Opština Danilovgrad otvoriće žiro račun za pomoć ugroženim domaćinstvima i porodicama koje su pogođene poplavama.
- U situacijama koje na težak način oslikavaju značaj solidarnosti, zajedništva i međusobne podrške, pokažimo da Danilovgrad ujedinjen stoji uz one kojima je pomoć najpotrebnija - navedeno je u saopštenju Opštine Danilovgrad.
Dodaju da su, usljed pada vodostaja Zete, stečeni uslovi za otvaranje puta do Glave Zete.
Neprohodni ostaju ulica u Pažićima, s mosta desno, Brestica, Frutak, most Dobro Polje, Bandići – most na Kulendriji, Sekulići – Ždrebaonik, Donji Lug – Pješivci.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Opština Danilovgrad otvara račun za pomoć porodicama pogođenim poplavama

Obilne padavine koje su prethodnih dana zahvatile područje Danilovgrada i Podgorice izazvale su izlivanje rijeka i zadržavanje vode na više lokacija. Brojna dvorišta, prilazi i poljoprivredne površine našli su se pod vodom, dok su pojedini putni pravci bili otežano prohodni. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DgEQBPn8IuIg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260109120116_3324d8ae821f8b3f207f7b800b93e919b6b901f07c82c342bb1fafa01e943a91.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260109120116_3324d8ae821f8b3f207f7b800b93e919b6b901f07c82c342bb1fafa01e943a91" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="poplave"> </figure>  Ekipa Media Biroa zabilježila je stanje na terenu, gdje su vidljivi tragovi poplava koje su izmijenile svakodnevni izgled ovih područja. Nabujali vodotoci, poplavljene površine i usporen saobraćaj obilježili su protekle dane.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260109120116_d866f2529b362b067bc2b923bb232489ec996f14204fbe38458c02dcce555da6.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260109120116_d866f2529b362b067bc2b923bb232489ec996f14204fbe38458c02dcce555da6" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="poplave"> </figure>  Iako se voda na pojedinim mjestima povlači jer su padavine stale, prizori sa terena jasno pokazuju razmjere posljedica obilnih padavina, koje su još jednom podsjetile na ranjivost naselja smještenih uz rijeke i nizijska područja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260109120116_e63845c1e4c9aade86b3cf02fee1c12e19f4d07418a5f385a08982a2a06e5649.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260109120116_e63845c1e4c9aade86b3cf02fee1c12e19f4d07418a5f385a08982a2a06e5649" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="poplave"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260109120116_ea013bf78e144abbf580b91be11b0da9c4931e6e4608540b8b5f3aacdd38936c.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260109120116_ea013bf78e144abbf580b91be11b0da9c4931e6e4608540b8b5f3aacdd38936c" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="poplave"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260109120116_ef962a592292cda54eb9e95e94c4be625bc05fe3168584da01e34253e35c48c3.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20260109120116_ef962a592292cda54eb9e95e94c4be625bc05fe3168584da01e34253e35c48c3" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="poplave"> </figure>  &nbsp;

1250x600

1084x550

(FOTO i VIDEO) Razmjere posljedica obilnih padavina u Podgorici i Danilovgradu

Obilne padavine i snažno nevrijeme koje su proteklih dana pogodili Crnu Goru izazvali su ozbiljne probleme u fabrici za preradu kamena kompanije Maljat Stone, nekadašnjem preduzeću Mermer iz Danilovgrada. Zbog naglog rasta vodostaja rijeke Zete, fabrika je pretrpjela značajno plavljenje, a voda je u jednom trenutku dostizala nivo od oko 80 do 90 centimetara. Pod vodom su se, kako piše Mediabiro, našli proizvodni pogoni i osnovna sredstva fabrike, koja su bila izložena vodi više dana. Nivo vode počeo je da opada u srijedu veče, 7. januara, dok je tokom četvrtka stanje bilo nešto povoljnije, sa visinom vode od oko 35 centimetara unutar fabričkog kruga.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026010910018_0113bf9437dfedd01fd57b958fe45dcff7dc10eb1e54a9b8c3a1dead5bc0b095.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026010910018_0113bf9437dfedd01fd57b958fe45dcff7dc10eb1e54a9b8c3a1dead5bc0b095" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt="Maljat stone"> <figcaption>Foto: Mediabiro</figcaption> </figure>  Tačne razmjere eventualne štete biće poznate nakon što Tim za procjenu i sanaciju sagleda stanje osnovnih sredstava i opreme koja je bila potopljena. Tokom izuzetno teških dana za kompaniju Maljat Stone, posebno se ističe izuzetan odnos i podrška predsjednika Opštine Danilovgrad, Aleksandra Grgurevića, koji je bio u svakodnevnoj komunikaciji sa rukovodstvom kompanije. Takođe, značajnu ulogu imalo je i rukovodstvo kompanije CEDIS, na čelu sa Rankom Šaranovićem, čiji su timovi, u saradnji sa Službom zaštite i održavanja Maljat Stone, neprekidno pratili situaciju. Zajedničkim naporima obezbijeđena je stabilnost trafostanice fabrike, iz koje se električnom energijom, pored same fabrike kamena, snabdijeva i oko 60 domaćinstava u okolini.

