Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici ni nakon godinu i po nije okončalo izviđaj u slučaju poslanika Ujedinjene Crne Gore i hirurga Vladimira Dobričanina i još šest osoba koje se, između ostalog, sumnjiče za gradnju bez dozvole i navođenja na ovjeravanje neistinitih dokumenata.
U junu 2024. godine prijava je podnijeta protiv Dobričanina, Rajka Kneževića, Dragana Kneževića, Hajra Ljuškovića, Rada Kneževića i Sonje Knežević. Tužilaštvo istražuje i postupanje građevinskog inspektora Vladimira Raškovića.
-Postupajući državni tužilac preduzima sve zakonom predviđene mjere i radnje. Predmeti se nalazi u postupku izviđaja. Nakon donošenja odluke javnost će biti obaviještena – navodi se u odgovorima Osnovnog državnog tužilaštva dostavljenim Portalu ETV.
Službenici Sektora za borbu protiv kriminal nakon višemjesečnih izviđajnih radnji, po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, u junu prošle godine uhapsili su Raškovića ali je nakon 72 sata pušten.
Njega istražitelji sumnjiče da je od januara do aprila prošle godine, omogućio Dobričaninu, Ljuškoviću i Kneževićima da obave više radova na objektu, propuštajući da preduzme službene radnje na koje je bio obavezan.
U junu 2024. godine Uprava policije se oglasila saopštenjem navodeći da se osumnjičeni terete za krivično djelo građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje „jer su bez dozvole državnih organa vršili radove na objektu, a
legitimisali su se pred nadležnim organima kao vlasnici djelova objekta ili investitori“.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Tužilaštvo još istražuje Dobričanina, Kneževiće, Ljuškovića i inspektora Raškovića

