Još 2009. godine, kada je donešen i sada važeći Zakonik o krivičnom postupku (ZKP), napisao sam dvije kolumne sa nazivom „ZKP se piše radi nevinih“. Ovu izreku prvi put sam čuo kao student, od sjajnog profesora, pokojnog Milorada Perovića. To nije bila moja nostalgija za studentskim danima i sjećanje na najboljeg profesora koga sam ikada slušao, već pokušaj upozorenja. Isti profesor učio je studente da je za zaštitu osnovnih ljudskih prava i sloboda, poslije Ustava, ZKP najvažniji propis u pravnom poretku države. Zato ova izreka važi i za sve druge propise čija primjena utiče na ljudska prava.
U javnosti je krajem prošle godine predstavljen predlog izmjena zakona o unutrašnjim poslovima kojim se, između ostalog, predviđa da se obustavljaju svi disciplinski postupci koji se već vode zbog postojanja tzv. bezbjednosnih smetnji i da svim okrivljenim policijskim službenicima po sili zakona prestaje radni odnos. Takvo rješenje njegovi tvorci javno predstavljaju kao odlučnu borbu protiv kriminala i korupcije. Međutim, iza te populističke parole krije se duboko problematično i opasno odstupanje od osnovnih principa pravne države. Ovo jer zakoni postoje ne samo da bi se sankcionisali krivi, već prije toga da bi nevine štitili od samovolje, greške, zloupotrebe i političkog pritiska.
Predloženo zakonsko rješenje uvodi upravo ono što je zabranjeno i Ustavom i evropskim standardima – pretpostavku krivice. Policijskom službeniku ne prestaje radni odnos zato što je kriv, zato što je odgovornost dokazana i zato što su utvrđene činjenice. Njemu radni odnos prestaje zato što su protiv njega pokrenuli postupak oni koji sada zakonom hoće da ga proglase krivim. I to na osnovu neprovjerenih operativnih informacija, koje same po sebi nijesu dokaz, nijesu sudski provjerene i čak nijesu ni konkretizovane. Drugim riječima: dovoljna je sumnja, bez dokaza, da bi posljedica bila najteža moguća. Izostanak javne rasprave i mišljenja Evropske komisije potvrđuje i loše namjere predlagača.
Ako ovaj predlog bude usvojen, šta bi spriječilo njegove tvorce da u nekom narednom periodu predlože izmjene ZKP-a kojim bi se propisalo da se svi krivični postupci koji se vode za neka krivična djela obustavljaju i da se svi okrivljeni po sili zakona oglase krivim i kazne najtežom propisanom kaznom zatvora?
U javnim istupima, direktor policije energično brani predloženo zakonsko rješenje porukama da u policiji „nema mjesta onima koji sarađuju sa kriminalom“, „piju kafe sa kriminalcima“ ili „rade protiv interesa države“, uz tvrdnju da je to „standard u razvijenim državama“. Oko toga ne postoji spor jer niko razuman i dobronamjeran ne tvrdi da policajci koji su korumpirani, koji svjesno sarađuju sa kriminalnim strukturama ili zloupotrebljavaju službeni položaj, treba da ostanu u službi.
Međutim, to nije tema rasprave o predloženim izmjenama zakona. Tema te rasprave je ko, na koji način i uz koje garancije utvrđuje da je neko „korumpiran“, „saradnik kriminala“ ili „nedostojan službe“. Zato kada se u javnosti govori o „standardima razvijenih država“, mora se reći cijela istina, koju direktor policije ili ne zna, ili je svjesno prećutkuje. Ako se direktor policije poziva na „evropske standarde“, onda se mora pozivati na cijeli standard, a ne samo na njegovu represivnu polovinu. U razvijenim pravnim državama optužba nije dokaz, operativna informacija nije činjenica, sumnja nije krivica, a procedura je jednako važna kao i rezultat.
Nijedna ozbiljna država ne zasniva prestanak radnog odnosa policijskim službenicima isključivo na neprovjerenim, tajnim, operativnim podacima, bez jasne procedure, bez prava na uvid, bez mogućnosti osporavanja i odbrane i bez nezavisne kontrole.
Najopasnija obmana u ovakvim raspravama od strane zagovornika predloženog rješenja je predstavljanje procesnih garancija kao „zaštitu kriminalaca“. To nije tačno jer procesne garancije postoje da bi se razlikovali krivi od nevinih. One ne štite kriminalce — one štite sistem od greške. One štite sistem od kriminalaca koji imaju političku moć. Prava nevinih nikada nijesu bila prepreka borbi protiv kriminala.
Sve što je do sada rečeno vodi ka jednom dubljem i neugodnijem pitanju za tvorce i aplogete ovog predloga: kakvo shvatanje prava stoji iza ovakvog zakonskog rješenja i gdje su oni i od koga učili pravo? Jer predloženi model ne odaje utisak da su njegovi tvorci i najglasniji branitelji vođeni onom pravnom logikom kojoj su generacije pravnika učene — logikom po kojoj je pravo štit od samovolje, a ne njeno oruđe.
Nekada su profesori poput Milorada Perovića studentima govorili izreke, poput „ZKP se piše radi nevinih.“ To nije bila akademska dosjetka, već lekcija o suštini pravne države. Ko je razumio ovu izreku, zna da postupak ne postoji da bi potvrdio već donijetu odluku, zna da sumnja ne može zamijeniti dokaz i zna da represija bez garancija ne proizvodi pravdu, već strah. Generacije pravnika u regionu učile su krivičnopravne predmete iz knjiga profesora poput Zorana Stojanovića, Milana Škulića, Đorđa Ignjatovića. Svi oni su, svako na svoj način, upozoravali studente na isto: najveća opasnost za pravni sistem nije krivac koji izbjegne kaznu, već nevin čovjek kojeg sistem slomi. To su profesori kod kojih se učilo da sumnja nije dokaz, da operativna informacija nije činjenica i da postupak nije smetnja, već jedini legitimni put do istine.
Međutim, tvorci predloženog rješenja nijesu učili pravo od profesora poput Milorada Perovića, Zorana Stojanovića, Milana Škulića, Đorđa Ignjatovića i sličnih. Oni su bili studenti profesora sa sumnjivim diplomama i doktoratima, koji su ih naučili da je dovoljno „znati“ ko je kriv, da je postupak prepreka, da su garancije luksuz, a ljudska prava potencijalna smetnja. Takvo shvatanje nije evropski standard.
Ako se zaboravi da se zakon piše radi nevinih, onda se on neminovno piše protiv nekoga. Danas ga Demokrate pišu protiv „sumnjivih policajaca“, sjutra protiv nekih drugih, a preksjutra protiv svakoga ko se nađe na pogrešnoj strani njihove operativne procjene, odnosno ko ne pripada toj partiji koja kontroliše policiju. Pravni sistem koji ne polazi od zaštite nevinih ne jača državu — on je slabi, jer država nije jaka kada može brzo da kazni, već kada može pouzdano da razlikuje krivicu od sumnje.
Borba protiv kriminala i korupcije je neophodna, ali ona mora biti vođena zakonom, a ne na račun ljudskih prava. Jer država koja unaprijed kažnjava, prije nego što dokaže, na kraju ostaje bez onoga što bi trebalo da joj bude temelj – ostaje bez pravde. Ko god je ozbiljno učio pravo, zna da zakon koji nije pisan radi nevinih, prije ili kasnije postaje oružje protiv njih. A tada više niko nije bezbjedan, ni policajac, ni sudija, ni tužilac, ni bilo koji građanin.
Zakone koji zadiru u osnovna ljudska prava i slobode ne smiju pisati oni koji nijesu naučili čemu pravo služi. Društvo koje dozvoli da loši studenti loših profesora kreiraju i brane norme o odgovornosti, krivici i sankciji, ne rizikuje samo da ima loše zakone, već rizikuje gubitak pravne države. Jer pravo ipak ne postoji radi moći, već radi zaštite — naročito onda kada je najteže razlikovati krivicu od sumnje.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kad sumnja postane zakon

