Univerzitet Crne Gore planira da učini dostupnim registar u kojem će moći da se provjeri ko je i kada završio UCG. To bi predstavljao značajan iskorak, jer ne sumnjam da pojedinci pokušavaju da falsifikuju čak i naše diplome, <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/moci-ce-da-se-provjere-diplome-ucg">kazala je za Pobjedu</a> savjetnica rektora za strateške politike i održivi razvoj na Univerzitetu Crne Gore prof. dr Branka Bošnjak.
Sporne diplome na tržištu rada i u obrazovanju u žiži su interesovanja javnosti, te, pored ostalog, bilježimo primjere da nadležni podnose krivične prijave zbog sumnji da su obrazovne isprave falsifikovane. S druge strane, stručna javnost sagledava situaciju i kritikuje donosioce odluka, smatrajući da njihova akcija u ovom slučaju treba da bude intenzivnija i da nikako ne smije biti selektivna.
Bošnjak je stava da je priča o spornim diplomama ,,kamen o vratu države, jer će nas neznanje preskupo koštati“. Ona je obrazložila da je, kada govorimo o spornim diplomama, neophodno praviti jasnu razliku između falsifikovanih diploma – u kojima je pojedinac krivotvorio dokument, potpis i pečat – i onih kupljenih, iza kojih stoje kriminalno-korumpirane grupe: oni koji takve dokumente proizvode, uredno ih potpisuju, pečatiraju i zavode u registre određenih univerziteta, čime ih faktički „ozakonjuju“, te oni koji ih kupuju, a da nikada nijesu studirali niti polagali ispite.
“Ova druga pojava je nažalost dominantnija u Crnoj Gori, ali i daleko pogubnija, a znatno teže dokaziva. Prvi slučajevi se lakše razotkrivaju i njima se bavi Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija i tužilaštvo, ali takvih je znatno manje. Sve dok se u samom vrhu vlasti – među ministrima i poslanicima – nalaze oni sa kupljenim diplomama, jasno je da ne postoji stvarna politička volja da se tom problemu stane na kraj. Zbog toga su ovi iskoraci Ministarstva tek privid aktivnosti; suština problema ostaje netaknuta”, smatra Bošnjak.
Uostalom, kako dodaje, ovolika dominacija neznanja na javnoj sceni, u gotovo svim sferama društva, postala je očigledna.
“To se više ne može prikriti, ono odzvanja”, istakla je Bošnjak.
Kada je riječ o Univerzitetu Crne Gore, savjetnica rektora kaže da osuda ove pojave postoji, ali bi lično voljela da su glasniji u suočavanju s ovom pošasti, jer takvi ,,kradu budućnost“ njihovim svršenim studentima.
“Ipak, nadam se da će se uskoro na Univerzitetu organizovati i javna debata na ovu temu, jer za to, čini se, postoji raspoloženje. Što se zaposlenih tiče, uglavnom je riječ o našim alumnistima, pa smatram da je Univerzitet, kada je riječ o lažnim diplomama, u velikoj mjeri zdrav sistem”, kazala je Bošnjak.
Bošnjak je nedavno pozdravila potez vlasti da se privremeno obustavi priznavanje diploma sa Univerziteta Megatrend, ističući da je mnogo kupljenih diploma na pozicijama moći.
Ističe da nije samo Univerzitet Megatrend sporan kada je riječ o izdavanju diploma, te da sve više zabrinjava i Univerzitet Union „Nikola Tesla“, čijim su se diplomama mnogi olako i za veoma kratko vrijeme „okitili“. Rekla je i da posebno zabrinjava činjenica da sam vrh vlasti krije podatke o sopstvenim diplomama.
Viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje Snežana Kaluđerović rekla je nedavno za Pobjedu da bi za Crnu Goru bilo ljekovito uspostaviti jasne i precizne statističke podatke o priznatim obrazovnim ispravama sa sumnjivih visokoškolskih ustanova iz regiona koje su već ušle u sistem tržišta rada, što zahtijeva ozbiljnu međuinstitucionalnu saradnju. Tek tada ćemo sa sigurnošću znati da su nadležne vlasti istinski riješene da se bore protiv lažnih, sumnjivih i ,,praznih“ diploma koje imaju za posljedicu nesagledivu štetu.
Kaluđerović smatra da je posebno važno da se javno objave baze podataka o zaposlenim visokoškolcima u državnoj upravi i drugim javnim ustanovama, kako bi se obezbijedila potpuna transparentnost i omogućilo javnosti da vidi ko je, što i gdje studirao.
“Time bi se dodatno ojačalo povjerenje građana u institucije i potvrdila dosljednost države u primjeni sopstvenih odluka, uz puno poštovanje prava onih koji su studije završili radom, zalaganjem i u dobroj vjeri”, rekla je Kaluđerović.
Vlada je nedavno na prijedlog resornog ministarstva zbog oduzimanja dozvole za rad donijela odluku da privremeno obustavi priznavanje obrazovnih isprava stečenih na Univerzitetu Megatrend i fakultetima u njegovom sastavu, za njih pet. Od 2023. godine do danas resorno crnogorsko ministarstvo priznalo je radi zapošljavanja 68 diploma sa ove visokoškolske ustanove.
Podaci Vlade pokazuju da je devet zahtjeva da se priznaju ove diplome radi zapošljavanja u postupku provjere.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija poručilo je da obustavljanjem priznavanja diploma jasno pokazuju da ostaju dosljedni u primjeni propisa i preduzimanju mjera u cilju zaštite obrazovnog sistema i tržišta rada Crne Gore od upliva nelegalnih obrazovnih isprava.
Univerzitetu Megatrend i za pet fakulteta u njegovom sastavu oduzeta je dozvola za rad zbog protoka vremena od godinu od dana konačnosti rješenja o odbijanju, odnosno odbacivanju zahtjeva za akreditaciju ovih visokoškolskih ustanova, jer iste nijesu podnijele zahtjev za akreditaciju visokoškolske ustanove i studijskih programa najkasnije godinu prije isteka roka važeće akreditacije, a prethodno važeća akreditacija im je istekla.
U detaljnoj informaciji Vlade objašnjeno je da se privremeno obustavlja priznavanje obrazovnih isprava stečenih na Univerzitetu Megatrend i fakultetima u njegovom sastavu: Fakultetu za kulturu i medije, Fakultetu za poslovne studije, Fakultetu za umjetnost i dizajn, Pravnom fakultetu i Geoekonomskom fakultetu. Kako je saopšteno, obustava će važiti do pribavljanja neophodnih informacija od nadležnih organa Republike Srbije, nakon čega će se odlučiti o njenom daljem trajanju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Zbog sumnji u falsifikovanje diploma: Moći će da se provjeri ko je i kada završio Univerzitet Crne Gore

