Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici ni nakon godinu i po nije okončalo izviđaj u slučaju poslanika Ujedinjene Crne Gore i hirurga Vladimira Dobričanina i još šest osoba koje se, između ostalog, sumnjiče za gradnju bez dozvole i navođenja na ovjeravanje neistinitih dokumenata.
U junu 2024. godine prijava je podnijeta protiv Dobričanina, Rajka Kneževića, Dragana Kneževića, Hajra Ljuškovića, Rada Kneževića i Sonje Knežević. Tužilaštvo istražuje i postupanje građevinskog inspektora Vladimira Raškovića.
-Postupajući državni tužilac preduzima sve zakonom predviđene mjere i radnje. Predmeti se nalazi u postupku izviđaja. Nakon donošenja odluke javnost će biti obaviještena – navodi se u odgovorima Osnovnog državnog tužilaštva dostavljenim Portalu ETV.
Službenici Sektora za borbu protiv kriminal nakon višemjesečnih izviđajnih radnji, po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, u junu prošle godine uhapsili su Raškovića ali je nakon 72 sata pušten.
Njega istražitelji sumnjiče da je od januara do aprila prošle godine, omogućio Dobričaninu, Ljuškoviću i Kneževićima da obave više radova na objektu, propuštajući da preduzme službene radnje na koje je bio obavezan.
U junu 2024. godine Uprava policije se oglasila saopštenjem navodeći da se osumnjičeni terete za krivično djelo građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje „jer su bez dozvole državnih organa vršili radove na objektu, a
legitimisali su se pred nadležnim organima kao vlasnici djelova objekta ili investitori“.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Tužilaštvo još istražuje Dobričanina, Kneževiće, Ljuškovića i inspektora Raškovića

Saslušanje u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) je potvrdilo da se radi o političkom progonu kritičkih medija i novinara. Očigledno da postoji pozadina u njihovom postupanju - ocijenio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović koji se jutros odazvao na njihov poziv za svjedočenje u slučaju istrage protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića.
Đuranović je poručio da će preduzeti sve pravne radnje za zaštiti svoj poslovni i privatni integritet.
- Borićemo se svim pravnim sredstvima. Ovo stvara lošu sliku o državnom tužilaštvu. Oni su zloupotrijebili poslovnu komunikaciju i svjesno targetirali šest kritičkih medija i pokušali svjesnu kriminalizaciju tih medija - naveo je Đuranović.
Ukazao je da su predstavnici šest medija imali sastanak sa ambasadorom Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johanom Satlerom, te da su Ujedinjene nacije rekle da prate ova dešavanja.
- Branićemo svoj integritet jer mislimo da ovo ne bi trebalo da se dešava u zemlji koja bi trebalo da bude članica EU - decidan je Đuranović.
Nastavljamo, poručuje on, da radimo svoj posao - i neka svako radi svoj posao.
- Nije zabilježeno da je SDT poluga vlasti, a to je danas crnogorska realnost - zaključio je on.

Miraš Dušević

610x380

500x500

1250x600

1084x550

Đuranović: SDT potvrdilo da se radi o političkom progonu kritičkih medija, preduzeću sve pravne radnje da zaštitim svoj poslovni i privatni integritet

Više od dvije godine nakon masakra 7. oktobra 2023. godine, koji su u Izraelu počinile islamistička teroristička organizacija Hamas i druge ekstremističke grupe, premijer Benjamin Netanjahu i dalje odbija nezavisnu istragu tih događaja. Umjesto osnivanja državne istražne komisije, on podržava imenovanje vladine komisije.
Ministarski odbor odobrio je odgovarajući nacrt zakona desno-konzervativne vladajuće stranke Likud, prenio je informativni portal ynet. Preliminarno glasanje o tom prijedlogu u parlamentu planirano je za srijedu.
<h2>„Ozbiljni nedostaci“</h2>
Stručnjaci, opozicija, kao i članovi porodica bivših talaca i poginulih 7. oktobra, oštro su kritikovali ovaj potez. Oni optužuju Netanjahua i njegovu koaliciju da odbijaju da prihvate svoj dio odgovornosti koji je doprinio političkom i vojnom neuspjehu toga dana.
Glavna državna tužiteljka Gali Baharav-Miara izjavila je da nacrt zakona sadrži „ozbiljne nedostatke“. Na taj način istražiteljima bi bilo onemogućeno da do kraja rasvijetle događaje od 7. oktobra 2023. godine i da iz njih izvuku pouzdane zaključke. Po njenoj ocjeni, prijedlog vlade stavlja političke interese ispred principa nezavisne i profesionalne istrage.
Džonatan Polin, otac Herša Goldberga-Polina, koji je ubijen u zatočeništvu Hamasa, zatražio je, prema navodima yneta, nezavisnu istragu. U demokratiji, objasnio je on, državni i politički donosioci odluka ne mogu sami sebe da istražuju.
<h2>Omiljeni vojni radio pred gašenjem</h2>
Pored toga, izraelska vlada odlučila je da ugasi popularnu vojnu radio-stanicu. Kabinet je, prema izvještajima medija, podržao prijedlog ministra odbrane Izraela Kaca da se stanica Galei Cahal zatvori do 1. marta 2026. godine.
Kac je to obrazložio tvrdnjom da taj, kako se smatra, kritički nastrojen medij prenosi „političke i razdorne sadržaje koji nijesu u skladu s vrijednostima izraelske vojske“.
Televizija i24news prenijela je da je komandant odgovoran za stanicu, Tal Lev-Ram, nagovijestio da će tu odluku osporiti pred Vrhovnim sudom. Vojni radio ima dugu tradiciju i emituje program već 75 godina.
Opozicija ovu odluku kritikuje kao kršenje slobode mišljenja i pokušaj kontrole medija. Vlada se, takođe, zalaže i za gašenje uglednog javnog servisa Kan.