Advokat Veselin Radulović kazao je u razgovoru za Portal ETV da smatra da će funkcioneri Demokrata „povećati“ pritisak na one koji kritikuju njihove loše odluke i da će nastaviti da se iz poslaničkih klupa „obračunavaju“ sa svima koji drugačiji misle i koji budu ukazivali na njihove loše postupke i propuste.
- Očekujem da taj pritisak iz dana u dan raste, jer psihološki profili tih ljudi koji to rade, govori u prilog tome. Evo vidjeli smo ovih dana da su uspjeli da od Vlade izdejstvuju da njihov kadar bude izabran u punom mandatu za direktora policije. Vidjeli smo i neposredno nakon toga izbora kako se taj čovjek ponašao u Skupštini prethodnih dana na jedan kranje neprimjeren, nervozan ali donekle i nevaspitan način – kazao je advokat Radulović.
<h2>KRŠENJE USTAVA</h2>
On je problematizovao odnos direktora policije Lazara Šćepanovića prema civilnom sektoru. Radulović je decidan da oni nemjeravaju da nastave sa pritiskom i da se boji da neće stati sve do onog momenta dok ih zakon i institucije ne zaustave.
Za advokata Radulovića prijedlog izmjena i dopuna Zakona o unutrašnjim poslovima koji podrazumijeva da se u skraćenoj proceduri primaju i otpuštaju službeni Ministrastva unutrašnjih poslova predstavlja pokušaj stavljanja policije pod potpunu političku kontrolu. On ističe da nema govora da se radi o pokušaju profesionalizacije policije već naprotiv.
- U julu je gotovo identičan prijedlog bio u skupštinskoj proceduri od poslanika Demokratske Crne Gore. On je povučen zbog reakcije javnosti i Evropske komisije i odlučeno je da taj prijedlog mora prethodno ići na mišljenje Evropskoj komisiji. Očekivalo se da ljudi koji stoje iza toga da se urazume. Očekivao sam negdje da oni, ipak, to neće uradIti u kontekstu onog prethodnog odgovora. Mislim da oni srljaju i dalje i nažalost dobili su podršku od Vlade. Prijedlog je ušao u skupštinsku proceduru – objasnio je Radulović.
On je dodao da nijesu vodili računa o tome da se usaglasi sa evropskim standardima i da nijesu sačekali mišljenje Evropske komisije, ali građani su vidjeli reakciju Evropkse komisije koja treba da da to mišljenje, a o sadržini tog prijedloga je, kako kaže, suvišno govoriti.
Iz tog prijedloga, prema riječima Radulovića, vidi se brutalno kršenje Ustava i primjene procedure koja isključivo odgovara jednoj političkoj partiji, a koja
podrazumijeva da od volje pojedinca zavisi da li će neko biti zaposlen u policiji, da li će neko ostati da radi, da li će neko biti targetiran kao saradnik kriminalnih klanova ili označen kao osoba za koju postoje smetnje za rad u policiji, bez ikakvih dokaza i to od Komisije koju je formirao ministar.
Sve je to, upozorava advokat, suprotno evropskim standardima i on je siguran i ukoliko taj prijedlog prođe skupštinsku proceduru ako se usvoji u Skupštinu da će na kraju Sud sve te odluke poništiti.
<h2>O PRIJAVAMA</h2>
U razgovoru advokat Radulović se osvrnuo i na krivične prijave i dopune krivičnih prijava koje je Specijalnom državnom tužilaštvu podnosio od avgusta do sredine decembra protiv čelnih ljudi bezbjednosnog sektora i funkcionera Demokrata. Do sada nije dobio povratnu informaciju o statusu tih prijava, iako je podnosio urgencije i tražio da ga obavijeste što su preduzeli.
Radulović je podsjetio da Zakonik o krivičnom postupku predviđa roko od tri do šest mjeseci u nekim složenijim činjenično pravnim predmetima, a možda bi se upravo te prijave koje je on podnio tako mogle tretirati, tako da Specijalno državno tužilaštvo je još u zakonskom roku.
- Ono što jeste malo čudno i neuobičajeno je to što nije dobio nikakvu povratnu informaciju o prijavam iako je upućivao urgenciju, a to u ranijm predmetima nije bio slučaj – uvijek sam dobijao informaciju da li je formiran predmet i da li su neke radnje preduzete. Za sada su te informacije izostale. Malo je to čudno, ali da sačekam da vidim da li će Tužilaštvo u narednom periodu po mojim prijavam nešto preduzeti, a što je obavezno po zakonu – objasno je Radulović.
On smatra da SDT do sada ništa nije radilo po njegovim prijavama i to na neki način izaziva sumnju u objektivnost te institucije jer su u tim krivičnim prijavam osumnjičeni funkcioneri političke partije koja je trenuto na vlast u Crnoj Gori.
- Nažalost neću reći ništa novo ako kažem da Tužilaštvo ni sada ni prethodnih godina i decenija nije moglo da se pohvali da je potpuno profesionalno postupalo prema osobama koje imaju političku moć i koje obavljaju vlast – istakao je Radulović.
On očekuje da državni organi rade svoj posao ne isključujući mogućnost da postoje objektivne okolnosti zbog kojih SDT nije provjerilo navode iz prijava koje je podnio.

Marija Žižić

Demokrate će povećavati pritisak na kritičare i neće stati dok ih institucije ne zaustave

Advokat Veselin Radulović i dalje nema povratnu informaciju iz SDT-a za krivične prijave koje je podnio protiv funkcionera Demokratske Crne Gore, između ostalog i onu koja se odnosi na fakultetsku diplomu Borisa Bogdanovića. Radulović je to kazao, gostujući u emisiji E-uživo, komentarišući odluku Ministarstva prosvjete da obustavi priznavanje diploma sa Univerziteta Megatrend – u Beogradu. 

- Ni za tu, ni za ove ostale krivične prijave nijesam dobio nikakvu povratnu inforamciju, iako sam podnio, prije više od mjesec dana, i urgenciju SDT-u da me obavijesti šta su uradili tim povodom i koje su radnje preduzeli. Naravno, u skladu sa zakonom. Nijesam dobio nikakvo obavještenje. Možda se to donekle može opravdati, ja sam svjestan toga – da tužilaštvo ne raspolaže, prije svega ljudskim. a onda ni tehničkim kapacitetima da odgovori na svaku krivičnu prijavu u nekom razumnom roku. Ali, evo, vidjećemo- kazao je Radulović. 

Sagovornik TV E kazao je da očekuje da se tužilaštvo prema toj, ali i prema ostalim krivičnim prijavama koje je podnio – odnese odgovorno. Radulović se osvrnuo i na odluku resornog ministarstva da obustavi priznavanje diploma sa Megatrenda.
- Pa, može se reći da je zakašnjela reakcija, ali smatram da je bolje što je i sada došla nego da ne dođe nikada. Ta odluka jeste značajna, dakle - dobro je da je država, odnosno Vlada odlučila da nešto preduzme tim povodom. Jako je važno pitanje i očekujem da se ne stane samo na tome. Kad sam pročitao tu vijest o toj odluci, ja sam se prvo zapitao šta ćemo sa ovim diplomama koje su već priznate. Dakle, iza tih diploma ne stoji znanje, jer ja uvijek smatram da je svaka diploma lažna iza koje ne stoji znanje. Nije važno na kom univerzitzetu je stečena. Jeste da je Megatrend poznat po tome, jeste da je možda gospodin Bogdanović neko koga se svi sjete ovdje kad se spomene Megatrend, ali – nažalost - nije jedini- kazao je Radulović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DWHxm9B23CCI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Radulović: Šta ćemo sa diplomama Megatrenda koje su već priznate?