Nevrijeme poplavilo fabriku Maljat Stone u Danilovgradu

Danas će se znati da li će morati da se ruši dio stadiona u Donjoj Gorici i dio igrališta koji su izgrađeni u kanalu Mareze, ili će Glavni grad morati da izdvoji značajan iznos novca, kako bi se na drugi način omogućilo da voda nesmetano teče do Morače.
To je kazao građanski aktivista Aleksandar Dragićević, navodeći da je očišćen dio kanala, nakon jučerašnjeg postavljanja privremenog mosta.
Sada će inženjeri procijeniti šta treba činiti, ali Dragićević za Boje jutra TV Vijesti ističe da je gotovo izvjesno da je rušenje rješenje.
Višegodišnji problem sa kanalom ogolile su poplave koje su izazvale obilne padavine, a kanal je zatrpan jer su u njemu osim dijela stadiona i igrališta, napravljeni i parkinzi, a nikli su čak i voćnjaci.
Dragićević, koji je bio najaktivniji prethodnih dana na terenu očekuje da će neko odgovarati, a smatra da je poražavajuće što se niko iz državne vlasti ne oglašava povodom poplava u mnogim opštinama.

Dragićević: Znaće se danas da li mora da se ruši dio stadiona u Donjoj Gorici izgrađen u kanalu Mareze

U Budilniku na Televiziji &nbsp;donosimo informacije o tome kako je protekla noć u područjima koja su pogođena poplavama, te koliko je bilo poziva građana u prethodna 24 sata.
Dok se saniraju posljedice elementarnih nepogoda, otvaraju se i pitanja odgovornosti - ko je odgovoran za stare propuste i da li aktuelne krize dodatno produbljuju društvene i političke tenzije u Crnoj Gori?
Osvrćemo se i na rad Glavnog grada u protekloj godini: koje su ključne odluke donesene na sjednicama lokalne vlasti i kako će se one odraziti na svakodnevni život građana?
Na kraju, govorimo o zdravlju - zašto je sezonski grip ove godine počeo ranije, zbog čega je intenzitet virusa jači nego prethodnih sezona i kako se zaštititi?

Budilnik na TV E: Ko je odgovoran za stare propuste i da li aktuelne krize dodatno produbljuju društvene i političke tenzije u Crnoj Gori?

Obilne padavine prouzrokovale su poplave u nekoliko gradova u Albaniji, poplavljene su kuće, poslovni objekti i poljoprivredno zemljište, a desetine porodica su evakuisane. Stradala je jedna osoba u Draču, a u nekoliko područja države proglašena je vanredna situacija.
Najproblematičnija situacija sa padavinama i poplavama zabilježena je u regionima Drač, Lež, Đirokastra, Valona i Skadar.
Albanske oružane snage angažovane su u regionu Drača i drugim područjima kako bi uklonile vodu iz kuća i pomogle u evakuaciji stanovnika.
Vlasti ulažu napore na terenu kako bi pomogle stanovnicima u područjima pogođenim poplavama.

Poplave u Albaniji: Stradala jedna osoba, kuće pod vodom, porodice evakuisane

U Informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, u 19 sati pogledajte:
Tema dana: Sistem pod vodom
- Da li su se štete nastale zbog poplava i nevremena mogle ublažiti pravovremenim mjerama?
- Mišljenje stručnjaka o tome što voda u nekim mjestima nije za piće ni nakon prokuvavanja.
- Protesti u Minesoti
- Evropa razmatra odgovor na Trampove prijetnje
Gost emisije je Budimir Mugoša, bivši ministar poljoprivrede.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Itana Kaluđerović.