Univerzitet Crne Gore, kao najveći stručni kadrovski resurs u državi, sačinio je kadrovsku bazu od, za sada, 630 pojedinaca koji su iskazali spremnost da učestvuju u kreiranju strateških razvojnih politika države.&nbsp;
Ova baza biće ponuđena donosiocima odluka, s ciljem da upravo stručnjaci sa Univerziteta budu okosnica i aktivni učesnici na putu evropskih integracija, posebno u procesu oblikovanja razvojnih pravaca države.&nbsp;
To je poruka dr Branke Bošnjak, savjetnice Rektora za strateške politike i održivi razvoj, sa današnje konferencije za medije.
Kao mala država u smislu broja stanovnika, kazala je ona, ne bismo trebali dozvoliti da, u cilju razvoja države, ostane nedovoljno iskorišćena naučna i stručna kadrovska baza jedinog državnog univerziteta, već se ona, posebno u ovom trenutku, svim svojim kapacitetima mora staviti na raspolaganje razvojnim politikama naše države.
- Sigurni smo, da često nema potrebe za angažovanjem stranih eksperata ako imamo domaću pamet, koja osim stručnosti nosi i patriotsku dimenziju da doprinese svojoj zemlji, koju stranci nemaju - dodala je Bošnjak i kazala da je baza napravljena tako da administratori imaju jasan pregled po mnogim parametrima od njihovog statusa na Univerzitetu, zvanja, iskustva, uske specijalnosti do toga da li su spremni da javno prezentuju rezultate svog angažmana i učestvuju u javnim debatama.
Od 630 koji su se do ovog momenta odazvali da budu dio ove baze, kako je istakla, njih 411 su doktori nauka, a među njima je čak 169 onih sa najvećim zvanjem dakle zvanjem redovnog profesora ili adekvatnog zvanja u nauci naučnog savjetnika, a samim tim i sa velikim iskustvom što je ogroman resurs.&nbsp;
- Razvrstani su po, od Vlade usvojenoj, Fraskatijevoj klasifikaciji oblasti i podoblsti nauka, tako da u bazi je impozantan broj stručnjaka iz prirodnih, tehničko tehnoloških, medicinskih, poljoprivrednih do društvenih i humanističkih nauka, ali je ova podjela precizirana i na uske specijanosti tipa energetika, građevinarstvo, ekonomija a onda još preciznije tipa automatika, hidrotehnika, osiguranje itd. tako da maltene gotovo da nema najuže specijalnosti koje nema zastupljene u našoj bazi - objasnila je savjetnica Rektora.
Cijeneći vrijednost ovog ljudskog kapitala koji je raspoložen da uzme proaktivnu ulogu javno, kaže, apeluju na donosioce najvažnijih strateških i razvojnih odluka u državi, a i onih na lokalnom nivou da uvijek konsultuju Univerzitet Crne Gore i uključe ove kadrove u razne radne grupe i tijela koja se bave kreiranjem strateških politika, zakona, studija, rezolucija, odluka, rješenja itd.
Univerzitet će i sam za dobrobit društva raditi određene studije i analize koje se prepoznaju kao važne po dobrobit društva i razvoj, te ih predstaviti javnosti i donosiocima odluka, najavila je ona jer, kako kaže, Univerzitet ima namjeru da bude proaktivan učesnik društvenih tokova.
- Jer smatramo da nam to kao jedinom državnom univerzitetu i pripada. Apelujemo da se vrati značaj znanju, jer živimo u vremenu degradacije znanja što može imati dugoročno pogubne posljedice. Zato Univerzitet, u ovom istorijski važnom trenutku, zauzma ovu proaktivniju ulogu i nudi svoj stručni kapital državi Crnoj Gori. Iskreno se nadamo da će donosioci odluka, umjeti to da prepoznaju i iskoriste - zaključila Bošnjak.

