&nbsp;Veting u policiji lagano prerasta u politički skandal. Umjesto čišćenja korumpiranih policajaca, akcija ,,Značka”, kako je prvobitno imenovana, pretvorila se u odstrijel politički nepodobnih policijskih službenika koju izvode ministar iz redova Demokrata Danilo Šaranović i členik Uprave policije Lazar Šćepanović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251231191228_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251231191228_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24" data-rendition-name="original" width="1440" height="894" loading="lazy" alt='KAD AKCIJA DOBIJE REAKCIJU: Naredba za sprovođenje ,,Značke"'> <figcaption>KAD AKCIJA DOBIJE REAKCIJU: Naredba za sprovođenje ,,Značke"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prema podacima Televizije E, Šaranović i Šćepanović su, po nalogu Demokrata Alekse Bečiča, a sve u saradnji sa lojalnim šefovima regionalnih centara, napravili spisak nepodobnih policijskih službenika koje, po svaku cijenu, valja odstraniti. &nbsp; ,,ZNAČKA” BEZ DOKAZA Ispostavilo se da taj politički naum nije baš jednostavno sprovesti u djelo, bez kršenja zakona. To je uočljivo iz brojnih slučajeva kada su advokati targetiranih policijskih službenika podnijeli prijave zbog evidentnih nezakonitosti. Prema informacijama Televizije E, disciplinska tužiteljka Milena Pajović - koja je pokrenula više disciplinskih postupaka bez obezbjeđenih dokaza - bila je prinuđena da, na zahtjev advokata i policijskih službenika protiv kojih se vode disciplinski postupci, zatraži od Komisije MUP-a koja je vršila bezbjednosne provjere dokaze na osnovu kojih su utvrdili da za neke službenike postoje bezbjednosne smetnje za dalji rad u policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251231191232_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251231191232_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="DISCIPLINSKI POSTUPCI POKRENUTI - BEZ DOKAZA: Milena Pajović"> <figcaption>DISCIPLINSKI POSTUPCI POKRENUTI - BEZ DOKAZA: Milena Pajović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U službenom dokumentu koji potpisuje predsjednica Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji Ljiljana Zejak, obavještava se disciplinska tužiteljka Milena Pajović da: 1. Komisija nije vršila provjeru istinitosti prikupljenih &nbsp;informacija; 2. Komisija ne raspolaže sa dokazima na kojima se zasnivaju izvještaji o bezbjednosnim smetnjama za rad?! BROJNE MANIPULACIJE &nbsp; To je dokaz o nezakonitostima u pokretanju disciplinskih postupaka. Ali i pokazatelj manipulacija. Jer, predsjednica Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji Ljiljana Zejak operativne izvještaje dobija iz Sektora za borbu protiv kriminala, odnosno Jedinice za kriminalističko-obavještajnu analitiku. Tako se stvara neobičan krug: na čelu te jedinice je upravo – Ljiljana Zejak, pa ispada da operativne izvještaje Ljiljana Zejak šalje – sebi?! Ta će činjenica biti povod mnogih budućih krivuičnih prijava advokata procesuiranih službenika. &nbsp; &nbsp;Jer je očito: izvještaj sa mišljenjem koji potpisuje predsjednica Komisije ne prestavlja dokaz i ne može se koristiti za potrebe disciplinskog ili nekog drugog procesnog postupka. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251231191232_dad382b9322bd436e02732dff3fb129313209534c37c3b62d390789238123fa1.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251231191232_dad382b9322bd436e02732dff3fb129313209534c37c3b62d390789238123fa1" data-rendition-name="original" width="1095" height="716" loading="lazy" alt="HOĆE LI KO PREUZETI ODGOVORNOST: Zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova"> <figcaption>HOĆE LI KO PREUZETI ODGOVORNOST: Zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  IZVJEŠTAJ BEZ LEGITIMITETA Zbog problema sa legitimitetom izvještaja, ministar Šaranović ne objavljuje dokument Komisije koju je i sam formirao da sprovodi ,,veting u policiji“. Ta činjenica pokazuje &nbsp;&nbsp;domaćoj i međunarodnoj javnosti da se veting ne izvodi kao provjera integriteta, već je riječ o političkom progonu neistomišljenika i o procesu formiranja partijske policije. Nakon ovih informacija postaje jasnije zbog čega se odlažu disciplinski postupci, a pojedini bezuspješno vode i duže od godinu, pa se između Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije prebacuje odgovornost zbog politički motivisanog vetinga. &nbsp;&nbsp; I za sada nema dogovora ni odgovora nadležnih. Pa tako Ljiljana Zejak prebacuje odgovornost na načelnike regionalnih centara bezbjednosti, načelnici na Disciplinsku komisiju, a disciplinska tužiteljka odgovornost adresira na Komisiju za bezbjednosne provjere - koja je radila, kako se ispostavlja, bez materijalnih dokaza. &nbsp; DOMAĆI I MEĐUNARODNI PROBLEMI Ministar Šaranović, novoimenovani direktor Uprave policije Šćepanović, kao i funkcioneri Demokrata koji kontrolišu bezbjednosni sektor nadali su se da će – na brzinu i ispod radara javnosti – usvojiti izmjene i dopune Zakona o unutrašnjim poslovima. To bi, prema stavu Demokrata, bilo rješenje da se ozakone sada nezakonito vođeni disciplinski postupci. &nbsp; Međutim, problem je što su izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima prepoznate kao politički motivisan i neustavan akt, što su ocijenile crnogorske nevladine organizacije. I, da za vlast bude gore, slična se ocjena očekuje i iz Brisela. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Draško Đuranović

Siniša Adamović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Muke sa vetingom: Kako ozakoniti nezakonito?

