Advokat Veselin Radulović kazao je u razgovoru za Portal ETV da smatra da će funkcioneri Demokrata „povećati“ pritisak na one koji kritikuju njihove loše odluke i da će nastaviti da se iz poslaničkih klupa „obračunavaju“ sa svima koji drugačiji misle i koji budu ukazivali na njihove loše postupke i propuste.
- Očekujem da taj pritisak iz dana u dan raste, jer psihološki profili tih ljudi koji to rade, govori u prilog tome. Evo vidjeli smo ovih dana da su uspjeli da od Vlade izdejstvuju da njihov kadar bude izabran u punom mandatu za direktora policije. Vidjeli smo i neposredno nakon toga izbora kako se taj čovjek ponašao u Skupštini prethodnih dana na jedan kranje neprimjeren, nervozan ali donekle i nevaspitan način – kazao je advokat Radulović.
<h2>KRŠENJE USTAVA</h2>
On je problematizovao odnos direktora policije Lazara Šćepanovića prema civilnom sektoru. Radulović je decidan da oni nemjeravaju da nastave sa pritiskom i da se boji da neće stati sve do onog momenta dok ih zakon i institucije ne zaustave.
Za advokata Radulovića prijedlog izmjena i dopuna Zakona o unutrašnjim poslovima koji podrazumijeva da se u skraćenoj proceduri primaju i otpuštaju službeni Ministrastva unutrašnjih poslova predstavlja pokušaj stavljanja policije pod potpunu političku kontrolu. On ističe da nema govora da se radi o pokušaju profesionalizacije policije već naprotiv.
- U julu je gotovo identičan prijedlog bio u skupštinskoj proceduri od poslanika Demokratske Crne Gore. On je povučen zbog reakcije javnosti i Evropske komisije i odlučeno je da taj prijedlog mora prethodno ići na mišljenje Evropskoj komisiji. Očekivalo se da ljudi koji stoje iza toga da se urazume. Očekivao sam negdje da oni, ipak, to neće uradIti u kontekstu onog prethodnog odgovora. Mislim da oni srljaju i dalje i nažalost dobili su podršku od Vlade. Prijedlog je ušao u skupštinsku proceduru – objasnio je Radulović.
On je dodao da nijesu vodili računa o tome da se usaglasi sa evropskim standardima i da nijesu sačekali mišljenje Evropske komisije, ali građani su vidjeli reakciju Evropkse komisije koja treba da da to mišljenje, a o sadržini tog prijedloga je, kako kaže, suvišno govoriti.
Iz tog prijedloga, prema riječima Radulovića, vidi se brutalno kršenje Ustava i primjene procedure koja isključivo odgovara jednoj političkoj partiji, a koja
podrazumijeva da od volje pojedinca zavisi da li će neko biti zaposlen u policiji, da li će neko ostati da radi, da li će neko biti targetiran kao saradnik kriminalnih klanova ili označen kao osoba za koju postoje smetnje za rad u policiji, bez ikakvih dokaza i to od Komisije koju je formirao ministar.
Sve je to, upozorava advokat, suprotno evropskim standardima i on je siguran i ukoliko taj prijedlog prođe skupštinsku proceduru ako se usvoji u Skupštinu da će na kraju Sud sve te odluke poništiti.
<h2>O PRIJAVAMA</h2>
U razgovoru advokat Radulović se osvrnuo i na krivične prijave i dopune krivičnih prijava koje je Specijalnom državnom tužilaštvu podnosio od avgusta do sredine decembra protiv čelnih ljudi bezbjednosnog sektora i funkcionera Demokrata. Do sada nije dobio povratnu informaciju o statusu tih prijava, iako je podnosio urgencije i tražio da ga obavijeste što su preduzeli.
Radulović je podsjetio da Zakonik o krivičnom postupku predviđa roko od tri do šest mjeseci u nekim složenijim činjenično pravnim predmetima, a možda bi se upravo te prijave koje je on podnio tako mogle tretirati, tako da Specijalno državno tužilaštvo je još u zakonskom roku.
- Ono što jeste malo čudno i neuobičajeno je to što nije dobio nikakvu povratnu informaciju o prijavam iako je upućivao urgenciju, a to u ranijm predmetima nije bio slučaj – uvijek sam dobijao informaciju da li je formiran predmet i da li su neke radnje preduzete. Za sada su te informacije izostale. Malo je to čudno, ali da sačekam da vidim da li će Tužilaštvo u narednom periodu po mojim prijavam nešto preduzeti, a što je obavezno po zakonu – objasno je Radulović.
On smatra da SDT do sada ništa nije radilo po njegovim prijavama i to na neki način izaziva sumnju u objektivnost te institucije jer su u tim krivičnim prijavam osumnjičeni funkcioneri političke partije koja je trenuto na vlast u Crnoj Gori.
- Nažalost neću reći ništa novo ako kažem da Tužilaštvo ni sada ni prethodnih godina i decenija nije moglo da se pohvali da je potpuno profesionalno postupalo prema osobama koje imaju političku moć i koje obavljaju vlast – istakao je Radulović.
On očekuje da državni organi rade svoj posao ne isključujući mogućnost da postoje objektivne okolnosti zbog kojih SDT nije provjerilo navode iz prijava koje je podnio.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Demokrate će povećavati pritisak na kritičare i neće stati dok ih institucije ne zaustave

