Akcija oslobađanja kanala na Marezi, koji bi trebalo da krak Mareze odvodi ka Morači, <a href="https://www.facebook.com/reel/821866430839951">nastavljena je danas</a>.
Ekološki aktivista Aleksandar Dragićević kazao je da mehanizacija državne kompanije "Zaštita prostora" čisti najizazovniji dio kanala, dok Čistoća doo Podgorica dejstvuje nedaleko od mjetsa gdje su mještani zatrpali oko 150 metara kanala.
Mehanizacija Deponije i Zelenila čiste kanal od rastinja.
Kako je kazao Dragićević, čeka se komunalna inspekcija da izda nalog za rušenje zida stadiona DG Arena i reflektora u kanalu.
- Snijeg se topi, ništa neće zaustaviti dolazak novog proljeća... - naveo je on u objavi na Fejsbuku.
Zbog zatrpavanja kanala onemogućeno je oticanje velike količine vode koja prethodnih dana pravi velike probleme mještanima ovog dijela grada.
Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović najavio je juče da će biti sankcionisani svi koji su onemogućili da kanal obavlja svoju funkciju. Poručio je da neće biti selektivnog postupanja.
- Svi koji su zaposjeli teritoriju kanala i onemogućili da taj kanal obavlja svoju funkciju, biće sankcionisani. Biće im dat nalog da uklone sve te nelegalne objekte i jednostavno ovaj kanal moramo dovesti u funkciju - istakao je Mujović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

(VIDEO) Čisti se najizazovniji dio kanala na Marezi; Dragićević: Ništa neće zaustaviti dolazak novog proljeća

Danas će se znati da li će morati da se ruši dio stadiona u Donjoj Gorici i dio igrališta koji su izgrađeni u kanalu Mareze, ili će Glavni grad morati da izdvoji značajan iznos novca, kako bi se na drugi način omogućilo da voda nesmetano teče do Morače.
To je kazao građanski aktivista Aleksandar Dragićević, navodeći da je očišćen dio kanala, nakon jučerašnjeg postavljanja privremenog mosta.
Sada će inženjeri procijeniti šta treba činiti, ali Dragićević za Boje jutra TV Vijesti ističe da je gotovo izvjesno da je rušenje rješenje.
Višegodišnji problem sa kanalom ogolile su poplave koje su izazvale obilne padavine, a kanal je zatrpan jer su u njemu osim dijela stadiona i igrališta, napravljeni i parkinzi, a nikli su čak i voćnjaci.
Dragićević, koji je bio najaktivniji prethodnih dana na terenu očekuje da će neko odgovarati, a smatra da je poražavajuće što se niko iz državne vlasti ne oglašava povodom poplava u mnogim opštinama.

610x380

500x500

1250x600

1084x550

Dragićević: Znaće se danas da li mora da se ruši dio stadiona u Donjoj Gorici izgrađen u kanalu Mareze

U poslednjih sat od probijanja prve brane na Marezi, nivo vode u Tološima i Donjoj Gorici pao je za dva centimetra, a oslobodili smo svega 315 metara kanala - saopštio je građanski aktivista Aleksandar Dragićević.
On je, u objavi na Fejsbuku, poručio da čekaju vojsku radi mjerenja za pontonski most, te da će osloboditi i drugi dio kanala od oko tri kilometra.
- Nadamo se da ćemo u sledeće pola sata probiti i drugu branu i u sljedećih par sati tako značajno oboriti nivo vode u poplavljenim područjima - istakao je on.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.6316%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Freel%2F1642051076761652%3Flocale%3Dsr_RS&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>
Dragićević je na Fejsbuku objavio da su prije sat počeli sa uklanjanjem brana.

Dragićević: Nivo vode u Tološima i Donjoj Gorici pao za dva centimetra nakon sat od probijanja prve brane na Marezi

Ekološki aktivista Aleksandar Dragićević konstatovao je da se nijedan crnogorski zvaničnik nije oglasio povodom poplava u više gradova Crne Gore, uništavanja infrastrukture, odsječenih sela i poplavljenih imanja i objekata. On je saopštio da je sinoć u Danilovgradu evakuisano još 11 građana, a predsjednik Opštine Aleksandar Grgurović iznio je podatak da se radi o više porodica.
Obimna kiša, koja pada danima, izazvala je probleme u više crnogorskih gradova, a najviše u opštinama Danilovgrad i Nikšić.
Poplavljeni objekti evidentirani su u Sekulićima, kao i u nikšićkim naseljima Grebice i Duklo. Nivo Morače u Podgorici prethodnih dana je dostigao skoro 11 metara, što je blizu rekordnih brojki. Zbog obilnih padavina i odrona obustavljen je saobraćaj na više putnih pravaca.
Predsjednik Opštine Danilovgrad Aleksandar Grgurović kaže da se situacija sa poplavama u toj opštini dodatno zakomplikovala tokom noći i da je više porodica evakuisano. Njima je smještaj ponuđen u Policijskoj akademiji, a nakon povlačenja vode opština će odraditi procjenu štete i, kako kaže Grgurović, biti tu za sve svoje građane. Saobraćaj je obustavljen na više lokacija. Neprohodna je Orja Luka, kritično je i kod Komana, a Zeta se izlila i u Pažićima.
- Situacija se dodatno zakomplikovala tokom noći. Imali smo tri evakuacije, dvije u Klikovačama i jednu u Bandićima - rekao je Grgurović za Jutarnji program “Dobro jutro Crna Goro”, navodeći da očekuje stabilizaciju vremenskih prilika.
Dragićević je upozorio na nebrigu crnogorskih zvaničnika. On je, poređenja radi, objavio video na Fejsbuku na kom gradonačelnik Skadra Benet Beci, sa ministarkom unutrašnjih poslova Albanom Kočijuom, direktorom civilne zaštite Hakijem Čakom i prefektom Holtom Dudom obilaze sinoć teren u tom albanskom gradu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.6316%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Freel%2F859185580414760&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>
 