UCG napravio kadrovsku bazu za one koji su spremni da učestvuju u kreiranju strateških razvojnih politika

Razvoj doktorskih studija medicine od suštinskog je značaja za unapređenje zdravstvenog sistema Crne Gore – kroz jačanje domaćih istraživačkih kapaciteta, povezivanje nauke i kliničke prakse i usmjeravanje kadrova ka stvarnim potrebama društva. 
Upravo tim temama bila je posvećena tribina „Doktorske studije medicine. Trendovi. Šta je potrebno Crnoj Gori?“, održana u Rektoratu Univerziteta Crne Gore.
Na ovu temu govorili su ministar zdravlja, dr Vojislav Šimun, te profesori Medicinskog fakulteta prof. dr Mileta Golubović i prof. dr Milica Martinović, dok je moderatorka bila dr Branka Bošnjak, savjetnica rektora UCG za strateške politike i održivi razvoj.
- Zdravstveni sistem Crne Gore ne može da se razvija bez snažne domaće nauke. Doktorske studije medicine moraju da budu orijentisane ka realnim problemima našeg društva – od hroničnih nezaraznih bolesti do mentalnog zdravlja i onkoloških terapija — kazao je Šimun.
Moderatorka tribine, dr Branka Bošnjak, savjetnica rektora UCG za strateške politike i održivi razvoj, istakla je da su doktorske studije medicine ključne za razvoj zdravstvene politike, inovacije u dijagnostici i liječenju, kao i za stvaranje kvalitetnog akademskog kadra.
Šimun se saglasio i naglasio važnost pomjeranja fokusa zdravstvene politike: „Ministarstvo zdravlja mijenja paradigmu – sa liječenja ka prevenciji. Naše zdravstvene politike moraju biti zasnovane na istraživanjima, a doktorske studije su mjesto gdje takva istraživanja nastaju.“
Dodao je da istraživanja treba da budu usmjerena na ono što najviše opterećuje naš zdravstveni sistem:
- Srčana oboljenja, hipertenzija, maligne bolesti, mentalno zdravlje – to su oblasti gdje nam je potrebna nova znanja, koja mogu da nastanu upravo na doktorskim studijama. To je put ka efikasnijem, pravednijem i savremenijem sistemu zdravstvene zaštite kazao je Šimun. 
Ministar je posebno istakao značaj modernih tehnologija i digitalizacije u razvoju zdravstvenog sistema:
- Digitalna medicina više nije budućnost – to je sadašnjost. Vještačka inteligencija, automatizacija analiza, digitalni kartoni... sve su to alati koji mogu pomoći menadžerima zdravstva da nadoknade manjak kadra i unaprijede dostupnost usluga. Na doktorandima je da istraže kako ih možemo najbolje primijeniti u crnogorskom kontekstu - naglasio je Šimun. 
Na pitanje o sistemskoj podršci studentima doktorskih studija, ministar Šimun je poručio da bez jasne strategije razvoja doktorskih studija, nema ni napretka zdravstvene politike. 
- Ministarstvo je spremno da podrži istraživanja koja odgovaraju prioritetima države, ali i da jača institucionalnu saradnju sa univerzitetima, kako bi se obezbijedila strukturalna i finansijska podrška doktorandima - zaključio je Šimun. 
Prof. dr Mileta Golubović podsjetio je da doktorske studije na Medicinskom fakultetu u Podgorici postoje od 2006/07. godine, dok su od 2017. akreditovani zasebni doktorski programi za medicinu, stomatologiju i farmaciju. 
Od 2017. godine licencom je dozvoljen upis: 10 studenata na medicini, pet na stomatologiji i pet na farmaciji.
- U posljednje tri godine evidentan je izuzetan porast odbranjenih disertacija, što implicira da se u tom periodu kvalitetnije pristupalo ovom obliku studija. Upravo iz tog razloga, neophodan je sistematičan i studiozan pristup, koji će biti u skladu sa savremenim razvojnim tendencijama medicinske nauke, kao i kreiranju prosperiteta sveukupnog zdravstvenog sistema u Crnoj Gori - kazao je Golubović.
Prof. dr Milica Martinović istakla je da se doktorske studije medicine u svijetu ubrzano razvijaju i postaju sve više usmjerene ka liderstvu, multidisciplinarnosti i snažnijem povezivanju bazičnih istraživanja sa kliničkom praksom.
- U našoj zemlji potrebno je nastaviti sa radom na dodatnom unapređivanju uslova za naučnoistraživački rad, daljem usklađivanju programa doktorskih studija sa međunarodnim standardima, što će podstaći već uočeni porast efikasnosti studiranja. Istraživački i postdiplomski programi na medicinskim fakultetima imaju jednu od ključnih uloga u oblikovanju budućnosti zdravstvene zaštite i medicinskog obrazovanja - kazala je Martinović.
Diskusiju su obogatila i pitanja publike. Na kraju je zaključeno da je za uspješan razvoj doktorskih studija medicine neophodna sinergija nauke i kliničke prakse, strateška saradnja između Univerziteta i Ministarstva zdravlja, te osmišljavanje novih, društveno relevantnih i međunarodno konkurentnih modula.