Žalbe tužilaštva pa i odbrane koje su izjavljenje na rješenje o produženju pritvora biznismenima Ranku Uboviću i Vladanu Ivanoviću, su jednostavno bespredmetne, jer se ne može produžiti nešto što je ukinuto i što ne egzistira, rekao je advokat Stefan Jovanović u informativnoj emisiji „24 sata“ na TV E. Advokat ocjenjuje da je pravo i obaveza postupajućeg tužilaštva da, kada prestanu razlozi za dalje trajanje, traži ukidanje pritvora.&nbsp;
On je to kazao odgovarajući na pitanje da li očekuje da je sada izvjesna sudbina žalbe Specijalnom državnog tužilaštva prema Apelacionom sudu na rješenje o produženju pritvora. Branilac Ubovića, Jovanović smatra da je jedino moguće zakonsko rješenje da se žalbe odbace, jer se, ističe, ne može produžiti nešto što je ukinuto.
„Krajnje logički i jezički a bez namjere da stvaram pritisak, moram izreći moj pravni stav. On je takav da jednostavno žalbe koje su izjavljene na rješenje o produženju pritvora, one su jednostavno bespredmetne. Ne možete produžiti nešto što ne postoji. Ne možete produžiti nešto što je ukinuto. Smatram da je jedino moguće zakonsko rješenje, zapravo odluke da se sve žalbe odbacuju, ne samo žalba SDT-a već i žalbe odbrane. Zašto? Žalbe koje su izjavljene odnosile su se na produženje pritvora, a ako je pritvor ukinut, i ne samo što je ukinut nego je pravosnažno ukinut sa &nbsp;jednim ovakvim stavom krivičnog vijeća u Podgorici, onda je utvrđenje jedino moguće i logično da ne može doći do produženja pritvora po bilo kom osnovu s obzirom da se pritvor ukinuo“, pojasnio je Jovanović.
Naglašava da ne može doći do produženja, jer pritvor ne postoji.
„Dakle, da li postoje novi razlozi, nove činjenice, nove okolnosti, apsolutno po mom sudu, ne može doći do produženja pritvora jer on više ne postoji. Najkraće rečeno, pa i onako laički ne pravno, ne može se produžiti nešto što više ne teče, nešto što ne egzistira“, jasan je advokat.
Ponovio je da je i odbrana ranije isticala da samo ukidanje pritvora apsolutno nije bilo problematično sa stanovišta zakona.
„Čim je saslušan posljednji svjedok, žargonski rečeno, otpao je pritvorski osnov, koji je u tom momentu u pravnom saobraćaju, da se tako izrazim, egzistirao“, dodao je.
„Da je pritvor i dalje ostao na snazi &nbsp;bili bi nezakonito u pritvoru“
Jovanović podsjeća da je pritvor određen i produžen shodno pritvorskom osnovu koji je propisan tačkom 2 – opasnost od uticaja na svjedoke.
„Ako je ta opasnost ikada postojala, onda je definitivno prestala da postoji u petak, onog momenta kada je saslušan poslednji svjedok što je otvorilo mogućnost odbrani da inicira jedan predlog za ukidanje pritvora, naravno i nadležnom sudu da pritvor ukine. I postoji zakonsko utemeljenje za takve odluke“, rekao je advokat Jovanović.
Prema njegovim riječima, odredba člana 174 stav 3 i član 5 Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, ističu saglasno da se pritvor mora ukinuti čim prestanu razlozi.&nbsp;
„Kako je poslednji svjedok saslušan, samim tim prestali su da postoje razlozi za samo trajanje pritvora i pritvor se morao ukinuti, a nasuprot tome da je pritvor i dalje ostao na snazi onda bi pomenuta lica bila nezakonito u pritvoru. Ono što je značajno i što smo takođe potencirali, jeste da se radi o dvije odluke od strane dvoje sudija za istragu, što takoreći daje na snazi samim tim rješenjima mimo ovoga što je utemeljeno na samom zakonu“, naglašava Jovanović.
„I pravo i obaveza postupajućeg tužilaštva, kada prestanu razlozi, da predloži ukidanje pritvora“
Viši sud je odbacio žalbu SDT-a ističući u saopštenju je u slučaju prestanka okolnosti zbog kojih je pritvor određen, na tužilaštvu bila obaveza da reaguje i inicira ukidanje pritvora.
Jovanović ocjenjuje da je negdje i pravo i obaveza postupajućeg tužilaštva da, ne samo predloži određivanje pritvora ili eventualno njegovo produženje već i ukidanje pritvora kada prestanu razlozi za dalje trajanje istog.&nbsp;
„Dešavalo se i ranije da, upravo po ovom osnovu razlozi za dalje trajanje pritvora prestanu i da tužilaštvo inicira ukidanje tog pritvora. U konkretnom slučaju, nije tužilaštvo iniciralo ukidanje pritvora, to je uradila odbrana. Kolega Ivanović je podnio predlog za ukidanje pritvora, ali je tužilaštvo dalo mišljenje. U jednom relativno kratkom roku dalo je mišljenje u kojem je konstatovano da su zaista saslušani svjedoci. I ono što je tužilaštvo uradilo, što se ne treba prenebregnuti jeste da svi ti svjedoci čije je saslušanje bilo određeno zapravo saslušani u jednom prihvatljivom ili razumnom roku od strane postupajućih tužilaca, što je samo po sebi &nbsp;dovelo do mogućnosti da se pritvor ukine, a po mom sudu i shvatanju, isti su u cjelosti postupili u skladu sa onim što je inicirao vrhovni državni tužilac Marković, a to je uputstvo kojim je traženo da se u pritvorskim predmetima, u hitnim predmetima, pogotovo onim gdje je upravo ovo pritvorski osnov postupa hitno i da se svjedoci u jednom kratkom roku saslušavaju“, zaključio je Jovanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fvisi-sud-saslusanjem-svjedoka-prestao-osnov-za-pritvor-ubovicu-i-ivanovicu-dalje-zadrzavanje-bi-bilo-nezakonito&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

1084x550

Jovanović: Žalbe SDT-a i odbrane bespredmetne, ne može se produžiti nešto što je pravosnažno ukinuto