,,U formalno-pravnom smislu, kad država krene – kukala vam majka”. Tom rečenicom je šef poslaničkog kluba Demokrata, ,,megatrend pravnik” Boris Bogdanović, pokazao je da ne zna razliku između otvorene prijetnje i pravno valjanog iskaza. &nbsp; Zato je skupštinsku govornicu iskoristio da – kada govori o vetingu u policiji – vrlo nervozno najavljuje politički progon. Istini za volju, ima razloga za nervozu Demokrata: čelnici bezbjednosnog sektora se ovih sedmica suočavaju sa teškim pitanjem - kako pravno dovesti do kraja započete disciplinske postupke? &nbsp; Na to pitanje za sada nemaju odgovor ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović koji su inicirali akciju ,,Značka” – čišćenje politički nepodobnih u policiji. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111211120_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251111211120_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24" data-rendition-name="original" width="1440" height="894" loading="lazy" alt='POLITIČKI MOTIVISANI PROJEKAT: Akcija ,,Značka"'> <figcaption>POLITIČKI MOTIVISANI PROJEKAT: Akcija ,,Značka"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  BEZ DOKAZA &nbsp; Tužioci koji su pokrenuli disciplinske postupke nijesu predočili advokatima policijskih službenika povrede radnih dužnosti. &nbsp; Ogovornost za nedostatak dokaza sada prebacuju na Komisiju za bezbjednosne provjere Ministarstva unutrašnjih poslova koju je formirao ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Disciplinska tužiteljka Milena Pajović i Disciplinska komisija MUP-a na čijem je čelu Ljubica Damjanović - u namjeri da pred advokatima prikriju vlastitu odgovornost za pokrenute postupke - od Komisije za bezbjednosne provjere zahtijevaju dokaze i obrazloženje na osnovu čega su sačinili svoje operativne izvještaje. I, suštinski, na Komisiju MUP-a pokušavaju da prebace odgovornost. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111211124_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251111211124_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="KAKO IZVRŠITI ZADATAK: Disciplinska tužiteljka MUP-a Milena Pajović"> <figcaption>KAKO IZVRŠITI ZADATAK: Disciplinska tužiteljka MUP-a Milena Pajović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Većina disciplinskih postupaka još su u fazi izvođenja i prezentovanja dokaza, što je u opisu posla disciplinske tužiteljke Pajović i Disciplinske komisije . No, problem je što dokaza nema i, kako se bliži okončanje dokaznog postupka i dolazi faza završnih riječi u disciplinskim postupcima, u MUP-u i Upravi policije se nataložila &nbsp;velika nervoza. Ispostavlja se da su, umjesto opipljivih dokaza, stavovi Komisije praktično jedini razlog za veting koji Demokrate sprovode. To sada dovodi u opasnost započeti veting, odnosno &nbsp;kao obračun sa politički nepodobnim policijskim službenicima: ispostavlja se da - osim nekoliko izuzetaka korumpiranih policijskih službenika, veting Demokrata u većini slučajeva ima - isključivo političke motive. &nbsp;&nbsp; TAKTIKA: ZASTARA POSTUPAKA &nbsp; Očito u problemu sa okončanjem disciplinskih postupaka, tužiteljka Pajovoić i predsjednica Disciplinske komisje Damjanović su tražili da se na pojedinim ročištima pojave raniji predsjednik Komisije Darko Vujović i aktuelna predsjednica komisije za bezbjednosne provjere Ljiljana Zejak – i to u svojstvu &nbsp;svjedoka - kako bi objasnili na osnovu čega su potpisali operativne izvještaje koje ne prate materijalni, personalni dokazi i činjenice. Izvori iz MUP tvrde da je Šaranović naložio da se sadašnji i bivši čelnik Komisije ipak ne pojavljuju kao svjedoci u disciplinskom postupku. U tom slučaju, Disciplinska komisija je prinuđena da odgodi da, zbog nedostatka dokaznog materijala, završne faze u disciplinskim postupcima i odogovlači. &nbsp; Cilj ove taktike je - zastarijevanje postupaka koji