Razvoj doktorskih studija od značaja za unapređenje zdravstvenog sistema

Univerzitet Crne Gore organizuje tribinu na temu „Doktorske studije medicine. Trendovi. Šta je potrebno Crnoj Gori?“, koja će se održati u petak u Plavoj sali Rektorata Univerziteta Crne Gore, sa početkom u 11.00 časova.
Na tribini će govoriti ministar zdravlja Crne Gore, dr Vojislav Šimun, profesori Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore prof. dr Mileta Golubović i prof. dr Milica Martinović. Moderatorka tribine je savjetnica rektora za strateške politike i održivi razvoj, dr Branka Bošnjak.
- Ova tribina biće posvećena ključnim pitanjima razvoja doktorskih studija medicine u kontekstu savremenih obrazovnih i zdravstvenih potreba Crne Gore. Imajući u vidu značaj Univerziteta Crne Gore u stvaranju kadrovskog potencijala za državni sistem, a posebno za zdravstveni sektor kao jedan od temelja savremenog društva, panel će okupiti istaknute stručnjake i donosioce odluka kako bi se sagledali aktuelni trendovi i definisale preporuke za dalji razvoj- navodi se u saopštenju Univerziteta.
Događaj je otvoren za javnost, a Univerzitet Crne Gore posebno poziva akademsku i stručnu zajednicu da prisustvuju diskusiji i doprinesu ovom važnom razgovoru o budućnosti medicinskog obrazovanja u Crnoj Gori.

UCG: U petak o ključnim pitanjima razvoja doktorskih studija medicine u kontekstu savremenih obrazovnih i zdravstvenih potreba Crne Gore

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić posjetio je 1. marta predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika, prvostepeno osuđenog na Sudu Bosne i Hercegovine, kako bi mu pružio podršku.
Posjeta je izazvala dilemu da li je Mandić u Banja Luci predstavljao instituciju ili svoju političku partiju.
Njegovi koalicioni partneri, stranka premijera Milojka Spajića i Bošnjačka stranka šefa diplomatije Ervina Ibrahimovića, ogradili su se ističući da Mandićev gest ne odražava zvanične stavove Vlade Crne Gore.
Da u javnom djelovanju državnih funkcionera često ima preplitanja državnih i partijskih stavova za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrđuje Mirsad Nurković potpredsjednik crnogorskog parlamenta.
U Mandićevom slučaju je jasno da plasira lične i partijske stavove kaže Nurković zbog čega Vlada i Ministarstvo vanjskih poslova imaju obavezu da se ograde.
- Politički stavovi Mandića ne korespondiraju sa stavovima Vlade, državnom spoljnom politikom, niti politikom parlamentarne većine a još manje sa stavovima svih građana Crne Gore - rekao je Nurković.
I bivša potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak kaže za RSE da odgovorna državnička funkcija podrazumijeva državničko ponašanje i poštovanje strateških opredjeljenja države.
- Posebno je to važno kada nastupate van zemlje, jer vi ste tamo predstavnik svoje države Crne Gore i svih njenih građana, a ne predsjednik partije ili predstavnik određenog naroda - kaže Bošnjak.
Iz Mandićevog kabineta RSE nije dobio komentar na pitanje o miješanju partijskih i državnih stavova.
<h2>Mandićeva promocija partijskih stavova</h2>
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je lider Nove srpske demokratije, članice nekadašnjeg proruskog Demokratskog fronta. Politički je blizak sa Miloradom Dodikom i predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
Izražavajući političku podršku Dodiku i Vučiću, više puta je izazvao negativne reakcije.
Tako je u januaru čestitao Dan Republike Srpske, iako je taj praznik Ustavni sud u BiH proglasio neustavnim. Ministar Ibrahimović je taj potez ocijenio narušavanjem dobrosusjedskih odnosa.
Prethodno je BiH uputila protestnu notu Crnoj Gori jer je Mandić na Svesrpskom saboru 8. juna u Beogradu, entitet RS nazvao državom. Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković je taj stav ocijenio pokušajem "udara na ustavno uređenje BiH".