Portal ETV

Netanjahu blokira nezavisnu istragu o masakru 7. oktobra

Zaprepašćena sam da je uopšte poslovna komunikacija, u kojoj sam učestvovala kao izvršna direktorica Portala Analitika, dovedena ili pokušava biti kriminalizovana i davati joj se neki drugi kontekst osim onog koji je poslovni - poručila je Tinka Đuranović koja se odazvala na poziv Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) za svjedočenje u slučaju istrage protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića. Za danas je bilo zakazano i saslušanje glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića, ali je odloženo. Direktorica Analitike nije mogla iznijeti detalje sa današnjeg davanja iskaza jer je postupak u toku. - Uredno sam se odazvala na poziv za svjedočenje i izvršila tu obavezu svjedočenja - naglasila je ona. Smatra da je targetirana kao žena na čelnoj poziciji jednog medija. - Osim toga što smatram i doživljavam ovo kao pokušaj ličnog unižavanja reputacije i ličnog ugrožavanja egzistencije, smatram da je to prije svega targetiranje jednog medija i uticaj na reputaciju, egzistenciju i prihode tog medija, isticanjem poslovne komunikacije kao pokušaja da bude nekakva kriminalizovana priča - podvukla je Đuranović. Napomenula je da su obavijestili evropsku delagaciju u Crnoj Gori i da u se obratili Ujedinjenim nacijama, te da je glavna i odgovorna urednica koja je prisustvovala svim tim sastancima i obraćanjima to radila upravo radi zaštite novinarske profesije. - Jer je etički kodeks novinarki i novinara Crne Gore jedan od rijetkih kodeksa koji je ušao u zakon i koji pominje se u zakonu &nbsp;i naslanja se Zakon o medijima na njega - dodala je Đuranović. Istakla je da Portal Analitika radi profesionalno i da poštuje etički kodeks novinarki i novinara. - A ja sam tu da obezbijedim u poslovnom i finansijskom smislu uslove i legalno i legitimno poslovanje - zaključila je Đuranović. <h2>Đuranović: Postupanje SDT-a doživljavam kao pritisak, ne postoji osnov za davanje iskaza o bilo kakvoj vrsti kriminalne radnje</h2> Glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović kazao je da postupanje Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), koje ga je telefonskim putem pozvalo na saslušanje bez uredno uručenog poziva, doživljava kao pritisak i targetiranje medija, navodeći da ne postoji osnov za bilo kakav iskaz o krivičnim radnjama.&nbsp; Đuranović je telefonskim pozivom, u četvrtak 11. decembra, pozvan da da iskaz Specijalnom državnom tužilaštvu u istrazi protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića koji je, prema naredbi o sprovođenju istrage SDT-a, kreirao mrežu medija za vršenje uticaja na društveno-političke prilike. Kako ističe poziv mu nije uručen, ali mu je saopšteno da je termin saslušanja 19. decembar u 8:30 sati. - Tražio sam, naravno, da po svim zakonskim procedurama mi se uruči taj poziv, s tim što sam imao neodložan privatni put van Crne Gore naredne nedjelje. Nije mi uručen poziv, ali rečen mi je termin da je to 19. decembra u 8:30 sati da će biti saslušanje mene kao svjedoka. Nažalost, to se nije desilo, tako da je termin pomjeren za nekih 5-6 dana - kazao je Đuranović ispred SDT-a. Ovo doživljava kao neku vrstu pritiska državnog tužilaštva, institucije koja bi, napominje on, trebalo da poštuje i zakone i Ustav. - Mislim da to nije u redu - ističe Đuranović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121913120_c617daa7b8ffdea8fb1bffd3d1a844400c8f8a0a80c3ec9ff2a7c4727518f9b9.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121913120_c617daa7b8ffdea8fb1bffd3d1a844400c8f8a0a80c3ec9ff2a7c4727518f9b9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Draško Đuranović"> <figcaption>Draško Đuranović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On je podsjetio da se Televizija E, kao targetirani medij, obratila delegaciji Evropske komisije. - EK je zaista odgovorila promptno kao i Ujedinjene nacije, ali priča se nastavlja. Nadam se ne još zadugo, ali mi nećemo odustati od onoga što su profesionalni standardi koje poštujemo - poručio je Đuranović. On ne smatra da postoji osnov za davanje bilo kakvog iskaza o bilo kakvoj vrsti kriminalne radnje. - Ako je kriminal raditi svoj posao kao medij, onda prihvatamo da smo, uslovno rečeno, sa druge strane zakona. Ali mislim da je svima jasno da je ovdje riječ o nekoj vrsti targetiranja medija, neću reći progona, ali zaista pokušaja da se ono što je najvažnije za medije – poslovna i profesionalna reputacija, ugroze - zaključio je Đuranović.

Đuranović: Zaprepašćena sam što se poslovna komunikacija pokušava kriminalizovati, poziv SDT-a doživljavam kao targetiranje medija