- Iako je situacija na terenu mnogo manje problematična nego kod nas, svi državni organi podignuti su na najveći mogući stepen pripravnosti, u konstantnom je zasijedanju nacionalna Agencija civilne zaštite (AKCM) i na svako sat obavještavaju građane o situaciji na terenu. Na terenu su 24 sata i ministar poljoprivrede i njegov kabinet - naveo je Dragićević u objavi.
Podsjetio je i da se albanski premijer Edi Rama obraća naciji putem društvenih mreža i sredstava javnog informisanja tri puta dnevno o situaciji.&nbsp;
Imaju i poseban broj telefona gdje se građani mogu informisati o stanju na putevima, tražiti pomoć, obavijestiti o promjeni stanja.&nbsp;
- Ozbiljna država i ozbiljno uređenje. Kod nas se niti jedan državni zvaničnik nije oglasio povodom poplava koje su pogodile Crnu Goru, uništavanja infrastrukture, odsječenih sela i poplavljenih imanja i objekata - upozorio je Dragićević.

Dragićević: Crnogorski zvaničnici ni riječi o poplavama; Grgurović: U Danilovgradu evakuisano više porodica

Ekološki aktivista Aleksandar Dragićević saopštio je da putni pravac Mojkovac - Đurđevića Tara, u mjestu Sokolovina, zbog odrona opet nije prohodan.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 124.1667%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FAlexandarGandoDragicevic%2Fposts%2Fpfbid0wuPSZhHxBaVqaL4ijsbkNxYatVqYgq8aGaqvdy1y6hPA2rVUCxcBpWmfpch2x6uSl&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Pet godina neprohodan, otvoren prije par nedjelja i poslije više miliona eura uloženih - ovo je rezultat sa prvim poplavama - naveo je Dragićević u objavi na Fejsbuku.
Iz Auto-moto saveza (AMSCG) je saopšteno i da je u prekidu saobraćaj i na dionici regionalnog puta Danilovgrad - Glava Zete, zbog izlivanja rijeke Zete na lokalitetu Dobro Polje.
Oni su naglasili da su putevi u državi mokri i klizavi, a vidljivost smanjena, te su upozorili na učestale odrone na putevima duž usjeka i klisura, kao i na povećanu količinu vode na kolovozu.
Iz AMSCG su apelovali na vozače da voze pažljivije, prilagode brzinu uslovima na putu, poštuju postavljenu signalizaciju i koriste alternativne putne pravce u slučaju povremenih zastoja.