To je bila druga protestna nota BiH zbog Mandićevih poteza.
Prvu su uputili nakon Dodikove posjete Mandiću u Skupštini Crne Gore februara prošle godine, kada je u kabinetu Mandić umjesto zastave BiH istakao zastavu RS.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i premijer Spajić su tada saopštili da nisu imali "zvaničnih informacija o posjeti Dodika".
Oštre kritike izazvalo je Mandićevo prisustvo pres konferenciji u izbornom štabu Aleksandra Vučića, dok je ovaj proglašavao izbornu pobjedu u Srbiji decembra 2023. Osim partija kritikovao ga je i predsjednik Milatović rekavši da mu tamo nije bilo mjesto.
No, nisu sve Mandićeve inicijative koje se odnose na susjede naišle na kritike.
Inicijativu da se usvoji Rezolucija o genocidu u Jasenovcu, parlamentarna većina, izuzev partija manjinskih naroda, prihvatila je i izglasala u Skupštini.
Zbog toga je Mandića Hrvatska proglasila za personu non grata.
Rezolucija je rezultirala blokadom zatvaranja poglavlja 31 sa Evropskom unijom, od strane Hrvatske.
<h2>Nurković: Skupština bez zakona, poslanici bez ograničenja</h2>
Potpredsjednik Skupštine Nurković kaže da ne postoje ograničenja da li će poslanici nastupiti u ime institucije ili partije, jer ne postoji Zakon o Skupštini.
Konstatuje da je to surova realnost navodeći da Vlada priprema platformu za nastup ministara, dok u Skupštini nema te prakse.
- Obrazloženje je da su poslanici birani od strane građana kao zastupnici naroda i svojih politika, pa se nastupi poslanika ne ograničavaju - kaže Nurković.
On kaže da ni poslovnikom Skupštine nije definisano kako i u kom svojstvu "predstavnici naroda" ispoljavaju političke stavove.
- Bilo bi neophodno i državnički odgovorno da ne odstupaju u stavovima od utvrđene državne i spoljne politike u međunarodnim kontaktima. Na žalost to za sada nije tako - zaključuje Nurković.
<h2>Bošnjak: Važno je ponašati se državnički u regionu</h2>
A da je ranije bila praksa da se 'prema spolja' promovišu državni interesi potvrđuje bivša potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak.
- I sama sam poštovala tu dobru praksu. Nažalost danas, koliko vidim, mnogo je toga urušeno i obesmišljeno i svako 'vuče' na svoju stranu. Nepodnošljiva je doza neozbiljnosti i diletantizma u ponašanju na najvažnijim državnim adresama - kaže Bošnjak.
Ukazuje da je posebno važno državnički se ponašati u odnosu na zemlje Zapadnog Balkana koji je, kako kaže, uvijek bio potencijalno "bure baruta".
- Mora se biti vrlo senzibilan. Ako nema jedinstvenog utvrđenog stava vladajuće većine, kao što ga nažalost nema u ovoj neprirodnoj većini, predstavljamo se kao neozbiljni i nedorasli. Jednom riječju, brukamo se, pa počinjem da sumnjam da je to nekome cilj - navela je Bošnjak.
Ona ističe da se ranije poštovao poslovnik Skupštine po pitanju sastava parlamentarnih delegacija u kojima su uvijek bili i predstavnici opozicije, što sada nije slučaj.
- Vidim da su sada neke međunarodne aktivnosti jednopartijske pa čak i nedopustivo privatizovane - kaže Bošnjak.
<h2>Prozivke na račun premijera Spajića</h2>
Najjača opoziciona stranka Demokratska partija socijalista je posljednju Mandićevu posjetu Dodiku ocijenila kao novi šamar evropskoj integraciji Crne Gore, ali i premijeru Milojku Spajiću.
A da će od premijera Spajića tražiti da se odredi prema potezima Mandića najavile su stranke nacionalnih manjina koje su u Vladi.
Kako su objavile Vijesti pozivajući se na izvore iz manjinskih stranaka, one planiraju izradu zajedničke platforme kojom će od premijera tražiti određenje o potezima predsjednika Skupštine za koje smatraju da izazivaju podjele i narušavaju odnose Crne Gore sa susjedima.
Parlamentarnu većinu koja je formirala Vladu Crne Gore od juna prošle godine čine Pokret Evropa sad premijera Spajića, Demokrate, stranke bivšeg proruskog Demokratskog fronta i partije manjinskih naroda Bošnjaka i Albanaca.