Advokat Veselin Radulović podnio je Etičkom odboru Ministarstva unutrašnjih poslova dopunu inicijative za davanje mišljenja da li je direktora Uprave policije Lazar Šćepanović povrijedio Kodeks policijske etike kada je 27.decembra pred Skupštinom iznio teške i uznemirujuće optužbe bez valjanog dokaza da su iz „Uprave za izvršenje krivičnih sankcija izvođeni pripadnici kriminalnih grupa, da su maskirani korišćeni kao provokatori, naoružavani, kao i da su uslovni otpusti tempirani u vrijeme policijskih operacija“.
Prethodno je advokat Radulović uputio inicijativu Edičkom odboru da ispita postupanje Šćepanovića pred skupštinskim Odborom za bezbjednost i odbranu zbog naknadnog reagovanjq na saopštenje NVO Akcije za ljudska prava. Tada je Šćepanović, kako se navodi u inicijativi, govoreći o amandmanima na Prijedlog zakona o unutrašnjim poslovima, u kontekstu djelovanja NVO sektora postavio pitanje: „Ko brani kriminalce“ Ili neko ima interes, nakon čega je izlaganje nastavio u odnosu na Akciju za ljudska prava.
U dopuni inicijative Radulović problematizuje da je Šćepanović 27. decembra saopštio i da „ne smije ulaziti u detalje“ zbog tajnosti postupka, dok je iznio teške optužbe, koje same po sebi ukazuju na moguće postojanje teških krivičnih djela &nbsp;- zloupotreba službenog položaja, ozbiljni sistemski propusti u radu državnih organa.
-Takvo postupanje Šćepanovića &nbsp;predstavlja očiglenu protivrječnost i ukazuje na neodgovorno i neetičko korišćenje javne govornice, bez poštovanja osnovnih principa zakonitosti i profesionalne odgovornosti – navodi advokat Radulović.
Ističe da je Šćepanović postupio suprotno članu „ 9. stav 3 Kodeksa policjske etike kojim je propisano da policijski službenik u javnim nastupima u kojima ne predstavlja Policiju ne smije iznositi podatke iz djelokruga Policije ili svog radnog mjesta koji mogu narušiti ugled Policije i povjerenje građana u njen rad“.

Radulović traži da Etički odbor ispita ponovno obraćanje Šćepanovića

U ,,slučaju Botun“ situacija sa pravne strane prilično je jasna. O tome se nije moglo izjašnjavati na referendumu. On svakako ima političku težinu i značaj i legitimitet u smislu stava mještana prema tom pitanju, ali sve drugo je sporno. Uprkos tome, građani su pozvani da se izjasne o pitanju koje se, sa stanovišta prava, uopšte nije moglo staviti na referendum. Time je referendum iskorišćen kao političko sredstvo, dok su mještani dovedeni u zabludu i faktički zloupotrijebljeni u političke svrhe – kazao je za <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/radulovic-mjestani-botuna-dovedeni-u-zabludu-i-zloupotrijebljeni-u-politicke-svrhe">Pobjedu </a>advokat Veselin Radulović povodom referenduma u Zeti o tome da li su građani za ili protiv izgradnje kolektora.
Referendum u Botunu, koji je proteklog vikenda organizovan povodom odluke o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, otvorio je niz pitanja koja prevazilaze lokalni problem i zadiru u suštinu odnosa prava, politike i demokratskih procedura u Crnoj Gori.
O ovom pitanju prema navodima predsjednika opštine Zeta Mihaila Asanovića od 12.747 mještana, koliko je imalo pravo glasa, njih 7.834 se izjasnilo protiv izgradnje postrojenja na toj teritoriji. U situaciji u kojoj se volja građana sudara sa već donijetim zakonitim odlukama i jasno definisanim nadležnostima organa vlasti, postavlja se pitanje da li se ovakvim praksama jača demokratska kultura ili, naprotiv, narušava povjerenje u pravni poredak i obesmišljava pravo građana na stvarno odlučivanje. Posebno zabrinjava mogućnost da se referendumi raspisuju o pitanjima o kojima se, po zakonu, ne može odlučivati na tom nivou, čime se otvara prostor za političke manipulacije i uzaludno trošenje javnih sredstava.
Veselin Radulović ukazuje na razliku između političkog legitimiteta i pravne obaveznosti referenduma, te da je institut neposrednog izjašnjavanja građana u ovom slučaju suštinski zloupotrijebljen.
On podsjeća da Zakon o referendumu i drugim oblicima neposrednog izjašnjavanja građana jasno propisuje da se referendum može raspisati samo o pitanjima koja su u nadležnosti organa koji ga raspisuje. Kako odluka o izgradnji kolektora u Botunu ne spada u nadležnost lokalne zajednice, niti je mogla biti riješena referendumskim izjašnjavanjem, pravna situacija je, prema njegovim riječima, bila „prilično čista“.
- U ,,slučaju Botuna“ situacija sa pravne strane prilično je jasna. O tome se nije moglo izjašnjavati na referendumu. On svakako ima političku težinu i značaj i legitimitet u smislu stava mještana prema tom pitanju, ali sve drugo je sporno - dodao je on.
Uprkos tome, građani su pozvani da se izjasne o pitanju koje se, sa stanovišta prava, uopšte nije moglo staviti na referendum a time je, prema riječima Radulovića, referendum iskorišćen kao političko sredstvo, dok su mještani dovedeni u zabludu i faktički zloupotrijebljeni u političke svrhe.
Posebno problematičnim ocjenjuje pitanje informisanosti građana, navodeći da je otvoreno da li su oni koji su izašli na referendum imali potpune i tačne informacije o pravnom okviru i realnim efektima svog glasanja, odnosno da li su uopšte znali da njihov stav ne može proizvesti obavezujuće posljedice.
Kada je riječ o finansijskom aspektu, Radulović ističe da postoji osnov da se ispita da li su sredstva utrošena na organizaciju referenduma bila zakonito i racionalno potrošena.
- Nije riječ o zanemarljivom iznosu, a organizatori su morali biti svjesni da se novac troši na proces koji nema pravnu svrhu, već isključivo političku - naveo je Radulović.
Iako smatra da bi takva potrošnja trebalo da bude predmet kontrole nadležnih organa, naš sagovornik izražava ozbiljnu sumnju da će se u ovom slučaju pokrenuti inspekcijski ili tužilački postupci radi utvrđivanja eventualne odgovornosti.
- Čisto sumnjam da će se u ovom slučaju to provjeravati i da će se u cijelu priču uključiti bilo koja inspekcija ili tužilaštvo i provjeravati da li u radnjama onih koji su sve to organizovali ima elemenata nekog krivičnog djela - kazao je Radulović.
U pogledu mogućnosti da se odluka o izgradnji kolektora ospori ukoliko bude donijeta suprotno referendumskom izjašnjavanju, Radulović je kategoričan u stavu da se takva odluka ne može pravno osporiti.
- U ovom slučaju se sudaraju politički i pravni koncept. U državama koje počivaju na vladavini prava prednost mora imati zakonitost, čak i onda kada odluka nije popularna ili se percipira kao nepravična - smatra on.
Ishod referenduma, kako naglašava, sa pravnog aspekta nema veći značaj od bilo kog drugog neobavezujućeg izjašnjavanja građana o infrastrukturnim projektima koji nijesu u njihovoj nadležnosti.
Radulović upozorava da ovakva praksa ima dugoročno štetne posljedice po povjerenje u demokratske procese.
- Kada se građani pozivaju da odlučuju o pitanjima o kojima realno ne mogu odlučivati, obesmišljava se pravo na neposredno izjašnjavanje i šalje poruka da se zakonite i ustavne odluke mogu blokirati ili relativizovati ukoliko za to postoji politička volja i dovoljan pritisak - poručio je on.
<h3>Politički dogovor mimo prava</h3>
Veselin Radulović smatra da postoje dva moguća epiloga ,,slučaja Botun“. Prvi, koji, kako navodi, podrazumijeva sprovođenje zakonito donijetih odluka u skladu sa pravnim poretkom, i drugi, koji se u crnogorskoj praksi često pokazuje realnijim – politički dogovor mimo prava.
Iako kao pravnik ne smatra takav ishod prihvatljivim jer podrazumijeva kršenje zakonitih odluka, Radulović ne isključuje mogućnost da upravo takav kompromis bude konačno rješenje i u slučaju Botuna.