Informativna emisija 24 sata: Gost Budimir Mugoša, tema dana "Sistem pod vodom"

Generalni direktor Direktorata za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Miodrag Bešović saopštio je da su završili nadgledanje iz vazduha poplavljenih područja u Podgorici i Danilovgradu, te da je situacija danas u tom pogledu mnogo bolja.
- Ostalo je i dalje poplavljenih objekata na teritoriji Beri, Farmaka i donjeg polja Bandića. Što se tiče Danilovgrada: i tamo je u određenim područjima još objekata pod vodom, ali se voda maksimalno povukla - pa možemo reći da je situacija mnogo bolja - izjavio je Bešović.
Prije toga su, kako je naglasio, obišli i dio oko Skadarskog jezera, a prema njegovim riječima, tamo nema nikakvih problema sa poplavama.
- Sa nama su danas u ekipi bili načelnik područne jedinice MUP-a Podgorice Vojin Vojinović, komandir Službe zaštite i spašavanja Nikola Bojanović i Aleksandar Božović ispred Opštinskog tima za zaštitu i spašavanje. Vidjeli smo svo područje koje je prije nekoliko dana bilo pod poplavama i velikom vodom. Danas je situacija mnogo bolja - naveo je Bešović u izjavi za medije.
Nastaviće, kako je zaključio, aktivnosti na terenu, a posebno u dijelu kanala Mareze - kako bi se sanirale posljedice i omogućio nesmetan protok vode.
Prethodno je iz MUP-a saopšteno da je nivo Skadarskog jezera normalan, te da može bez problema prihvatiti vodu koja se danas ispušta iz Albanije. Ispuštanje je, kako su kazali, znatno manje - oko 500 kubika u sekundi.&nbsp;
- U Dunavskom slivu su vodostaji u padu - naveli su u MUP-u.
Saopštili su da se u mjestu Orja Luka, na magistralnom putu Danilovgrad - Nikšić, stabilizovalo stanje i da je prohodno za sve kategorije vozila.
- Putni pravci u opštini Danilovgrad koji su i dalje zavoreni za saobraćaj su prema Glavi Zete i alternativni putevi prema Plani - naveli su oni.
U mjestu Drenošnica na magistralnom putu, došlo je do odrona pa policija naizmjenično propušta vozila.
- U mjestu Sekulići su neke kuće poplavljene. Evakuisano je nekoliko kuća u Pažićima, a voda se u tom mjestu kao i u mjestu Klikovača postepeno povlači - kazali su u MUP-u.
U Podgorici je, ističu, bilo je nekoliko intervencija u Berima, Komanima i Lužnici gdje je bila evakuacija nekoliko osoba.
- Juče je izvršena evakuacija petočlane porodice u Tološima. Stanje se može okarakterisati kao stabilno pod kontrolom - kazali su u MUP-u.
Inženjerska jedinica Vojske postavlja pontonski most u Donjoj Gorici i za danas je planiran nastavak čišćenja Mareskog kanala oko jednog km kako bi se oslobodila voda iz Tološa.
U nikšićkim naseljima Grebica i Duklo ima, kažu, ugroženih kuća, a vodostaj stagnira.&nbsp;
U Mojkovcu u mjestu Prošćenje došlo je do izlivanja korita rijeke Tare pa je zatvoren saobraćaj.&nbsp;
- U mjestu Sokolovina, na putu Mojkovac – Đurđevića Tara je došlo do odrona usljed čega je zatvoren saobraćaj. U mjestu Slatina i Kaludra zatvoren je saobraćaj zbog izlivanja rijeke Tare - naveli su u MUP-u.&nbsp;
Sa druge strane, kažu da je u Šavniku put uspostavljen prema Komarnici.
- Zbog urušavanja puta obustavljen je saobraćaj na putu Kolašin-Berane preko tunela Klisura, u toku je sanacija te dionice - naveli su u MUP-u.
Na primorju, naglašavaju, nije bilo intervencija.
A.I.

Bešović: Danas je situacija mnogo bolja, oko Skadarskog jezera nema problema sa poplavama