Promocija partijskih stavova sa mjesta predsjednika Skupštine Crne Gore

Zamislimo sastanak koji se u petak održava u iranskom Vrhovnom savjetu za nacionalnu bezbjednost, dok njegovih dvanaest članova razmatra ustanak koji se širi zemljom. Tvrda struja obećava „odlučan obračun“ kako bi slomila demonstrante, baš kao što je to učinjeno 2017, 2018, 2019, 2022. i 2023. godine, piše Washington Post.
Međutim, predsjednik Masud Pezeškijan i njegovi saradnici gledaju iste snimke nasilne pobune koje kruže svijetom. Moraju shvatiti da se ovi protesti stalno vraćaju zato što se režim raspada — politički i ekonomski — i cijela zemlja to zna. Svaki talas represije rađa buduće proteste. Režim može ugasiti ovaj požar, ali šta je sa sljedećim, i onim nakon njega?
<h3>Režim na putu ka katastrofi</h3>
Iranski režim ide jednosmjernom ulicom ka katastrofi. Visoki evropski diplomata u Teheranu podijelio je tu procjenu sa mnom prije nekoliko godina i ona je i dalje tačna. Iran ima snažne bezbjednosne alate, ali oni rđaju. Režim nije uspio da zaštiti svoje saveznike — Hamas u Gazi, Hezbolah u Libanu i predsjednika Bašara al-Asada u Siriji. A što je najvažnije, Iran nije uspio da zaštiti sam sebe od izraelskog sistematskog napada u junu. Režim trpi niz poraza, navodi Washington Post.
„Islamska Republika danas je režim zombija“, tvrdi Karim Sadžadpur iz Carnegie Endowment for International Peace. „Njena legitimnost, ideologija, ekonomija i vođa su mrtvi ili na samrti. Ono što je održava u životu jeste smrtonosna sila. Ubija da bi živjela i živi da bi ubijala. Brutalnost može odgoditi sahranu režima, ali mu ne može vratiti puls“, kaže Sadžadpur.
Ajatolah Ali Hamnei, vrhovni vođa, u petak je održao prkosan govor, tvrdeći da su demonstranti „gomila vandala“ koja pokušava da ugodi američkom predsjedniku Donaldu Trampu. No Hamnei, slab ali nepopustljiv u 86. godini, srce je problema režima i živi dokaz njegove iscrpljenosti. Takođe, ne postoji očigledan nasljednik nakon smrti predsjednika Ebrahima Raisija u padu helikoptera 2024. godine.
<h3>Šta može učiniti Vašington?</h3>
Kako Sjedinjene Američke Države najbolje mogu pomoći pobunjenicima? Tramp je zaprijetio vojnim kažnjavanjem ukoliko Iran masakrira sopstvene građane, ali mu režim vjerovatno neće dati taj povod: Iran je u ranijim protestima izbjegavao obračun u stilu Tjenanmena i vjerovatno će to učiniti ponovo. Administracija predsjednika Trampa može sa saveznicima dodatno pojačati pritisak. To je jedan od razloga zašto bi Tramp trebalo da izbjegava udaljavanje prijatelja svojom opsesijom Grenlandom — potrebni su mu za rješavanje većeg pitanja Irana, piše Washington Post.
Teže pitanje za Vašington jeste da li bi trebalo prokrijumčariti Starlink terminale kako bi se prekinuo internet-mrak koji je Teheran nametnuo u petak. Administracija predsjednika Bajdena razmatrala je tu strategiju tokom protesta „Žena, život, sloboda“ 2022. i 2023. godine, ali je od nje odustala, plašeći se da bi to moglo ugroziti ključne krijumčarske rute koje koriste CIA i izraelske obavještajne službe. Možda ovoga puta korist nadmašuje cijenu.
Ove sedmice protesti su se proširili na svaku iransku regiju i svaku etničku grupu, ali još nijesu dostigli intenzitet ustanka iz 2022. i 2023. godine. Taj spontani masovni pokret započeo je kada su žene izašle na ulice osuđujući smrt u pritvoru Mahse Amini, koja je bila uhapšena jer je odbila da nosi maramu. Režimski obračun rezultirao je sa 551 poginulom osobom i više od 22.000 uhapšenih, prema izvještajima organizacija za ljudska prava. Bezbjednosne snage ubile su 104 osobe u događaju poznatom kao „Krvavi petak“ u septembru 2022. godine.
<h3>Protesti su se vratili, ali ovaj put drugačiji</h3>
Uprkos nasilnom gušenju pobune, tri godine kasnije izbila je nova. Nema vođu i možda nema jasan pravac, ali je snažna. Do ponedjeljka su protesti zabilježeni na više od 340 lokacija u svih 31 iranskoj pokrajini, prema Iran Wireu, onlajn mediju. Tokom sedmice demonstracije postaju sve šire i nasilnije, što pokazuju snimci na internetu, navodi Washington Post.
Ovogodišnji ustanak više pokreće bijes zbog iranskih ekonomskih neuspjeha nego zbog represivnih islamskih pravila mula. Godišnja stopa inflacije u Iranu porasla je na 42 odsto u decembru, a valuta je prošle godine izgubila više od polovine vrijednosti. Još jedna razlika ove godine jeste to što mnogi demonstranti podržavaju Rezu Pahlavija, sina iranskog šaha zbačenog u revoluciji 1979. godine. To ovoj pobuni daje konzervativniji, persijski nacionalistički ton i možda pogled okrenut ka prošlosti. Možda je ovo iranski „MIGA“ trenutak, navodi WaPo.
Neizvjesno je da li su tvrdolinijaši režima ove godine izgubili oštricu. Poput Sovjetskog Saveza u posljednjim godinama, bezbjednosne agencije su možda izgubile ideološku posvećenost i disciplinu. Bespomoćno su gledale kako su njihove snage poražene u Gazi, Libanu i Siriji. I same su trpjele istu pošast inflacije i ekonomske stagnacije kao i ostatak nacije. Nijesu slomljene, ali djeluju krhkije nego ranije.
<h3>Tonu sve dublje</h3>
Vratimo se onome što prolazi kroz glave tih 12 članova Vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbjednost. Znaju da Iran stagnira. Budžet za sljedeću fiskalnu godinu vjerovatno će povećati poreze i smanjiti subvencije kako bi se finansirala odbrana. Očekuju političku tranziciju koja će doći kada Hamnei umre, ali za sada posrću naprijed kao ranjena i obeshrabrena nacija, piše Washington Post.
Dok članovi savjeta gledaju prema jugu, preko Persijskog zaliva, ka Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, vide susjede koji jure u zagrljaj vještačke inteligencije i dinamične ekonomske budućnosti. U međuvremenu, oni se drže represivnog, nazadnog režima koji jedva može da prehrani sopstveni narod. Revolucije je nemoguće predvidjeti. Ali kad pogledate Iran, jasno je da će se prije ili kasnije nešto slomiti, zaključuje Washington Post.