Protiv postupajućeg inspektora Vladimira Raškovića nije pokrenut disciplinski postupak jer se protiv njega ne vodi krivični postupak, odgovorili su juče Pobjedi iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici prošle godine formiralo je predmet, nakon što je Uprava policije podnijela krivičnu prijavu protiv tog urbanističko-građevinskog inspektora i još šest osoba koje su se predstavljale kao vlasnici zbog gradnje bez dozvole i navođenja na ovjeravanje neistinitih dokumenata.
<h2>Godina dana izviđaja</h2>
Iz ODT-a su Pobjedi prošle sedmice kazali da se predmet nalazi u fazi izviđaja. Pravnici su Pobjedi pojasnili da se krivični postupak smatra pokrenutim u onom trenutku kada se potvrdi optužnica, odnosno pokrene istraga, do čega u ovom slučaju nije još došlo.
Rašković je u aprilu prošle godine i uhapšen zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj, a pušten je nakon 72 sata. Policija je podnijela krivične prijave protiv Rajka Kneževića, Dragana Kneževića, poslanika Ujedinjene Crne Gore Vladimira Dobričanina, Rada Kneževića, Hajra Ljuškovića i Sonje Knežević zbog, između ostalog, gradnje bez dozvole i navođenja na ovjeravanje neistinitih dokumenata.
Službenici Sektora za borbu protiv kriminala, Odsjeka za borbu protiv korupcije, ekonomskog kriminala i sprovođenja finansijskih istraga nakon sprovedenih višemjesečnih izviđajnih radnji, po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, uhapsili su Raškovića.
On je, kako s sumnja u periodu od januara do aprila prošle godine, omogućio Dobričaninu, Kneževićima i Ljuškoviću da obave značajne radove na objektu, propuštajući više službenih radnji koje je bio dužan da obavi.
Ostali se terete i za krivično djelo navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja, jer su se lažno predstavili kao vlasnici djelova objekta, pri čemu je Rajko Knežević u aprilu 2024. godine nastavio gradnju i nakon postavljanja table o zabrani radova, čime je počinio i krivično djelo skidanje i povreda službenog pečata.
Policija je u postupku do podnošenja krivične prijave došla do sumnje da su prijavljeni počinili krivična djela na način što su angažovali jedan privredni subjekat, u cilju snimanja objekta, pritom se legitimišući kao vlasnici djelova objekta iako za to nemaju nikakav zakonski osnov, navedeni akt koristili u pravnom saobraćaju, kako bi se pred nadležnim organima legitimisali kao stvarni vlasnici.
<h2>Inspektor ne vidi nastavak gradnje</h2>
Iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine juče su povodom nelegalne gradnje na placu poslanika Dobričanina kazali da je postupajući inspektor izvršio inspekcijski nadzor 2. aprila, te zapisnički konstatovao da unutrašnjost objekta u dijelu suterena, prizemlja i prvog sprata nije vidljiva spolja i nije dostupna za inspekcijsku kontrolu, da su kapija i objekat zatvoreni i da nijesu nikoga zatekli na gradilištu.
- Na drugom spratu objekta, sa ulazne kapije nije vidljiv nastavak građevinskih radova, ali je vidljiv deponovani građevinski materijal – piše u odgovoru Ministarstva.
Navode da postupajući inspektor zaključuje da se ne može utvrditi korelacija navoda iznesenih u inicijativi (a koji se tiču tvrdnje da je građenje objekta nastavljeno uprkos zabrani) sa zatečenim stanjem izgrađenosti objekta.
Na fotografijama koje su nastale 2. aprila vidi se velika količina kamenja u dvorištu te zgrade, a na onima koje datiraju od kraja marta - i kamioni i bageri, ali i radnici.
Mještani su tog dana ponovo prijavili da se divlja gradnja nesmetano nastavlja, te da je unijeta velika količina građevinskog materijala, a kao prilog dostavili fotografije od tog dana.
Zahtijevali su da građevinski inspektor izađe na lice mjesta i konstatuje promjene u prostoru, koje su prijavili 29. marta.
Napomenuli su da se postojeći objekat radi bez projekta, nadzora i da ima zabranu gradnje, te da nije upisan u katastar. Mještane posebno brine i to što, kako su istakli, to gradilište predstavlja opasnost, jer se graniči sa dvorištem međunarodne škole koju pohađa oko 200 djece.
Iako je zapečaćen prošle godine, ovaj objekat je doživio znatne promjene na fasadi i u dvorištu, o čemu svjedoče fotografije, ali i prijava policije da je Knežević počinio krivično djelo skidanja pečata.
<h2>Istorija divlje gradnje</h2>
Pobjeda je prošle godine u serijalu tekstova pisala o bespravnoj gradnji bez prijave i dokumentacije na parceli dr Vladimira Dobričanina. Mjera zabrane gradnje na ovoj parceli, na kojoj nastaje zgrada sa, za sada, desetak stanova je izrečena u aprilu 2024. godine.
U katastru se parcela 2877/5 vodi na majku poslanika dr Dobričanina, prema izvodu od 6. aprila ove godine.
Dobričanin se 2023. godine, na zahtjevu za legalizaciju, predstavio kao vlasnik nelegalnog objekta, na parceli 2877/5, a kao potpisnici posebnih djelova su navedena lica iz krivične prijave ODT. Dobričanin i Kneževići su tri puta, neuspješno, pokušali da dobiju rješenje o legalizaciji, ali su svakog puta odbijeni. Uprkos tome, ne donosi se rješenje o rušenju objekta koji je prošle godine i zapečaćen, ali to nije omelo investitore da nastave radove.
Iako je Ministarstvo u svakom slučaju odbijanja legalizacije za uvijek istu parcelu bilo i zvanično obaviješteno, postupajući inspektor Rašković i dalje ne donosi rješenje o rušenju objekta.
Sagovornici Pobjede tvrde da je inspektor Rašković i dalje nadležan u predmetu koji izviđa ODT.
Građevinskoj inspekciji i Ministarstvu je od 2022. godine do sada upućeno više od 30 prijava kojima se hronološki dokumentuje istorijat izgradnje ove nelegalne zgrade.
<h2>Mještani pisali Ministarstvu da se u nedjelju zidala septička jama</h2>
Mještani Tološa su 13. aprila, prije dva dana, ponovo poslali Ministarstvu prostornog planiranja urbanizma i državne imovine zahtjev za hitnu intervenciju.
- Obraćamo vam se kao vaši sugrađani iz Tološa, sa pitanjem da li Zakon o izgradnji objekata postoji i primjenjuje se kada je parcela 2887/5 (LN 3012) u pitanju? Ukoliko ne postoji Zakon za ovaj dio Podgorice, obavijestite nas. Ukoliko Zakon ipak postoji, molimo vas postupite po njemu, u najlakšem slučaju divlje gradnje zgrade u Podgorici – piše u inicijativi mještana.
Ističu da njima nije problem da konstantno obavještavaju Ministarstvo i predstavljaju dokaze o promjeni stanja u prostoru, te da posjeduju hronologiju od 2022. pa do danas.
- Ali zar je to bitno u slučaju zgrade koja nema projekat – reviziju – nadzor – odbijena je za legalizaciju, nije upisana u katastar. Zar je uopšte potrebno da vam konstantno dokazujemo izmjene stanja u prostoru? Zar je ovo poziv svima u Podgorici da na parcelama gdje su po planu kuće mogu nesmetano da grade nelegalne zgrade – piše u inicijativi mještana MZ Tološi.
Navode da Građevinska inspekcija ne obavlja svoju funkciju, te da divlji graditelji nelegalne zgrade u Tološima nastavljaju svoj nelegalan biznis.
Uz priložene fotografije koje su nastale 13. aprila, obavještavaju da se nastavlja gradnja potpuno neadekvatne septičke jame koja služi nelegalnoj zgradi koja se zida, a po odlasku radnika pokriva se ceradom.
- Sumnjamo da će inspekcija, kao do sada, ako vi ili novi inspektori ne izađete na teren i uđete na gradilište, konstatovati da nema promjene stanja u prostoru, jer će, kao i do sada samo spolja, pod prikladnim uglom fotografisati objekat - neće inspekciju obaviti na valjan način, neće ući na nelegalno gradilište. Molimo vas provjerite da li u posljednjim inspekcijama ima detaljan opis gradilišta – piše u pismu mještana.
Zahtijevaju da inspekcija uđe na gradilište da konstatuje izmjene stanja u prostoru, te da obavi detaljna mjerenja nelegalne zgrade. Traže i da se hitno utvrdi da li ova građevina, kako navode, upitne stabilnosti, ima projekat – reviziju – nadzor i ukoliko nema, hitno da se postupi po obavezujućim članovima 138 (stav 14 i 17) i 139 Zakona o izgradnji objekata.
- Napominjemo još jednom, po našim saznanjima, postojeći objekat nema projekat, nadzor, ima zabranu gradnje i nije upisan u katastar i predstavlja opasnost po bezbjednost ljudi i okolne objekte, posebno po školu, koja je na nekoliko metara a koju pohađa više od 200 djece. Ukoliko ne postupite po našim zahtjevima, bićemo prinuđeni da se obratimo drugim nadležnim državnim organima i zaštitimo se – piše u zahtjevu mještana koji mole rukovodstvo Ministarstva da postupi po zakonu.