Od hapšenja bivšeg direktora Uprave prihoda i carina Rada Miloševića prošlo je oko tri godine, a Specijalno državno tužilaštvo još nije okončalo istragu i odlučilo da li će u ovom slučaju podići optužnicu ili odustati od krivičnog gonjenja.
Milošević se sumnjiči da je organizovao kriminalnu grupu koja je krijumčarila zaplijenjene cigaretkoje su odlukom države trebalo da budu uništene. Hapšenjem Miloševića i pokretanjem istrage nadležni su se u to vrijeme hvalili da su krenuli u obračun sa grupama koje su krijumčarile cigarete, a naročito s onima koji su to radili iz državnih fotelja. Ubrzo su hvalospjevi utihnuli, a sudbina slučaja i dalje nije poznata. Spekulisalo se da istražitelji nastoje da utvrde imena ostalih saučesnika, te da će doći do "krupnih riba". I te najave su zaboravljene.
Milošević je uhapšen u decembru 2022. godine. Narednih pola godine proveo je u Istražnom zatvoru u Spužu. Za to vrijeme Ustavni sud je donosio odluke kojim su utvrdili da su rješenjima o produžavanju pritvora okrivljenom povrijeđena prava. Uprkos tome, Milošević se našao na slobodi tek nakon isteka šest mjeseci, budući da optužni akt nije podignut u zakonskom roku. Tada mu je Viši sud u Podgorici na predlog SDT-a određivao alternativne mjere – javljanje policiji jednom mjesečno i zabranu napuštanja mjesta boravišta. Kako je vrijeme prolazilo, razlozi za određivanje mjera nadzora su blijedjeli i izblijedjeli, te su ukinuti. Milošević je trenutno na slobodi, bez ikakvih ograničenja, a, kako nezvanično saznajemo od sagovornika iz istrage, zaboravili su datum kada je poslednji put preduzeta neka radnja u ovom slučaju. Iz Specijalnog državnog tužilaštva nisu nam odgovorili da li su donijeli odluku u ovom slučaju, ukoliko nijesu zašto nijesu i koje radnje trenutno preduzimaju.
Nekadašnji šef Uprave carina na slobodi se našao po predlogu SDT-a, odakle je tada saopšteno da su 5. oktobra 2022. godine odredili sprovođenje istrage protiv tri okrivljena lica, za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i primanje mita. Istragu su proširili 23. decembra protiv Miloševića za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, a protiv četiri okrivljena za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i primanje mita. Među osumnjičenima su još neki tada zaposleni u Upravi carina koji se sumnjiče da su dio grupe odgovorne što se dio nelegalnih cigareta koje je trebalo da budu uništene našao u prodaji.
<h3>Tužiće državu zbog hapšenja</h3>
Po izlasku iz pritvora Milošević je rekao da je slučaj protiv njega podmetnut, a da će pravdu zbog neosnovanog hapšenja potražiti na sudu. Rekao je i da će, ukoliko dođe do suđenja, tražiti da proces bude prenošen javno.
- Sve što budem govorio, imam materijalne dokaze. Velika namještaljka dijela tadašnje Agencije za nacionalnu bezbjednost i ljudi koji su radili u Carini, za koje se, sad evo ispostavilo da su osnovano sumnjivi... Za mene je svako nevin dok se ne dokaže suprotno, pravosnažnom odlukom suda, rekao je Milošević tada.
Dodao je da se ispostavilo da su isti ljudi koji su njega optuživali, zapravo "članovi organizovane kriminalne grupe koja od 2018. godine djeluje i operiše kada su u pitanju cigarete"...
– Tokom istrage, od Agencije Evropske unije za saradnju organa za sprovođenje zakona – EUROPOL, u aprilu ove godine, dostavljen je obavještajni paket LM848IP, sa kriptovanom SKY ECC komunikacijom, za 2019. i 2020. godinu. Nakon njene analize i prikupljanja određenih personalnih dokaza, 20. juna je određeno proširenje istrage protiv četiri okrivljena, za nova krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i primanje mita, ali i protiv drugih okrivljenih fizičkih i pravnih lica, za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje i nedozvoljena trgovina, o čemu je javnost i upoznata prethodnih dana, pojasnili su tada iz SDT-a, dodajući i da su u tom trenutnu sprovodili istragu protiv 19 okrivljenih fizičkih i jednog pravnog lica, jer postoji osnovana sumnja da su počinili krivična djela u periodu od kraja 2018. do 2022. godine.

Milošević na slobodi, istraga pala u zaborav

Vlasti Hong Konga danas nastavljaju sa pretragom preostalih nebodera uništenih u katastrofalnom požarz u kojem je poginulo najmanje 146 ljudi, a stotine je raseljeno.
Hiljade ljude okuplja se da oda počast žrtvama. Oko 40 ljudi još uvijek se vodi kao nestalo, saopštile su vlasti.
Uzrok požara koji je izbio prošle srijede i brzo se proširio po vanjskom dijelu stanova koji su se renovirali još se istražuje. No, u jeku bijesa javnosti zbog propuštenih upozorenja o riziku od požara i dokaza o nesigurnim građevinskim praksama, Peking je upozorio da će se obračunati sa svim "antikineskim" protestima.
Najmanje jedna osoba uključena u peticiju kojom se, između ostalih zahtjeva, poziva na nezavisnu istragu pritvorena je, rekli su izvori upoznati sa slučajem.
Preostale zgrade koje treba pretražiti u potrazi za ostacima su "one najteže", rekla je novinarima juče Amy Lam, visoka policijska zvaničnica, dodajući da bi posljednji dio potrage mogao trajati nedjeljama.
Gomile policajaca stigle su na mjesto događaja rano ujutro kako bi nastavili pretragu izgorjelih zgrada u kojima je živjelo više od 4000 ljudi.
Više od 1100 ljudi iseljeno je iz evakuacijskih centara u privremeni smještaj, a dodatnih 680 smješteno je u omladinskim hostelima i hotelima, saopštile &nbsp;su vlasti. Budući da su mnogi stanovnici ostavili stvari za sobom dok su bježali, vlasti su ponudile hitnu pomoć u iznosu od 1.284 dolara svakom domaćinstvu i pružile posebnu pomoć za izdavanje novih ličnih dokumenara pasoša i vjenčanih listova.
<h3>U sklopu istrage uhapšeno 11 ljudi</h3>
Najsmrtonosniji požar u Hong Kongu od 1948. godine, kada je 176 ljudi poginulo u požaru u skladištu, šokirao je grad, gdje bi se ovog vikenda trebali održati parlamentarni izbori. Vlasti su uhapsile 11 osoba u sklopu istrage o mogućoj korupciji i korištenju nesigurnih materijala tokom obnove.
Zgrada je u to vrijeme bila omotana zelenom mrežom i bambusovim skelama te prekrivena pjenastom izolacijom. Protivpožarni alarmi u kompleksu takođe nisu ispravno radili, kazale su vlasti.&nbsp;