Nivo Skadarskog jezera je normalan i može bez problema prihvatiti vodu koja se ispušta danas iz Albanije - saopšteno je iz Ministarstva unutaršnjih poslova (MUP).
Danas je, kažu oni, ispuštanje znatno manje - oko 500 kubika u sekundi.&nbsp;
- U Dunavskom slivu su vodostaji u padu - naveli su u MUP-u.
Saopštili su da se u mjestu Orja Luka, na magistralnom putu Danilovgrad - Nikšić, stabilizovalo stanje i da je prohodno za sve kategorije vozila.
- Putni pravci u opštini Danilovgrad koji su i dalje zavoreni za saobraćaj su prema Glavi Zete i alternativni putevi prema Plani - naveli su oni.
U mjestu Drenošnica na magistralnom putu, došlo je do odrona pa policija naizmjenično propušta vozila.
- U mjestu Sekulići su neke kuće poplavljene. Evakuisano je nekoliko kuća u Pažićima, a voda se u tom mjestu kao i u mjestu Klikovača postepeno povlači - kazali su u MUP-u.
U Podgorici je, ističu, bilo je nekoliko intervencija u Berima, Komanima i Lužnici gdje je bila evakuacija nekoliko osoba.
- Juče je izvršena evakuacija petočlane porodice u Tološima. Stanje se može okarakterisati kao stabilno pod kontrolom - kazali su u MUP-u.
Inženjerska jedinica Vojske postavlja pontonski most u Donjoj Gorici i za danas je planiran nastavak čišćenja Mareskog kanala oko jednog km kako bi se oslobodila voda iz Tološa.
U nikšićkim naseljima Grebica i Duklo ima, kažu, ugroženih kuća, a vodostaj stagnira.&nbsp;
U Mojkovcu u mjestu Prošćenje došlo je do izlivanja korita rijeke Tare pa je zatvoren saobraćaj.&nbsp;
- U mjestu Sokolovina, na putu Mojkovac – Đurđevića Tara je došlo do odrona usljed čega je zatvoren saobraćaj. U mjestu Slatina i Kaludra zatvoren je saobraćaj zbog izlivanja rijeke Tare - naveli su u MUP-u.&nbsp;
Sa druge strane, kažu da je u Šavniku put uspostavljen prema Komarnici.
- Zbog urušavanja puta obustavljen je saobraćaj na putu Kolašin-Berane preko tunela Klisura, u toku je sanacija te dionice - naveli su u MUP-u.
Na primorju, naglašavaju, nije bilo intervencija.

Nivo Skadarskog jezera normalan, u nikšićkim naseljima Grebica i Duklo ima ugroženih kuća - a vodostaj stagnira...

Vršilac dužnosti kosovskog premijera Aljbin Kurti saopštio je danas da je situacija nastala poplavama na Kosovu trenutno pod kontrolom i da su nadležne službe kontinuirano angažovane na terenu.
- Juče, tokom cijelog dana, uveče i noću, timovi iz agencija Ministarstva unutrašnjih poslova i Ministarstva životne sredine, prostornog planiranja i infrastrukture, uključujući i ministre Dželala Svečlu i Hisena Durmišija, bili su na terenu kako bi pratili situaciju pogoršanu poplavama i preduzeli neophodne intervencije- objavio je Kurti na Fejsbuku.
Prema izvještaju Agencije za upravljanje vanrednim situacijama, poplave su zahvatile veliki broj opština, uključujući: Kosovo Polje, Lipljan, Obilić, Glogovac, Podujevo, Štimlje, Gračanica, Prizren, Suva Reka, Mališevo, Orahovac, Mamuša, Dragaš, Mitrovica, Južna Mitrovica, S. Južna Mitrovica, Vu Dečane i Peć, prenosi portal Reporteri.
Prema rečima Kurtija, centralne institucije podržale su lokalne vlasti u evakuaciji stanovnika iz ugroženih područja, a ministar Elbert Krasnići u stalnoj je komunikaciji sa gradonačelnicima pogođenih opština.
Kurti je naveo da je tokom protekle noći bilo intervencija na mnogim lokacijama zbog klizišta i odrona kamenja, kao i radi čišćenja zapušenih šahtova, dok nadležne firme i dalje ostaju u pripravnosti.
- Operativni timovi nastavljaju da budu na terenu, prate situaciju i ostaju u punoj pripravnosti. Trenutno je situacija danas pod kontrolom- naveo je Kurti, dodajući da, osim materijalne štete na infrastrukturi i privatnoj imovini, srećom nema slučajeva težih povreda građana.