Pravac Mojkovac - Đurđevića Tara zbog odrona opet nije prohodan

Ovo što se trenutno dešava u Pljevljima je zločin protiv čovječnosti, najgori mogući ekološki zločin, kazao je ekološki aktivista Aleksandar Dragićević za Radio Slobodna Evropa, ilustrujući život u ovom gradu posljednjih dana.
Naime, u ovoj sjevernoj opštini od 13. decembra su izmjerena ekstremna prekoračenja štetnih čestica sumpor-dioksida (SO₂) u vazduhu.
Prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine, vrijednosti su dostizale i do 805 mikrograma po kubnom metru, što je višestruko iznad dozvoljene satne granice od 350 i dnevnog limita od 125.
Ekstremne vrijednosti zagađenja se poklapaju sa “puštanjem u rad” državne Termoelektrane ali i preko 4.000 ložišta domaćinstva za grijanje tokom zime, gdje većina za ogrijev koristi ugalj.
Čestice koje nastaju tokom loženja, klasifikovane su kao kancerogene.
Međutim, iz Elektroprivrede Crne Gore su saopštili da Termoelektrana nije uzrok zagađenja i najavili umanjenje tri računa za struju ovom gradu za 50 odsto.
Povodom te odluke, ljekar Ilhan Tursumović je 17. decembra na protestnom skupu u Pljevljima povodom zagađenja rekao da je samo u tom gradu “ljudski život jeftiniji od kilovata električne energije”.
Inače, Pljevlja su mali rudarski grad na sjeveru zemlje, sa oko 30 hiljada stanovnika.
Zbog pogoršanja kvaliteta vazduha, Institut za javno zdravlje Crne Gore izdao je preporuke i upozorenja.
Posebno su, kažu, ugrožene trudnice, mlađa djeca, stariji, kao i oboljeli od kardiovaskularnih i respiratornih bolesti.
Preporučili su izbjegavanje boravka i fizičkih aktivnosti na otvorenom, apelovali da se ne provjetravaju stambene prostorije.
U Opštoj bolnici Pljevlja trenutno je hospitalizovano devetoro djece, koja su, kako se navodi u saopštenju Ministarstva zdravlja, stabilno.
- Širom Crne Gore zabilježen je porast broja djece sa respiratornim tegobama, što povezuju sa sezonskim talasom virusnih infekcija, a ne isključivo sa zagađenjem vazduha - navedeno je u saopštenju.
<h2>Ko je krivac za zagađenje?</h2>
Termoelektrana Pljevlja puštena je u pogon 1. decembra, nakon višemjesečne ekološke rekonstrukcije čiji je cilj smanjenje emisija štetnih gasova. Trenutno je u probnom režimu.
Investicija je vrijedna oko 80 miliona eura.
Opozicija i dio civilnog sektora tvrde da je Termoelektrana uključena bez funkcionalnog sistema za odsumporavanje i bez potrebnih inspekcijskih saglasnosti, te da se nagli rast koncentracija sumpor-dioksida u Pljevljima poklapa sa njenim ponovnim radom.
Iz državne Elektroprivrede Crne Gore tvrde da termoelektrana nije uzrok zagađenja i da u fazi probnog rada ekološki podsistemi ne funkcionišu istovremeno, već se uključuju postepeno.
Kako navode, to je standardna tehnička praksa.
Ističu i da je zagađenje u Pljevljima dugogodišnji, sezonski problem, na koji utiču individualna ložišta i nepovoljni meteorološki uslovi.
Ministar ekologije Damjan Ćulafić saopštio je da je ekološka inspekcija tokom nadzora u Termoelektrani Pljevlja utvrdila da automatski sistem za mjerenje emisija ne funkcioniše, zbog čega je naloženo njegovo osposobljavanje i sprovođenje nezavisnih mjerenja.
<h2>“Ovo je zločin protiv čovječnosti”</h2>
Ekološki aktivista Aleksandar Dragićević ocjenjuje da je Termoelektrana Pljevlja najveći pojedinačni zagađivač u gradu, iako, kako kaže, nije jedini.
- Trebalo bi je odmah ugasiti. Ovo što se trenutno dešava u Pljevljima je zločin protiv čovječnosti i jedan od najtežih ekoloških zločina, jer nadležni znaju da uređaji za odsumporavanje ne funkcionišu i da sirovi dim ide direktno u atmosferu i ugrožava zdravlje građana - kaže Dragićević za RSE.
Navodi da Termoelektrana koristi stotine tona uglja po satu i zbog toga je najveći izvor sumpor-dioksida.
- Suštinski problem Pljevalja je dugogodišnja zavisnost od uglja – i za proizvodnju struje i za grijanje - istakao je Dragićević.
Upozorava da, osim Termoelektrane, značajan izvor zagađenja predstavljaju i hiljade individualnih ložišta, kao i gradska toplana, u kojima se tokom zime sagorijevaju velike količine uglja i sirovog drveta.
Ukazuje da se ovim problemom sistemski niko nije bavio decenijama.
Kao ključne mjere navodi zabranu prodaje uglja fizičkim licima, obustavu rada Termoelektrane dok se u potpunosti ne osposobe uređaji za odsumporavanje i sistem za transport šljake, kao i subvencionisanje električne energije kako bi se građani motivisali da pređu na održivije izvore grijanja.
<h2>Sumpor-dioksid okupio građane na protest</h2>
Rekordno prekoračenje koncentracije sumpor-dioksida okupio je na protestu nekoliko stotina građana 17. decembra.
Zatražili su da se Termoelektrana zatvori dok se ne završi njena potpuna ekološka rekonstrukcija, i poručeno da zdravlje Pljevljaka mora biti iznad interesa energetskih kompanija.
Kritikovali su i odluku Elektroprivrede da domaćinstvima u tom gradu odobri 50 odsto popusta na aktivnu električnu energiju, navodeći da se radi o umanjenju od 10-15 eura.
- Naše zdravlje ne može da se plati popustom od deset ili petnaest eura na račun za struju. Ne tražimo subvencije, nego vazduh koji ne truje našu djecu. Samo je u Pljevljima život jeftiniji od kilovata električne energije - kazao je doktor Ilhan Tursumović i dodao da svaki četvrti Pljevljak umire od posledica zagađenja vazduha.
Građanski aktivista Pavle Čolović kazao je da je odavno nepodnošljivo.
- Pljevlja nisu pepeljara. Građani nisu kolateralna šteta. Djeca nisu statistika. Nećemo ćutati, niti se povući. I nećemo da dišemo pepeo da bi se neko pravio da je sve u redu. Vazduh je pravo. Ćutanje je saučesništvo. Vrtić nam je udaljen tri minuta hoda od kuće, ali djecu do tamo vozim autom. Disati se ne može, pa makar malo da umanjim štetu. Ili makar mislim da ih čuvam - kaže Jovan iz Pljevalja za Radio Slobodna Evropa.
<h2>URA podnijela krivičnu prijavu</h2>
Građanski pokret URA podnio je krivičnu prijavu protiv rukovodstva Elektroprivrede Crne Gore i ministra energetike zbog sumnje da je Termoelektrana nezakonito puštena u probni rad i da je time ugroženo zdravlje građana.
Tvrde da elektrana od 1. decembra radi bez potrebnih saglasnosti i nezavršenih segmenata ekološke rekonstrukcije.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je poručio je i da su nadležni morali pokazati veću odgovornost i prisustvo na terenu.
On je posebno ukazao na ulogu Termoelektrane Pljevlja, ističući da su njene emisije direktno povezane sa posljedicama po zdravlje građana.
- Neko u Podgorici mora da čuje šta se dešava u Pljevljima, da je prije neko veče više djece završilo u bolnici upravo zbog ekološke katastrofe koja se desila - rekao je Milatović, dodajući da je nedopustivo što u Pljevljima, usred krize, nije prisutan nijedan član Vlade.
<h2>Regionalni problem</h2>
U noći između 13. i 14. decembra, na državnoj mjernoj stanici zabilježene su satne vrijednosti od 557, 805 i 695 mikroggrama po metru kubnom.
Prema Direktivi Evropske unije o kvalitetu vazduha, satni limit od 350 µg/m³ ne smije biti prekoračen više od 24 puta godišnje.
U Pljevljima je taj prag, prema dostupnim podacima, premašen 23 puta u samo tri dana, od subote do ponedjeljka, 15. decembra.
Izvještaj Bankwatch Network “Uskladiti ili zatvoriti” 2025 pokazuje da termoelektrane na ugalj u zemljama Zapadnog Balkana više od sedam godina nisu ispunile obaveze za smanjenje emisija štetnih gasova, uključujući sumpor-dioksid.
Prema podacima iz izvještaja, ukupne emisije SO₂ iz termoelektrana obuhvaćenih nacionalnim planovima za smanjenje emisija u Bosni i Hercegovini, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji bile su šest puta veće od zakonom dozvoljenih u 2024. godini.
Situacija u Pljevljima je ogledalo šireg regionalnog problema o kojem godinama piše Bankwatch.
U njima se često ponavlja informacija da mali broj termoelektrana na ugalj na Zapadnom Balkanu emituje više SO2 nego preko 200 takvih postrojenja u EU

