativnim industrijama. U saradnji sa Ministarstvom kultura i medija odnosno shodno njihovim smjernicama angažovali smo &nbsp;vajarku &nbsp;Vlatku Vujošević iz Podgorice, koja radi na izradi autentičnih suvenira našeg grada po prethodnom raspisanom konkursu. Dobili smo tri idejna rješenja, Sahat kula u Starom gradu, bunar iz Ostrosa i Starobarski ćup. Sledeće sezone autentični suveniri će biti u ponudi &nbsp;turistima. &nbsp;Planiramo sledeće godine da oformimo klub vajarsta i uključimo zainteresovane svih generacija - kazala je direktorica Kulturnog centra Bar Aleksandra Nikezić-Grabež.
Za sljedeću sezonu biće otvorena za posjete i vrata Dvorca kralja Nikole u Baru. Završetkom poslova, Dvorac kralja Nikole, jedan od najrezentativnijih objekata našeg grada i simbol Bara,dobiće novu muzejsku, umjetničku i kulturnu vrijednost.
Dvorac kralja Nikole u Baru je jedini među dvorcima kraljevske porodice u kojem su sačuvani ostaci zidnog slikarstva.
&nbsp;Radi se na pripremi vraćanja muzejskih eksponata u samu zgradu dvorca.
- Radovi na dvorcu kralja Nikole su u završnoj fazi. Zahtjevan je &nbsp;posao konzervacije i restauracije muzejskih eksponata- &nbsp;narodnih nošnji, namještaja koji je koristio &nbsp;kralj Nikola… - kazala je direktorica Kulturnog centra Bar dodajući da u ovom preduzeću paralelno posvećuju pažnju svim segmentima kulture.
Ona je podsjetila da obnavljaju Fond Narodne biblioteke, navodeći da su reakcije Barana iuzetno pozitivne.
- Nema knjige za odrasle ili djecu koju mi nemamo. Dakle, pratimo interesovanja, stvaraoce i pokušavamo da obezbjedimo svaku knjigu i obogatimo &nbsp;fond biblioteke. Obezbjedili smo knjige i na albanskom jeziku. Područno odjeljenje naše bioblioteke u Ostrosu &nbsp;je bilo totalno zapostavljeno - kazala je direktorica Kulturnog centra Bar Aleksandra Nikezić Grabež, uz podsjećanje da unazad &nbsp;tri godine čitaonica posjeduje i COBISS sistem što znači &nbsp;da korisnici mogu &nbsp;elektronskim putem posjetiti biblioteku.
Već su počele pripreme za koncipiranje 39. Barskog ljetopisa, kulturne manifestacije koja ima respektabilnu tradiciju.
- Naše su ambicije da stvorimo tehničke uslove za najzahtjevnije pozorišne komade. Naše ambicije za sledeću godinu su da se vratimo na plato pored mora da bi svi sugrađani mogli da budu dio otvaranja Barskog ljetopisa - kazala je direktorica Kulturnog centra Bar.
Za narednu godinu predviđena finansijska sredstva za tradicionalnu manifestaciju „Barski ljetopis“ su veća za nekoliko destina hiljada eura u odnosu na budžet 38.Barskog ljetopisa.

Stari grad Bar za 10 mjeseci posjetilo preko 148.000 turista

U Tivtu trenutno boravi 1,72 hiljade turista, 15 odsto više nego prošle godine, pokazali su podaci Turističke organizacije (TO) tog grada.
Od ukupnog broja gostiju, domaćih je svega 47, prenosi Radio Tivat.
Najveći broj posjetilaca smješten je u privatnom smještaju, 1,46 hiljada, među kojima je samo jedan domaći. Privatni smještaj u odnosu na prošlu godinu bilježi rast od sedam odsto, dok je u poređenju sa 2019. godinom ostvaren izuzetno skok od 119 odsto.
Hotelima bilježe 262 dolaska, 46 domaćih i 216 stranih. U poređenju sa prošlom godinom zabilježen je rast od 87 odsto, a u odnosu na 2019. godinu povećanje od 81 odsto.
U strukturi gostiju dominiraju turisti iz Rusije i Srbije, koji zajedno čine više od 40 odsto ukupnog turističkog prometa. Među zemljama s većim brojem dolazaka izdvajaju se i Turska, Ukrajina, Bosna i Hercegovina i Velika Britanija, a slijede gosti iz Sjedinjenih Američkih Država, Hrvatske i Kosova.