Punomoćnik porodice preminule Drite Tfe, advokat Liridon Sefa, saopštio je da su dostavljeni nalaz i mišljenje Sudskomedicinskog odbora Medicinskog fakulteta u Beogradu o uzroku smrti &nbsp;Tafe, iz kojih proizilazi da prilikom njenog liječenja nijesu ispoštovane sve preporuke.
- Što se tiče sadržine dostavljenog nalaza, u ovoj fazi postupka, jedino što možemo da izjavimo jeste da je neophono da se navedeni nalaz i mišljenje dopuni, odnosno da se pokuša usaglašavanje istog sa nalazom i mišljenjem Komisije za Vanrednu eksternu provjeru Ljekarske komore Slovenije (o čijoj sadržini smo prethodno dali izjavu)- kazao je Sefa.
Konkretnije, iz sadržine nalaza i mišljenja Sudskomedicinskog odbora u Beogradu proizilazi da u konkretnom slučaju, prilikom liječenja preminule Drite Tafe, nisu ispoštovane sve medicinske preporuke u skladu sa Dobrom kliničkom praksom i opšteprihvaćenim medicinskim standardima, ali je zaključak iz navedenog nalaza i dalje nepotpun da bi se moglo u dovoljnoj mjeri i potpuno utvrditi činjenično stanje.
- Sa navedenog, smatramo da je neophodno da se uradi dopuna novodostavljenog nalaza i mišljenja iz Beograda, a uzimajući u obzir sadržinu nalaza i mišljenja Slovenačke komisije, naglašavamo da je neophodno da se u tom pravcu prvobitno pokuša usaglašavanje ova dva nalaza i mišljenja, posebno ako se imaju u vidu jasni i precizni odgovori koji su konstatovani u nalazu Slovenačke komisije- kazao je advokat.&nbsp;
U svakom slučaju, tek nakon dostavljanja dopune Beogradskog nalaza, očekivano je da će se steći jedna realna i objektivna slika o uzroku smrtne posljedice ovog kritičnog događaja. Generalno, može se izvesti zaključak da je propusta bilo, ali u tom pravcu je nephodno preduzeti sve adekvatne mjere u pravcu pravilnog utvrđenja konkretnog činjeničnog stanja.
- U konačnom, ukoliko se ispostavi da je nemoguće usaglašavanje ova dva nalaza, predložićemo eksterno supervještačenje treće države, a sve u cilju zaštite prava i pravnih interesa porodice preminule Drite Tafe- kazao je Sefa..&nbsp;
Sa druge strane, ističe da će paralelno preduzeti sve pravne radnje i neophodne korake u cilju zaštite prava porodice preminule Tafe, uvijek uzimajući kao poseban polazni princip zaštitu interesa malobodne djece i onemogućavanje njihovog bespotrebnog izlaganja javnom pritisku, a takođe poštujući princip nesmetanog vođenja konkretnom krivičnog postupka.

1250x600

Sefa o nalazu uzroka smrti Tafe: Nepotpun je, ali jasno da nijesu ispoštovane sve medicinske preporuke prilikom liječenja

Advokat Zoran Piperović je, komentarišući odbranu koju je pred Višim sudom iznio suspendovani specijalni tužilac Saša Čađenović, poručio da se iz onoga što je rekao vidi da u optužnici nema ništa.&nbsp;
Advokat je ocijenio da uopšte nije smjelo da dođe do optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Zorana Lazovića jer je, kaže, napravljena takva konstrukcija optužnice kakvu ne pamti istorija krivičnog prava.
"Vidjeli ste danas iz onoga što je rekao Čađenović u svojstvu optuženog da ovdje nema ništa. Vidjeli ste da je naknadno kao treći ubačen da bi Zoran Lazović bio u pritvoru po osnovu tačke 4. Vidjeli ste da je ubačen, jer sa dva člana ne može da bude OKG, trebao je treći i ubačen je naknadno. Vidjeli ste da je na moje pitanje kada je saznao da je uopšte optužen, onda kada je dobio rješenje o spajanju", rekao je branilac Zorana Lazovića, advokat Piperović.
Istakao je da je danas bio pravi trenutak da se odmah ukine pritvor Lazoviću i Katniću.&nbsp;
"Nijesmo stigli zbog protoka vremena, to ćemo da uradimo svakako na sledećem pretresu", dodao je on.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fcadenovic-mora-da-katnic-i-ja-nijesmo-dobro-slusali-zvicera-kada-kavcani-govore-da-nas-treba-zapaliti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Piperović: Napravljena takva konstrukcija optužnice kakvu ne pamti istorija krivičnog prava

Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti “Sjever”, Odjeljenja bezbjednosti Berane, u saradnji sa službenicima Odjeljenja bezbjednosti Rožaje, podnijeli su krivičnu prijavu Osnovnom državnom tužilaštvu u Rožajama protiv jednog lica zbog postojanja osnova sumnje da je izvršilo krivično djelo navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, za ovo krivično djelo odgovaraće N.K. (advokat iz Rožaja), koji je, kako se sumnja, u periodu od avgusta 2021. do juna 2022. godine, sačinio više isprava – prijedloga za izvršenje sa neistinitim podacima o broju računa, u cilju sticanja protivpravne imovinske koristi i na štetu budžeta Crne Gore.
„Umjesto poslovnog računa kao preduzetnika–advokata, osumnjičeni je u ispravama naveo svoj lični račun kao građanin, iako je znao da mu je advokatski račun blokiran po osnovu neizmirenih poreskih i drugih obaveza“, navodi se u saopštenju.
Na taj način je, dodaje se, izbjegao plaćanje obaveza prema budžetu, dok su nadležni organi, ne znajući za neistinit sadržaj isprava, sačinjavali rješenja o isplati i vršili virmanske prenose novca na njegov lični račun, u više navrata.
Policija je protiv N.K. podnijela krivičnu prijavu Osnovnom državnom tužilaštvu u Rožajama, a istraga je u toku.

Rožaje: Krivična prijava protiv advokata zbog navođenja na ovjeravanje neistinitog sadržaja

Hercegnovska policija uhapsila je advokata Borisa Bodirogu (43) iz Herceg Novog zbog sumnje da je izvršio krivična djela zloupotreba povjerenja u produženom trajanju i prevara u produženom trajanju na štetu državljana Danske i Rusije, pribavivši sebi protivpravnu imovinsku korist veću od 156.000 eura. Protiv njega je podnijeta krivična prijava Osnovnom državnom tužilaštvu u Herceg Novom, a nakon saslušanja kod tužioca Bodiroga je pušten da se brani sa slobode.
Prema sumnjama policije, Bodiroga je kao advokat zastupao ruskog državljanina koji je 10. maja 2024. uplatio 60.250 eura na njegov račun za kupovinu stana u Herceg Novom. Umjesto da novac proslijedi prodavcu, osumnjičeni je sredstva zadržao, a oštećenog doveo u zabludu predajom lažnog prepisa lista nepokretnosti. Nakon raskida kupoprodajnog ugovora 31. oktobra 2024, B.B. je tvrdio da mu je račun blokiran, te je djelimično vratio 31.000 eura, dok ostatak – oko 29.500 eura – nije isplatio.
Takođe, Bodiroga se tereti da je na štetu državljanina Danske, sa privremenim boravkom u Herceg Novom, od kraja 2021. do sredine 2023. godine, zloupotrebljavao ovlašćenja prilikom raspolaganja sredstvima privrednog društva u njegovom vlasništvu. Bez znanja i saglasnosti oštećenog, odobravao je i realizovao transakcije na račune drugih privrednih društava, kao i na svoj lični račun, te vršio isplate u gotovini, pričinivši štetu u iznosu od oko 23.000 eura.
Osim toga, sumnja se da je zloupotrijebio odnos povjerenja i u kontinuitetu od istog oštećenog uzimao pozajmice od preko 104.000 eura, održavajući ga u uvjerenju da će novac vratiti, iako to nije učinio.
Na ovaj način, prema navodima iz policije, Bodiroga je pribavio sebi protivpravnu imovinsku korist od ukupno preko 156.000 eura.