ne mogu da se okončaju razrešenjem dužnosti policijskih službenika. Dvogodišnja suspenzija – procjenjuju Šaranović i Šćepanović – mnoge policajce će natjerati na samovoljni odlazak iz službe u kojoj nemaju šansu za napredovanje. &nbsp; To neće zaustaviti Demokrate da dalje pokušavaju da čiste policiju od politički nepodobnih. Objavama o vetingu i otvaranjem disciplinskih postupaka, Demokrate pokušavaju da bilduju svoj posrnuli politički rejting. I ne interesuje ih što, kad sve okonča ili nastupi zastara, targetirai policijski službenici mogu dobiti impozantne novce iz državnog budžeta kroz odštetne zahtjeve. &nbsp; SLUČAJ VELJOVIĆ...&nbsp; Politička ostrašćenost i namjera čišćenja politički nepodobnih se najbolje primjećuje u slučaju disciplisnkog postupka protiv Tamare Veljović, policijske službenice i supruge Veselina Veljovića, bivšeg direktora Uprave policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111211124_2f9a252c37a394f13a9bec59c0f10ea9a55819f6482b7cf3659bac2df0ed4d43.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251111211124_2f9a252c37a394f13a9bec59c0f10ea9a55819f6482b7cf3659bac2df0ed4d43" data-rendition-name="original" width="883" height="496" loading="lazy" alt="NEVJEROVATNO OBRAZLOŽENJE DISCIPLINSKOG POSTUPKA: Detalj iz Rješenja ministra Šaranovića"> <figcaption>NEVJEROVATNO OBRAZLOŽENJE DISCIPLINSKOG POSTUPKA: Detalj iz Rješenja ministra Šaranovića(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Tamara Veljović je odlukom ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, a na prijedlog njenog neposrednog starješine, 28. aprila ove godine privremeno udaljena s posla, do okončanja disciplinskog postupka koji se protiv nje pokreće. &nbsp; Ali, to je bilo drugo rješenje minsitra Šaranovića. Prvobitnu odluku o privremenom udaljenju Veljović s posla, od 17. februara ove godine glatko je poništila Komisija za žalbe Vlade Crne Gore. I to nakon žalbe koju je podnio pravni zastpunik Tamare Veljović, advokat Mihailo Volkov. &nbsp; To je, kažu izvori iz policije, ražestilo ekipu Demokrata i napravljen je jak politički pritisak ka članove Komisije za žalbe. Ta je akcija urodila plodom, a onda je sve teklo kako je ministar Šaranović zamislio: nakon njegovog ponovljenog rješenja o privremenom udaljenju Tamare Veljović sa posla u Upravi policije, i nakon ponovljene žalbe advokata Volkova – Komisija za žalbe je ovog puta odbacila primjedbe na Šaranovićevu odluku. &nbsp; Dakle: u ponovljenom postupku, iako je bio isti slučaj, premda i dalje nije bilo konkretnih razloga za udaljenje Tamare Veljović – Vladina komisja je promijenila mišljenje i sada će o svemu odlučivati Upravni sud. &nbsp; A koliko je bio zasnovan bio progon poakzuje detalj iz Rješenja od 28. aprila koje potpisuje ministar Danilo Šaranović: ,,Prisustvo imenovane Tamare Veljović dovodi u pitanje samu zakonitost rada organa. Prednje posebno kada se uzme u obzir činjenica da je supružnik lice koje se sumnjiči za kriminalno udruživanje...” &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111211124_abf3fc6384e839b72b0684d446eaef6eb7f85430267b61afddb49f6a213ef7d0.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251111211124_abf3fc6384e839b72b0684d446eaef6eb7f85430267b61afddb49f6a213ef7d0" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ZAŠTIĆENA KAO ČLANICA STRANKE: Dragana Kažanegra Stanišić "> <figcaption>ZAŠTIĆENA KAO ČLANICA STRANKE: Dragana Kažanegra Stanišić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ...I SLUČAJ KAŽANEGRA-STANIŠIĆ Jasno je: nakon više od dvije decenije rada, Tamara Veljović ne može da ostane u policijskoj službi zato što se protiv njenog supruga, Veselina Veljovića, vodi krivični postupak?! &nbsp; Postupak protiv Veselina Veljovića je u toku i Uprava policije bi, poštujući zakone i Ustav, morala da poštuje i - prezumpciju nevinosti. Očito je, međutim, da to nijesu željeli