U Tivtu 15 odsto više gostiju nego prošle godine

Prema podacima Uprave za statistiku (MONSTAT), tokom oktobra je u Crnoj Gori zabilježeno preko 180.000 dolazaka turista u kolektivnom i privatnom smještaju.
Predstavnica Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, Milena Vujović ističe da je riječ o deset odsto više dolazaka u odnosu na isti period prethodne godine i 23 odsto više u poređenju sa 2019. godinom.
- Oktobar mjesec je bio vrlo uspješan, kao i septembar, što nam govori da smo imali dobru postsezonu. Tokom oktobra smo imali 925 hiljada noćenja, što je sedam posto više u odnosu na isti period prethodne godine i 46 posto više u odnosu na isti period 2019. godine. Podaci za kolektivni smještaj pokazuju da su u oktobru najposjećeniji gradovi bili Budva, Podgorica, Herceg Novi i Kotor - istakla je Vujović.
Prema ovim podacima i podacima koje NTOCG dobija od lokalnih turističkih organizacija na sedmičnom nivou, tokom postsezone najveći broj gostiju bio je iz regiona, Velike Britanije, Njemačke, Francuske, ali i Poljske, Azerbejdžana, Izraela.
Ovako dobrim rezultatima doprinose, kaže, promotivne aktivnosti i nova partnerstva koja ostvaruje NTOCG.
- Nacionalna turistička organizacija je u proteklom periodu realizovala učešće na Svjetskoj turističkoj berzi u Londonu, gdje smo imali veliki broj sastanka sa medijima, turoperatorima, aviokompanija, kao što su: British Airways, Wanderlust, BBC, Tui, Expedia, Jet2, EasyJet. Takođe, predstavili smo se na sajmu kongresnog turizma, IBTM u Barseloni, gdje smo predstavili ovaj segment turizma. Ove sedmice imali smo promociju u Beogradu, Novom Sadu, a nastavljamo sa Sarajevom - rekla je ona.
Putem podsticajnih mjera ostvarili su, kaže, partnerstvo sa čak 12 značajnih turoperatora.
- Među kojima su Jet2holidays, easyJet holidays, TUI, Expedia, Secret Escapes UK, Voyage Privé, Itaka i eSky. Tako smo povezali Crnu Goru sa devet važnih tržišta: Velikom Britanijom, Njemačkom, Austrijom, Francuskom, Poljskom, Španijom, nordijskim zemljama, SAD-om i Kanadom. Samo u okviru ovih partnerstava realizujemo 18 marketinških kampanja, što je značajno doprinijelo povećanju vidljivosti destinacije. Procjenjuje se da će ove kampanje imati reach od oko 85 miliona - saopštila je predstavnica NTOCG.
Vujović navodi da dobre najave imaju i za naredni period.
- Kada je riječ o najavama za naredni period, očekujemo dobru posjećenost, čemu će sigurno doprinijeti dobri programi lokalnih turističkih organizacija tokom novogodišnjih praznika. Pripremamo se za brojne sajamske nastupe u narednoj godini, za sajam u Štutgartu, Njujorku, Madridu, Berlinu, Ljubljani, Beogradu - rekla je ona.
Ali, kaže, i dalje najveći dio budžeta biće opredijeljen na digitalnu promociju kroz kampanju Uncover Your Wild Side.
- Čiji je destinacijski spot osvojio već brojne prestižne nagrade u Berlinu, Tokiju, Njujorku, Los Anđelesu, Kanu, ali i kroz druge marketinške kampanje sa turoperatorima i drugim partnerima - poručila je Vujović.