Hong Kong: Policija otvorila istragu, dosad 146 poginulih, 11 uhapšeno

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Vladislav Bojović kazao je da ta stranka inicijativu Demokratske Crne Gore da se utvrde sve okolnosti i da se pravdi privedu odgovorni za napad na njenog funkcionera Krsta Radovića koji se desio pred lokalne izbore u Nikšiću.
Istovremeno, Bojović zahtijeva da se pokrene istraga i uvrdi ko su nalogodavci i izvršioci, kako je rekao, "divljačkog napada i brutalnog prebijanja vozača Demokratske narodne partije Dušana Kneževića 17. oktobra 2015. godine ispred Skuštine Crne Gore, kada je Demokratski front održavao svoj regularno prijavljeni protest".
- Imajući u vidu da se već deset godina ćuti o ovom događaju, tražimo da se konačno utvrdi ko je sve u vrhu tadašnje državne vlasti i bezbjednosnom sektoru grubo zloupotrebio službeni položaj, od koga su maskirani policijski službenici dobili nalog odnosno naređenje i ko je direktno učestvovao u ovom napadu, kojeg sam kao poslanik Skupštine Crne Gore i učesnik protesta bio očevidac - naveo je Bojović u saopštenju za javnost.
Ovde se, kako je rekao, nije radilo o prekoračenju ovlašćenja već o klasičnom pokušaju ubistva.&nbsp;
- Kako drugačije kvalifikovati krivično djelo kada mladog čovjeka, koji pri tom ne pruža nikakav otpor, divljački napadne i krvnički krene da udara više od deset uniformisanih policajaca u oklopima, zatim ga prebacuju preko zaštitne ograde nakon čega on udara glavom u pločnik, da bi na kaju uslijedilo dugotrajno gaženje čizmama od strane druge grupe maskiranih policajaca. Uvjeren sam da je tom prilikom samo prirodna snaga spasila našeg kolegu Dušana Kneževića da ne podlegne povredama - rekao je Bojović.
Siguran je, kaže, da postoje snimci ovog događaja, imajući u vidu da je da je sve snimala tadašnja Uprava policije.&nbsp;
- Samim tim, očekujemo da se ovi snimci objave i krivično odgovaraju i oni koji su naložili i učestvovali u napadu na lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića koji se desio iste noći. Očekujemo na kraju da odgovaraju i oni koji su hapsili njegovu majku, a ne da budu unaprijeđeni, što vidimo da je nažalost slučaj - zaključio je Bojović.

Bojović: Utvrditi ko su nalogodavci i izvršioci napada na vozača DNP-a Dušana Kneževića

Regionalnu i svjetsku javnost ovih dana privukla je informacija da je milansko tužilaštvo pokrenulo istragu u slučaju "Sarajevski safari", koji se odnosi na tzv. ratne turiste. Prema krivičnoj prijavi, tokom opsade Sarajeva oni su dolazili na položaje Vojske Republike Srpske i ubijali civile. Krivičnu prijavu Tužilaštvu BiH 2022. godine podnijela je tadašnja gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić, a do danas nije ostvaren značajan napredak u istrazi.
Nakon pokretanja istrage u Italiji, zbog sumnje da su neki od ratnih turista bili Italijani, slučaj je ponovo u fokusu javnosti. Karić ističe da je, kao i ostatak javnosti, bila šokirana onim što je vidjela. Kao gradonačelnica podnijela je krivičnu prijavu i dopunu sa imenima svjedoka.
U avgustu ove godine kontaktirao ju je italijanski novinar Ezio Gavazeni, koji je istraživao "Sarajevski safari", tražeći dokumentaciju. Karić je putem italijanske ambasade dostavila prijavu i dopunu milanskom tužilaštvu, ne objavljujući ih kako ne bi ugrozila istragu. Naglašava da postoje identifikovane osobe i živi svjedoci, te dodatne informacije do kojih je došlo tužilaštvo u Milanu.
Karić smatra da će postupci u Italiji podstaći Tužilaštvo BiH da intenzivira istragu. Navodi da će neki svjedoci svjedočiti u Milanu, a i sama je spremna biti svjedok. Ističe da su neki svjedoci već davali iskaze pred Haškim tribunalom, koji mogu biti korišćeni u ovom predmetu.
- Radi se o izuzetno ozbiljnom predmetu i važno je da svjedoci konačno ispričaju dimenziju strašnih zločina tokom opsade- naglasila je Karić.&nbsp;
Na pitanje o saradnji Srbije u istrazi, odgovara da je nemoguće isključiti saradnju jer je dolazak i naoružavanje ratnih turista bio organizovan.
&nbsp;- Ovo su neosporne činjenice koje će se morati dokazati- dodala je.
Profesor krivičnog prava Dževad Mahmutović smatra da je proces izuzetno komplikovan zbog vremena koje je prošlo i prirode događaja. Podsjeća da su mnogi svjedoci stari ili preminuli, dok su informacije teško dostupne zbog uključivanja obavještajnih i paraobavještajnih službi. Ipak, otvaranje istrage šalje poruku da takvi zločini ne zastarijevaju i da pravda mora doći do izražaja.
Iz Tužilaštva BiH potvrđeno je da je predmet otvoren, ali da faktički nije bilo napretka – potencijalni svjedoci još nisu saslušani, a očekuje se da će to biti u Italiji. Mahmutović naglašava da to najbolje opisuje stanje pravosuđa u BiH, koje nije adekvatno procesuiralo ratne zločine, uprkos brojnim dokazima i svjedocima.
On ističe da se saradnja Srbije u ovom slučaju vjerovatno neće ostvariti i da će biti maksimalno opstruirana.
&nbsp;- S obzirom na učešće njihove službe bezbjednosti i prethodnu praksu prikrivanja odgovornosti pred međunarodnim sudovima, opstrukcija je gotovo sigurna- zaključio je Mahmutović.

Da li će Srbija sarađivati u istrazi "Sarajevo safari": "To je morala da bude organizovana akcija"

Kancelarija njemačkog javnog tužioca naložila je pretres kancelarije poslanika Bundestaga iz desničarske Alterantive za Njemačku (AfD) Rajmonda Šajriha, a istraga je povezana sa navodima o pronevjeri unutar gradske odborničke grupe te stranke u Augzburgu, saopštila je njemačka policija.
Pretres kancelarije prethodno je odobrio Bundestag, koji je Šajrihu ukinuo imunitet, a policija je zaplijenila dokaze koji su pronađeni na licu mjesta, prenosi Špigel.
Kako su vlasti i policija saopštile, istraga je otvorena i protiv drugih osumnjičenih, između ostalog, i protiv još jednog poslanika Bundestaga, kao i poslanika bavarskog državnog parlamenta, zbog optužbi za pronevjeru i prevaru. 
Policija je takođe pretražila kancelariju u bavarskom državnom parlamentu.
Prema istražiteljima, članovi vijeća, koji su bili predsjednik i zamjenik predsjednika odborničke grupe AfD-a između 2022. i 2023. godine, navodno su zloupotrijebili sredstva koja je grad Augzburg dodijelio za aktivnosti odborničke grupe, zajedno sa drugim optuženima. 
Sredstva su navodno "namjerno pogrešno predstavljena" u finansijskom izvještaju kako bi se "spriječila otplata gradu Augzburgu", prenosi Tanjug.