u ovom slučaju. Pa izgleda da su, kada Demokrate Alekse Bečića izvode politički veting, neki policijski službenici jednakiji od drugih. &nbsp; Tako Tamara Veljović dobija mjeru udaljenja s posla, a Dragana Kažanegra Stanišić, državna sekretarka u MUP-u može da bude na funkcionerskom položaju, može i da ima i pristup tajnim podacima, iako je njen suprug, Šakoje Stanišić, svojevremeno bio uhapšen zbog nelegalnog posjedovanja oružja i osuđen na 45 dana. &nbsp; Bilo bi poželjno da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović objasni dvojne standarde. Kako to da je Tamara Veljović privremeno udaljena sa policijskog posla iako njen suprug nije osuđen, a istovremeno Dragana Kažanegra Stanišić čvrsto drži pouziciju državne sekretarke iako je njen suprug osuđen i odležao zatvorsku kaznu? &nbsp; Ministar se neće oglašavati, ali odgovor je jasan: Kažanegra Stanišić je članica partije Demokratska Crna Gora i zato je izgleda - jednakija od Tamare Veljović. Te činjenice – bolje od bilo kog komentara – otkrivaju pravu političu pozadinu i zakonsku neosnovanost, ali i etičnost vetinga u Ministarstvu unutrašnjih psolova i Upravi policije koji sprovode Demokrate Alekse Bečića. &nbsp;&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Veting: sredstvo Demokrata za političke obračune sa neistomišljenicima

Veting ili anti-veting? Ovo pitanje može da slobodno postavi nakon postupanja Ministarstva unutrašnjih poslova u slučaju Zorana Braunovića, bivšeg čelnika policije Kolašina. Iako je Braunović u julu ove godine, pod pritiskom javnosti, smijenjen sa pozicije načelnika Odjeljenja bezbjednosti Kolašin - i dalje je pod zaštitom vrha Ministarstva unutrašnjih poslova. &nbsp; O tome svjedoči podatak da Ministarstvo unutrašnjih poslova na čijem je čelu Danilo Šaranović - i pored više urgencija Osnovnog državnog tužilaštva u Kolašinu - nije dostavilo dokumentaciju o postupanju tadašnjeg čelnika kolašinske policije u slučaju gdje je osumnjičen za zloupotrebu službenog položaja. &nbsp; DVA TUŽILAČKA PREDMETA Tužilaštvo ispituje postupanje Braunovića u dva predmeta. U jednom tužilac Stanko Rakočević radi analizu prikupljenih dokaza protiv bivšeg čelnika kolašinske policije, dok u drugom tužilačkom predmetu - koji je zadužila tužiteljka Maja Šćepanović - vrh policije nije dostavio, iz nepoznatog razloga, traženu dokumentaciju. &nbsp; To se navodi u odgovorima rukovoditeljke Osnovnog državnog tužilaštva u Kolašinu Šćepanović na upit Televizije E i Portala ETV - da li su okončane dvije istrage protiv Braunovića pokrenute zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251022191024_f2a99975279ad68cf3cd3baf41c42f3a7c639714fa9012c0f1843f14fde1b36f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251022191024_f2a99975279ad68cf3cd3baf41c42f3a7c639714fa9012c0f1843f14fde1b36f" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="KRIJU SE MNOGE TAJNE: Zgrada policije u Kolašinu"> <figcaption>KRIJU SE MNOGE TAJNE: Zgrada policije u Kolašinu(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -U drugom predmetu protiv istog lica zbog istog krivičnog djela koji sam ja zadužila Tužilaštvu i pored urgencija nije dostavljena dokumentacija od MUP-a koja je neophodna radi donošenja odluke, a pri tom je i osumnjičeni preko svog branioca zahtijevao da iznese dopunu odbrane te su izviđajne radnje u ovom predmetu u toku – kazala je Šćepanović na upit Portala ETV. &nbsp; DRŽAVNO ĆUTANJE Nema, međutim, odgovora iz tužilaštva na naša pitanja o broju urgencija prema Ministarstvu unutrašnjih poslova, niti se zna što će kolašinsko državno tužilaštvo preduzeti s obzirom na to da se resor ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića oglušio o zahtjev za dostavljanje dokumentacije. &nbsp;&nbsp; &nbsp;Nema odgovora ni iz Vrhovnog državnog tužilaštva na čijem je čelu Milorad Marković o mehanizmima koje Tužilaštvo može da