Više od 180.000 dolazaka turista tokom oktobra: Najposjećeniji Budva, Podgorica, Herceg Novi i Kotor

U Tivtu trenutno boravi 1650 hiljada turista, osam odsto više nego u istom periodu prošle godine, pokazali su podaci lokalne Turističke organizacije (TO).&nbsp;
U odnosu na 2019. godinu zabilježen je rast od 80 odsto, što potvrđuje da se tivatski turistički sektor u potpunosti oporavio i nadmašio predpandemijske rezultate, prenosi Radio Tivat.&nbsp;
Kada je u pitanju posjeta, posebno je izražena dominacija gostiju u privatnom smještaju. Za taj vid smještaja opredijelio se najveći broj gostiju, njih 1,52 hiljade, što je osam odsto više nego prošle godine i čak 104 odsto više u poređenju sa 2019. godinom.&nbsp;
U hotelima boravi 126 gostiju, što je blagi rast od četiri odsto u odnosu na prošlu godinu lani, ali i dalje osjetan pad u poređenju sa 2019. godinom, od 25 odsto.&nbsp;
U strukturi gostiju, očekivano dominiraju strani, kojih je 1,63 hiljade, dok je domaćih svega 18.&nbsp;
Prema statistici, prednjače gosti iz Rusije i Srbije, ali tu su i turisti iz Azerbejdžana, Turske, Ukrajine i Velike Britanije. Kada je riječ o regionalnom tržištu, izdvajaju se još i gosti iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske.&nbsp;
Osim toga, registrovani su u iz gosti iz Sjedinjenih Američkih Država.

U Tivtu trenutno 1.650 turista

Nacionalna turistička organizacija Crne Gore učestvovala je na 21. izdanju BTExpo sajma, održanom 17. novembra u Nivelles-u i 18. novembra 2025. u Gentu, jednom od najznačajnijih B2B događaja u oblasti turizma.&nbsp; Ovaj događaj okupio je više od 1.000 turističkih profesionalaca i 180 izlagača iz cijelog svijeta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121081124_804d1739aac9ef8fae2177cbfd2d087729e5183985caf4068254416da364737d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121081124_804d1739aac9ef8fae2177cbfd2d087729e5183985caf4068254416da364737d" data-rendition-name="original" width="3600" height="2400" loading="lazy" alt="BTExpo sajam"> <figcaption>BTExpo sajam(Photo: NTOCG)</figcaption> </figure>  - Tokom sajma, NTO Crne Gore predstavila je prirodne ljepote, kulturnu baštinu i raznovrsnu ponudu zemlje, sa posebnim akcentom na aktivni odmor, održivi turizam i autentična iskustva dostupna tokom cijele godine. Istovremeno, učešće na BTExpo sajmu omogućilo je intenziviranje saradnje sa postojećim partnerima i uspostavljanje novih poslovnih kontakata. Kroz direktne sastanke, više od 10 stručnih konferencija i razgovore sa turoperatorima i agentima, Crna Gora je dodatno ojačala svoju poziciju na belgijskom tržištu - saopšteno je iz NTO-a. Posebno interesovanje za Crnu Goru potvrdila je Christine Rensonnet, predstavnica turističke agencije AVITOUR. - Sve više klijenata pominje Crnu Goru i razmatra je za odmor, što je sasvim zasluženo. To je izuzetno lijepa zemlja koju sam imala priliku da posjetim nekoliko puta. Moji klijenti traže odmor koji kombinuje relaksaciju i nova iskustva — a u Crnoj Gori upravo to mogu da pronađu - kazala je ona. Značaj Crne Gore kao inspirativne destinacije istakla je i Inge Pincket, predstavnica magazina Destination Explorer. - Crna Gora je, zahvaljujući svojoj raznolikosti na tako malom prostoru, već neko vrijeme na mojoj listi želja. Voljela bih da je posjetim kako bih svojim čitaocima mogla prenijeti utiske iz ličnog doživljaja - istakla je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121081124_fb5ff95c3f3237354df1b787f0f77897da7dc70f2e7392a935e49d26cea1028c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251121081124_fb5ff95c3f3237354df1b787f0f77897da7dc70f2e7392a935e49d26cea1028c" data-rendition-name="original" width="4000" height="3000" loading="lazy" alt="BTExpo sajam"> <figcaption>BTExpo sajam(Photo: NTOCG)</figcaption> </figure>  Iz NTO-a su rekli da učešće na ovakvim međunarodnim događajima dodatno doprinosi vidljivosti Crne Gore na belgijskom tržištu, omogućava praćenje savremenih trendova u industriji i razmjenu iskustava sa međunarodnim stručnjacima. - NTO Crne Gore će i u narednom periodu nastaviti sa pojačanim promotivnim aktivnostima u Belgiji, sa ciljem daljeg jačanja prisustva na ovom perspektivnom tržištu - poručuju iz NTO-a.