Herceg Novi: Advokat osumnjičen da je oštetio strance za više od 156.000 eura, nakon saslušanja pušten da se brani sa slobode

Nasilje nad muškarcima najčešće se manifestuje kroz psihičko nasilje, lažne optužbe, uskraćivanje kontakta sa djecom i korišćenje institucija za ličnu osvetu, kazao je za Portal ETV advokat Bojan Vujović, osnivač prve organizacije u Crnoj Gori koja se sistemski bavi zaštitom muških prava – NVO Centar za zaštitu prava muškaraca.
Prema podacima MONSTAT-a za 2023. godinu, od ukupno 1.820 punoljetnih žrtava porodičnog nasilja, 603 su muškarci, što predstavlja 33,1 odsto svih slučajeva. Kada su maloljetne žrtve u pitanju, 58,4 odsto su dječaci.
- Sistem ne prepoznaje muškarce kao žrtve, već isključivo kao počinioce - tvrdi za advokat Vujović.
U svojoj advokatskoj praksi Vujović, kako kaže, svjedoči sve češćim slučajevima emocionalne manipulacije, institucionalnih zloupotreba i sistemskog uskraćivanja prava muškarcima, naročito očevima.&nbsp;
- Nasilje nad muškarcima najčešće se manifestuje kroz psihičko nasilje, lažne optužbe, uskraćivanje kontakta sa djecom i korišćenje institucija za ličnu osvetu. Poseban problem predstavlja činjenica da su mnoge žene svjesne svoje institucionalne povlašćenosti u postupcima koji se tiču roditeljskog prava i nasilja u porodici, te se nerijetko ponašaju u skladu s tim, koristeći sudsku praksu kao sredstvo kontrole i pritiska – naglašava Vujović.
Ističe da se u jednom drastičnom slučaju koji vodi, muškarac nalazi u pritvoru još od decembra 2023. na osnovu optužbe za silovanje, bez medicinskih dokaza, svjedoka ili objektivnih pokazatelja nasilja. Dokazi iz Viber prepiski, kako tvrdi, jasno pokazuju “emocionalno blisku i dobrovoljnu komunikaciju”, dok se oštećena na sudu pojavila samo jednom i odbila da svjedoči.&nbsp;
- Krivična prijava je postala alat za osvetu – smatra Vujović.
U drugom predmetu, njegov klijent doživio je rupturu nadbubrežne žlijezde usljed stresa izazvanog, kako kaže, lažnim optužbama bivše supruge. Iako je kontakt sa djetetom minimalan, svega četiri sata nedjeljno, klijent i dalje trpi emocionalnu manipulaciju.&nbsp;
- Dijete je postalo sredstvo osvete, a sistem to posmatra pasivno. Ovo nisu izolovani slučajevi. Postoji čitav niz predmeta u kojima se muškarci oglašavaju krivim isključivo na osnovu iskaza žene, čak i kada je takav iskaz u potpunoj suprotnosti sa materijalnim dokazima i svjedočenjima. Takva praksa vodi ka opasnom presedanu u kojem prezumpcija nevinosti biva zamijenjena automatizmom krivice muškarca. Zloupotreba pravosudnog sistema u kontekstu porodičnih i emotivnih sukoba mora se početi nazivati pravim imenom – institucionalno nasilje - tvrdi Vujović.
Statistike pokazuju i šokantnu disproporciju u sudskim presudama: od 253 osuđujuće presude za porodično nasilje u 2023. godini, čak 238 su izrečene muškarcima, dok je ženama presuđeno 15 puta – od čega 11 uslovno.
- Prema podacima iz vladine Strategije za suzbijanje nedozvoljenog posjedovanja i zloupotrebe lakog i malokalibarskog oružja, 18,8 odsto ubistava u Crnoj Gori izvršeno je u okviru porodice. Od toga, 73,3 odsto žrtava su žene, dok 26,7 odsto čine muškarci - ističe Vujović.
Upozorava da brojke jasno ukazuju i na duboku i hronično zanemarenu krizu mentalnog zdravlja u Crnoj Gori, naročito među muškarcima.&nbsp;
- Prema dostupnim statistikama, muškarci čine čak 78 odsto svih osoba koje su izvršile samoubistvo, što je alarmantan podatak koji se rijetko analizira kroz prizmu prevencije nasilja. U periodu od 2017. do danas, ubijeno je 15 žena, a u čak šest slučajeva počinioci – bivši ili sadašnji partneri – nakon ubistva su izvršili samoubistvo, dok su u tri slučaja počinioci upućeni na obavezno psihijatrijsko liječenje. Takođe, zabilježeni su i slučajevi u kojima su sinovi ubili svoje majke (dva slučaja), te jedan slučaj u kojem je bratanić usmrtio tetku, usljed zavisnosti od opojnih droga. Dakle, od ukupno 15 ubistava, u najmanje devet slučajeva počinioci su bili partneri sa ozbiljno narušenim mentalnim zdravljem, a u tri slučaja uzrok je bila zavisnost od psihoaktivnih supstanci –navodi Vujović.
Iako se zakonodavstvo formalno ne razlikuje prema polu, Vujović tvrdi da praksa pokazuje suprotno.&nbsp;
- U zakonima postoji formalna ravnopravnost, ali u primjeni su očevi gotovo uvijek stavljeni u inferioran položaj. Starateljstvo se u 95 odsto slučajeva automatski dodjeljuje majkama, dok se očevima nude "kontakti" kao da su sekundarni roditelji. Vrlo često se ti kontakti onemogućavaju, a sudovi i centri za socijalni rad ne reaguju na kršenja, ili reaguju mlako i bez stvarnih posljedica – kaže Vujović.
Na pitanje da li ga smatraju kontroverznim, te koliku podršku ima NVO Centar za zaštitu prava muškaraca, Vujović odgovara da podrška javnosti raste, naročito među onima koji su prošli kroz slične situacije - muškarcima koji su izgubili kontakt s djecom, bili nepravedno optuženi ili zanemareni od strane sistema.&nbsp;
- Jako mi je značajna podrška koju dobijam i od strane žena. Među kolegama iz pravosuđa ima i razumijevanja i otpora. Neki prepoznaju važnost onoga što radimo i otvoreno nas podržavaju, dok drugi još uvijek posmatraju ovu borbu sa dozom skepse ili čak otvorene kritike. Ne bježim od toga da budem označen kao neko ko ruši tabu, jer je rušenje nepravde prioritetnije od imidža - rekao je Vujović.
U planu su, kaže, i zakonske inicijative – prije svega za promjenu Porodičnog zakona, kako bi zajedničko roditeljstvo postalo pravilo, a ne izuzetak. Takođe, Centar radi na pokretanju kampanja koje će osvijetliti problem muškog nasilja, bez negiranja realnosti nasilja nad ženama.
- Važno je naglasiti da nemamo nikakvu institucionalnu podršku. Sve aktivnosti, &nbsp;uključujući informativne kampanje, dizajn vizuala, održavanje javnih tribina i pravne analize, finansiram lično, iz sopstvenih sredstava. Uprkos tome, ne odustajemo, jer vjerujemo da promjena mora doći odozdo – iz konkretne borbe, iskustva i istine, a ne iz formalnih deklaracija - zaključuje Vujović.