preduzme da Ministrstvo unutrašnjih poslova dostavi traženu dokumentaciju. &nbsp; &nbsp;Po ustaljenoj matrici, iz resora ministra Šaranovića do emitovanja ovog priloga nije stigao odgovor na upit našeg medija zašto Ministarstvo unutrašnjih poslova nije odgovorilo na urgenciju Osnovnog državnog tužilaštva iz Kolašina. BRAUNOVIĆEVA MOLBA ZA ANKETNI ODBOR &nbsp; U međuvremenu, ni Zoran Braunović se ne oglašava. &nbsp; Posljednji put je u javnost izašao sa prijedlogom da bude saslušan na Anketnom odboru Skupštine Crne Gore povodom rasprava o takozvanim ,,crnim trojkama”. &nbsp; &nbsp;-Smatram da je u interesu javnosti i pravde da se sva moja saznanja i dokazi o ,,crnim trojkama” u Crnoj Gori iznesu pred nadležnim Anketnim odborom, kako bi mogao nepristrasno i efikasno da obavi povjereni mu zadatak – smatrao je Braunović. &nbsp; Iako je Braunović još u junu iznio ponudu, Anketni odbor se nije oglašavao: očito da parlamentarna većine i nema veliko povjerenje u riječi bivšeg čelnika policije Kolašina. &nbsp; ŽIVKOVIĆEVA PRIJAVA &nbsp; S razlogom, jer je kredibilitet Braunovića razoren prijavama, posebno onom Dragomira Gage Živkovića, nagrađivanog policajca iz Kolašina. &nbsp; Živković je podnio protiv njega krivičnu prijavu zbog zloupotrebe položaja jer je Braunović, kako tvrdi, krivotvorio njegovu bezbjednosnu procjenu za jednu osobu koja je tražila dozvolu za nošenje oružja. Pošto je operativnim postupcima procijenio da ta osoba koja je ranije kažnjavana zbog krivičnih djela svojim ponašanjem i postupcima ne može dobiti odobrenje za nošenje oružja, policajac je donio negativnu procjenu. &nbsp; -Načelnik Braunović, umjesto da procjenu proslijedi dalje, zamijenio je originalnu prvu stranu krivotvorenom, gdje nijesu navedeni razlozi za negativnu bezbjednosnu procjenu i na osnovu takvog dokumenta ta osoba je dobila dozvolu za nošenje naoružanja. Braunović je, kako se sumnja, falsifikovao dokumenta nakon što su ona zavedena, tako da tragovi njegove zloupotrebe položaja postoje u policijskim arhivama – piše, između ostalog, u Živkovićevog prijavi. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251022191024_fbabc2bd6b9b5477461cd1983a22d589501ae0a31cbe814a875b1b30e665fb21.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251022191024_fbabc2bd6b9b5477461cd1983a22d589501ae0a31cbe814a875b1b30e665fb21" data-rendition-name="original" width="778" height="520" loading="lazy" alt="ZAJEDNIČKA AKCIJA: Šaranović i Šćepanović"> <figcaption>ZAJEDNIČKA AKCIJA: Šaranović i Šćepanović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ,,POLICAJAC ZA PRIMJER“ Odnos Zorana Braunovića prema policijskoj uniformi vidi se kroz još jedan slučaj u kojem je on bio protagonista. &nbsp; Naime, protiv Braunovića je vođen postupak jer je, kako se sumnja, sebi i sekretarici pisao veliki i neopravdani broj sati, noćnog, prekovremenog i rada u vrijeme državnih i vjerskih praznika. &nbsp; Uprkos svemu, u bivšeg šefa policije Kolašina i dalje imaju veliko povjerenje čelnici policije. Prije svega Harisa Đurđević, načelnik regionalnog centra Sjever, preko direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića, sve do do ministra Danila Šaranovića. &nbsp; Izgleda kao neka inverzija vetinga, odnosno Šaranovićev i Šćepanovićev antiveting – zaštita onih koji će im sjutra vjerno služiti. Mada, Braunović ima još jednu preporuku, političku: svojevremeno je za policijskog funkcionera postavljen po preporukama partija bivšeg Demokratskog Fronta. &nbsp;

Marija Žižić

Šaranovićeva ,,anti-veting” akcija u slučaju Braunovića