1250x600

Rast interesovanja za Crnu Goru: Jedinstvena kombinacija relaksacije i doživljaja privlači turiste iz Belgije

Poteklog mjeseca u individualnom smještaju u Turističkoj organizaciji Herceg Novi registrovali su ukupno 7263 gosta, što je za 10,9 odsto više nego u oktobru prošle godine. Zvaničnu statistiku za kolektivni smještaj Monstat će objaviti krajem novembra.
- Struktura gostiju prema tržištima odakle nam dolazi najveći broj gostiju ista je ove u odnosu na prošlu godinu pa se u prvih pet zemalja nalaze Rusija, Srbija, Bosna i Hercegovina, Njemačka i Turska - kazala je za Novski portal, v. d. direktorke TO HN, Darija Banićević.
Prihodi Turističke organizacije Herceg Novi od početka januara do kraja septembra ove godine iznosili su 1.660.023,76 eura, što je oko 9.000 manje nego prošle godine.
Banićević podsjeća da su u kasu Turističke organizacije stizala sredstva boravišne takse, članskog doprinosa, turističke takse i malim dijelom uplate po osnovu izletničke takse.
- Za isti period prošle godine Turistička organizacija Herceg Novi prihodovala je 1.669.055,97 eura. Rashodi su iznosili 1.480.241,02 eura, a najvećim dijelom su se odnosili na troškove sponzorstava i donacija, troškove organizovanja manifestacija, troškove koji se odnose na marketing-kako digitalni tako i tradicionali, troškove vezane za sajamske nastupe, kao i na fiksne troškove za obezbjeđenje nesmetanog funkcionisanja Organizacije (zarade, režijski troškovi, održavanje osnovnih sredstava i opreme). U prošloj godini za isti period ukupni rashodi Turističke organizacije Herceg Novi iznosili su 1.608.544,49 eura - rekla je Banićević.
<h2>Sajmovi, promo događaji, zimska kampanja</h2>
Ovo je period kada su u Turističkoj organizaciji najviše usresređeni na promotivne aktivnosti. U fokusu je region, ali i, ističe Banićević, druga tržišta uz nastojanje za novinama u boljem brendiranju Herceg Novog. Do kraja godine planom rada predviđene su brojne promotivne aktivnosti.
- Nakon uspješnih nastupa početkom novembra na Wrld Travel Marketu u Londonu, i na Međunarodnom Sajmu turizna u Kragujevcu, promotivne aktivnosti nastavljamo krajem mjeseca u saradnji sa NTO CG i drugim Lokalnim turističkim organizacijama. Učestvovaćemo u zajedničkoj promociji Zimske sezone u Crnoj Gori u gradovima regiona i plasirati turističku ponudu grada sa akcentom na novogodišnji i program predstojećeg Praznika mimoze. Promocija počinje press konferencijom u Beogradu 25. novembra gdje je TO Herceg Novi organiozator događaja. Potom nas od 27. do 29. novembra očekuje nastup na Sajmu turizma u Novom Sadu, nakon čega ćemo učestvovati na press konferencijama u Sarajevu 1. decembra u organitaciji TO Tivat, i na press-u u Dubrovniku sedmicu dana kasnije u organizaciji NTO CG - rekla je Banićević.
Sajamski nastupi biće nastavljeni početkom sljedeće godine od 17. do 25. januara na Međunarodnom turističkom sajmu “CMT” u Štutgartu”.
Uporedo sa njima, ide i outdoor zimska kampanja. Prema riječima Banićević, biće obuhvaćeni veći centri u regionu poput Beograda, Novog Sada, Banja Luke, Niša, Zlatibora i Trebinja, kao i gradovi u Crnoj Gori.