Ljekar Tursumović: Samo u Pljevljima je život jeftiniji od kilovata struje

Da prioritet ove vlasti naredne godina neće biti ulaganje u zaštitu i spasavanje, ranjive segmente društva na šta su ukazali avgustovski požari koje bez pomoći iz komšiluka i kiše ne bi mogli ugasiti, pokazuje Predlog budžeta za narednu godinu.
Ne samo što nije planirana kupovina aviona za gašenje požara već su za zaštitu i spasavanje opredijeljena čak 1,4 miliona manje nego 2025. godine.
Premijer Milojko Spajić svojevremeno je bio najavio kupovinu kanadera, koji je, kako je tada procijenjeno, trebalo da košta 50 miliona eura. Međutim, od tada taj kanader vlast više i ne pominje.
- Važno je bilo da kabinet premijera svojevremeno, prije dvije godine, ustvrdi i objavi, da sam ja dao lažnu vijest tvrdnjom da se avioni za gašenje požara "kanader" više ne proizvode. Rekoše da oni znaju da se proizvode pod drugim imenom, ne rekoše kojim i da će ga oni trgovat za cip-cijelih 50 i kusur miliona eura. No, kao i svaka laž, ta njihova obmana u vidu medijske objave njihovog medijskog tima, ovih dana svima postaje vidljiva. Ne da nema novog "kanadera", već iduće godine, kresanjem budžeta neće biti ni novih letjelica za gašenje požara bilo kog tipa - ocjenjuje u izjavi za Dan vazduhoplovni inspektor u penziji Predrag Boljević.
Poručuje da je trenutno od razoktivanja laži, gora činjenica što kresanjem budžeta neće biti sredstava za operativne troškove postojećih aviona i helikoptera koje u svojoj floti ima Avio-helikopterska jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova.
- Dva postojeća aviona koja se opravljaju kao "Skadar na Bojani", ako bi kojim slučajem bila spremna za polećet, u što sumnjam, ne bi mogla pokrenut operacije jer ti troškovi nijesu uvršteni u budžet. Za polijetanje ovih aviona moraju se obezbijediti pare za četiri nedostajuća pilota, gorivo i ostale operativne troškove, a njih nema pa nema - ukazuje Boljević.
Navodi da je za četiri nova pilota, te za dva aviona trošak od 12.000 do15.000 eura na mjesečnom nivou.
- Zatim trošak za gorivo, aerodromski troškovi, te drugi operativni troškovi u ovom budžetu nijesu našli svoje mjesto. Ovo znači opet ćemo da "moljakamo" pomoć širom Balkana i EU, kako bi se naši političari mogli pohvalit kako su uticajni i kako "njihovi sunarodnici" iz "njihovih matičnih država" pomažu Crnoj Gori, čiji građani plaćaju te "naše" političare "tuđih" korijena. Od zemlje koja je imala lidersku poziciju u veličini vazduhoplovnog vatrogasnog servisa (nakon Hrvatske i Grčke), kada je 2020. godine imala na raspolagnju kapacitet od 10.500 litara što u avio-cisternama 9.000, što u helikopterskim buradima 1.500, došli smo u situaciju da smo 2025. bili najgori u regionu sa raspoloživih 3.000 litara, odnosno jedan avion za gašenje požara - upozorava Boljević.
Poručuje da iduće godine, kako sad stvari stoje, sa planiranim budžetom neće iznenaditi ako usred požarne sezone prizemlje i taj jedan avion zbog nemanja para za gorivo.
- Ono što sam siguran, imajući čast da lično poznajem te ljude, da piloti i mehaničari, zbog neznanja i bahatosti Vlade i onih što odlučuju, neće odbiti letenje i održavanje aviona i gašenje požara, pa i ako ostanu bez plata, samo ako budu imali sa čim poletjeti. Biće interesantno čuti elaboraciju medijskog tima Vlade kad krenu požari, zašto nema novih letilica i zašto su postojeće i dalje na zemlji. Aferim efendija, doći će vrijeme za svođenje računa - zaključuje Boljević.
Kresanje budžeta za zaštitu i spasavanje komentarisao je i građanski aktivista, Aleksandar Dragićević koji kaže da je za 2026. godinu predviđeno da političke partije prožderu 18,3 miliona eura.
- Ove godine sve partije su se usaglasile da sebi izdvoje duplo više sredstava "za funkcionisanje". U međuvremenu za borbu protiv požara i poplava budžet je umanjen za 1,4 miliona eura. Za 18 miliona eura mogli smo da kupimo tri nova aviona "er traktor", i 25 novih kamiona za gašenje požara sa opremom - istakao je Dragićević.
Dragićević podsjeća i da su poslanici bili na odmorima dok je gorjelo pola države.&nbsp;
- Ljetos dok je gorelo, poslanici i većina funkcionera se živi čuli nijesu nego dok je vatra gutala sve pred sobom oni su se brčkali po inostranstvu dok smo mi kantama gasili i trovali se dimom. Dok smo mi plakali gledajući kako vatra steriliše prirodu i guta imanja – oni su ispijali koktele i krili se da ne daju izjave. Svanuće, mora svanuti... nekad mora - poručuje Dragićević.