Skandal trese njemački Bundestag: Poslanici AfD-a pod istragom

Visoki komesar Ujedinjenih nacija (UN) za ljudska prava Folker Tirk pozvao je vlasti Srbije da obezbijede sprovođenje odgovornosti u slučaju pogibije u padu nadstrešnice na glavnoj željezničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra 2024.
- Nije bilo značajnog procesa otkrivanja istine za tragediju u kojoj je život izgubilo 16 ljudi, uprkos stalnim zahtjevima desetina hiljada ljudi koji su izašli na ulice tražeći pravdu- rekao je Tirk u saopštenju Kancelarije UN za ljudska prava.
Institucije u Srbiji u proteklih godinu dana nijesu utvrdile eventualnu odgovornost u tom slučaju.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu vodi krivični postupak protiv 13 osumnjičenih, među kojima je bivši ministar saobraćaja Goran Vesić. Sud je u aprilu optužnicu vratio na dopunu. Više tužilaštvo u Beogradu vodi postupak o uzroku pada nadstrešnice, optužnica je potvrđena u aprilu. Tužilaštvo Srbije za organizovani kriminal vodi finansijsku istragu o eventualnoj korupciji u rekonstrukciji stanice.
Visoki komesar UN naglasio je potrebu za nezavisnim i efikasnim istragama o urušavanju nadstrešnice.
- Treba ih dovesti do kraja jer su postupci protiv navodno odgovornih zastali- naveo je Tirk.
Dodao je da su potrebne brze i nepristrasne istrage optužbi za proizvoljna hapšenja i pritvore, kao i nepotrebnu ili nesrazmjernu upotrebu sile od strane policije tokom demonstracija u Srbiji.
- Optužbe o fizičkim napadima i proizvoljnim hapšenjima mirnih demonstranata i novinara na protestima nisu istražene. Počinioci su nekažnjeni, dok se incidenti ponavljaju- dodao je Tirk.
Naveo je da Srbija ima obavezu da poštuje pravo na okupljanje i da kazni počinioce.
- Pravosuđe oslobođeno političkog pritiska način je da se očuva povjerenje u vladavinu prava- rekao je Tirk.
Proteklih godinu dana u Srbiji je održano desetine hiljada skupova na kojima građani zahtijevaju odgovornost vlasti Srpske napredne stranke (SNS) za pogibiju 16 ljudi u Novom Sadu i borbu nadležnih institucija protiv korupcije. Predvodi ih samoorganizovana studentska organizacija u protestu. Demonstracije su obilježile pritužbe učesnika na prekomjernu upotrebu sile od strane policije, hapšenja i pritvaranja studenata, kao i fizički napadi pristalica vlasti na novinare.
Protivnici protesta u nekoliko navrata studente su na ulici udarili automobilima, optužbe da se policija brutalno obračunavala sa studentima nijesu procesuirane, dok su bez sudskog epiloga i navodi učesnika skupa 15. marta u Beogradu da su demonstranti gađani soničnim oružjem.
Tog marta je na Trgu Slavija održan najveći protest u organizaciji studenata u proteklih godinu dana na kom je, po procjeni Arhiva javnih skupova, bilo najmanje od 280.000 do 330.000 ljudi.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, do polovine 2023. i predsjednik SNS-a, dan uoči godišnjice novosadske tragedije pozvao je „na smirenje tenzija” i dijalog. Tu ponudu studenti su odbili.
Vučić je u julu ličnom odlukom sa mjesta predsjednika države pomilovao četvoricu mladih aktivista vladajućeg SNS-a koji su u januaru studentkinji na ulici u Novom Sadu bejzbol palicama polomili vilicu.
Kasnije je pomilovao i djevojku koja je u Beogradu automobilom udarila studentkinju u protestu.
Krajem novembra prošle godine studentski pokret započeo je blokade više od 80 fakulteta na šest državnih univerziteta kao odgovor na fizički napad funkcionera vlasti na studente Fakulteta dramskih umetnosti (FDU) u Beogradu dok su stajali na ulici i u tišini odavali poštu poginulima.
Prethodno su studenti u novembru zatražili objavljivanje kompletne dokumentacije o rekonstrukciji željezničke stanice na kojoj se dogodila pogibija, hitno procesuiranje funkcionera SNS-a koji su u Beogradu tukli studente FDU-a, obustavljanje sudskih postupaka protiv uhapšenih zbog učešća na demonstracijama i povećanje budžeta za fakultete od 20 odsto.
Pošto zahtjevi nijesu ispunjeni, u maju su zatražili raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.
Vučić je u ime vlasti odbio da raspiše nove izbore.