Herceg Novi: U oktobru 10,9 odsto više turista u privatnom smještaju, prihodi TO za devet mjeseci skoro kao lani

Bosnu i Hercegovinu je u prvih devet mjeseci ove godine posjetili 1,54 miliona turista, što je 0,2 odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period.
Domaći turisti ostvarili su 1,5 odsto posjeta manje u odnosu na uporedni period, a strani 0,9 odsto više.&nbsp;
Turisti su za devet mjeseci ostvarili 3,22 miliona noćenja, što je 0,4 odsto više u odnosu na uporedni period. Domaći turisti ostvarili su 0,2 odsto noćenja manje, dok je broj noćenja stranih viši 0,6 dsto, prenosi Biznis.ba.
U ukupno ostvarenom broju noćenja učešće domaćih turista bilo je 28,5 odsto, dok je učešće stranih turista iznosilo 71,5 odsto.
Najviše noćenja ostvarili su turisti iz Hrvatske, Srbije, Turske, Saudijske Arabije, Slovenije, Njemačke, Kine, te Sjedinjenih Američkih Država i Poljske, što zajedno čini 60,7 odsto ukupnog broja noćenja.
&nbsp;Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su preostalih 39,3 odsto noćenja.

BiH za devet mjeseci posjetilo 1,54 miliona turista

U proljeće 1923. godine, dok se Evropa već navikavala na fašizam, nasilne aneksije i političke progone, sudbina Crne Gore i njenih legitimnih predstavnika preselila se preko Atlantika. Među njima je bio i Jovan S. Plamenac, bivši crnogorski ministar, predsjednik Crnogorske narodne skupstine i premijer Vlade Kraljevine Crne Gore u egzilu (1919-1921), ali i politički vođa crnogorske suverenističke emigracije, borac za Pravo, Čast i Slobodu Crne Gore protiv velikosrpske okupacije i nasilne aneksije izvršene krajem 1918. Protjeran iz Italije po nalogu fašističke vlade Benita Musolinija nakon dogovora sa režimom Kraljevine SHS, Plamenac je utočište potražio u Sjedinjenim Američkim Državama. Njegov dolazak u Ameriku, administrativne prepreke, političke kontroverze i jasne poruke o statusu Crne Gore zabilježio je jedan od najuticajnijih svjetskih listova – The New York Times. U tekstu objavljenom 28. aprila 1923. godine, ovaj prestižni list ne samo da izvještava o proceduri prijema bivšeg crnogorskog premijera na Elis Ajlendu, već svjedoči o tadašnjem međunarodnom poretku, pravnom kontinuitetu crnogorske državnosti i upornom pokušaju da se glas porobljene zemlje ne utiša. U nastavku donosimo integralni prevod tog teksta, kao dragocjeno istorijsko svjedočanstvo koje baca snažno svjetlo na političku sudbinu Crne Gore i njenu borbu za Pravo, Čast i Slobodu. "Primaju bivšeg premijera, ali uz jamčevinu; Nalog Ministarstva rada oslobađa Crnogorca sa Elisa Ajlenda. Po nalogu Ministarstva rada u Vašingtonu, Jovan S. Plamenac, samoproglašeni predsjednik vlade politički nepostojeće monarhije Crne Gore, koji je po dolasku ovamo u subotu bio upućen na Elis Ajlend, juče je primljen u ovu zemlju uz polaganje jamčevine. Kako Plamenac ne govori engleski, njegov slučaj je pred komesarom zastupala gospođica Vera Petrović, mlada kćerka dr Vladimira Petrovića, čije posjetnice ga predstavljaju kao izvanrednog i opunomoćenog ministra Crne Gore. Ona je komesaru Todu saopštila da je Plamenac dvije godine bio zarobljenik Austrijanaca i da je došao ovamo isključivo u ličnoj misiji, koja će trajati svega nekoliko mjeseci. Plamenac je putovao sa diplomatskim pasošem koji je izdala crnogorska Vlada 1920. godine, a koji je 2. aprila ove godine ovjeren u Američkom konzulatu u Rimu, uz sljedeću napomenu: „Gore navedena viza odobrava se u skladu sa uputstvima primljenim od Američke ambasade u Rimu, datiranim 2. aprila. Ambasada je ovlašćenje za izdavanje ove vize dobila od Stejt departmenta pod datumom 1. aprila.