Danijela Jovanović

Vujović: Nasilje nad muškarcima najčešće je psihičko i kroz lažne optužbe i uskraćivanje kontakta sa djecom

Suđenje kriminalnoj grupi optuženoj za planiranje ubistva bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, suspendovanog specijalnog tužioca Saše Čađenovića, bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, njegovog sina Petra i policijskog službenika Ivana Đokovića odgođeno je za 8. april jer optuženi – Milan Brajović, zvani Fitilj, otkazao punomoćje svom advokatu.
To je uradio nakon što je postupajući sudija u ovom predmetu predsjednik Višeg suda Zoran Radović odbio Brajovićev zahtjev da se ovaj predmet spoji sa istragom koju je SDT pokrenulo zbog ubistva srpskih državljana Filipa Marjanovića i Vukašina Gošovića u danilovgradskom naselju Jelenak 2019. godine.
Optužnica protiv kriminalne grupe koju su tokom 2020. i 2021. godine formirali Barani Stefan Đukić i Emil Tuzović s ciljem likvidacije tužioca, policijskih funkcionera ali i prebijanje nekadašnje sutkinje podgoričkog Višeg suda Biljane Uskoković, potvrđena je prije skoro tri godine.
Prema dokazima specijalnog tužioca Miroslava Turkovića, plan je bio da se Katnić i Lazović ubiju odmah nakon što budu smijenjeni.
- Pa su u pravcu realizacije ovog kriminalnog plana okrivljeni Brajović i Perović prihvatili da prikupljaju podatke o kretanju oštećenih Lazovića, te da prikupljaju podatke o mjestu stanovanja specijalnog tužioca Saše Čađenovića, te oštećenih Zorana i Petra Lazovića, a kako bi ispod vozila koja koriste postavili eksplozivne naprave i lišili ih života - navodi se u optužnici.
Osim, Đukića, Tuzovića, Brajovića i Gorana Milašinovića, optužnicom su obuhvaćeni još Zoran Perović, Dušan Dudić, Nino Korać, Stefan Mićić, Aleksandar Raičević, Dušan Boljević, Albin Salić, Branko Pejanović, Haris Tuzović i Bojan Lopičić.

Brajović otkazao advokata

Otac dječaka, kojeg je sedamnaestogodišnji Baranin A.K. u dvorištu gimnazije „Niko Rolović“ ranio nožem i nanio povrede opasne po život, saopštio je Portalu ETV da su angažovali advokata nakon što je osumnjičeni za pokušaj ubistva njihovog sina pušten na slobodu poslije devet dana - iako mu je Viši sud odredio pritvor punih mjesec.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 65.8824%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fnakon-devet-dana-iz-pritvora-pusten-sedmnaestogodisnjak-koji-je-nozem-ranio-ucenika-barske-gimnazije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Njihov advokat će, kako nam je saopštio Cano Mujić, biti Stefan Jovanović iz Podgorice.
- Što se tiče odluke suda: ukoliko je ona tačna, a izgleda da jeste - izražavamo ogorčenje. Ja kao otac, sa svojom suprugom, želim da se borim za svoje dijete. Posvetićemo se njegovom oporavku, a što se tiče sudskog postupka - angažovao sam advokata Stefana Jovanovića iz Podgorice i on će se baviti tim djelom - poručio je Mujić u izjavi za Portal i Televiziju E.
On je podvukao da im je najvažnije da njihov sin iz svega izađe kao pobjednik - stabilno i da se oporavi.
- To je broj jedan - poručio je Mujić.
Otac povrijeđenog dječaka je naglasio da ne želi da se ikome na svijetu dogodi to što se desilo njegovom djetetu.
- Poštujem pretpostavku nevinosti, ali da sam ogorčen ovakvom odlukom suda jer je moj sin već nekoliko puta reanimiran, primio je 60 jedinica derivata krvi, odstranjena mu je slezina, sanirano smrtno unutrašnje krvarenje grudne i stomačne aorte.. A sa druge strane okrivljeni se nalazi na slobodi - ukazao je Mujović.
Zbog toga se pita kakva se poruka šalje njihovoj porodici - ali i cijelom društvu.
Ranije je saopšteno da će Mujići i prijatelji njihovog sina sjutra u 13 sati organizovati protest ispred Robne kuće u Baru.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 65.8824%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fgrad-uz-darisa-porodica-i-prijatelji-ranjenog-djecaka-sjutra-u-13-sati-organizuju-protest-u-baru&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Porodica povrijeđenog Darisa poziva sve građane Bara da se pridruže protestu protiv nasilja i za izmjene zakona - stoji u pozivu za protest.