Komesar UN-a pozvao Srbiju da dovede do kraja istragu o padu nadstrešnice

Zamislimo sastanak koji se u petak održava u iranskom Vrhovnom savjetu za nacionalnu bezbjednost, dok njegovih dvanaest članova razmatra ustanak koji se širi zemljom. Tvrda struja obećava „odlučan obračun“ kako bi slomila demonstrante, baš kao što je to učinjeno 2017, 2018, 2019, 2022. i 2023. godine, piše Washington Post.
Međutim, predsjednik Masud Pezeškijan i njegovi saradnici gledaju iste snimke nasilne pobune koje kruže svijetom. Moraju shvatiti da se ovi protesti stalno vraćaju zato što se režim raspada — politički i ekonomski — i cijela zemlja to zna. Svaki talas represije rađa buduće proteste. Režim može ugasiti ovaj požar, ali šta je sa sljedećim, i onim nakon njega?
<h3>Režim na putu ka katastrofi</h3>
Iranski režim ide jednosmjernom ulicom ka katastrofi. Visoki evropski diplomata u Teheranu podijelio je tu procjenu sa mnom prije nekoliko godina i ona je i dalje tačna. Iran ima snažne bezbjednosne alate, ali oni rđaju. Režim nije uspio da zaštiti svoje saveznike — Hamas u Gazi, Hezbolah u Libanu i predsjednika Bašara al-Asada u Siriji. A što je najvažnije, Iran nije uspio da zaštiti sam sebe od izraelskog sistematskog napada u junu. Režim trpi niz poraza, navodi Washington Post.
„Islamska Republika danas je režim zombija“, tvrdi Karim Sadžadpur iz Carnegie Endowment for International Peace. „Njena legitimnost, ideologija, ekonomija i vođa su mrtvi ili na samrti. Ono što je održava u životu jeste smrtonosna sila. Ubija da bi živjela i živi da bi ubijala. Brutalnost može odgoditi sahranu režima, ali mu ne može vratiti puls“, kaže Sadžadpur.
Ajatolah Ali Hamnei, vrhovni vođa, u petak je održao prkosan govor, tvrdeći da su demonstranti „gomila vandala“ koja pokušava da ugodi američkom predsjedniku Donaldu Trampu. No Hamnei, slab ali nepopustljiv u 86. godini, srce je problema režima i živi dokaz njegove iscrpljenosti. Takođe, ne postoji očigledan nasljednik nakon smrti predsjednika Ebrahima Raisija u padu helikoptera 2024. godine.
<h3>Šta može učiniti Vašington?</h3>
Kako Sjedinjene Američke Države najbolje mogu pomoći pobunjenicima? Tramp je zaprijetio vojnim kažnjavanjem ukoliko Iran masakrira sopstvene građane, ali mu režim vjerovatno neće dati taj povod: Iran je u ranijim protestima izbjegavao obračun u stilu Tjenanmena i vjerovatno će to učiniti ponovo. Administracija predsjednika Trampa može sa saveznicima dodatno pojačati pritisak. To je jedan od razloga zašto bi Tramp trebalo da izbjegava udaljavanje prijatelja svojom opsesijom Grenlandom — potrebni su mu za rješavanje većeg pitanja Irana, piše Washington Post.
Teže pitanje za Vašington jeste da li bi trebalo prokrijumčariti Starlink terminale kako bi se prekinuo internet-mrak koji je Teheran nametnuo u petak. Administracija predsjednika Bajdena razmatrala je tu strategiju tokom protesta „Žena, život, sloboda“ 2022. i 2023. godine, ali je od nje odustala, plašeći se da bi to moglo ugroziti ključne krijumčarske rute koje koriste CIA i izraelske obavještajne službe. Možda ovoga puta korist nadmašuje cijenu.
Ove sedmice protesti su se proširili na svaku iransku regiju i svaku etničku grupu, ali još nijesu dostigli intenzitet ustanka iz 2022. i 2023. godine. Taj spontani masovni pokret započeo je kada su žene izašle na ulice osuđujući smrt u pritvoru Mahse Amini, koja je bila uhapšena jer je odbila da nosi maramu. Režimski obračun rezultirao je sa 551 poginulom osobom i više od 22.000 uhapšenih, prema izvještajima organizacija za ljudska prava. Bezbjednosne snage ubile su 104 osobe u događaju poznatom kao „Krvavi petak“ u septembru 2022. godine.
<h3>Protesti su se vratili, ali ovaj put drugačiji</h3>
Uprkos nasilnom gušenju pobune, tri godine kasnije izbila je nova. Nema vođu i možda nema jasan pravac, ali je snažna. Do ponedjeljka su protesti zabilježeni na više od 340 lokacija u svih 31 iranskoj pokrajini, prema Iran Wireu, onlajn mediju. Tokom sedmice demonstracije postaju sve šire i nasilnije, što pokazuju snimci na internetu, navodi Washington Post.
Ovogodišnji ustanak više pokreće bijes zbog iranskih ekonomskih neuspjeha nego zbog represivnih islamskih pravila mula. Godišnja stopa inflacije u Iranu porasla je na 42 odsto u decembru, a valuta je prošle godine izgubila više od polovine vrijednosti. Još jedna razlika ove godine jeste to što mnogi demonstranti podržavaju Rezu Pahlavija, sina iranskog šaha zbačenog u revoluciji 1979. godine. To ovoj pobuni daje konzervativniji, persijski nacionalistički ton i možda pogled okrenut ka prošlosti. Možda je ovo iranski „MIGA“ trenutak, navodi WaPo.
Neizvjesno je da li su tvrdolinijaši režima ove godine izgubili oštricu. Poput Sovjetskog Saveza u posljednjim godinama, bezbjednosne agencije su možda izgubile ideološku posvećenost i disciplinu. Bespomoćno su gledale kako su njihove snage poražene u Gazi, Libanu i Siriji. I same su trpjele istu pošast inflacije i ekonomske stagnacije kao i ostatak nacije. Nijesu slomljene, ali djeluju krhkije nego ranije.
<h3>Tonu sve dublje</h3>
Vratimo se onome što prolazi kroz glave tih 12 članova Vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbjednost. Znaju da Iran stagnira. Budžet za sljedeću fiskalnu godinu vjerovatno će povećati poreze i smanjiti subvencije kako bi se finansirala odbrana. Očekuju političku tranziciju koja će doći kada Hamnei umre, ali za sada posrću naprijed kao ranjena i obeshrabrena nacija, piše Washington Post.
Dok članovi savjeta gledaju prema jugu, preko Persijskog zaliva, ka Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, vide susjede koji jure u zagrljaj vještačke inteligencije i dinamične ekonomske budućnosti. U međuvremenu, oni se drže represivnog, nazadnog režima koji jedva može da prehrani sopstveni narod. Revolucije je nemoguće predvidjeti. Ali kad pogledate Iran, jasno je da će se prije ili kasnije nešto slomiti, zaključuje Washington Post.