Radulović: Mještani Botuna dovedeni u zabludu i zloupotrijebljeni u političke svrhe

Vlada Crne Gore je nezakonito odredila Lazara Šćepanovića za v.d. direktora policije, kazao je u izjavi za Antenu M advokat Veselin Radulović.
- Naime, shodno Zakonu o državnim službenicima i namještenicima, na koji se i Vlada poziva u rješenju, za vršioca dužnosti starješine organa uprave neko se može odrediti najviše dva puta. Direktor policije je starješina organa uprave i ovo ograničenje mora važiti i za njega. Stoga smatram da je određivanje g-dina Šćepanovića treći put za vršioca dužnosti nezakonito, ali politika i partijski interesi su nažalost opet ispred poštovanja zakona u Crnoj Gori - smatra Radulović.
Međutim, kako dodaje, očigledno je da još uvijek nije postignut politički dogovor o izboru direktora u punom mandatu jer na toj poziciji, ni u punom mandatu, ni u v.d. stanju, političari ne žele profesionalca, već partijskog poslušnika.
- Samo je pitanje da li će ta osoba nastaviti da služi partijskim interesima Demokrata, kako je slučaj sa aktuelnim vršiocem dužnosti, ili će na toj poziciji doći neko ko će služiti interesima neke druge partije na vlasti. Zbog toga imamo i nezakonito produženje vd mandata Lazaru Šćepanoviću jer bi direktor u punom mandatu bio i ranije izabran da su stručne i profesionalne reference i integritet odlučujući za izbor - zaključuje Radulović.

Radulović: Vlada je nezakonito odredila Lazara Šćepanovića za v.d. direktora policije

Građanska je i profesionalna obaveza svih nas da, u skladu sa mogućnostima, u slučajevima kršenja ljudskih prava, a posebno kada to dolazi od državnog aparata sile, reagujemo i pružimo pomoć - istakao je advokat Veselin Radulović u emisiji Na kraju dana na Televiziji E.
Na pružanje besplatne pravne pomoći za 35 osoba koje je policija prekršajno procesuirala zbog protesta kod vile Gorica 8. jula se odlučio jer se, upoređujući to okupljanje sa drugim skorašnjim okupljanjima u Crnoj Gori, radi o sistematskim kršenju osnovnih ljudskih prava onih koji su tog dana, kako ističe, legitimno i sa punim pravom protestovali.&nbsp;
- Znamo šta je bio razlog, vidjeli smo na koji način se to odvijalo i smatrao sam kao svoju građansku i profesionalnu obavezu da im na neki način pružim podršku i pomoć. Mislim da svi imamo tu obavezu kao građani da ne bismo došli u onu situaciju "kada su došli po mene nije imao ko da se pobuni" - naveo je Radulović.
Riješio je da im ponudi pravnu pomoć, ako bude bilo potrebno, a smatra da vjerovatno hoće jer su pokrenuti prekršajni postupci i pružiće im pravnu pomoć pred sudom.
Ističe da je prekršajni postupak protiv 35 građana pokrenut nakon isteka roka od 60 dana, a to je imperativna odredba čije kršenje proizvodi određene posljedice.&nbsp;
- Na svakom koraku je policija pravila ozbiljne propuste i ozbiljne greške i kršila osnovna ljudska prava - kazao je Radulović.
Podsjetio je da u posljednjih nekoliko mjeseci bilo prilike da se vide određeni protesti i okupljanja raznim povodima, poput postavljana spomenika Pavlu Đurišiću, gdje je faktički policija, kako kaže, obezbjeđivala izvršenje krivičnog djela.
- Imali smo nedavno i one proteste, takozvana spontana okupljanja na Zabjelu povodom incidenta koji se desio sa državljanima Azerbejdžana, u početku je bila priča da se radi o turskim državljanima i vidjeli smo kako se okupljaju ti građani i kako se sprovodi jedno okupljanje koje jeste po svojoj suštini bilo nasilno, a nakon toga i pred zgradom Vlade - podsjeća Radulović.
Čuli smo, dodaje, i govor mržnje i pozive na nasilje, dok policija nije reagovala, a obezbjeđivala je taj skup.&nbsp;
- Na tom skupu su bili ljude sa fantomkama, sa bejzbol palicama. Da napravimo poređenje sa ovim skupom koji se desio 8. jula pod Goricom - ovamo su bili mirni ljudi, ljudi koji nijesu nosili fantomke, ljudi koji nijesu nosili bejzbol palice, ljudi koji nijesu uzvikivali da nekoga treba zaklati ili protjerati iz Crne Gore. Tamo su bili ljudi uglavnom visoko obrazovani, intelektualci, ljudi koji su se pobunili sa pravom, legitimno i jedine poruke koje su mogle da se čuju bile su antifašističke - zaključio je Radulović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DvWoglceCyUk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Radulović: Građanska i profesionalna obaveza da reagujemo u slučajevima kršenja ljudskih prava, posebno kada to dolazi od državnog aparata sile