“  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110080152_8befca2545ec9bc9422ed56d718cfd5d03a888fd41b7bc068642146c81e7f47d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260110080152_8befca2545ec9bc9422ed56d718cfd5d03a888fd41b7bc068642146c81e7f47d" data-rendition-name="original" width="672" height="645" loading="lazy" alt="NY"> </figure>  Istaknuto je da Imigraciona služba po ovlašćenjima ima prvenstvo nad konzularnom službom. Putnik može biti potvrđen od strane diplomatskog kora, a ipak biti neprihvatljiv zbog mentalnih ili fizičkih razloga, ili zbog popunjene kvote zemlje iz koje dolazi. U slučaju Plamenca, službenici na Elis Ajlendu nijesu bili sigurni kakvu proceduru treba primijeniti zbog političkih komplikacija koje proizlaze iz ujedinjenja Crne Gore sa Jugoslavijom, čija je kvota već popunjena. Komesar Tod je zato pitanje uputio Vašingtonu. Takođe su primljena uputstva da se dopusti ulazak i Mihailu Tomiću i Aleksandru Đokiću, pomoćnicima Plamenca. <h2>Teškoće tokom intervjua</h2> Grupa je otišla u hotel „Netherland“, gdje je bio zakazan intervju sa Plamencem, kome su se njegovi sunarodnici uvijek obraćali sa „Vaša ekselencijo“. Intervju je bio praćen jezičkim poteškoćama, koje su prevazilažene prenošenjem pitanja Plamencu preko engleskog, francuskog, italijanskog i, konačno, srpskog jezika. Da li je tokom tog procesa prevođenja i ponovnog prevođenja snaga Plamenčevih izjava bila oslabljena, sagovornik vjerovatno nikada neće saznati, ali mu se činilo da su mnogi dugi Plamenčevi odgovori zahtijevali svega pola tuceta engleskih riječi da bi se prenijela njihova suština. Svedena na jednu izjavu, Plamenčeva poruka američkom narodu glasila je ovako: „Povodom mog dolaska u Sjedinjene Američke Države, mnogi listovi su objavili netačne izvještaje o crnogorskom pitanju, o meni lično i o svrsi moje posjete - bez sumnje u dobroj namjeri, ali nedovoljno obaviješteni. Tako je pogrešno navedeno da sam došao da u Njujorku osnujem crnogorsku vladu; takođe da sam bio pukovnik u crnogorskoj vojsci i da sam tokom rata bio diplomatski predstavnik Crne Gore u Carigradu“. „Umjesto toga, moja karijera je bila isključivo politička i parlamentarna: bio sam poslanik u Crnoj Gori, državni savjetnik, član vlade i predsjednik vlade. Najzad, 1918. predvodio sam ustanak protiv francusko-jugoslovenskih okupacionih trupa, koje su samovoljno i nasilno proglasile aneksiju Crne Gore Jugoslaviji. Ustanak je bio zamišljen, organizovan i vođen od strane mene lično, a obustavljen po mom naređenju nakon apela predsjednika Vilsona, upućenog iz Pariza, da se poštedi prolijevanje krvi, uz obećanje crnogorskom narodu potpune obnove njegovih sloboda i njegove države, na isti način kako je to bilo priznato Belgiji i Srbiji. <h2>Nade u slobodu naroda</h2> „Na Mirovnoj konferenciji u Parizu branio sam stvar svoga naroda. Javnosti je poznato da se crnogorski narod drži u potčinjenosti od strane jugoslovenskih trupa; ipak, suverenitet Crne Gore ovom okupacijom nije pravno poništen. Za mnoge države Crna Gora i dalje postoji kao suverena država de facto i de jure. Što se tiče Sjedinjenih Američkih Država, Crna Gora za njih uvijek postoji de jure, jer ova zemlja nikada nije potpisala nijedan međunarodni ugovor kojim bi priznala ukidanje suvereniteta Crne Gore“. Govoreći o svom pasošu, rekao je da vjeruje da su Sjedinjene Američke Države dozvolile izdavanje vize, vođene simpatijama koje Vlada gaji prema njegovom narodu. Plamenac je izjavio da je razlog njegovog dolaska ovamo sasvim privatne prirode i da će se u ovoj zemlji zadržati samo kratko vrijeme. „Da li vjerujete da će autonomija Crne Gore biti obnovljena?“ „Kao rodoljubivi Crnogorac, čvrsto vjerujem u vaskrsenje svoje zemlje i da će nepravde učinjene mome narodu biti ispravljene.“ Na kraju intervjua, Plamenac je izjavio da su Sjedinjene Američke Države i Crna Gora bile jedine dvije nacije koje su ušle u Svjetski rat sa nesebičnom namjerom, bez ikakve ideje o teritorijalnom dobitku. „Kao što je Srbija, napadnuta od Austrije, pozvala Crnu Goru u pomoć, tako su Saveznici pozvali Sjedinjene Američke Države da pomognu u dobijanju rata“, dodao je, zaključuje se u tekstu Njujork tajmsa.