Washington Post: Iranski režim je uhvaćen u spiralu smrti

Skijališta Crne Gore neće dobiti 150 hiljada EUR pomoći od Vlade za pripremu zimske turističke sezone na skijalištu ski-centar Kolašin 1600, jer je Agencija za zaštitu konkurencije (AZK) utvrdila da bi to predstavljalo neusklađenu državnu pomoć.
Agencija je tako odlučila po zahtjevu Ministarstva turizma, na čijem čelu je Simonida Kordić, piše Dan.
Taj Vladin resor obratio se Agenciji početkom novembra, ukazujući na potrebu da se obezbijedi novac za održavanje višenamjenske sportske infrastrukture zbog pripreme zimske turističke sezone 2025/2026 na skijalištu Kolašin 1600, jer se odnosi na izgradnju i održavanje sportske infrastrukture koja ne utiče na trgovinu među državama članicama, niti na države u okruženju.&nbsp;
U prijavi je navedeno da višenamjenska sportska i skijaška infrastruktura skijališta ski-centra Kolašin 1600, sa pratećom opremom, s obzirom na to da je već određeno vrijeme u funkciji, zahtijeva i redovno održavanje. Stoga se planira obezbjeđivanje sredstava za održavanje višenamjenske sportske infrastrukture, a u cilju kvalitetne pripreme sezone i stavljanja u funkciju za predstojeću sezonu bezbjednog skijališta.&nbsp;
U prijavi su opisani i ciljevi mjera pomoći. Precizirano je da Vlada planira da opredijeli 150 hiljada EUR za održavanje višenamjenske sportske infrastrukture, a u cilju obezbjeđivanja preduslova za odvijanje zimske turističke sezone 2025/2026. i sportske sezone na skijalištu ski-centar Kolašin 1600.
„Potrebna sredstva planirana su za servisiranje tabača za snijeg, nabavku rezervnih dijelova, servis motornih sanki za bezbjednost na skijalištu, sanaciju skijaških staza, saniranje izlaza i uleta remont žičara K8 Troglava i K7 Klisura, obezbjeđivanja službe spasavanja i za druge troškove održavanja, a sve prema specifikacijama datim u prilogu dostavljene informacije“, navedeno je u rješenju koje je potpisao predsjednik Savjeta Agencije, Dragan Damjanović.
Agencija je, postupajući po prijavi, analizirala da li su Skijališta Crne Gore društvo u poteškoćama. Po EU regulativama, u tu kategoriju spada društvo ako je više od polovine njegovog upisanog osnovnog kapitala izgubljeno zbog akumuliranih gubitaka.
„U konkretnom slučaju, uvidom u Bilans stanja za 2024. godinu, ostvareni gubitak je minus 220,71 hiljadu EUR, rezerve nula, dok je osnovni upisani kapital 110 hiljada. Rezultat, nakon stavljanja u odnos ostvarenog gubitka i osnovnog kapitala, upućuje na podatak da je više od polovine osnovnog kapitala izgubljeno zbog akumuliranog gubitka“, navodi se u rješenju.
Agencija je zaključila da Skijališta Crne Gore u 2024. godini ispunjavaju uslove da se smatraju preduzećem u poteškoćama, ali da se regulativa ne može primijeniti na prijavljenu državnu pomoć od 150 hiljada, jer se ona smatra neusklađenom.

Odbijen zahtjev da Skijališta dobiju 150 hiljada EUR pomoći

Jak zemljotres, magnitude 5,1 stepeni Rihterove skale, osjetio se u 5.53 časova u Ređo Kalabriji, a brojni izvještaji stižu i iz Mesine i drugih područja Sicilije i Kalabrije.
Epicentar je, prema veb-sajtu italijanskog Nacionalnog instituta za geofiziku i vulkanologiju, bio u moru kod jonske obale na dubini od 65 kilometara, navodi agencija Ansa.
Prema sajtu Evropskog mediteranskog seizmološkog centra (EMSC) epicentar potresa jačine 5,1 stepeni po Rihterovoj skali je bio u Jonskom moru 62 km istočno od Ređo Kalabrije na dubini od 58 kilometara, prenose mediji.