Portal ETV

610x380

500x500

Nelegalna gradnja na placu Dobričanina: Inspektor nije ustanovio promjene

Osnovno državno tužilaštvo još nije okončalo istragu u slučaju poslanika i hirurga Vladimira Dobričanina i još šest osoba koje se sumnjiče za više krivičnih djela povezanih sa građenjem stambene zgrade bez dozvole.
Osim Dobričanina, u junu 2024. godine prijave su podnijete protiv Rajka Kneževića, Dragana Kneževića, Rada Kneževića, Hajra Ljuškovića i Sonje Knežević. Istragom je obuhvaćen i građevinski inspektor Vladimir Rašković.
- Obavještavam vas da je u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici ovim povodom formiran predmet. Postupajući državni tužilac preduzima sve zakonom predviđene mjere i radnje. Predmeti se nalazi u postupku izviđaja. Radi zaštite interesa postupka, za sada ne možemo saopštiti više detalja – navodi se u odgovorima Osnovnog državnog tužilaštva na pitanja Portala ETV.
Dobričanin se sa više osoba tereti za krivična djela povezana sa građenjem stambene zgrade bez dozvole, a Rašković sumnjiči da im je, propuštajući da preduzme službene radnje na koje je bio obavezan, omogućio nelegalnu gradnju.
U junu se Uprava policije oglasila saopštenjem, navodeći kako se sumnja da je inspektor Rašković od januara do aprila 2024. godine Dobričaninu i ostalima „omogućio da obave značajne radove na objektu, propuštajući više službenih radnji koje je bio dužan i u obavezi izvršiti, čime je počinio krivično djelo koje mu se stavlja na teret“.
Takođe, tada su saopštili da se osumnjičeni terete za krivično djelo građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje „jer su bez dozvole državnih organa vršili radove na objektu, a legitimisali su se pred nadležnim organima kao vlasnici djelova objekta ili investitori“.
O spornoj gradnji objekta u Tološima na imanju Dobričaninove porodice Pobjeda je objavila serijal tekstova ukazujući na okolnosti da Urbanističko-građevinska inspekcija i nadležna ministarstva duže od godinu ne preduzimaju zakonom propisane mjere.