Washington Post: Iranski režim je uhvaćen u spiralu smrti

Skijališta Crne Gore neće dobiti 150 hiljada EUR pomoći od Vlade za pripremu zimske turističke sezone na skijalištu ski-centar Kolašin 1600, jer je Agencija za zaštitu konkurencije (AZK) utvrdila da bi to predstavljalo neusklađenu državnu pomoć.
Agencija je tako odlučila po zahtjevu Ministarstva turizma, na čijem čelu je Simonida Kordić, piše Dan.
Taj Vladin resor obratio se Agenciji početkom novembra, ukazujući na potrebu da se obezbijedi novac za održavanje višenamjenske sportske infrastrukture zbog pripreme zimske turističke sezone 2025/2026 na skijalištu Kolašin 1600, jer se odnosi na izgradnju i održavanje sportske infrastrukture koja ne utiče na trgovinu među državama članicama, niti na države u okruženju.&nbsp;
U prijavi je navedeno da višenamjenska sportska i skijaška infrastruktura skijališta ski-centra Kolašin 1600, sa pratećom opremom, s obzirom na to da je već određeno vrijeme u funkciji, zahtijeva i redovno održavanje. Stoga se planira obezbjeđivanje sredstava za održavanje višenamjenske sportske infrastrukture, a u cilju kvalitetne pripreme sezone i stavljanja u funkciju za predstojeću sezonu bezbjednog skijališta.&nbsp;
U prijavi su opisani i ciljevi mjera pomoći. Precizirano je da Vlada planira da opredijeli 150 hiljada EUR za održavanje višenamjenske sportske infrastrukture, a u cilju obezbjeđivanja preduslova za odvijanje zimske turističke sezone 2025/2026. i sportske sezone na skijalištu ski-centar Kolašin 1600.
„Potrebna sredstva planirana su za servisiranje tabača za snijeg, nabavku rezervnih dijelova, servis motornih sanki za bezbjednost na skijalištu, sanaciju skijaških staza, saniranje izlaza i uleta remont žičara K8 Troglava i K7 Klisura, obezbjeđivanja službe spasavanja i za druge troškove održavanja, a sve prema specifikacijama datim u prilogu dostavljene informacije“, navedeno je u rješenju koje je potpisao predsjednik Savjeta Agencije, Dragan Damjanović.
Agencija je, postupajući po prijavi, analizirala da li su Skijališta Crne Gore društvo u poteškoćama. Po EU regulativama, u tu kategoriju spada društvo ako je više od polovine njegovog upisanog osnovnog kapitala izgubljeno zbog akumuliranih gubitaka.
„U konkretnom slučaju, uvidom u Bilans stanja za 2024. godinu, ostvareni gubitak je minus 220,71 hiljadu EUR, rezerve nula, dok je osnovni upisani kapital 110 hiljada. Rezultat, nakon stavljanja u odnos ostvarenog gubitka i osnovnog kapitala, upućuje na podatak da je više od polovine osnovnog kapitala izgubljeno zbog akumuliranog gubitka“, navodi se u rješenju.
Agencija je zaključila da Skijališta Crne Gore u 2024. godini ispunjavaju uslove da se smatraju preduzećem u poteškoćama, ali da se regulativa ne može primijeniti na prijavljenu državnu pomoć od 150 hiljada, jer se ona smatra neusklađenom.

Odbijen zahtjev da Skijališta dobiju 150 hiljada EUR pomoći

Jak zemljotres, magnitude 5,1 stepeni Rihterove skale, osjetio se u 5.53 časova u Ređo Kalabriji, a brojni izvještaji stižu i iz Mesine i drugih područja Sicilije i Kalabrije.
Epicentar je, prema veb-sajtu italijanskog Nacionalnog instituta za geofiziku i vulkanologiju, bio u moru kod jonske obale na dubini od 65 kilometara, navodi agencija Ansa.
Prema sajtu Evropskog mediteranskog seizmološkog centra (EMSC) epicentar potresa jačine 5,1 stepeni po Rihterovoj skali je bio u Jonskom moru 62 km istočno od Ređo Kalabrije na dubini od 58 kilometara, prenose mediji.