Lawyer Veselin Radulović will submit a supplement to the criminal complaint to the Special State Prosecutor’s Office against the political party Democrats - Democratic Montenegro, representative in the Parliament of that party Boris Bogdanović, and the Minister of Culture and Media and a party representative &nbsp;Tamara Vujović today, due to reasonable suspicion that they committed the criminal offenses of forming a criminal organization, abuse of official position over a prolonged period, and abuse of position over a prolonged period through incitement and aiding and abetting.
Radulović requests that the Special State Prosecutor’s Office examine the reasons why the Government in May 2021 adopted the Information on the termination of the agreement and the buyout of the Meljine - Petijevići road section, on the basis of which only one day later a new agreement was signed that caused damage to the state budget of 4,5 million euros. He believes it should be examined whether there is reasonable suspicion that any officials of the then Government or officials of the local self-government in Herceg Novi participated in the planning, preparation, and execution of the criminal offenses.
Radulović filed two complaints against the Democrats and their officials in August, followed by four additional supplements to the criminal complaints, but to this day there has been no response from the Special State Prosecutor’s Office.
<h2>DISPUTED TERMINATION OF THE AGREEMENT</h2>
In the supplement to the criminal complaint, which Portal ETV had access to, it is stated that the goal of the criminal organization was to acquire unlawful power for the benefit of “the Democrats and other reported persons,” to the detriment of the budget of Montenegro. Radulović claims that each member had a pre-determined or determinable task.
- In the organization’s activities, intimidation is applied and there is influence of the criminal organization over the political authorities, the media, and the legislative and executive branches - the supplement to the criminal complaint states.
The political party Democrats - Democratic Montenegro allegedly had the role and task of concealing the abuses of members of the criminal organization and, according to lawyer Radulović, of creating conditions for and inciting criminal offenses. All of this allegedly resulted in the acquisition of financial gain to the detriment of the state budget.
- The party, through its officials and members, immediately after becoming part of the government at the end of 2020 and throughout 2021, repeatedly sent letters to the Government of Montenegro with the same question and demand: That the state reach a new agreement with the concessionaire „Universal Monte“, backed by Serbian businessman Vuk Hamović. Based on a 2007 tender, a contract was concluded with this company for the construction of the Meljine - Petijevići road, as part of the Herceg Novi - Trebinje road, for the construction of a 12,5 kilometer section. Under that contract, the concessionaire would have lost the right to collect toll revenues in 2027. They falsely presented that they were acting in the interest of citizens in order to stop toll collection, thereby gaining political benefit for the party in the upcoming local elections in Herceg Novi. Thus, together with other reported persons, they ultimately succeeded in having the Government and the Municipality of Herceg Novi conclude a new agreement with „Universal Monte“ on May 7th 2021, to the detriment of the state, which stipulated an obligation for the state to pay the concessionaire more than 4 million euros, an amount that the concessionaire managed to collect through court proceedings on the basis of that agreement - the complaint states.
<h2>QUESTIONS</h2>
According to lawyer Radulović, on April 23rd 2021 Bogdanović sent a letter to the Government asking whether and when a new agreement would be concluded with the concessionaire „Universal Monte“, backed by businessman Hamović. It is suspected that Bogdanović's role was to create conditions and encourage the commission of criminal acts.
Vujović, according to the complaint, had the task, in her capacity as a then member of Parliament, of creating conditions for and inciting the commission of criminal offenses to the detriment of the state budget.
- On December 10th 2020 she submitted a parliamentary question to the then Minister of Capital Investments Mladen Bojanić pointing out the problems faced by residents of Herceg Novi regarding toll collection on the Meljine - Petijevići section, with a proposal that the Government assume full authority over the road section and that 4,5 million euros be paid to the concessionaire „Universal Monte“. Based on the 2007 tender, a contract had been concluded with that company for the construction of the Meljine - Petijevići road, as part of the Herceg Novi - Trebinje road, for a 12,5 kilometer section, under which the concessionaire would otherwise have lost the right to toll revenues in 2027. Then, on March 2nd 2021 she also submitted a parliamentary question to the then Minister of Finance Milojko Spajić with the same proposal. Thus, together with other reported persons, she ultimately succeeded in having the Government of Montenegro and the Municipality of Herceg Novi conclude a new agreement with „Universal Monte“ on May 7th 2021, to the detriment of the state of Montenegro, which stipulated an obligation for the state to pay the concessionaire over 4 million euros, an amount that the concessionaire managed to collect in court proceedings on the basis of that agreement - the complaint states.
Lawyer Radulović emphasizes that the evidence from the previous criminal complaints and supplements indicates that the entire infrastructure of the Democratic Montenegro party “was placed at the service of planning and executing criminal offenses, primarily the abuse of official authority by officials of that party, through which criminal offenses the organization and its members, over a prolonged period, acquired financial and political gain while simultaneously causing damage to the budget of Montenegro”.

Radulović: The Special State Prosecutor’s Office should examine the role of the Democrats, Bogdanović and Vujović, as the state lost more than 4,5 million euros in the construction of the Meljine - Petijevići Road

Advokat Veselin Radulović danas će Specijalnom državnom tužilašvu podnijeti dopunu krivične prijave protiv političke partije Demokrate Demokratska Crna Gora, poslanika te partije Borisa Bogdanovića i ministarke kulture i medija i funkcionerke Demokratske Crne Gore Tamare Vujović zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju i zloupotreba položaja u produženom trajanju putem podstrekavanja i pomaganja. Radulović traži da Specijalno državno tužilaštvo ispita iz kojih razloga je Vlada u maju 2021. godine usvojila Informaciju o raskidanju sporazuma i otkupu dionice puta Meljine – Petijevići na osnovu koje je samo dan kasnije potpisan novi sporazum koji je uzrokovao štetu za državni budžet od 4,5 miliona eura. On smatra da treba ispitati da li postoji osnovana sumnja da je u planiranju, pripremi i izvršenju krivičnih djela učestvovao neko od funkcionera tadašnje Vlade i funkcionera lokalne samouprave u Herceg Novom. Radulović je u avgustu podnio dvije prijave protiv Demokrata i njihovih funkcionera i nakon toga još četiri dopune krivičnih prijava ali do danas nema reakcije iz Specijalnog državnog tužilaštva. <h2>SPORNI RASKID</h2> U dopuni krivične prijave, u koju je Portal ETV imao uvid, navodi se da je cilj kriminalne organizacije bio sticanje nezakonite moći u korist „Demokrata i drugih prijavljenih“, a na štetu budžeta Crne Gore. Radulović smatra da je svaki član imao unaprijed određeni ili odredivi zadatak. - U djelovanje organizacije primjenjuje se zastraživanje i postoji uticaj kriminalne organizacije na političku vlast, sredstva javnog informisanja, zakonodavnu i izvršnu vlast – piše u dopuni krivične prijave. Politička partija Demokrate Demokratske Crne Gore imale su ulogu i zadatak da prikrivaju zloupotrebe članova kriminalne oganizacije i, prema navodima advokata Radulovića, da stavaraju uslove i podtrekavaju na krivična djela. Sve je to za posljedicu imalo, kako se sumnja, sticanje imovinske koristi na štetu budžeta. - Partija je preko svojih funkcionera i članova, odmah nakon što je postala dio vlasti krajem 2020. godine i tokom 2021. godine, preko svojih funkcionera više puta Vladi Crne Gore dostavljala dopise sa istim pitanjem i zahtjevom da država postigne novi dogovor sa koncesionarom „Univerzal Monte“, iza koga stoji srpski biznismen Vuk Hamović i sa kojim je na osnovu tendera 2007. godine zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine izgubio pravo na prihode od putarine. Lažno su predstavljali da to čine zbog građana kako bi prestalo sa naplatom putarine i na taj način stičući korist za političku partiju na predstojećim lokalnim izborima u Herceg Novom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada i opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ 7. maja 2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati više od 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. <h2>PITANJA</h2> Prema stavu advokata Radulovića, Bogdanović je 23. aprila 2021. godine Vladio poslao dopis sa pitanjem da li će i kada biti zaključen novi sporazum sa koncesionarom „Univerzal Monte“ iza koga stoji biznismen Hamović. Uloga Bogdanovića bila je, kako se sumnja, da stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30" data-rendition-name="original" width="907" height="561" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"> <figcaption>Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Vujović je, kako se navodi u prijavi, imala zadatak da u svojstvu tada poslanice Skupštine, stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela na štetu državnog budžeta. - Ona je10. decembra 2020. godine uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru kapitalnih investicija Mladenu Bojaniću, gdje je ukazala na problem Novljana oko naplate dionice Meljine - Petijevići sa predlogom da Vlada preuzme sve nadležnosti nad putnim pravcem i predložila da se isplati 4,5 miliona eura koncesionaru „Univerzal Monte“. Na osnovu tendera 2007. godine sa tom kompanijom je zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po tom ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine inače izgubio pravo na prihode od putarine, zatim je 2. marta 2021. godine takođe je uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru finansija Milojku Spajiću sa istim predlogom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada Crne Gore i Opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ dana 7.5.2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države Crne Gore, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati preko 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. Advokat Radulović ističe da dokaz iz prethodnih krivičnih prijava i dopuna ukazuju da je kompletna infrastruktura partije Demokratska Crna Gora „ stavljena u službu planiranja i izvršenja krivičnih djlela, prvenstveno zloupotreba službenih ovlašćena od funkcionera te partije, kojim krivičnim djelima ta organizacija i njeni članovi u produženom trajanju stiču imovisnku i političku korist, a istovremeno pričinjavaju štetu budžetu Crne Gore.