Kako je Njujork tajms 1923. pisao o protjeranom crnogorskom premijeru Jovanu S. Plamencu: "Vjerujem u vaskrsenje svoje zemlje"

Grenland i Danska odbacili su Trampovu ponudu da kupe ovu poluautonomnu teritoriju.
Predsjednik Donald Tramp kaže da Sjedinjene Američke Države moraju „posjedovati“ Grenland kako bi spriječile Rusiju i Kinu da to učine.
„SAD moraju imati vlasništvo i branite vlasništvo, ne branite zakup. A mi ćemo morati da branimo Grenland“, rekao je Tramp novinarima u petak, odgovarajući na pitanje BBC-ja.
Dodao je da će to uraditi „lakim putem“ ili „teškim putem“. Bijela kuća je nedavno saopštila da administracija razmatra kupovinu poluautonomne teritorije saveznice iz NATO-a, Danske, ali da ne isključuje ni mogućnost njene aneksije silom.
Danska i Grenland poručuju da teritorija nije na prodaju. Danska je saopštila da bi vojna akcija značila kraj transatlantskog odbrambenog saveza.
Iako je najrjeđe naseljena teritorija, lokacija Grenlanda, između Sjeverne Amerike i Arktika, čini ga pogodnim za sisteme ranog upozoravanja u slučaju raketnih napada, kao i za nadzor plovila u tom regionu.
Predsjednik SAD-a je više puta rekao da je Grenland od ključnog značaja za nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Američkih Država, tvrdeći bez ikakvih dokaza da je bio „prekriven ruskim i kineskim brodovima na sve strane“.
SAD već ima više od 100 vojnih lica stalno raspoređenih u svojoj bazi Pitufik, na sjeverozapadnom vrhu Grenlanda – objektu kojim SAD upravlja još od Drugog svjetskog rata.
Na osnovu postojećih sporazuma s Danskom, SAD ima pravo da na Grenland dovede onoliko vojnika koliko želi.
Međutim, obraćajući se novinarima u Vašingtonu, Tramp je rekao da ugovor o zakupu nije dovoljan.
„Države ne mogu sklapati ugovore na devet godina ili čak na 100 godina“, rekao je, dodajući da moraju imati vlasništvo.
"Volim narod Kine. Volim narod Rusije“, rekao je Tramp. „Ali ih ne želim za komšije na Grenlandu — to se neće desiti. I, uzgred, NATO to mora da razumije“, dodao je predsjednik SAD-a.
Saveznici Danske u NATO-u — velike evropske zemlje, kao i Kanada — ove sedmice su stali u njenu odbranu izjavama u kojima su ponovo potvrdili da „samo Danska i Grenland mogu odlučivati o pitanjima koja se tiču njihovih odnosa“.
Ističući da su jednako zainteresovani kao i SAD za bezbjednost Arktika, poručili su da se to mora postići zajedničkim djelovanjem saveznika, uključujući i SAD.
Takođe su pozvali na „poštovanje principa Povelje Ujedinjenih nacija, uključujući suverenitet, teritorijalni integritet i nepovredivost granica“.