Ugasilo se obećanje o kupovini "kanadera" od 50 miliona; Boljević: Opet ćemo da "moljakamo" za pomoć širom Balkana i EU

Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević podnio je danas Višem tužilaštvu krivičnu prijavu protiv, kako navode iz DNP-a, "samoproglašenog ekološkog aktiviste Aleksandra Dragićevića zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje".
- U svojim objavama na društvenim mrežama Dragićević je građane Zete i Botuna nazvao "budalama", "narkomanima", "pijanicama", "šljunkarima", dovodeći u pitanje njihovo obrazovanje, intelekt i društveni status jer se protive izgradnji kolektora - navode iz DNP-a.&nbsp;
Obzirom da, kako ističu, tužilaštvo nije reagovalo po službenoj dužnosti zbog, kako tvrde, klasičnog primjera izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje prema 16 hiljada građana Zete, Knežević je podnio krivičnu prijavu protiv Dragićevića.&nbsp;
- I podnijeće protiv svakog ko bude Zećane etiketirao kao delikventne građane drugog reda.- poručuju iz DNP-a.&nbsp;

Knežević podnio krivičnu prijavu protiv Dragićevića zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje

Osjećam se kao Donald Tramp, ostalo je još da pucaju u mene, kazao je predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević nakon što je dao izjavu u policiji po prijavi ekološkog aktiviste Aleksandra Dragićevića zbog djelova govora koji je održao u Botunu, na protestu protiv gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Da je Knežević dobio poziv policije, potvrđeno je RTCG-u iz DNP-a. Kneževića je prijavio ekološki aktivista Aleksandar Dragićević, tvrdeći kako se osjeća ugroženim nakon govora lidera DNP-a. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fdragicevic-podnio-krivicnu-prijavu-protiv-knezevica-zbog-prijetnji-fekalijama-mozda-ovakve-stvari-prolaze-kod-vucica-ali-u-crnoj-gori-nikad-nece&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Knežević je rekao da prijavu doživljava kao vrstu političkog pritiska jer su, kaže, Mihailo Asanović i on podnijeli prijavu protiv direktora Agencije za zaštitiu životne sredine zbog kolektora u Botunu sumnjajući u korupciju. - To je poruka da će tako proći svako ko se suprotstavi "dubokoj državi". Zato sam i rekao da se osjećam kao Tramp - pojašnjava Knežević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250915090948_e6f3f3996351ec569490c2396fe304ceaa775efe3e5b1183796a5d4b1acbe71b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250915090948_e6f3f3996351ec569490c2396fe304ceaa775efe3e5b1183796a5d4b1acbe71b" data-rendition-name="original" width="941" height="984" loading="lazy" alt="Knežević izlazi iz policije"> <figcaption>Knežević izlazi iz policije(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  Kako je rekao, na njega i DNP je usmjeren "medijski-poliitčki-nvo projekat" - Ostalo je još da pucaju na mene pa da se u potpunosti zaokruži jedan medijski-poliitčki-nvo projekat koji je usmjeren protiv mene i partiju koju predvodim - kazao je Knežević. On je ponovio da neće dozvoliti gradnju kolektora u Zeti jer bi to, smatra, bila ekološka katastrofa. O tome je, podsjeća, pričao i na protestu. Prema njegovim riječima, namjera ove prijave je da bude zaustavljen, dodajući da ovdje nije problem ni on, ni njegova partija. - Problem je očigledno koruptivni posao koji je potpisao Ivan Vuković sa turskom konsultantskom kompanijom - dodaje Knežević i podsjeća da su još tada mještani Botuna odlučili da ne žele kolektor u svom mjestu.

Knežević dao izjavu u policiji: Osjećam se kao Tramp, ostalo još da pucaju na mene

Poziv poslanika Milana Kneževića da se ekološkom aktivisti Aleksandru Dragićeviću "dođe na kuću" kombinacija je prijetnje, pokušaja zastrašivanja i zloupotrebe političke funkcije, ocijenio je izvršni direktor nevladine organizacije 35mm Darko Ivanović.
- Kada neko sjedi u Skupštini i živi od novca svih nas, a koristi svoju poziciju da targetira nevladin sektor, to je ne samo politički, nego i moralni sunovrat - kazao je Ivanović.&nbsp;
Prema njegovim riječima, Knežević bi, umjesto što se “bahati sa pozicije moći i velike hrabrosti koju crpi iz poslaničkog imuniteta”, trebalo da odgovori građanima zašto je glasao za prostorni plan koji predviđa da kolektor u Botunu bude na mjestu sa kog je protestovao.
- A ne da prosipa niskohumornu demagogiju i prijeti Dragićeviću koji samo govori istinu sa pozicije ekološkog prvoborca i dugogodišnje istrajne borbe za svako drvo, rukavac i potok u Crnoj Gori - naveo je Ivanović.
On je poručio da neće ćutati dok političari targetiraju kolege i građane.
- Danas je Aleksandar, sjutra može biti bilo ko od nas - kazao je Ivanović.
On je rekao da Knežević, umjesto što poziva da se ljudima ide na kuću, treba da "pođe kući (Zeta ili Beograd) da se presliša prvo oko Ustava i slobode govora i mišljenja koje sa pozicije sile i vlasti uskraćuje drugima".
- Onda oko toga što je elementarna politička kultura i, na kraju, da sa Makijavelija pređe na Orvela, što mnogo više odgovara ovoj fazi njegove političke karijere - dodao je Ivanović.