Porodica ranjenog dječaka angažovala advokata: Naš sin je nekoliko puta reanimiran - a okrivljeni je na slobodi

Zamislimo sastanak koji se u petak održava u iranskom Vrhovnom savjetu za nacionalnu bezbjednost, dok njegovih dvanaest članova razmatra ustanak koji se širi zemljom. Tvrda struja obećava „odlučan obračun“ kako bi slomila demonstrante, baš kao što je to učinjeno 2017, 2018, 2019, 2022. i 2023. godine, piše Washington Post.
Međutim, predsjednik Masud Pezeškijan i njegovi saradnici gledaju iste snimke nasilne pobune koje kruže svijetom. Moraju shvatiti da se ovi protesti stalno vraćaju zato što se režim raspada — politički i ekonomski — i cijela zemlja to zna. Svaki talas represije rađa buduće proteste. Režim može ugasiti ovaj požar, ali šta je sa sljedećim, i onim nakon njega?
<h3>Režim na putu ka katastrofi</h3>
Iranski režim ide jednosmjernom ulicom ka katastrofi. Visoki evropski diplomata u Teheranu podijelio je tu procjenu sa mnom prije nekoliko godina i ona je i dalje tačna. Iran ima snažne bezbjednosne alate, ali oni rđaju. Režim nije uspio da zaštiti svoje saveznike — Hamas u Gazi, Hezbolah u Libanu i predsjednika Bašara al-Asada u Siriji. A što je najvažnije, Iran nije uspio da zaštiti sam sebe od izraelskog sistematskog napada u junu. Režim trpi niz poraza, navodi Washington Post.
„Islamska Republika danas je režim zombija“, tvrdi Karim Sadžadpur iz Carnegie Endowment for International Peace. „Njena legitimnost, ideologija, ekonomija i vođa su mrtvi ili na samrti. Ono što je održava u životu jeste smrtonosna sila. Ubija da bi živjela i živi da bi ubijala. Brutalnost može odgoditi sahranu režima, ali mu ne može vratiti puls“, kaže Sadžadpur.
Ajatolah Ali Hamnei, vrhovni vođa, u petak je održao prkosan govor, tvrdeći da su demonstranti „gomila vandala“ koja pokušava da ugodi američkom predsjedniku Donaldu Trampu. No Hamnei, slab ali nepopustljiv u 86. godini, srce je problema režima i živi dokaz njegove iscrpljenosti. Takođe, ne postoji očigledan nasljednik nakon smrti predsjednika Ebrahima Raisija u padu helikoptera 2024. godine.
<h3>Šta može učiniti Vašington?</h3>
Kako Sjedinjene Američke Države najbolje mogu pomoći pobunjenicima? Tramp je zaprijetio vojnim kažnjavanjem ukoliko Iran masakrira sopstvene građane, ali mu režim vjerovatno neće dati taj povod: Iran je u ranijim protestima izbjegavao obračun u stilu Tjenanmena i vjerovatno će to učiniti ponovo. Administracija predsjednika Trampa može sa saveznicima dodatno pojačati pritisak. To je jedan od razloga zašto bi Tramp trebalo da izbjegava udaljavanje prijatelja svojom opsesijom Grenlandom — potrebni su mu za rješavanje većeg pitanja Irana, piše Washington Post.
Teže pitanje za Vašington jeste da li bi trebalo prokrijumčariti Starlink terminale kako bi se prekinuo internet-mrak koji je Teheran nametnuo u petak. Administracija predsjednika Bajdena razmatrala je tu strategiju tokom protesta „Žena, život, sloboda“ 2022. i 2023. godine, ali je od nje odustala, plašeći se da bi to moglo ugroziti ključne krijumčarske rute koje koriste CIA i izraelske obavještajne službe. Možda ovoga puta korist nadmašuje cijenu.
Ove sedmice protesti su se proširili na svaku iransku regiju i svaku etničku grupu, ali još nijesu dostigli intenzitet ustanka iz 2022. i 2023. godine. Taj spontani masovni pokret započeo je kada su žene izašle na ulice osuđujući smrt u pritvoru Mahse Amini, koja je bila uhapšena jer je odbila da nosi maramu. Režimski obračun rezultirao je sa 551 poginulom osobom i više od 22.000 uhapšenih, prema izvještajima organizacija za ljudska prava. Bezbjednosne snage ubile su 104 osobe u događaju poznatom kao „Krvavi petak“ u septembru 2022. godine.
<h3>Protesti su se vratili, ali ovaj put drugačiji</h3>
Uprkos nasilnom gušenju pobune, tri godine kasnije izbila je nova. Nema vođu i možda nema jasan pravac, ali je snažna. Do ponedjeljka su protesti zabilježeni na više od 340 lokacija u svih 31 iranskoj pokrajini, prema Iran Wireu, onlajn mediju. Tokom sedmice demonstracije postaju sve šire i nasilnije, što pokazuju snimci na internetu, navodi Washington Post.
Ovogodišnji ustanak više pokreće bijes zbog iranskih ekonomskih neuspjeha nego zbog represivnih islamskih pravila mula. Godišnja stopa inflacije u Iranu porasla je na 42 odsto u decembru, a valuta je prošle godine izgubila više od polovine vrijednosti. Još jedna razlika ove godine jeste to što mnogi demonstranti podržavaju Rezu Pahlavija, sina iranskog šaha zbačenog u revoluciji 1979. godine. To ovoj pobuni daje konzervativniji, persijski nacionalistički ton i možda pogled okrenut ka prošlosti. Možda je ovo iranski „MIGA“ trenutak, navodi WaPo.
Neizvjesno je da li su tvrdolinijaši režima ove godine izgubili oštricu. Poput Sovjetskog Saveza u posljednjim godinama, bezbjednosne agencije su možda izgubile ideološku posvećenost i disciplinu. Bespomoćno su gledale kako su njihove snage poražene u Gazi, Libanu i Siriji. I same su trpjele istu pošast inflacije i ekonomske stagnacije kao i ostatak nacije. Nijesu slomljene, ali djeluju krhkije nego ranije.
<h3>Tonu sve dublje</h3>
Vratimo se onome što prolazi kroz glave tih 12 članova Vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbjednost. Znaju da Iran stagnira. Budžet za sljedeću fiskalnu godinu vjerovatno će povećati poreze i smanjiti subvencije kako bi se finansirala odbrana. Očekuju političku tranziciju koja će doći kada Hamnei umre, ali za sada posrću naprijed kao ranjena i obeshrabrena nacija, piše Washington Post.
Dok članovi savjeta gledaju prema jugu, preko Persijskog zaliva, ka Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, vide susjede koji jure u zagrljaj vještačke inteligencije i dinamične ekonomske budućnosti. U međuvremenu, oni se drže represivnog, nazadnog režima koji jedva može da prehrani sopstveni narod. Revolucije je nemoguće predvidjeti. Ali kad pogledate Iran, jasno je da će se prije ili kasnije nešto slomiti, zaključuje Washington Post.