Jak zemljotres pogodio Italiju

U proljeće 1923. godine, dok se Evropa već navikavala na fašizam, nasilne aneksije i političke progone, sudbina Crne Gore i njenih legitimnih predstavnika preselila se preko Atlantika. Među njima je bio i Jovan S. Plamenac, bivši crnogorski ministar, predsjednik Crnogorske narodne skupstine i premijer Vlade Kraljevine Crne Gore u egzilu (1919-1921), ali i politički vođa crnogorske suverenističke emigracije, borac za Pravo, Čast i Slobodu Crne Gore protiv velikosrpske okupacije i nasilne aneksije izvršene krajem 1918. Protjeran iz Italije po nalogu fašističke vlade Benita Musolinija nakon dogovora sa režimom Kraljevine SHS, Plamenac je utočište potražio u Sjedinjenim Američkim Državama. Njegov dolazak u Ameriku, administrativne prepreke, političke kontroverze i jasne poruke o statusu Crne Gore zabilježio je jedan od najuticajnijih svjetskih listova – The New York Times. U tekstu objavljenom 28. aprila 1923. godine, ovaj prestižni list ne samo da izvještava o proceduri prijema bivšeg crnogorskog premijera na Elis Ajlendu, već svjedoči o tadašnjem međunarodnom poretku, pravnom kontinuitetu crnogorske državnosti i upornom pokušaju da se glas porobljene zemlje ne utiša. U nastavku donosimo integralni prevod tog teksta, kao dragocjeno istorijsko svjedočanstvo koje baca snažno svjetlo na političku sudbinu Crne Gore i njenu borbu za Pravo, Čast i Slobodu. "Primaju bivšeg premijera, ali uz jamčevinu; Nalog Ministarstva rada oslobađa Crnogorca sa Elisa Ajlenda. Po nalogu Ministarstva rada u Vašingtonu, Jovan S. Plamenac, samoproglašeni predsjednik vlade politički nepostojeće monarhije Crne Gore, koji je po dolasku ovamo u subotu bio upućen na Elis Ajlend, juče je primljen u ovu zemlju uz polaganje jamčevine. Kako Plamenac ne govori engleski, njegov slučaj je pred komesarom zastupala gospođica Vera Petrović, mlada kćerka dr Vladimira Petrovića, čije posjetnice ga predstavljaju kao izvanrednog i opunomoćenog ministra Crne Gore. Ona je komesaru Todu saopštila da je Plamenac dvije godine bio zarobljenik Austrijanaca i da je došao ovamo isključivo u ličnoj misiji, koja će trajati svega nekoliko mjeseci. Plamenac je putovao sa diplomatskim pasošem koji je izdala crnogorska Vlada 1920. godine, a koji je 2. aprila ove godine ovjeren u Američkom konzulatu u Rimu, uz sljedeću napomenu: „Gore navedena viza odobrava se u skladu sa uputstvima primljenim od Američke ambasade u Rimu, datiranim 2. aprila. Ambasada je ovlašćenje za izdavanje ove vize dobila od Stejt departmenta pod datumom 1. aprila.“  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110080152_8befca2545ec9bc9422ed56d718cfd5d03a888fd41b7bc068642146c81e7f47d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260110080152_8befca2545ec9bc9422ed56d718cfd5d03a888fd41b7bc068642146c81e7f47d" data-rendition-name="original" width="672" height="645" loading="lazy" alt="NY"> </figure>  Istaknuto je da Imigraciona služba po ovlašćenjima ima prvenstvo nad konzularnom službom. Putnik može biti potvrđen od strane diplomatskog kora, a ipak biti neprihvatljiv zbog mentalnih ili fizičkih razloga, ili zbog popunjene kvote zemlje iz koje dolazi. U slučaju Plamenca, službenici na Elis Ajlendu nijesu bili sigurni kakvu proceduru treba primijeniti zbog političkih komplikacija koje proizlaze iz ujedinjenja Crne Gore sa Jugoslavijom, čija je kvota već popunjena. Komesar Tod je zato pitanje uputio Vašingtonu. Takođe su primljena uputstva da se dopusti ulazak i Mihailu Tomiću i Aleksandru Đokiću, pomoćnicima Plamenca. <h2>Teškoće tokom intervjua</h2> Grupa je otišla u hotel „Netherland“, gdje je bio zakazan intervju sa Plamencem, kome su se njegovi sunarodnici uvijek obraćali sa „Vaša ekselencijo“. Intervju je bio praćen jezičkim poteškoćama, koje su prevazilažene prenošenjem pitanja Plamencu preko engleskog, francuskog, italijanskog i, konačno, srpskog jezika. Da li je tokom tog procesa prevođenja i ponovnog prevođenja snaga Plamenčevih izjava bila oslabljena, sagovornik vjerovatno nikada neće saznati, ali mu se činilo da su mnogi dugi Plamenčevi odgovori zahtijevali svega pola tuceta engleskih riječi da bi se prenijela njihova suština. Svedena na jednu izjavu, Plamenčeva poruka američkom narodu glasila je ovako: „Povodom mog dolaska u Sjedinjene Američke Države, mnogi listovi su objavili netačne izvještaje o crnogorskom pitanju, o meni lično i o svrsi moje posjete - bez sumnje u dobroj namjeri, ali nedovoljno obaviješteni. Tako je pogrešno navedeno da sam došao da u Njujorku osnujem crnogorsku vladu; takođe da sam bio pukovnik u crnogorskoj vojsci i da sam tokom rata bio diplomatski predstavnik Crne Gore u Carigradu“. „Umjesto toga, moja karijera je bila isključivo politička i parlamentarna: bio sam poslanik u Crnoj Gori, državni savjetnik, član vlade i predsjednik vlade. Najzad, 1918. predvodio sam ustanak protiv francusko-jugoslovenskih okupacionih trupa, koje su samovoljno i nasilno proglasile aneksiju Crne Gore Jugoslaviji. Ustanak je bio zamišljen, organizovan i vođen od strane mene lično, a obustavljen po mom naređenju nakon apela predsjednika Vilsona, upućenog iz Pariza, da se poštedi prolijevanje krvi, uz obećanje crnogorskom narodu potpune obnove njegovih sloboda i njegove države, na isti način kako je to bilo priznato Belgiji i Srbiji. <h2>Nade u slobodu naroda</h2> „Na Mirovnoj konferenciji u Parizu branio sam stvar svoga naroda. Javnosti je poznato da se crnogorski narod drži u potčinjenosti od strane jugoslovenskih trupa; ipak, suverenitet Crne Gore ovom okupacijom nije pravno poništen. Za mnoge države Crna Gora i dalje postoji kao suverena država de facto i de jure. Što se tiče Sjedinjenih Američkih Država, Crna Gora za njih uvijek postoji de jure, jer ova zemlja nikada nije potpisala nijedan međunarodni ugovor kojim bi priznala ukidanje suvereniteta Crne Gore“. Govoreći o svom pasošu, rekao je da vjeruje da su Sjedinjene Američke Države dozvolile izdavanje vize, vođene simpatijama koje Vlada gaji prema njegovom narodu. Plamenac je izjavio da je razlog njegovog dolaska ovamo sasvim privatne prirode i da će se u ovoj zemlji zadržati samo kratko vrijeme. „Da li vjerujete da će autonomija Crne Gore biti obnovljena?“ „Kao rodoljubivi Crnogorac, čvrsto vjerujem u vaskrsenje svoje zemlje i da će nepravde učinjene mome narodu biti ispravljene.“ Na kraju intervjua, Plamenac je izjavio da su Sjedinjene Američke Države i Crna Gora bile jedine dvije nacije koje su ušle u Svjetski rat sa nesebičnom namjerom, bez ikakve ideje o teritorijalnom dobitku. „Kao što je Srbija, napadnuta od Austrije, pozvala Crnu Goru u pomoć, tako su Saveznici pozvali Sjedinjene Američke Države da pomognu u dobijanju rata“, dodao je, zaključuje se u tekstu Njujork tajmsa.

Tag: branka-bosnjak