Ivanović: Prijetnje Dragićeviću politički i moralni sunovrat

Zamislimo sastanak koji se u petak održava u iranskom Vrhovnom savjetu za nacionalnu bezbjednost, dok njegovih dvanaest članova razmatra ustanak koji se širi zemljom. Tvrda struja obećava „odlučan obračun“ kako bi slomila demonstrante, baš kao što je to učinjeno 2017, 2018, 2019, 2022. i 2023. godine, piše Washington Post.
Međutim, predsjednik Masud Pezeškijan i njegovi saradnici gledaju iste snimke nasilne pobune koje kruže svijetom. Moraju shvatiti da se ovi protesti stalno vraćaju zato što se režim raspada — politički i ekonomski — i cijela zemlja to zna. Svaki talas represije rađa buduće proteste. Režim može ugasiti ovaj požar, ali šta je sa sljedećim, i onim nakon njega?
<h3>Režim na putu ka katastrofi</h3>
Iranski režim ide jednosmjernom ulicom ka katastrofi. Visoki evropski diplomata u Teheranu podijelio je tu procjenu sa mnom prije nekoliko godina i ona je i dalje tačna. Iran ima snažne bezbjednosne alate, ali oni rđaju. Režim nije uspio da zaštiti svoje saveznike — Hamas u Gazi, Hezbolah u Libanu i predsjednika Bašara al-Asada u Siriji. A što je najvažnije, Iran nije uspio da zaštiti sam sebe od izraelskog sistematskog napada u junu. Režim trpi niz poraza, navodi Washington Post.
„Islamska Republika danas je režim zombija“, tvrdi Karim Sadžadpur iz Carnegie Endowment for International Peace. „Njena legitimnost, ideologija, ekonomija i vođa su mrtvi ili na samrti. Ono što je održava u životu jeste smrtonosna sila. Ubija da bi živjela i živi da bi ubijala. Brutalnost može odgoditi sahranu režima, ali mu ne može vratiti puls“, kaže Sadžadpur.
Ajatolah Ali Hamnei, vrhovni vođa, u petak je održao prkosan govor, tvrdeći da su demonstranti „gomila vandala“ koja pokušava da ugodi američkom predsjedniku Donaldu Trampu. No Hamnei, slab ali nepopustljiv u 86. godini, srce je problema režima i živi dokaz njegove iscrpljenosti. Takođe, ne postoji očigledan nasljednik nakon smrti predsjednika Ebrahima Raisija u padu helikoptera 2024. godine.
<h3>Šta može učiniti Vašington?</h3>
Kako Sjedinjene Američke Države najbolje mogu pomoći pobunjenicima? Tramp je zaprijetio vojnim kažnjavanjem ukoliko Iran masakrira sopstvene građane, ali mu režim vjerovatno neće dati taj povod: Iran je u ranijim protestima izbjegavao obračun u stilu Tjenanmena i vjerovatno će to učiniti ponovo. Administracija predsjednika Trampa može sa saveznicima dodatno pojačati pritisak. To je jedan od razloga zašto bi Tramp trebalo da izbjegava udaljavanje prijatelja svojom opsesijom Grenlandom — potrebni su mu za rješavanje većeg pitanja Irana, piše Washington Post.
Teže pitanje za Vašington jeste da li bi trebalo prokrijumčariti Starlink terminale kako bi se prekinuo internet-mrak koji je Teheran nametnuo u petak. Administracija predsjednika Bajdena razmatrala je tu strategiju tokom protesta „Žena, život, sloboda“ 2022. i 2023. godine, ali je od nje odustala, plašeći se da bi to moglo ugroziti ključne krijumčarske rute koje koriste CIA i izraelske obavještajne službe. Možda ovoga puta korist nadmašuje cijenu.
Ove sedmice protesti su se proširili na svaku iransku regiju i svaku etničku grupu, ali još nijesu dostigli intenzitet ustanka iz 2022. i 2023. godine. Taj spontani masovni pokret započeo je kada su žene izašle na ulice osuđujući smrt u pritvoru Mahse Amini, koja je bila uhapšena jer je odbila da nosi maramu. Režimski obračun rezultirao je sa 551 poginulom osobom i više od 22.000 uhapšenih, prema izvještajima organizacija za ljudska prava. Bezbjednosne snage ubile su 104 osobe u događaju poznatom kao „Krvavi petak“ u septembru 2022. godine.
<h3>Protesti su se vratili, ali ovaj put drugačiji</h3>
Uprkos nasilnom gušenju pobune, tri godine kasnije izbila je nova. Nema vođu i možda nema jasan pravac, ali je snažna. Do ponedjeljka su protesti zabilježeni na više od 340 lokacija u svih 31 iranskoj pokrajini, prema Iran Wireu, onlajn mediju. Tokom sedmice demonstracije postaju sve šire i nasilnije, što pokazuju snimci na internetu, navodi Washington Post.
Ovogodišnji ustanak više pokreće bijes zbog iranskih ekonomskih neuspjeha nego zbog represivnih islamskih pravila mula. Godišnja stopa inflacije u Iranu porasla je na 42 odsto u decembru, a valuta je prošle godine izgubila više od polovine vrijednosti. Još jedna razlika ove godine jeste to što mnogi demonstranti podržavaju Rezu Pahlavija, sina iranskog šaha zbačenog u revoluciji 1979. godine. To ovoj pobuni daje konzervativniji, persijski nacionalistički ton i možda pogled okrenut ka prošlosti. Možda je ovo iranski „MIGA“ trenutak, navodi WaPo.
Neizvjesno je da li su tvrdolinijaši režima ove godine izgubili oštricu. Poput Sovjetskog Saveza u posljednjim godinama, bezbjednosne agencije su možda izgubile ideološku posvećenost i disciplinu. Bespomoćno su gledale kako su njihove snage poražene u Gazi, Libanu i Siriji. I same su trpjele istu pošast inflacije i ekonomske stagnacije kao i ostatak nacije. Nijesu slomljene, ali djeluju krhkije nego ranije.
<h3>Tonu sve dublje</h3>
Vratimo se onome što prolazi kroz glave tih 12 članova Vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbjednost. Znaju da Iran stagnira. Budžet za sljedeću fiskalnu godinu vjerovatno će povećati poreze i smanjiti subvencije kako bi se finansirala odbrana. Očekuju političku tranziciju koja će doći kada Hamnei umre, ali za sada posrću naprijed kao ranjena i obeshrabrena nacija, piše Washington Post.
Dok članovi savjeta gledaju prema jugu, preko Persijskog zaliva, ka Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, vide susjede koji jure u zagrljaj vještačke inteligencije i dinamične ekonomske budućnosti. U međuvremenu, oni se drže represivnog, nazadnog režima koji jedva može da prehrani sopstveni narod. Revolucije je nemoguće predvidjeti. Ali kad pogledate Iran, jasno je da će se prije ili kasnije nešto slomiti, zaključuje Washington Post.