Washington Post: Iranski režim je uhvaćen u spiralu smrti

Skijališta Crne Gore neće dobiti 150 hiljada EUR pomoći od Vlade za pripremu zimske turističke sezone na skijalištu ski-centar Kolašin 1600, jer je Agencija za zaštitu konkurencije (AZK) utvrdila da bi to predstavljalo neusklađenu državnu pomoć.
Agencija je tako odlučila po zahtjevu Ministarstva turizma, na čijem čelu je Simonida Kordić, piše Dan.
Taj Vladin resor obratio se Agenciji početkom novembra, ukazujući na potrebu da se obezbijedi novac za održavanje višenamjenske sportske infrastrukture zbog pripreme zimske turističke sezone 2025/2026 na skijalištu Kolašin 1600, jer se odnosi na izgradnju i održavanje sportske infrastrukture koja ne utiče na trgovinu među državama članicama, niti na države u okruženju.&nbsp;
U prijavi je navedeno da višenamjenska sportska i skijaška infrastruktura skijališta ski-centra Kolašin 1600, sa pratećom opremom, s obzirom na to da je već određeno vrijeme u funkciji, zahtijeva i redovno održavanje. Stoga se planira obezbjeđivanje sredstava za održavanje višenamjenske sportske infrastrukture, a u cilju kvalitetne pripreme sezone i stavljanja u funkciju za predstojeću sezonu bezbjednog skijališta.&nbsp;
U prijavi su opisani i ciljevi mjera pomoći. Precizirano je da Vlada planira da opredijeli 150 hiljada EUR za održavanje višenamjenske sportske infrastrukture, a u cilju obezbjeđivanja preduslova za odvijanje zimske turističke sezone 2025/2026. i sportske sezone na skijalištu ski-centar Kolašin 1600.
„Potrebna sredstva planirana su za servisiranje tabača za snijeg, nabavku rezervnih dijelova, servis motornih sanki za bezbjednost na skijalištu, sanaciju skijaških staza, saniranje izlaza i uleta remont žičara K8 Troglava i K7 Klisura, obezbjeđivanja službe spasavanja i za druge troškove održavanja, a sve prema specifikacijama datim u prilogu dostavljene informacije“, navedeno je u rješenju koje je potpisao predsjednik Savjeta Agencije, Dragan Damjanović.
Agencija je, postupajući po prijavi, analizirala da li su Skijališta Crne Gore društvo u poteškoćama. Po EU regulativama, u tu kategoriju spada društvo ako je više od polovine njegovog upisanog osnovnog kapitala izgubljeno zbog akumuliranih gubitaka.
„U konkretnom slučaju, uvidom u Bilans stanja za 2024. godinu, ostvareni gubitak je minus 220,71 hiljadu EUR, rezerve nula, dok je osnovni upisani kapital 110 hiljada. Rezultat, nakon stavljanja u odnos ostvarenog gubitka i osnovnog kapitala, upućuje na podatak da je više od polovine osnovnog kapitala izgubljeno zbog akumuliranog gubitka“, navodi se u rješenju.
Agencija je zaključila da Skijališta Crne Gore u 2024. godini ispunjavaju uslove da se smatraju preduzećem u poteškoćama, ali da se regulativa ne može primijeniti na prijavljenu državnu pomoć od 150 hiljada, jer se ona smatra neusklađenom.

Odbijen zahtjev da Skijališta dobiju 150 hiljada EUR pomoći

Jak zemljotres, magnitude 5,1 stepeni Rihterove skale, osjetio se u 5.53 časova u Ređo Kalabriji, a brojni izvještaji stižu i iz Mesine i drugih područja Sicilije i Kalabrije.
Epicentar je, prema veb-sajtu italijanskog Nacionalnog instituta za geofiziku i vulkanologiju, bio u moru kod jonske obale na dubini od 65 kilometara, navodi agencija Ansa.
Prema sajtu Evropskog mediteranskog seizmološkog centra (EMSC) epicentar potresa jačine 5,1 stepeni po Rihterovoj skali je bio u Jonskom moru 62 km istočno od Ređo Kalabrije na dubini od 58 kilometara, prenose mediji.