Poplave na Kosovu: Kurti kaže da je situacija pod kontrolom

Zamislimo sastanak koji se u petak održava u iranskom Vrhovnom savjetu za nacionalnu bezbjednost, dok njegovih dvanaest članova razmatra ustanak koji se širi zemljom. Tvrda struja obećava „odlučan obračun“ kako bi slomila demonstrante, baš kao što je to učinjeno 2017, 2018, 2019, 2022. i 2023. godine, piše Washington Post.
Međutim, predsjednik Masud Pezeškijan i njegovi saradnici gledaju iste snimke nasilne pobune koje kruže svijetom. Moraju shvatiti da se ovi protesti stalno vraćaju zato što se režim raspada — politički i ekonomski — i cijela zemlja to zna. Svaki talas represije rađa buduće proteste. Režim može ugasiti ovaj požar, ali šta je sa sljedećim, i onim nakon njega?
<h3>Režim na putu ka katastrofi</h3>
Iranski režim ide jednosmjernom ulicom ka katastrofi. Visoki evropski diplomata u Teheranu podijelio je tu procjenu sa mnom prije nekoliko godina i ona je i dalje tačna. Iran ima snažne bezbjednosne alate, ali oni rđaju. Režim nije uspio da zaštiti svoje saveznike — Hamas u Gazi, Hezbolah u Libanu i predsjednika Bašara al-Asada u Siriji. A što je najvažnije, Iran nije uspio da zaštiti sam sebe od izraelskog sistematskog napada u junu. Režim trpi niz poraza, navodi Washington Post.
„Islamska Republika danas je režim zombija“, tvrdi Karim Sadžadpur iz Carnegie Endowment for International Peace. „Njena legitimnost, ideologija, ekonomija i vođa su mrtvi ili na samrti. Ono što je održava u životu jeste smrtonosna sila. Ubija da bi živjela i živi da bi ubijala. Brutalnost može odgoditi sahranu režima, ali mu ne može vratiti puls“, kaže Sadžadpur.
Ajatolah Ali Hamnei, vrhovni vođa, u petak je održao prkosan govor, tvrdeći da su demonstranti „gomila vandala“ koja pokušava da ugodi američkom predsjedniku Donaldu Trampu. No Hamnei, slab ali nepopustljiv u 86. godini, srce je problema režima i živi dokaz njegove iscrpljenosti. Takođe, ne postoji očigledan nasljednik nakon smrti predsjednika Ebrahima Raisija u padu helikoptera 2024. godine.
<h3>Šta može učiniti Vašington?</h3>
Kako Sjedinjene Američke Države najbolje mogu pomoći pobunjenicima? Tramp je zaprijetio vojnim kažnjavanjem ukoliko Iran masakrira sopstvene građane, ali mu režim vjerovatno neće dati taj povod: Iran je u ranijim protestima izbjegavao obračun u stilu Tjenanmena i vjerovatno će to učiniti ponovo. Administracija predsjednika Trampa može sa saveznicima dodatno pojačati pritisak. To je jedan od razloga zašto bi Tramp trebalo da izbjegava udaljavanje prijatelja svojom opsesijom Grenlandom — potrebni su mu za rješavanje većeg pitanja Irana, piše Washington Post.
Teže pitanje za Vašington jeste da li bi trebalo prokrijumčariti Starlink terminale kako bi se prekinuo internet-mrak koji je Teheran nametnuo u petak. Administracija predsjednika Bajdena razmatrala je tu strategiju tokom protesta „Žena, život, sloboda“ 2022. i 2023. godine, ali je od nje odustala, plašeći se da bi to moglo ugroziti ključne krijumčarske rute koje koriste CIA i izraelske obavještajne službe. Možda ovoga puta korist nadmašuje cijenu.
Ove sedmice protesti su se proširili na svaku iransku regiju i svaku etničku grupu, ali još nijesu dostigli intenzitet ustanka iz 2022. i 2023. godine. Taj spontani masovni pokret započeo je kada su žene izašle na ulice osuđujući smrt u pritvoru Mahse Amini, koja je bila uhapšena jer je odbila da nosi maramu. Režimski obračun rezultirao je sa 551 poginulom osobom i više od 22.000 uhapšenih, prema izvještajima organizacija za ljudska prava. Bezbjednosne snage ubile su 104 osobe u događaju poznatom kao „Krvavi petak“ u septembru 2022. godine.
<h3>Protesti su se vratili, ali ovaj put drugačiji</h3>
Uprkos nasilnom gušenju pobune, tri godine kasnije izbila je nova. Nema vođu i možda nema jasan pravac, ali je snažna. Do ponedjeljka su protesti zabilježeni na više od 340 lokacija u svih 31 iranskoj pokrajini, prema Iran Wireu, onlajn mediju. Tokom sedmice demonstracije postaju sve šire i nasilnije, što pokazuju snimci na internetu, navodi Washington Post.
Ovogodišnji ustanak više pokreće bijes zbog iranskih ekonomskih neuspjeha nego zbog represivnih islamskih pravila mula. Godišnja stopa inflacije u Iranu porasla je na 42 odsto u decembru, a valuta je prošle godine izgubila više od polovine vrijednosti. Još jedna razlika ove godine jeste to što mnogi demonstranti podržavaju Rezu Pahlavija, sina iranskog šaha zbačenog u revoluciji 1979. godine. To ovoj pobuni daje konzervativniji, persijski nacionalistički ton i možda pogled okrenut ka prošlosti. Možda je ovo iranski „MIGA“ trenutak, navodi WaPo.
Neizvjesno je da li su tvrdolinijaši režima ove godine izgubili oštricu. Poput Sovjetskog Saveza u posljednjim godinama, bezbjednosne agencije su možda izgubile ideološku posvećenost i disciplinu. Bespomoćno su gledale kako su njihove snage poražene u Gazi, Libanu i Siriji. I same su trpjele istu pošast inflacije i ekonomske stagnacije kao i ostatak nacije. Nijesu slomljene, ali djeluju krhkije nego ranije.
<h3>Tonu sve dublje</h3>
Vratimo se onome što prolazi kroz glave tih 12 članova Vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbjednost. Znaju da Iran stagnira. Budžet za sljedeću fiskalnu godinu vjerovatno će povećati poreze i smanjiti subvencije kako bi se finansirala odbrana. Očekuju političku tranziciju koja će doći kada Hamnei umre, ali za sada posrću naprijed kao ranjena i obeshrabrena nacija, piše Washington Post.
Dok članovi savjeta gledaju prema jugu, preko Persijskog zaliva, ka Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, vide susjede koji jure u zagrljaj vještačke inteligencije i dinamične ekonomske budućnosti. U međuvremenu, oni se drže represivnog, nazadnog režima koji jedva može da prehrani sopstveni narod. Revolucije je nemoguće predvidjeti. Ali kad pogledate Iran, jasno je da će se prije ili kasnije nešto slomiti, zaključuje Washington Post.