Dobričanina i šest osoba i dalje istražuju zbog divlje gradnje

Kako je to i ranije najavljeno, poslanik Ujedinjene Crne Gore Vladimir Dobričanin biće predložen za predsjednika novog anketnog odbora Skupštine Crne Gore, prenosi Portal Analitika.
Odbor će imati zadatak da prikuplja informacije i činjenice o postupanjima državnih organa u slučajevima politički motivisanih ubistava, a da će Dobričanina predložiti, potvrdili su iz parlamentarne većine za TVCG.
Formiranje anketnog odbora biće na dnevnom redu Skupštine 20. februara.
Inače, o tome će sjutra raspravljati i članovi Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu.

Dobričanin će biti predložen za predsjednika anketnog odbora o politički motivisanim ubistvima

Nakon što je predloženo formiranje anketnog odbora za istragu politički motivisanih ubistava, predsjednik Skupštine Andrija Mandić izjavio je da će odbor predvoditi poslanik Vladimir Dobričanin. 
Mandić je rekao da je od javnog interesa prikupiti činjenice o švercu cigareta, heroinu, kokainu, organizovanom kriminalu i političkim ubistvima koja su obilježila decenije postojanja Crne Gore. On je naglasio da je Skupština ta koja treba da prikupi dokaze i informacije o umiješanosti tadašnjeg režima, optužujući bivšu vlast za podršku kriminalnim klanovima kao što su škaljarski i kavački.
Prema njegovim riječima, to je bila ključna prilika za prikupljanje informacija koje će pomoći u jačanju demokratije i slobode govora.
Međutim, ovaj prijedlog naišao je na snažno protivljenje. Poslanik DPS-a Andrija Nikolić optužio je Mandića da koristi formiranje anketnog odbora kako bi vršio pritisak na pravosudne organe, koji trenutno vode postupke protiv njega.
Nikolić je napomenuo da predsjednik Skupštine krši poslovnik jer je, prema njegovim riječima, odbor trebalo da bude formiran uz saglasnost opozicije, a ne po Mandićevom prijedlogu. On je upozorio da je opasno stavljati politički motivisana ubistva u politički kontekst, jer pravosudni organi ni do 2020. godine nisu utvrdili ništa u vezi s tim slučajevima.
Mandić je odbacio ove optužbe, ističući da opozicija neće imati pravo da bira predsjednika i članove anketnog odbora, te da, ako se ne usaglase, odbor neće biti formiran. Poručio je da je njegov prijedlog zasnovan na javnom interesu, i da bi Skupština trebala imati ključnu ulogu u prikupljanju podataka o kriminalnim radnjama koje su potresale Crnu Goru.
Poslanik SD-a Boris Mugoša kritikovao je Mandića zbog, kako je rekao, kršenja Ustava i poslovnika Skupštine, naglašavajući da je nepristojno prekršiti sve procedure dok se obrazlaže prijedlog. Mugoša je istakao da Mandić nije ovlašten da bira predsjednika i članove anketnog odbora, te da ako se opozicija ne usaglasi, odbora neće ni biti. On je takođe naglasio da Mandić svojim postupcima pokazuje političku nesolidarnost i izostanak odgovornosti.
S druge strane, poslanici Demokrata izrazili su podršku ovoj inicijativi, smatrajući da je istraživanje prošlih nepravdi od ključne važnosti za pravdu i za jačanje vladavine prava. Momčilo Leković je poručio da će Demokrate učiniti sve da doprinesu ispravljanju nepravdi iz prošlosti.
U međuvremenu, od poslanika Bošnjačke stranke stigle su kritike zbog proceduralnih grešaka u pokretanju anketnog odbora. Amer Smailović iz BS-a istakao je da je prekršen poslovnik, smatrajući da bi tema trebala biti šire otvorena, ali uz duže pripreme i pravilnu proceduru.
Poslanici su danas raspravljali o odluci o parlamentarnoj istrazi i formiranju anketnog odbora koji bi se bavio prikupljanjem informacija o postupanju državnih organa i drugih subjekata u vezi sa politički motivisanim ubistvima od uvođenja višestranačja do danas.
Mandić je, izniseći prijedlog, istakao da je ustavni osnov za pokretanje istrage sadržan u činjenici da je sloboda govora i riječ temelj demokratskog društva, a Skupština igra ključnu ulogu u njegovom kreiranju.
On je rekao da kriminal u Crnoj Gori "nije samonikao, nego je organizovan", tvrdeći da su nekad ranije u Crnoj Gori svi bili približno istog imovinskog stanja, a onda je došlo do bogaćenja.
Mandić je naveo da je Crna Gora godinama suočena sa problemima kao što su šverc cigareta, heroina i kokaina, organizovani kriminal i politički motivisana ubistva, a dokazi su upućivali na umiješanost tadašnjeg režima u ove kriminalne aktivnosti.
"To je rezultiralo ubistvima velikog broja građana", rekao je Mandić, naglašavajući da je od javnog interesa prikupljanje činjenica o svemu tome, što će doprinijeti jačanju demokratije i slobode govora.
Predsjednik Skupštine optužio je bivšu vlast da je bila povezana sa švercerskim klanovima, poput 'škaljarskog' i 'kavačkog', navodeći da su ljudi koji su trebali da se bore protiv tih organizacija zapravo "obavljali njihove poslove".
"Iza toga je stajala zloglasna uprava državne bezbjednosti", dodao je Mandić. Takođe je pomenuo ubistva Pavla Bulatovića i Duška Jovanovića, kao i napade na novinare Oliveru Lakić, Lidiju Nikčević, Željka Ivanovića i Tufika Softića, ističući važnost istrage o ovim događajima.
Zasijedanje je prethodno počelo trećom sjednicom na kojoj su poslanici nastavili su raspravu o Prijedlogu zakona o zastupniku Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava.