Washington Post: Iranski režim je uhvaćen u spiralu smrti

Skijališta Crne Gore neće dobiti 150 hiljada EUR pomoći od Vlade za pripremu zimske turističke sezone na skijalištu ski-centar Kolašin 1600, jer je Agencija za zaštitu konkurencije (AZK) utvrdila da bi to predstavljalo neusklađenu državnu pomoć.
Agencija je tako odlučila po zahtjevu Ministarstva turizma, na čijem čelu je Simonida Kordić, piše Dan.
Taj Vladin resor obratio se Agenciji početkom novembra, ukazujući na potrebu da se obezbijedi novac za održavanje višenamjenske sportske infrastrukture zbog pripreme zimske turističke sezone 2025/2026 na skijalištu Kolašin 1600, jer se odnosi na izgradnju i održavanje sportske infrastrukture koja ne utiče na trgovinu među državama članicama, niti na države u okruženju.&nbsp;
U prijavi je navedeno da višenamjenska sportska i skijaška infrastruktura skijališta ski-centra Kolašin 1600, sa pratećom opremom, s obzirom na to da je već određeno vrijeme u funkciji, zahtijeva i redovno održavanje. Stoga se planira obezbjeđivanje sredstava za održavanje višenamjenske sportske infrastrukture, a u cilju kvalitetne pripreme sezone i stavljanja u funkciju za predstojeću sezonu bezbjednog skijališta.&nbsp;
U prijavi su opisani i ciljevi mjera pomoći. Precizirano je da Vlada planira da opredijeli 150 hiljada EUR za održavanje višenamjenske sportske infrastrukture, a u cilju obezbjeđivanja preduslova za odvijanje zimske turističke sezone 2025/2026. i sportske sezone na skijalištu ski-centar Kolašin 1600.
„Potrebna sredstva planirana su za servisiranje tabača za snijeg, nabavku rezervnih dijelova, servis motornih sanki za bezbjednost na skijalištu, sanaciju skijaških staza, saniranje izlaza i uleta remont žičara K8 Troglava i K7 Klisura, obezbjeđivanja službe spasavanja i za druge troškove održavanja, a sve prema specifikacijama datim u prilogu dostavljene informacije“, navedeno je u rješenju koje je potpisao predsjednik Savjeta Agencije, Dragan Damjanović.
Agencija je, postupajući po prijavi, analizirala da li su Skijališta Crne Gore društvo u poteškoćama. Po EU regulativama, u tu kategoriju spada društvo ako je više od polovine njegovog upisanog osnovnog kapitala izgubljeno zbog akumuliranih gubitaka.
„U konkretnom slučaju, uvidom u Bilans stanja za 2024. godinu, ostvareni gubitak je minus 220,71 hiljadu EUR, rezerve nula, dok je osnovni upisani kapital 110 hiljada. Rezultat, nakon stavljanja u odnos ostvarenog gubitka i osnovnog kapitala, upućuje na podatak da je više od polovine osnovnog kapitala izgubljeno zbog akumuliranog gubitka“, navodi se u rješenju.
Agencija je zaključila da Skijališta Crne Gore u 2024. godini ispunjavaju uslove da se smatraju preduzećem u poteškoćama, ali da se regulativa ne može primijeniti na prijavljenu državnu pomoć od 150 hiljada, jer se ona smatra neusklađenom.

Odbijen zahtjev da Skijališta dobiju 150 hiljada EUR pomoći

Jak zemljotres, magnitude 5,1 stepeni Rihterove skale, osjetio se u 5.53 časova u Ređo Kalabriji, a brojni izvještaji stižu i iz Mesine i drugih područja Sicilije i Kalabrije.
Epicentar je, prema veb-sajtu italijanskog Nacionalnog instituta za geofiziku i vulkanologiju, bio u moru kod jonske obale na dubini od 65 kilometara, navodi agencija Ansa.
Prema sajtu Evropskog mediteranskog seizmološkog centra (EMSC) epicentar potresa jačine 5,1 stepeni po Rihterovoj skali je bio u Jonskom moru 62 km istočno od Ređo Kalabrije na dubini od 58 kilometara, prenose mediji.