Washington Post: Iranski režim je uhvaćen u spiralu smrti

Skijališta Crne Gore neće dobiti 150 hiljada EUR pomoći od Vlade za pripremu zimske turističke sezone na skijalištu ski-centar Kolašin 1600, jer je Agencija za zaštitu konkurencije (AZK) utvrdila da bi to predstavljalo neusklađenu državnu pomoć.
Agencija je tako odlučila po zahtjevu Ministarstva turizma, na čijem čelu je Simonida Kordić, piše Dan.
Taj Vladin resor obratio se Agenciji početkom novembra, ukazujući na potrebu da se obezbijedi novac za održavanje višenamjenske sportske infrastrukture zbog pripreme zimske turističke sezone 2025/2026 na skijalištu Kolašin 1600, jer se odnosi na izgradnju i održavanje sportske infrastrukture koja ne utiče na trgovinu među državama članicama, niti na države u okruženju.&nbsp;
U prijavi je navedeno da višenamjenska sportska i skijaška infrastruktura skijališta ski-centra Kolašin 1600, sa pratećom opremom, s obzirom na to da je već određeno vrijeme u funkciji, zahtijeva i redovno održavanje. Stoga se planira obezbjeđivanje sredstava za održavanje višenamjenske sportske infrastrukture, a u cilju kvalitetne pripreme sezone i stavljanja u funkciju za predstojeću sezonu bezbjednog skijališta.&nbsp;
U prijavi su opisani i ciljevi mjera pomoći. Precizirano je da Vlada planira da opredijeli 150 hiljada EUR za održavanje višenamjenske sportske infrastrukture, a u cilju obezbjeđivanja preduslova za odvijanje zimske turističke sezone 2025/2026. i sportske sezone na skijalištu ski-centar Kolašin 1600.
„Potrebna sredstva planirana su za servisiranje tabača za snijeg, nabavku rezervnih dijelova, servis motornih sanki za bezbjednost na skijalištu, sanaciju skijaških staza, saniranje izlaza i uleta remont žičara K8 Troglava i K7 Klisura, obezbjeđivanja službe spasavanja i za druge troškove održavanja, a sve prema specifikacijama datim u prilogu dostavljene informacije“, navedeno je u rješenju koje je potpisao predsjednik Savjeta Agencije, Dragan Damjanović.
Agencija je, postupajući po prijavi, analizirala da li su Skijališta Crne Gore društvo u poteškoćama. Po EU regulativama, u tu kategoriju spada društvo ako je više od polovine njegovog upisanog osnovnog kapitala izgubljeno zbog akumuliranih gubitaka.
„U konkretnom slučaju, uvidom u Bilans stanja za 2024. godinu, ostvareni gubitak je minus 220,71 hiljadu EUR, rezerve nula, dok je osnovni upisani kapital 110 hiljada. Rezultat, nakon stavljanja u odnos ostvarenog gubitka i osnovnog kapitala, upućuje na podatak da je više od polovine osnovnog kapitala izgubljeno zbog akumuliranog gubitka“, navodi se u rješenju.
Agencija je zaključila da Skijališta Crne Gore u 2024. godini ispunjavaju uslove da se smatraju preduzećem u poteškoćama, ali da se regulativa ne može primijeniti na prijavljenu državnu pomoć od 150 hiljada, jer se ona smatra neusklađenom.