Radulović: SDT da ispita ulogu Demokrata, Bogdanovića i Vujović, jer je u izgradnji puta Meljine – Petijevići država izgubila više od 4,5 miliona

Građani Zete sjutra će se na referendumu izjasniti da li su „za“ ili „protiv“ izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u naselju Botun. Advokat Veselin Radulović u Dnevniku na RTV Podgorica ističe da referendum ne obavezuje Glavni grad ni na koji način, te da ima samo političku težinu, ali da pravni aspekt mora imati prevagu.
Referendum se održava uprkos garancijama Vlade i Glavnog grada, kroz deset različitih stavki, da postrojenje neće imati štetnih posljedica po zdravlje.
Advokat Radulović navodi da su rezultati na referendumu, sa pravne strane, potpuno nebitni.
- Bez obzira na ishod i rezultat, referendum ne može proizvesti pravne posljedice. Referendum ima svojevrsnu političku težinu i legitimitet, jer će odraditi mišljenje stanovnika Zete, ali u pravnom smislu nije obavezujući i njegov rezultat neće biti od značaja- kazao je Radulović.
Ističe da je čudna situacija da jedan dio vladajućih partija protestuje ili organizuje proteste radi sprečavanja izvršenja odluka iste te vlasti.
- Ovo pitanje vidim sa dva aspekta. Imamo pravni i politički aspekt. U pravnim državama, gdje se poštuje pravni poredak, ne postavlja se pitanje koji će aspekt imati prevagu. U državi poput Crne Gore je očigledno sve moguće. Najčešće je politika iznad prava i poštovanja zakona i zbog toga je neizvjesno kako će se završiti ovaj slučaj- poručuje Radulović.
Navodi da je procedura u poptunosti ispoštovana, ali da proces nije vođen dovoljno transparentno i da vjerovatno nije obezbijedio adekvatnu komunikaciju sa mještanima.
- Pravna procedura je ispoštovana i nema pravnih smetnji za realizaciju ovog projekta. Objekat je ušao u Prostorni plan, dobio sve potrebne dozvole i odobrenja. Pravnih smetnji očigledno da nema i pravna procedura je završena. Ostaje da se vidi da li će biti nekih posljedica druge prirode i da li će se protesti nastaviti ili će doći do neke druge vrste dogovora- istakao je Radulović.
On nije želio da komentariše izjave lidera DNP-a Milana Kneževića, navodeći da takve političke poruke nemaju veliku težinu.
Botunjani imaju rok da do 16. decembra uklone novi šator koji su postavili, a Radulović navodi da su na neki način pronašli rupu u zakonu i da samo pomjeraju šator sa jednog mjesta na drugo, ali da su to vjerovatno i inspekcijske službe svjesno dozvolile, te da je neozbiljno i neodgovorno da se rješenja donose svaki dan.
- Da su inspekcijske službe željele da sprovedu zakon i da stvarno uklone šatore, mogli su donijeti mjeru i zabraniti podizanje i pomjeranje šatora. Vjerovatno je to i neka vrsta političke procjene, da se to ne radi kako se ne bi uzburkivale strasti i podizale tenzije više nego što su podignute. Pravni poredak se mora poštovati i pitanje je, u suprotnom, kakve posljedice može da proizvede. Samo je pitanje kakve ćete štetne posljedice ostaviti po društvo i građane- poručuje Radulović.

Radulović: Referendum u Zeti ne obavezuje Glavni grad, pravni aspekt mora imati prevagu

Zamislimo sastanak koji se u petak održava u iranskom Vrhovnom savjetu za nacionalnu bezbjednost, dok njegovih dvanaest članova razmatra ustanak koji se širi zemljom. Tvrda struja obećava „odlučan obračun“ kako bi slomila demonstrante, baš kao što je to učinjeno 2017, 2018, 2019, 2022. i 2023. godine, piše Washington Post.
Međutim, predsjednik Masud Pezeškijan i njegovi saradnici gledaju iste snimke nasilne pobune koje kruže svijetom. Moraju shvatiti da se ovi protesti stalno vraćaju zato što se režim raspada — politički i ekonomski — i cijela zemlja to zna. Svaki talas represije rađa buduće proteste. Režim može ugasiti ovaj požar, ali šta je sa sljedećim, i onim nakon njega?
<h3>Režim na putu ka katastrofi</h3>
Iranski režim ide jednosmjernom ulicom ka katastrofi. Visoki evropski diplomata u Teheranu podijelio je tu procjenu sa mnom prije nekoliko godina i ona je i dalje tačna. Iran ima snažne bezbjednosne alate, ali oni rđaju. Režim nije uspio da zaštiti svoje saveznike — Hamas u Gazi, Hezbolah u Libanu i predsjednika Bašara al-Asada u Siriji. A što je najvažnije, Iran nije uspio da zaštiti sam sebe od izraelskog sistematskog napada u junu. Režim trpi niz poraza, navodi Washington Post.
„Islamska Republika danas je režim zombija“, tvrdi Karim Sadžadpur iz Carnegie Endowment for International Peace. „Njena legitimnost, ideologija, ekonomija i vođa su mrtvi ili na samrti. Ono što je održava u životu jeste smrtonosna sila. Ubija da bi živjela i živi da bi ubijala. Brutalnost može odgoditi sahranu režima, ali mu ne može vratiti puls“, kaže Sadžadpur.
Ajatolah Ali Hamnei, vrhovni vođa, u petak je održao prkosan govor, tvrdeći da su demonstranti „gomila vandala“ koja pokušava da ugodi američkom predsjedniku Donaldu Trampu. No Hamnei, slab ali nepopustljiv u 86. godini, srce je problema režima i živi dokaz njegove iscrpljenosti. Takođe, ne postoji očigledan nasljednik nakon smrti predsjednika Ebrahima Raisija u padu helikoptera 2024. godine.
<h3>Šta može učiniti Vašington?</h3>
Kako Sjedinjene Američke Države najbolje mogu pomoći pobunjenicima? Tramp je zaprijetio vojnim kažnjavanjem ukoliko Iran masakrira sopstvene građane, ali mu režim vjerovatno neće dati taj povod: Iran je u ranijim protestima izbjegavao obračun u stilu Tjenanmena i vjerovatno će to učiniti ponovo. Administracija predsjednika Trampa može sa saveznicima dodatno pojačati pritisak. To je jedan od razloga zašto bi Tramp trebalo da izbjegava udaljavanje prijatelja svojom opsesijom Grenlandom — potrebni su mu za rješavanje većeg pitanja Irana, piše Washington Post.
Teže pitanje za Vašington jeste da li bi trebalo prokrijumčariti Starlink terminale kako bi se prekinuo internet-mrak koji je Teheran nametnuo u petak. Administracija predsjednika Bajdena razmatrala je tu strategiju tokom protesta „Žena, život, sloboda“ 2022. i 2023. godine, ali je od nje odustala, plašeći se da bi to moglo ugroziti ključne krijumčarske rute koje koriste CIA i izraelske obavještajne službe. Možda ovoga puta korist nadmašuje cijenu.
Ove sedmice protesti su se proširili na svaku iransku regiju i svaku etničku grupu, ali još nijesu dostigli intenzitet ustanka iz 2022. i 2023. godine. Taj spontani masovni pokret započeo je kada su žene izašle na ulice osuđujući smrt u pritvoru Mahse Amini, koja je bila uhapšena jer je odbila da nosi maramu. Režimski obračun rezultirao je sa 551 poginulom osobom i više od 22.000 uhapšenih, prema izvještajima organizacija za ljudska prava. Bezbjednosne snage ubile su 104 osobe u događaju poznatom kao „Krvavi petak“ u septembru 2022. godine.
<h3>Protesti su se vratili, ali ovaj put drugačiji</h3>
Uprkos nasilnom gušenju pobune, tri godine kasnije izbila je nova. Nema vođu i možda nema jasan pravac, ali je snažna. Do ponedjeljka su protesti zabilježeni na više od 340 lokacija u svih 31 iranskoj pokrajini, prema Iran Wireu, onlajn mediju. Tokom sedmice demonstracije postaju sve šire i nasilnije, što pokazuju snimci na internetu, navodi Washington Post.
Ovogodišnji ustanak više pokreće bijes zbog iranskih ekonomskih neuspjeha nego zbog represivnih islamskih pravila mula. Godišnja stopa inflacije u Iranu porasla je na 42 odsto u decembru, a valuta je prošle godine izgubila više od polovine vrijednosti. Još jedna razlika ove godine jeste to što mnogi demonstranti podržavaju Rezu Pahlavija, sina iranskog šaha zbačenog u revoluciji 1979. godine. To ovoj pobuni daje konzervativniji, persijski nacionalistički ton i možda pogled okrenut ka prošlosti. Možda je ovo iranski „MIGA“ trenutak, navodi WaPo.
Neizvjesno je da li su tvrdolinijaši režima ove godine izgubili oštricu. Poput Sovjetskog Saveza u posljednjim godinama, bezbjednosne agencije su možda izgubile ideološku posvećenost i disciplinu. Bespomoćno su gledale kako su njihove snage poražene u Gazi, Libanu i Siriji. I same su trpjele istu pošast inflacije i ekonomske stagnacije kao i ostatak nacije. Nijesu slomljene, ali djeluju krhkije nego ranije.
<h3>Tonu sve dublje</h3>
Vratimo se onome što prolazi kroz glave tih 12 članova Vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbjednost. Znaju da Iran stagnira. Budžet za sljedeću fiskalnu godinu vjerovatno će povećati poreze i smanjiti subvencije kako bi se finansirala odbrana. Očekuju političku tranziciju koja će doći kada Hamnei umre, ali za sada posrću naprijed kao ranjena i obeshrabrena nacija, piše Washington Post.
Dok članovi savjeta gledaju prema jugu, preko Persijskog zaliva, ka Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, vide susjede koji jure u zagrljaj vještačke inteligencije i dinamične ekonomske budućnosti. U međuvremenu, oni se drže represivnog, nazadnog režima koji jedva može da prehrani sopstveni narod. Revolucije je nemoguće predvidjeti. Ali kad pogledate Iran, jasno je da će se prije ili kasnije nešto slomiti, zaključuje Washington Post.