U proljeće 1923. godine, dok se Evropa već navikavala na fašizam, nasilne aneksije i političke progone, sudbina Crne Gore i njenih legitimnih predstavnika preselila se preko Atlantika. Među njima je bio i Jovan S. Plamenac, bivši crnogorski ministar, predsjednik Crnogorske narodne skupstine i premijer Vlade Kraljevine Crne Gore u egzilu (1919-1921), ali i politički vođa crnogorske suverenističke emigracije, borac za Pravo, Čast i Slobodu Crne Gore protiv velikosrpske okupacije i nasilne aneksije izvršene krajem 1918. Protjeran iz Italije po nalogu fašističke vlade Benita Musolinija nakon dogovora sa režimom Kraljevine SHS, Plamenac je utočište potražio u Sjedinjenim Američkim Državama. Njegov dolazak u Ameriku, administrativne prepreke, političke kontroverze i jasne poruke o statusu Crne Gore zabilježio je jedan od najuticajnijih svjetskih listova – The New York Times. U tekstu objavljenom 28. aprila 1923. godine, ovaj prestižni list ne samo da izvještava o proceduri prijema bivšeg crnogorskog premijera na Elis Ajlendu, već svjedoči o tadašnjem međunarodnom poretku, pravnom kontinuitetu crnogorske državnosti i upornom pokušaju da se glas porobljene zemlje ne utiša. U nastavku donosimo integralni prevod tog teksta, kao dragocjeno istorijsko svjedočanstvo koje baca snažno svjetlo na političku sudbinu Crne Gore i njenu borbu za Pravo, Čast i Slobodu. "Primaju bivšeg premijera, ali uz jamčevinu; Nalog Ministarstva rada oslobađa Crnogorca sa Elisa Ajlenda. Po nalogu Ministarstva rada u Vašingtonu, Jovan S. Plamenac, samoproglašeni predsjednik vlade politički nepostojeće monarhije Crne Gore, koji je po dolasku ovamo u subotu bio upućen na Elis Ajlend, juče je primljen u ovu zemlju uz polaganje jamčevine. Kako Plamenac ne govori engleski, njegov slučaj je pred komesarom zastupala gospođica Vera Petrović, mlada kćerka dr Vladimira Petrovića, čije posjetnice ga predstavljaju kao izvanrednog i opunomoćenog ministra Crne Gore. Ona je komesaru Todu saopštila da je Plamenac dvije godine bio zarobljenik Austrijanaca i da je došao ovamo isključivo u ličnoj misiji, koja će trajati svega nekoliko mjeseci. Plamenac je putovao sa diplomatskim pasošem koji je izdala crnogorska Vlada 1920. godine, a koji je 2. aprila ove godine ovjeren u Američkom konzulatu u Rimu, uz sljedeću napomenu: „Gore navedena viza odobrava se u skladu sa uputstvima primljenim od Američke ambasade u Rimu, datiranim 2. aprila. Ambasada je ovlašćenje za izdavanje ove vize dobila od Stejt departmenta pod datumom 1. aprila.“  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110080152_8befca2545ec9bc9422ed56d718cfd5d03a888fd41b7bc068642146c81e7f47d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260110080152_8befca2545ec9bc9422ed56d718cfd5d03a888fd41b7bc068642146c81e7f47d" data-rendition-name="original" width="672" height="645" loading="lazy" alt="NY"> </figure>  Istaknuto je da Imigraciona služba po ovlašćenjima ima prvenstvo nad konzularnom službom. Putnik može biti potvrđen od strane diplomatskog kora, a ipak biti neprihvatljiv zbog mentalnih ili fizičkih razloga, ili zbog popunjene kvote zemlje iz koje dolazi. U slučaju Plamenca, službenici na Elis Ajlendu nijesu bili sigurni kakvu proceduru treba primijeniti zbog političkih komplikacija koje proizlaze iz ujedinjenja Crne Gore sa Jugoslavijom, čija je kvota već popunjena. Komesar Tod je zato pitanje uputio Vašingtonu. Takođe su primljena uputstva da se dopusti ulazak i Mihailu Tomiću i Aleksandru Đokiću, pomoćnicima Plamenca. <h2>Teškoće tokom intervjua</h2> Grupa je otišla u hotel „Netherland“, gdje je bio zakazan intervju sa Plamencem, kome su se njegovi sunarodnici uvijek obraćali sa „Vaša ekselencijo“. Intervju je bio praćen jezičkim poteškoćama, koje su prevazilažene prenošenjem pitanja Plamencu preko engleskog, francuskog, italijanskog i, konačno, srpskog jezika. Da li je tokom tog procesa prevođenja i ponovnog prevođenja snaga Plamenčevih izjava bila oslabljena, sagovornik vjerovatno nikada neće saznati, ali mu se činilo da su mnogi dugi Plamenčevi odgovori zahtijevali svega pola tuceta engleskih riječi da bi se prenijela njihova suština. Svedena na jednu izjavu, Plamenčeva poruka američkom