Odbijen zahtjev da Skijališta dobiju 150 hiljada EUR pomoći

Jak zemljotres, magnitude 5,1 stepeni Rihterove skale, osjetio se u 5.53 časova u Ređo Kalabriji, a brojni izvještaji stižu i iz Mesine i drugih područja Sicilije i Kalabrije.
Epicentar je, prema veb-sajtu italijanskog Nacionalnog instituta za geofiziku i vulkanologiju, bio u moru kod jonske obale na dubini od 65 kilometara, navodi agencija Ansa.
Prema sajtu Evropskog mediteranskog seizmološkog centra (EMSC) epicentar potresa jačine 5,1 stepeni po Rihterovoj skali je bio u Jonskom moru 62 km istočno od Ređo Kalabrije na dubini od 58 kilometara, prenose mediji.

Jak zemljotres pogodio Italiju

U proljeće 1923. godine, dok se Evropa već navikavala na fašizam, nasilne aneksije i političke progone, sudbina Crne Gore i njenih legitimnih predstavnika preselila se preko Atlantika. Među njima je bio i Jovan S. Plamenac, bivši crnogorski ministar, predsjednik Crnogorske narodne skupstine i premijer Vlade Kraljevine Crne Gore u egzilu (1919-1921), ali i politički vođa crnogorske suverenističke emigracije, borac za Pravo, Čast i Slobodu Crne Gore protiv velikosrpske okupacije i nasilne aneksije izvršene krajem 1918. Protjeran iz Italije po nalogu fašističke vlade Benita Musolinija nakon dogovora sa režimom Kraljevine SHS, Plamenac je utočište potražio u Sjedinjenim Američkim Državama. Njegov dolazak u Ameriku, administrativne prepreke, političke kontroverze i jasne poruke o statusu Crne Gore zabilježio je jedan od najuticajnijih svjetskih listova – The New York Times. U tekstu objavljenom 28. aprila 1923. godine, ovaj prestižni list ne samo da izvještava o proceduri prijema bivšeg crnogorskog premijera na Elis Ajlendu, već svjedoči o tadašnjem međunarodnom poretku, pravnom kontinuitetu crnogorske državnosti i upornom pokušaju da se glas porobljene zemlje ne utiša. U nastavku donosimo integralni prevod tog teksta, kao dragocjeno istorijsko svjedočanstvo koje baca snažno svjetlo na političku sudbinu Crne Gore i njenu borbu za Pravo, Čast i Slobodu. "Primaju bivšeg premijera, ali uz jamčevinu; Nalog Ministarstva rada oslobađa Crnogorca sa Elisa Ajlenda. Po nalogu Ministarstva rada u Vašingtonu, Jovan S. Plamenac, samoproglašeni predsjednik vlade politički nepostojeće monarhije Crne Gore, koji je po dolasku ovamo u subotu bio upućen na Elis Ajlend, juče je primljen u ovu zemlju uz polaganje jamčevine. Kako Plamenac ne govori engleski, njegov slučaj je pred komesarom zastupala gospođica Vera Petrović, mlada kćerka dr Vladimira Petrovića, čije posjetnice ga predstavljaju kao izvanrednog i opunomoćenog ministra Crne Gore. Ona je komesaru Todu saopštila da je Plamenac dvije godine bio zarobljenik Austrijanaca i da je došao ovamo isključivo u ličnoj misiji, koja će trajati svega nekoliko mjeseci. Plamenac je putovao sa diplomatskim pasošem koji je izdala crnogorska Vlada 1920. godine, a koji je 2. aprila ove godine ovjeren u Američkom konzulatu u Rimu, uz sljedeću napomenu: „Gore navedena viza odobrava se u skladu sa uputstvima primljenim od Američke ambasade u Rimu, datiranim 2. aprila. Ambasada je ovlašćenje za izdavanje ove vize dobila od Stejt departmenta pod datumom 1. aprila.