Jak zemljotres pogodio Italiju

U proljeće 1923. godine, dok se Evropa već navikavala na fašizam, nasilne aneksije i političke progone, sudbina Crne Gore i njenih legitimnih predstavnika preselila se preko Atlantika. Među njima je bio i Jovan S. Plamenac, bivši crnogorski ministar, predsjednik Crnogorske narodne skupstine i premijer Vlade Kraljevine Crne Gore u egzilu (1919-1921), ali i politički vođa crnogorske suverenističke emigracije, borac za Pravo, Čast i Slobodu Crne Gore protiv velikosrpske okupacije i nasilne aneksije izvršene krajem 1918. Protjeran iz Italije po nalogu fašističke vlade Benita Musolinija nakon dogovora sa režimom Kraljevine SHS, Plamenac je utočište potražio u Sjedinjenim Američkim Državama. Njegov dolazak u Ameriku, administrativne prepreke, političke kontroverze i jasne poruke o statusu Crne Gore zabilježio je jedan od najuticajnijih svjetskih listova – The New York Times. U tekstu objavljenom 28. aprila 1923. godine, ovaj prestižni list ne samo da izvještava o proceduri prijema bivšeg crnogorskog premijera na Elis Ajlendu, već svjedoči o tadašnjem međunarodnom poretku, pravnom kontinuitetu crnogorske državnosti i upornom pokušaju da se glas porobljene zemlje ne utiša. U nastavku donosimo integralni prevod tog teksta, kao dragocjeno istorijsko svjedočanstvo koje baca snažno svjetlo na političku sudbinu Crne Gore i njenu borbu za Pravo, Čast i Slobodu. "Primaju bivšeg premijera, ali uz jamčevinu; Nalog Ministarstva rada oslobađa Crnogorca sa Elisa Ajlenda. Po nalogu Ministarstva rada u Vašingtonu, Jovan S. Plamenac, samoproglašeni predsjednik vlade politički nepostojeće monarhije Crne Gore, koji je po dolasku ovamo u subotu bio upućen na Elis Ajlend, juče je primljen u ovu zemlju uz polaganje jamčevine. Kako Plamenac ne govori engleski, njegov slučaj je pred komesarom zastupala gospođica Vera Petrović, mlada kćerka dr Vladimira Petrovića, čije posjetnice ga predstavljaju kao izvanrednog i opunomoćenog ministra Crne Gore. Ona je komesaru Todu saopštila da je Plamenac dvije godine bio zarobljenik Austrijanaca i da je došao ovamo isključivo u ličnoj misiji, koja će trajati svega nekoliko mjeseci. Plamenac je putovao sa diplomatskim pasošem koji je izdala crnogorska Vlada 1920. godine, a koji je 2. aprila ove godine ovjeren u Američkom konzulatu u Rimu, uz sljedeću napomenu: „Gore navedena viza odobrava se u skladu sa uputstvima primljenim od Američke ambasade u Rimu, datiranim 2. aprila. Ambasada je ovlašćenje za izdavanje ove vize dobila od Stejt departmenta pod datumom 1. aprila.“  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110080152_8befca2545ec9bc9422ed56d718cfd5d03a888fd41b7bc068642146c81e7f47d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260110080152_8befca2545ec9bc9422ed56d718cfd5d03a888fd41b7bc068642146c81e7f47d" data-rendition-name="original" width="672" height="645" loading="lazy" alt="NY"> </figure>  Istaknuto je da Imigraciona služba po ovlašćenjima ima prvenstvo nad konzularnom službom. Putnik može biti potvrđen od strane diplomatskog kora, a ipak biti neprihvatljiv zbog mentalnih ili fizičkih razloga, ili zbog popunjene kvote zemlje iz koje dolazi. U slučaju Plamenca, službenici na Elis Ajlendu nijesu bili sigurni kakvu proceduru treba primijeniti zbog političkih komplikacija koje proizlaze iz ujedinjenja Crne Gore sa Jugoslavijom, čija je kvota već popunjena. Komesar Tod je zato pitanje uputio Vašingtonu. Takođe su primljena uputstva da se dopusti ulazak i Mihailu Tomiću i Aleksandru Đokiću, pomoćnicima Plamenca. <h2>Teškoće tokom intervjua</h2> Grupa je otišla u hotel „Netherland“, gdje je bio zakazan intervju sa Plamencem, kome su se njegovi sunarodnici uvijek obraćali sa „Vaša ekselencijo“. Intervju je bio praćen jezičkim poteškoćama, koje su prevazilažene prenošenjem pitanja Plamencu preko engleskog, francuskog, italijanskog i, konačno, srpskog jezika. Da li je tokom tog procesa prevođenja i ponovnog prevođenja snaga Plamenčevih izjava bila oslabljena, sagovornik vjerovatno nikada neće saznati, ali mu se činilo da su mnogi dugi Plamenčevi odgovori zahtijevali svega pola tuceta engleskih riječi da bi se prenijela njihova suština. Svedena na jednu izjavu, Plamenčeva poruka američkom narodu glasila je ovako: „Povodom mog dolaska u Sjedinjene Američke Države, mnogi listovi su objavili netačne izvještaje o crnogorskom pitanju, o meni lično i o svrsi moje posjete - bez sumnje u dobroj namjeri, ali nedovoljno obaviješteni. Tako je pogrešno navedeno da sam došao da u Njujorku osnujem crnogorsku vladu; takođe da sam bio pukovnik u crnogorskoj vojsci i da sam tokom rata bio diplomatski predstavnik Crne Gore u Carigradu“. „Umjesto toga, moja karijera je bila isključivo politička i parlamentarna: bio sam poslanik u Crnoj Gori, državni savjetnik, član vlade i predsjednik vlade. Najzad, 1918. predvodio sam ustanak protiv francusko-jugoslovenskih okupacionih trupa, koje su samovoljno i nasilno proglasile aneksiju Crne Gore Jugoslaviji. Ustanak je bio zamišljen, organizovan i vođen od strane mene lično, a obustavljen po mom naređenju nakon apela predsjednika Vilsona, upućenog iz Pariza, da se poštedi prolijevanje krvi, uz obećanje crnogorskom narodu potpune obnove njegovih sloboda i njegove države, na isti način kako je to bilo priznato Belgiji i Srbiji. <h2>Nade u slobodu naroda</h2> „Na Mirovnoj konferenciji u Parizu branio sam stvar svoga naroda. Javnosti je poznato da se crnogorski narod drži u potčinjenosti od strane jugoslovenskih trupa; ipak, suverenitet Crne Gore ovom okupacijom nije pravno poništen. Za mnoge države Crna Gora i dalje postoji kao suverena država de facto i de jure. Što se tiče Sjedinjenih Američkih Država, Crna Gora za njih uvijek postoji de jure, jer ova zemlja nikada nije potpisala nijedan međunarodni ugovor kojim bi priznala ukidanje suvereniteta Crne Gore“. Govoreći o svom pasošu, rekao je da vjeruje da su Sjedinjene Američke Države dozvolile izdavanje vize, vođene simpatijama koje Vlada gaji prema njegovom narodu. Plamenac je izjavio da je razlog njegovog dolaska ovamo sasvim privatne prirode i da će se u ovoj zemlji zadržati samo kratko vrijeme. „Da li vjerujete da će autonomija Crne Gore biti obnovljena?“ „Kao rodoljubivi Crnogorac, čvrsto vjerujem u vaskrsenje svoje zemlje i da će nepravde učinjene mome narodu biti ispravljene.“ Na kraju intervjua, Plamenac je izjavio da su Sjedinjene Američke Države i Crna Gora bile jedine dvije nacije koje su ušle u Svjetski rat sa nesebičnom namjerom, bez ikakve ideje o teritorijalnom dobitku. „Kao što je Srbija, napadnuta od Austrije, pozvala Crnu Goru u pomoć, tako su Saveznici pozvali Sjedinjene Američke Države da pomognu u dobijanju rata“, dodao je, zaključuje se u tekstu Njujork tajmsa.

Tag: advokat