narodu glasila je ovako: „Povodom mog dolaska u Sjedinjene Američke Države, mnogi listovi su objavili netačne izvještaje o crnogorskom pitanju, o meni lično i o svrsi moje posjete - bez sumnje u dobroj namjeri, ali nedovoljno obaviješteni. Tako je pogrešno navedeno da sam došao da u Njujorku osnujem crnogorsku vladu; takođe da sam bio pukovnik u crnogorskoj vojsci i da sam tokom rata bio diplomatski predstavnik Crne Gore u Carigradu“. „Umjesto toga, moja karijera je bila isključivo politička i parlamentarna: bio sam poslanik u Crnoj Gori, državni savjetnik, član vlade i predsjednik vlade. Najzad, 1918. predvodio sam ustanak protiv francusko-jugoslovenskih okupacionih trupa, koje su samovoljno i nasilno proglasile aneksiju Crne Gore Jugoslaviji. Ustanak je bio zamišljen, organizovan i vođen od strane mene lično, a obustavljen po mom naređenju nakon apela predsjednika Vilsona, upućenog iz Pariza, da se poštedi prolijevanje krvi, uz obećanje crnogorskom narodu potpune obnove njegovih sloboda i njegove države, na isti način kako je to bilo priznato Belgiji i Srbiji. <h2>Nade u slobodu naroda</h2> „Na Mirovnoj konferenciji u Parizu branio sam stvar svoga naroda. Javnosti je poznato da se crnogorski narod drži u potčinjenosti od strane jugoslovenskih trupa; ipak, suverenitet Crne Gore ovom okupacijom nije pravno poništen. Za mnoge države Crna Gora i dalje postoji kao suverena država de facto i de jure. Što se tiče Sjedinjenih Američkih Država, Crna Gora za njih uvijek postoji de jure, jer ova zemlja nikada nije potpisala nijedan međunarodni ugovor kojim bi priznala ukidanje suvereniteta Crne Gore“. Govoreći o svom pasošu, rekao je da vjeruje da su Sjedinjene Američke Države dozvolile izdavanje vize, vođene simpatijama koje Vlada gaji prema njegovom narodu. Plamenac je izjavio da je razlog njegovog dolaska ovamo sasvim privatne prirode i da će se u ovoj zemlji zadržati samo kratko vrijeme. „Da li vjerujete da će autonomija Crne Gore biti obnovljena?“ „Kao rodoljubivi Crnogorac, čvrsto vjerujem u vaskrsenje svoje zemlje i da će nepravde učinjene mome narodu biti ispravljene.“ Na kraju intervjua, Plamenac je izjavio da su Sjedinjene Američke Države i Crna Gora bile jedine dvije nacije koje su ušle u Svjetski rat sa nesebičnom namjerom, bez ikakve ideje o teritorijalnom dobitku. „Kao što je Srbija, napadnuta od Austrije, pozvala Crnu Goru u pomoć, tako su Saveznici pozvali Sjedinjene Američke Države da pomognu u dobijanju rata“, dodao je, zaključuje se u tekstu Njujork tajmsa.

Kako je Njujork tajms 1923. pisao o protjeranom crnogorskom premijeru Jovanu S. Plamencu: "Vjerujem u vaskrsenje svoje zemlje"

Grenland i Danska odbacili su Trampovu ponudu da kupe ovu poluautonomnu teritoriju.
Predsjednik Donald Tramp kaže da Sjedinjene Američke Države moraju „posjedovati“ Grenland kako bi spriječile Rusiju i Kinu da to učine.
„SAD moraju imati vlasništvo i branite vlasništvo, ne branite zakup. A mi ćemo morati da branimo Grenland“, rekao je Tramp novinarima u petak, odgovarajući na pitanje BBC-ja.
Dodao je da će to uraditi „lakim putem“ ili „teškim putem“. Bijela kuća je nedavno saopštila da administracija razmatra kupovinu poluautonomne teritorije saveznice iz NATO-a, Danske, ali da ne isključuje ni mogućnost njene aneksije silom.
Danska i Grenland poručuju da teritorija nije na prodaju. Danska je saopštila da bi vojna akcija značila kraj transatlantskog odbrambenog saveza.
Iako je najrjeđe naseljena teritorija, lokacija Grenlanda, između Sjeverne Amerike i Arktika, čini ga pogodnim za sisteme ranog upozoravanja u slučaju raketnih napada, kao i za nadzor plovila u tom regionu.
Predsjednik SAD-a je više puta rekao da je Grenland od ključnog značaja za nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Američkih Država, tvrdeći bez ikakvih dokaza da je bio „prekriven ruskim i kineskim brodovima na sve strane“.