Jak zemljotres pogodio Italiju

U proljeće 1923. godine, dok se Evropa već navikavala na fašizam, nasilne aneksije i političke progone, sudbina Crne Gore i njenih legitimnih predstavnika preselila se preko Atlantika. Među njima je bio i Jovan S. Plamenac, bivši crnogorski ministar, predsjednik Crnogorske narodne skupstine i premijer Vlade Kraljevine Crne Gore u egzilu (1919-1921), ali i politički vođa crnogorske suverenističke emigracije, borac za Pravo, Čast i Slobodu Crne Gore protiv velikosrpske okupacije i nasilne aneksije izvršene krajem 1918. Protjeran iz Italije po nalogu fašističke vlade Benita Musolinija nakon dogovora sa režimom Kraljevine SHS, Plamenac je utočište potražio u Sjedinjenim Američkim Državama. Njegov dolazak u Ameriku, administrativne prepreke, političke kontroverze i jasne poruke o statusu Crne Gore zabilježio je jedan od najuticajnijih svjetskih listova – The New York Times. U tekstu objavljenom 28. aprila 1923. godine, ovaj prestižni list ne samo da izvještava o proceduri prijema bivšeg crnogorskog premijera na Elis Ajlendu, već svjedoči o tadašnjem međunarodnom poretku, pravnom kontinuitetu crnogorske državnosti i upornom pokušaju da se glas porobljene zemlje ne utiša. U nastavku donosimo integralni prevod tog teksta, kao dragocjeno istorijsko svjedočanstvo koje baca snažno svjetlo na političku sudbinu Crne Gore i njenu borbu za Pravo, Čast i Slobodu. "Primaju bivšeg premijera, ali uz jamčevinu; Nalog Ministarstva rada oslobađa Crnogorca sa Elisa Ajlenda. Po nalogu Ministarstva rada u Vašingtonu, Jovan S. Plamenac, samoproglašeni predsjednik vlade politički nepostojeće monarhije Crne Gore, koji je po dolasku ovamo u subotu bio upućen na Elis Ajlend, juče je primljen u ovu zemlju uz polaganje jamčevine. Kako Plamenac ne govori engleski, njegov slučaj je pred komesarom zastupala gospođica Vera Petrović, mlada kćerka dr Vladimira Petrovića, čije posjetnice ga predstavljaju kao izvanrednog i opunomoćenog ministra Crne Gore. Ona je komesaru Todu saopštila da je Plamenac dvije godine bio zarobljenik Austrijanaca i da je došao ovamo isključivo u ličnoj misiji, koja će trajati svega nekoliko mjeseci. Plamenac je putovao sa diplomatskim pasošem koji je izdala crnogorska Vlada 1920. godine, a koji je 2. aprila ove godine ovjeren u Američkom konzulatu u Rimu, uz sljedeću napomenu: „Gore navedena viza odobrava se u skladu sa uputstvima primljenim od Američke ambasade u Rimu, datiranim 2. aprila. Ambasada je ovlašćenje za izdavanje ove vize dobila od Stejt departmenta pod datumom 1. aprila.“  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110080152_8befca2545ec9bc9422ed56d718cfd5d03a888fd41b7bc068642146c81e7f47d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260110080152_8befca2545ec9bc9422ed56d718cfd5d03a888fd41b7bc068642146c81e7f47d" data-rendition-name="original" width="672" height="645" loading="lazy" alt="NY"> </figure>  Istaknuto je da Imigraciona služba po ovlašćenjima ima prvenstvo nad konzularnom službom. Putnik može biti potvrđen od strane diplomatskog kora, a ipak biti neprihvatljiv zbog mentalnih ili fizičkih razloga, ili zbog popunjene kvote zemlje iz koje dolazi. U slučaju Plamenca, službenici na Elis Ajlendu nijesu bili sigurni kakvu proceduru treba primijeniti zbog političkih komplikacija koje proizlaze iz ujedinjenja Crne Gore sa Jugoslavijom, čija je kvota već popunjena. Komesar Tod je zato pitanje uputio Vašingtonu. Takođe su primljena uputstva da se dopusti ulazak i Mihailu Tomiću i Aleksandru Đokiću, pomoćnicima Plamenca. <h2>Teškoće tokom intervjua</h2> Grupa je otišla u hotel „Netherland“, gdje je bio zakazan intervju sa Plamencem, kome su se njegovi sunarodnici uvijek obraćali sa „Vaša ekselencijo“. Intervju je bio praćen jezičkim poteškoćama, koje su prevazilažene prenošenjem pitanja Plamencu preko engleskog, francuskog, italijanskog i, konačno, srpskog jezika. Da li je tokom tog procesa prevođenja i ponovnog prevođenja snaga Plamenčevih izjava bila oslabljena, sagovornik vjerovatno nikada neće saznati, ali mu se činilo da su mnogi dugi Plamenčevi odgovori zahtijevali svega pola tuceta engleskih riječi da bi se prenijela njihova suština. Svedena na jednu izjavu, Plamenčeva poruka američkom narodu glasila je ovako: „Povodom mog dolaska u Sjedinjene Američke Države, mnogi listovi su objavili netačne izvještaje o crnogorskom pitanju, o meni lično i o svrsi moje posjete - bez sumnje u dobroj namjeri, ali nedovoljno obaviješteni. Tako je pogrešno navedeno da sam došao da u Njujorku osnujem crnogorsku vladu; takođe da sam bio pukovnik u crnogorskoj vojsci i da sam tokom rata bio diplomatski predstavnik Crne Gore u Carigradu“. „Umjesto toga, moja karijera je bila isključivo politička i parlamentarna: bio sam poslanik u Crnoj Gori, državni savjetnik, član vlade i predsjednik vlade. Najzad, 1918. predvodio sam ustanak protiv francusko-jugoslovenskih okupacionih trupa, koje su samovoljno i nasilno proglasile aneksiju Crne Gore Jugoslaviji. Ustanak je bio zamišljen, organizovan i vođen od strane mene lično, a obustavljen po mom naređenju nakon apela predsjednika Vilsona, upućenog iz Pariza, da se poštedi prolijevanje krvi, uz obećanje crnogorskom narodu potpune obnove njegovih sloboda i njegove države, na isti način kako je to bilo priznato Belgiji i Srbiji. <h2>Nade u slobodu naroda</h2> „Na Mirovnoj konferenciji u Parizu branio sam stvar svoga naroda. Javnosti je poznato da se crnogorski narod drži u potčinjenosti od strane jugoslovenskih trupa; ipak, suverenitet Crne Gore ovom okupacijom nije pravno poništen. Za mnoge države Crna Gora i dalje postoji kao suverena država de facto i de jure. Što se tiče Sjedinjenih Američkih Država, Crna Gora za njih uvijek postoji de jure, jer ova zemlja nikada nije potpisala nijedan međunarodni ugovor kojim bi priznala ukidanje suvereniteta Crne Gore“. Govoreći o svom pasošu, rekao je da vjeruje da su Sjedinjene Američke Države dozvolile izdavanje vize, vođene simpatijama koje Vlada gaji prema njegovom narodu. Plamenac je izjavio da je razlog njegovog dolaska ovamo sasvim privatne prirode i da će se u ovoj zemlji zadržati samo kratko vrijeme. „Da li vjerujete da će autonomija Crne Gore biti obnovljena?“ „Kao rodoljubivi Crnogorac, čvrsto vjerujem u vaskrsenje svoje zemlje i da će nepravde učinjene mome narodu biti ispravljene.“ Na kraju intervjua, Plamenac je izjavio da su Sjedinjene Američke Države i Crna Gora bile jedine dvije nacije koje su ušle u Svjetski rat sa nesebičnom namjerom, bez ikakve ideje o teritorijalnom dobitku. „Kao što je Srbija, napadnuta od Austrije, pozvala Crnu Goru u pomoć, tako su Saveznici pozvali Sjedinjene Američke Države da pomognu u dobijanju rata“, dodao je, zaključuje se u tekstu Njujork tajmsa.

Tag: istraga