Washington Post: Iranski režim je uhvaćen u spiralu smrti

Skijališta Crne Gore neće dobiti 150 hiljada EUR pomoći od Vlade za pripremu zimske turističke sezone na skijalištu ski-centar Kolašin 1600, jer je Agencija za zaštitu konkurencije (AZK) utvrdila da bi to predstavljalo neusklađenu državnu pomoć.
Agencija je tako odlučila po zahtjevu Ministarstva turizma, na čijem čelu je Simonida Kordić, piše Dan.
Taj Vladin resor obratio se Agenciji početkom novembra, ukazujući na potrebu da se obezbijedi novac za održavanje višenamjenske sportske infrastrukture zbog pripreme zimske turističke sezone 2025/2026 na skijalištu Kolašin 1600, jer se odnosi na izgradnju i održavanje sportske infrastrukture koja ne utiče na trgovinu među državama članicama, niti na države u okruženju.&nbsp;
U prijavi je navedeno da višenamjenska sportska i skijaška infrastruktura skijališta ski-centra Kolašin 1600, sa pratećom opremom, s obzirom na to da je već određeno vrijeme u funkciji, zahtijeva i redovno održavanje. Stoga se planira obezbjeđivanje sredstava za održavanje višenamjenske sportske infrastrukture, a u cilju kvalitetne pripreme sezone i stavljanja u funkciju za predstojeću sezonu bezbjednog skijališta.&nbsp;
U prijavi su opisani i ciljevi mjera pomoći. Precizirano je da Vlada planira da opredijeli 150 hiljada EUR za održavanje višenamjenske sportske infrastrukture, a u cilju obezbjeđivanja preduslova za odvijanje zimske turističke sezone 2025/2026. i sportske sezone na skijalištu ski-centar Kolašin 1600.
„Potrebna sredstva planirana su za servisiranje tabača za snijeg, nabavku rezervnih dijelova, servis motornih sanki za bezbjednost na skijalištu, sanaciju skijaških staza, saniranje izlaza i uleta remont žičara K8 Troglava i K7 Klisura, obezbjeđivanja službe spasavanja i za druge troškove održavanja, a sve prema specifikacijama datim u prilogu dostavljene informacije“, navedeno je u rješenju koje je potpisao predsjednik Savjeta Agencije, Dragan Damjanović.
Agencija je, postupajući po prijavi, analizirala da li su Skijališta Crne Gore društvo u poteškoćama. Po EU regulativama, u tu kategoriju spada društvo ako je više od polovine njegovog upisanog osnovnog kapitala izgubljeno zbog akumuliranih gubitaka.
„U konkretnom slučaju, uvidom u Bilans stanja za 2024. godinu, ostvareni gubitak je minus 220,71 hiljadu EUR, rezerve nula, dok je osnovni upisani kapital 110 hiljada. Rezultat, nakon stavljanja u odnos ostvarenog gubitka i osnovnog kapitala, upućuje na podatak da je više od polovine osnovnog kapitala izgubljeno zbog akumuliranog gubitka“, navodi se u rješenju.
Agencija je zaključila da Skijališta Crne Gore u 2024. godini ispunjavaju uslove da se smatraju preduzećem u poteškoćama, ali da se regulativa ne može primijeniti na prijavljenu državnu pomoć od 150 hiljada, jer se ona smatra neusklađenom.

Odbijen zahtjev da Skijališta dobiju 150 hiljada EUR pomoći

Jak zemljotres, magnitude 5,1 stepeni Rihterove skale, osjetio se u 5.53 časova u Ređo Kalabriji, a brojni izvještaji stižu i iz Mesine i drugih područja Sicilije i Kalabrije.
Epicentar je, prema veb-sajtu italijanskog Nacionalnog instituta za geofiziku i vulkanologiju, bio u moru kod jonske obale na dubini od 65 kilometara, navodi agencija Ansa.
Prema sajtu Evropskog mediteranskog seizmološkog centra (EMSC) epicentar potresa jačine 5,1 stepeni po Rihterovoj skali je bio u Jonskom moru 62 km istočno od Ređo Kalabrije na dubini od 58 kilometara, prenose mediji.