Jak zemljotres pogodio Italiju

U proljeće 1923. godine, dok se Evropa već navikavala na fašizam, nasilne aneksije i političke progone, sudbina Crne Gore i njenih legitimnih predstavnika preselila se preko Atlantika. Među njima je bio i Jovan S. Plamenac, bivši crnogorski ministar, predsjednik Crnogorske narodne skupstine i premijer Vlade Kraljevine Crne Gore u egzilu (1919-1921), ali i politički vođa crnogorske suverenističke emigracije, borac za Pravo, Čast i Slobodu Crne Gore protiv velikosrpske okupacije i nasilne aneksije izvršene krajem 1918. Protjeran iz Italije po nalogu fašističke vlade Benita Musolinija nakon dogovora sa režimom Kraljevine SHS, Plamenac je utočište potražio u Sjedinjenim Američkim Državama. Njegov dolazak u Ameriku, administrativne prepreke, političke kontroverze i jasne poruke o statusu Crne Gore zabilježio je jedan od najuticajnijih svjetskih listova – The New York Times. U tekstu objavljenom 28. aprila 1923. godine, ovaj prestižni list ne samo da izvještava o proceduri prijema bivšeg crnogorskog premijera na Elis Ajlendu, već svjedoči o tadašnjem međunarodnom poretku, pravnom kontinuitetu crnogorske državnosti i upornom pokušaju da se glas porobljene zemlje ne utiša. U nastavku donosimo integralni prevod tog teksta, kao dragocjeno istorijsko svjedočanstvo koje baca snažno svjetlo na političku sudbinu Crne Gore i njenu borbu za Pravo, Čast i Slobodu. "Primaju bivšeg premijera, ali uz jamčevinu; Nalog Ministarstva rada oslobađa Crnogorca sa Elisa Ajlenda. Po nalogu Ministarstva rada u Vašingtonu, Jovan S. Plamenac, samoproglašeni predsjednik vlade politički nepostojeće monarhije Crne Gore, koji je po dolasku ovamo u subotu bio upućen na Elis Ajlend, juče je primljen u ovu zemlju uz polaganje jamčevine. Kako Plamenac ne govori engleski, njegov slučaj je pred komesarom zastupala gospođica Vera Petrović, mlada kćerka dr Vladimira Petrovića, čije posjetnice ga predstavljaju kao izvanrednog i opunomoćenog ministra Crne Gore. Ona je komesaru Todu saopštila da je Plamenac dvije godine bio zarobljenik Austrijanaca i da je došao ovamo isključivo u ličnoj misiji, koja će trajati svega nekoliko mjeseci. Plamenac je putovao sa diplomatskim pasošem koji je izdala crnogorska Vlada 1920. godine, a koji je 2. aprila ove godine ovjeren u Američkom konzulatu u Rimu, uz sljedeću napomenu: „Gore navedena viza odobrava se u skladu sa uputstvima primljenim od Američke ambasade u Rimu, datiranim 2. aprila. Ambasada je ovlašćenje za izdavanje ove vize dobila od Stejt departmenta pod datumom 1. aprila.“  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110080152_8befca2545ec9bc9422ed56d718cfd5d03a888fd41b7bc068642146c81e7f47d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260110080152_8befca2545ec9bc9422ed56d718cfd5d03a888fd41b7bc068642146c81e7f47d" data-rendition-name="original" width="672" height="645" loading="lazy" alt="NY"> </figure>  Istaknuto je da Imigraciona služba po ovlašćenjima ima prvenstvo nad konzularnom službom. Putnik može biti potvrđen od strane diplomatskog kora, a ipak biti neprihvatljiv zbog mentalnih ili fizičkih razloga, ili zbog popunjene kvote zemlje iz koje dolazi. U slučaju Plamenca, službenici na Elis Ajlendu nijesu bili sigurni kakvu proceduru treba primijeniti zbog političkih komplikacija koje proizlaze iz ujedinjenja Crne Gore sa Jugoslavijom, čija je kvota već popunjena. Komesar Tod je zato pitanje uputio Vašingtonu. Takođe su primljena uputstva da se dopusti ulazak i Mihailu Tomiću i Aleksandru Đokiću, pomoćnicima Plamenca. <h2>Teškoće tokom intervjua</h2> Grupa je otišla u hotel „Netherland“, gdje je bio zakazan intervju sa Plamencem, kome su se njegovi sunarodnici uvijek obraćali sa „Vaša ekselencijo“. Intervju je bio praćen jezičkim poteškoćama, koje su prevazilažene prenošenjem pitanja Plamencu preko engleskog, francuskog, italijanskog i, konačno, srpskog jezika. Da li je tokom tog procesa prevođenja i ponovnog prevođenja snaga Plamenčevih izjava bila oslabljena, sagovornik vjerovatno nikada neće saznati, ali mu se činilo da su mnogi dugi Plamenčevi odgovori zahtijevali svega pola tuceta engleskih riječi da bi se prenijela njihova suština. Svedena na jednu izjavu, Plamenčeva poruka američkom narodu glasila je ovako: „Povodom mog dolaska u Sjedinjene Američke Države, mnogi listovi su objavili netačne izvještaje o crnogorskom pitanju, o meni lično i o svrsi moje posjete - bez sumnje u dobroj namjeri, ali nedovoljno obaviješteni. Tako je pogrešno navedeno da sam došao da u Njujorku osnujem crnogorsku vladu; takođe da sam bio pukovnik u crnogorskoj vojsci i da sam tokom rata bio diplomatski predstavnik Crne Gore u Carigradu“. „Umjesto toga, moja karijera je bila isključivo politička i parlamentarna: bio sam poslanik u Crnoj Gori, državni savjetnik, član vlade i predsjednik vlade. Najzad, 1918. predvodio sam ustanak protiv francusko-jugoslovenskih okupacionih trupa, koje su samovoljno i nasilno proglasile aneksiju Crne Gore Jugoslaviji. Ustanak je bio zamišljen, organizovan i vođen od strane mene lično, a obustavljen po mom naređenju nakon apela predsjednika Vilsona, upućenog iz Pariza, da se poštedi prolijevanje krvi, uz obećanje crnogorskom narodu potpune obnove njegovih sloboda i njegove države, na isti način kako je to bilo priznato Belgiji i Srbiji. <h2>Nade u slobodu naroda</h2> „Na Mirovnoj konferenciji u Parizu branio sam stvar svoga naroda. Javnosti je poznato da se crnogorski narod drži u potčinjenosti od strane jugoslovenskih trupa; ipak, suverenitet Crne Gore ovom okupacijom nije pravno poništen. Za mnoge države Crna Gora i dalje postoji kao suverena država de facto i de jure. Što se tiče Sjedinjenih Američkih Država, Crna Gora za njih uvijek postoji de jure, jer ova zemlja nikada nije potpisala nijedan međunarodni ugovor kojim bi priznala ukidanje suvereniteta Crne Gore“. Govoreći o svom pasošu, rekao je da vjeruje da su Sjedinjene Američke Države dozvolile izdavanje vize, vođene simpatijama koje Vlada gaji prema njegovom narodu. Plamenac je izjavio da je razlog njegovog dolaska ovamo sasvim privatne prirode i da će se u ovoj zemlji zadržati samo kratko vrijeme. „Da li vjerujete da će autonomija Crne Gore biti obnovljena?“ „Kao rodoljubivi Crnogorac, čvrsto vjerujem u vaskrsenje svoje zemlje i da će nepravde učinjene mome narodu biti ispravljene.“ Na kraju intervjua, Plamenac je izjavio da su Sjedinjene Američke Države i Crna Gora bile jedine dvije nacije koje su ušle u Svjetski rat sa nesebičnom namjerom, bez ikakve ideje o teritorijalnom dobitku. „Kao što je Srbija, napadnuta od Austrije, pozvala Crnu Goru u pomoć, tako su Saveznici pozvali Sjedinjene Američke Države da pomognu u dobijanju rata“, dodao je, zaključuje se u tekstu Njujork tajmsa.

Tag: aleksandar-dragicevic