Tramp kaže da SAD moraju „posjedovati“ Grenland kako bi spriječili Rusiju i Kinu da ga preuzmu

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore igraće danas sa Maltom na startu Evropskog prvenstva u Beogradu.
Duel A grupe u Beogradskoj areni počeće u 18 sati.
U drugom meču te grupe, u 15 sati i 15 minuta, sastaće se Francuska i Mađarska.
Crnogorski vaterpolisti u ponedjeljak sastaće se Mađarskom (15.15), dok je za srijedu zakazan duel sa Francuskom (18.00).
U drugu fazu takmičenja plasiraće se tri najbolje ekipe, koje će sa tri selekcije iz grupe C (Španija, Izrael, Srbija, Holandija), formirati grupu E.
Dvije prvoplasirane reprezentacije iz novoformirane grupe plasiraće se u polufinale.

Crnogorski vaterpolisti na startu EP protiv Malte

Putevi su kupili drobilično postrojenje i sijačicu za potrebe kamenoloma koji će biti otvoren u Kučima, a u kojem će preduzeće drobiti materijal.
Nabavku mašina, kako je za „Dan" saopštio Radoš Zečević, direktor, preduzeće je platilo 1.142.000 eura.
– Mi ćemo u februaru raditi pristupne puteve, vodu i struju na parceli. Gledaćemo da što prije počnemo da drobimo kamen. Po sadašnjem zakonu imamo pravo da probno iskopamo do 20.000 kubika. To znači da ako analize pokažu da je kamen loš možemo da odustanemo. Mi ćemo vjerovatno iskoristiti tu mogućnost pa očekujemo da ćemo možda već u martu krenuti sa probnom eksploatacijom – rekao je Zečević.
On je naveo da će sa glavnom eksploatacijom kamena početi kada obezbijedie sve papire koji su neophodni za rad kamenoloma. Projekcije su, kako kaže, da to bude početak ljeta.
– Od papira nam treba elaborat o zaštiti životne sredine i to je najvažniji dokument koji moramo imati. Uradili smo elaborat o ekonomskoj isplativosti, trebaće nam vjerovatno i saglasnost o CEDIS-a i Vodovoda. Parcela budućeg kamenoloma je ušla u Prostorno urbanistički plan Podgorice – kaže direktor Puteva.
Zečević kaže da će im za rad kamenoloma biti potrebno 20-ak ljudi.
– Potrebni su nam vozači i rukovaoci mašina. U preduzeću trenutno imamo par rukovaoca mašinama koji su to već radili, tako da ćemo njih preusmjeriti za taj posao. Možda ćemo još nekog zaposliti da radi, ali će u tom slučaju morati proći obuku od dva mjeseca. Potrebni su nam geodeta, rudarski inženjeri, stražari. Nećemo jedino zapošljavati minere nego ćemo angažovati firmu koja će biti zadužena za taj posao jer ne želim da rizikujem oko toga. Za njihovim angažovanjem nema stalne potrebe nego se onin povremeno angažuju, otprilike jednom mjesečno – naveo je Zečević.

Tag: turisti