Jak zemljotres pogodio Italiju

U proljeće 1923. godine, dok se Evropa već navikavala na fašizam, nasilne aneksije i političke progone, sudbina Crne Gore i njenih legitimnih predstavnika preselila se preko Atlantika. Među njima je bio i Jovan S. Plamenac, bivši crnogorski ministar, predsjednik Crnogorske narodne skupstine i premijer Vlade Kraljevine Crne Gore u egzilu (1919-1921), ali i politički vođa crnogorske suverenističke emigracije, borac za Pravo, Čast i Slobodu Crne Gore protiv velikosrpske okupacije i nasilne aneksije izvršene krajem 1918. Protjeran iz Italije po nalogu fašističke vlade Benita Musolinija nakon dogovora sa režimom Kraljevine SHS, Plamenac je utočište potražio u Sjedinjenim Američkim Državama. Njegov dolazak u Ameriku, administrativne prepreke, političke kontroverze i jasne poruke o statusu Crne Gore zabilježio je jedan od najuticajnijih svjetskih listova – The New York Times. U tekstu objavljenom 28. aprila 1923. godine, ovaj prestižni list ne samo da izvještava o proceduri prijema bivšeg crnogorskog premijera na Elis Ajlendu, već svjedoči o tadašnjem međunarodnom poretku, pravnom kontinuitetu crnogorske državnosti i upornom pokušaju da se glas porobljene zemlje ne utiša. U nastavku donosimo integralni prevod tog teksta, kao dragocjeno istorijsko svjedočanstvo koje baca snažno svjetlo na političku sudbinu Crne Gore i njenu borbu za Pravo, Čast i Slobodu. "Primaju bivšeg premijera, ali uz jamčevinu; Nalog Ministarstva rada oslobađa Crnogorca sa Elisa Ajlenda. Po nalogu Ministarstva rada u Vašingtonu, Jovan S. Plamenac, samoproglašeni predsjednik vlade politički nepostojeće monarhije Crne Gore, koji je po dolasku ovamo u subotu bio upućen na Elis Ajlend, juče je primljen u ovu zemlju uz polaganje jamčevine. Kako Plamenac ne govori engleski, njegov slučaj je pred komesarom zastupala gospođica Vera Petrović, mlada kćerka dr Vladimira Petrovića, čije posjetnice ga predstavljaju kao izvanrednog i opunomoćenog ministra Crne Gore. Ona je komesaru Todu saopštila da je Plamenac dvije godine bio zarobljenik Austrijanaca i da je došao ovamo isključivo u ličnoj misiji, koja će trajati svega nekoliko mjeseci. Plamenac je putovao sa diplomatskim pasošem koji je izdala crnogorska Vlada 1920. godine, a koji je 2. aprila ove godine ovjeren u Američkom konzulatu u Rimu, uz sljedeću napomenu: „Gore navedena viza odobrava se u skladu sa uputstvima primljenim od Američke ambasade u Rimu, datiranim 2. aprila. Ambasada je ovlašćenje za izdavanje ove vize dobila od Stejt departmenta pod datumom 1. aprila.“  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110080152_8befca2545ec9bc9422ed56d718cfd5d03a888fd41b7bc068642146c81e7f47d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260110080152_8befca2545ec9bc9422ed56d718cfd5d03a888fd41b7bc068642146c81e7f47d" data-rendition-name="original" width="672" height="645" loading="lazy" alt="NY"> </figure>  Istaknuto je da Imigraciona služba po ovlašćenjima ima prvenstvo nad konzularnom službom. Putnik može biti potvrđen od strane diplomatskog kora, a ipak biti neprihvatljiv zbog mentalnih ili fizičkih razloga, ili zbog popunjene kvote zemlje iz koje dolazi. U slučaju Plamenca, službenici na Elis Ajlendu nijesu bili sigurni kakvu proceduru treba primijeniti zbog političkih komplikacija koje proizlaze iz ujedinjenja Crne Gore sa Jugoslavijom, čija je kvota već popunjena. Komesar Tod je zato pitanje uputio Vašingtonu. Takođe su primljena uputstva da se dopusti ulazak i Mihailu Tomiću i Aleksandru Đokiću, pomoćnicima Plamenca. <h2>Teškoće tokom intervjua</h2> Grupa je otišla u hotel „Netherland“, gdje je bio zakazan intervju sa Plamencem, kome su se njegovi sunarodnici uvijek obraćali sa „Vaša ekselencijo“. Intervju je bio praćen jezičkim poteškoćama, koje su prevazilažene prenošenjem pitanja Plamencu preko engleskog, francuskog, italijanskog i, konačno, srpskog jezika. Da li je tokom tog procesa prevođenja i ponovnog prevođenja snaga Plamenčevih izjava bila oslabljena, sagovornik vjerovatno nikada neće saznati, ali mu se činilo da su mnogi dugi Plamenčevi odgovori zahtijevali svega pola tuceta engleskih riječi da bi se prenijela njihova suština. Svedena na jednu izjavu, Plamenčeva poruka američkom narodu glasila je ovako: „Povodom mog dolaska u Sjedinjene Američke Države, mnogi listovi su objavili netačne izvještaje o crnogorskom pitanju, o meni lično i o svrsi moje posjete - bez sumnje u dobroj namjeri, ali nedovoljno obaviješteni. Tako je pogrešno navedeno da sam došao da u Njujorku osnujem crnogorsku vladu; takođe da sam bio pukovnik u crnogorskoj vojsci i da sam tokom rata bio diplomatski predstavnik Crne Gore u Carigradu“. „Umjesto toga, moja karijera je bila isključivo politička i parlamentarna: bio sam poslanik u Crnoj Gori, državni savjetnik, član vlade i predsjednik vlade. Najzad, 1918. predvodio sam ustanak protiv francusko-jugoslovenskih okupacionih trupa, koje su samovoljno i nasilno proglasile aneksiju Crne Gore Jugoslaviji. Ustanak je bio zamišljen, organizovan i vođen od strane mene lično, a obustavljen po mom naređenju nakon apela predsjednika Vilsona, upućenog iz Pariza, da se poštedi prolijevanje krvi, uz obećanje crnogorskom narodu potpune obnove njegovih sloboda i njegove države, na isti način kako je to bilo priznato Belgiji i Srbiji. <h2>Nade u slobodu naroda</h2> „Na Mirovnoj konferenciji u Parizu branio sam stvar svoga naroda. Javnosti je poznato da se crnogorski narod drži u potčinjenosti od strane jugoslovenskih trupa; ipak, suverenitet Crne Gore ovom okupacijom nije pravno poništen. Za mnoge države Crna Gora i dalje postoji kao suverena država de facto i de jure. Što se tiče Sjedinjenih Američkih Država, Crna Gora za njih uvijek postoji de jure, jer ova zemlja nikada nije potpisala nijedan međunarodni ugovor kojim bi priznala ukidanje suvereniteta Crne Gore“. Govoreći o svom pasošu, rekao je da vjeruje da su Sjedinjene Američke Države dozvolile izdavanje vize, vođene simpatijama koje Vlada gaji prema njegovom narodu. Plamenac je izjavio da je razlog njegovog dolaska ovamo sasvim privatne prirode i da će se u ovoj zemlji zadržati samo kratko vrijeme. „Da li vjerujete da će autonomija Crne Gore biti obnovljena?“ „Kao rodoljubivi Crnogorac, čvrsto vjerujem u vaskrsenje svoje zemlje i da će nepravde učinjene mome narodu biti ispravljene.“ Na kraju intervjua, Plamenac je izjavio da su Sjedinjene Američke Države i Crna Gora bile jedine dvije nacije koje su ušle u Svjetski rat sa nesebičnom namjerom, bez ikakve ideje o teritorijalnom dobitku. „Kao što je Srbija, napadnuta od Austrije, pozvala Crnu Goru u pomoć, tako su Saveznici pozvali Sjedinjene Američke Države da pomognu u dobijanju rata“, dodao je, zaključuje se u tekstu Njujork tajmsa.

Tag: veselin-radulovic