SAD već ima više od 100 vojnih lica stalno raspoređenih u svojoj bazi Pitufik, na sjeverozapadnom vrhu Grenlanda – objektu kojim SAD upravlja još od Drugog svjetskog rata.
Na osnovu postojećih sporazuma s Danskom, SAD ima pravo da na Grenland dovede onoliko vojnika koliko želi.
Međutim, obraćajući se novinarima u Vašingtonu, Tramp je rekao da ugovor o zakupu nije dovoljan.
„Države ne mogu sklapati ugovore na devet godina ili čak na 100 godina“, rekao je, dodajući da moraju imati vlasništvo.
"Volim narod Kine. Volim narod Rusije“, rekao je Tramp. „Ali ih ne želim za komšije na Grenlandu — to se neće desiti. I, uzgred, NATO to mora da razumije“, dodao je predsjednik SAD-a.
Saveznici Danske u NATO-u — velike evropske zemlje, kao i Kanada — ove sedmice su stali u njenu odbranu izjavama u kojima su ponovo potvrdili da „samo Danska i Grenland mogu odlučivati o pitanjima koja se tiču njihovih odnosa“.
Ističući da su jednako zainteresovani kao i SAD za bezbjednost Arktika, poručili su da se to mora postići zajedničkim djelovanjem saveznika, uključujući i SAD.
Takođe su pozvali na „poštovanje principa Povelje Ujedinjenih nacija, uključujući suverenitet, teritorijalni integritet i nepovredivost granica“.

Tramp kaže da SAD moraju „posjedovati“ Grenland kako bi spriječili Rusiju i Kinu da ga preuzmu

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore igraće danas sa Maltom na startu Evropskog prvenstva u Beogradu.
Duel A grupe u Beogradskoj areni počeće u 18 sati.
U drugom meču te grupe, u 15 sati i 15 minuta, sastaće se Francuska i Mađarska.
Crnogorski vaterpolisti u ponedjeljak sastaće se Mađarskom (15.15), dok je za srijedu zakazan duel sa Francuskom (18.00).
U drugu fazu takmičenja plasiraće se tri najbolje ekipe, koje će sa tri selekcije iz grupe C (Španija, Izrael, Srbija, Holandija), formirati grupu E.
Dvije prvoplasirane reprezentacije iz novoformirane grupe plasiraće se u polufinale.

Crnogorski vaterpolisti na startu EP protiv Malte

Putevi su kupili drobilično postrojenje i sijačicu za potrebe kamenoloma koji će biti otvoren u Kučima, a u kojem će preduzeće drobiti materijal.
Nabavku mašina, kako je za „Dan" saopštio Radoš Zečević, direktor, preduzeće je platilo 1.142.000 eura.
– Mi ćemo u februaru raditi pristupne puteve, vodu i struju na parceli. Gledaćemo da što prije počnemo da drobimo kamen. Po sadašnjem zakonu imamo pravo da probno iskopamo do 20.000 kubika. To znači da ako analize pokažu da je kamen loš možemo da odustanemo. Mi ćemo vjerovatno iskoristiti tu mogućnost pa očekujemo da ćemo možda već u martu krenuti sa probnom eksploatacijom – rekao je Zečević.
On je naveo da će sa glavnom eksploatacijom kamena početi kada obezbijedie sve papire koji su neophodni za rad kamenoloma. Projekcije su, kako kaže, da to bude početak ljeta.
– Od papira nam treba elaborat o zaštiti životne sredine i to je najvažniji dokument koji moramo imati. Uradili smo elaborat o ekonomskoj isplativosti, trebaće nam vjerovatno i saglasnost o CEDIS-a i Vodovoda. Parcela budućeg kamenoloma je ušla u Prostorno urbanistički plan Podgorice – kaže direktor Puteva.
Zečević kaže da će im za rad kamenoloma biti potrebno 20-ak ljudi.
– Potrebni su nam vozači i rukovaoci mašina. U preduzeću trenutno imamo par rukovaoca mašinama koji su to već radili, tako da ćemo njih preusmjeriti za taj posao. Možda ćemo još nekog zaposliti da radi, ali će u tom slučaju morati proći obuku od dva mjeseca. Potrebni su nam geodeta, rudarski inženjeri, stražari. Nećemo jedino zapošljavati minere nego ćemo angažovati firmu koja će biti zadužena za taj posao jer ne želim da rizikujem oko toga. Za njihovim angažovanjem nema stalne potrebe nego se onin povremeno angažuju, otprilike jednom mjesečno – naveo je Zečević.

Tag: veting-u-policiji