“  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110080152_8befca2545ec9bc9422ed56d718cfd5d03a888fd41b7bc068642146c81e7f47d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260110080152_8befca2545ec9bc9422ed56d718cfd5d03a888fd41b7bc068642146c81e7f47d" data-rendition-name="original" width="672" height="645" loading="lazy" alt="NY"> </figure>  Istaknuto je da Imigraciona služba po ovlašćenjima ima prvenstvo nad konzularnom službom. Putnik može biti potvrđen od strane diplomatskog kora, a ipak biti neprihvatljiv zbog mentalnih ili fizičkih razloga, ili zbog popunjene kvote zemlje iz koje dolazi. U slučaju Plamenca, službenici na Elis Ajlendu nijesu bili sigurni kakvu proceduru treba primijeniti zbog političkih komplikacija koje proizlaze iz ujedinjenja Crne Gore sa Jugoslavijom, čija je kvota već popunjena. Komesar Tod je zato pitanje uputio Vašingtonu. Takođe su primljena uputstva da se dopusti ulazak i Mihailu Tomiću i Aleksandru Đokiću, pomoćnicima Plamenca. <h2>Teškoće tokom intervjua</h2> Grupa je otišla u hotel „Netherland“, gdje je bio zakazan intervju sa Plamencem, kome su se njegovi sunarodnici uvijek obraćali sa „Vaša ekselencijo“. Intervju je bio praćen jezičkim poteškoćama, koje su prevazilažene prenošenjem pitanja Plamencu preko engleskog, francuskog, italijanskog i, konačno, srpskog jezika. Da li je tokom tog procesa prevođenja i ponovnog prevođenja snaga Plamenčevih izjava bila oslabljena, sagovornik vjerovatno nikada neće saznati, ali mu se činilo da su mnogi dugi Plamenčevi odgovori zahtijevali svega pola tuceta engleskih riječi da bi se prenijela njihova suština. Svedena na jednu izjavu, Plamenčeva poruka američkom narodu glasila je ovako: „Povodom mog dolaska u Sjedinjene Američke Države, mnogi listovi su objavili netačne izvještaje o crnogorskom pitanju, o meni lično i o svrsi moje posjete - bez sumnje u dobroj namjeri, ali nedovoljno obaviješteni. Tako je pogrešno navedeno da sam došao da u Njujorku osnujem crnogorsku vladu; takođe da sam bio pukovnik u crnogorskoj vojsci i da sam tokom rata bio diplomatski predstavnik Crne Gore u Carigradu“. „Umjesto toga, moja karijera je bila isključivo politička i parlamentarna: bio sam poslanik u Crnoj Gori, državni savjetnik, član vlade i predsjednik vlade. Najzad, 1918. predvodio sam ustanak protiv francusko-jugoslovenskih okupacionih trupa, koje su samovoljno i nasilno proglasile aneksiju Crne Gore Jugoslaviji. Ustanak je bio zamišljen, organizovan i vođen od strane mene lično, a obustavljen po mom naređenju nakon apela predsjednika Vilsona, upućenog iz Pariza, da se poštedi prolijevanje krvi, uz obećanje crnogorskom narodu potpune obnove njegovih sloboda i njegove države, na isti način kako je to bilo priznato Belgiji i Srbiji. <h2>Nade u slobodu naroda</h2> „Na Mirovnoj konferenciji u Parizu branio sam stvar svoga naroda. Javnosti je poznato da se crnogorski narod drži u potčinjenosti od strane jugoslovenskih trupa; ipak, suverenitet Crne Gore ovom okupacijom nije pravno poništen. Za mnoge države Crna Gora i dalje postoji kao suverena država de facto i de jure. Što se tiče Sjedinjenih Američkih Država, Crna Gora za njih uvijek postoji de jure, jer ova zemlja nikada nije potpisala nijedan međunarodni ugovor kojim bi priznala ukidanje suvereniteta Crne Gore“. Govoreći o svom pasošu, rekao je da vjeruje da su Sjedinjene Američke Države dozvolile izdavanje vize, vođene simpatijama koje Vlada gaji prema njegovom narodu. Plamenac je izjavio da je razlog njegovog dolaska ovamo sasvim privatne prirode i da će se u ovoj zemlji zadržati samo kratko vrijeme. „Da li vjerujete da će autonomija Crne Gore biti obnovljena?“ „Kao rodoljubivi Crnogorac, čvrsto vjerujem u vaskrsenje svoje zemlje i da će nepravde učinjene mome narodu biti ispravljene.“ Na kraju intervjua, Plamenac je izjavio da su Sjedinjene Američke Države i Crna Gora bile jedine dvije nacije koje su ušle u Svjetski rat sa nesebičnom namjerom, bez ikakve ideje o teritorijalnom dobitku. „Kao što je Srbija, napadnuta od Austrije, pozvala Crnu Goru u pomoć, tako su Saveznici pozvali Sjedinjene Američke Države da pomognu u dobijanju rata“, dodao je, zaključuje se u tekstu Njujork tajmsa.

Tag: poplave