Mandić za predsjednika anketnog odbora predložio Dobričanina

Predsjednik Jakov Milatović i premijer Milojko Spajić moraju prevazići sukob jer on ima uticaj na političku stabilnost u državi, poručuje poslanik Ujedinjene Crne Gore Vladimir Dobričanin.
- Ovaj sukob prvenstveno uzrokuje veliko razočaranje birača, što se vidjelo i po izlaznosti na poslednjim lokalnim izborima u Podgorici. Ovaj politički sukob se mora prevazići jer građani ne žele sukobe, već konstruktivna rješenja, koja trenutno, upravo zbog ovoga, i izostaju. Sve oči su uprte u proces formiranja podgoričke većine i od tog procesa će zavisiti dalja stabilnost Crne Gore - navodi on za Dan.
Kaže kako će Crna Gora vjerovatno postati članica Evropske unije do 2028, ali ne jer smo mi spremni za to ili ne.
- Već zato što je Evropa shvatila da ukoliko se igrate sa nekim narodom i sa nekim regionom, kao što je to slučaj sa Balkanom, onda dobijate evroskepticizam kao posledicu te neodlučnosti. Danas EU nije jedina priča koja se nudi, već je tu i BRIKS, koji ima veoma snažan uticaj, jer su ideje i tržište koje nudi veoma primamljivi, pa se postavlja kao legitiman konkurent EU. Vidjećemo da li će se to desiti 2028. godine, a ukoliko se ne desi, smatram da će Evropa izgubiti sada dominantan uticaj na Zapadnom Balkanu - zaključio je Dobričanin.

Dobričanin: Milatović i Spajić moraju prevazići sukob

Zamislimo sastanak koji se u petak održava u iranskom Vrhovnom savjetu za nacionalnu bezbjednost, dok njegovih dvanaest članova razmatra ustanak koji se širi zemljom. Tvrda struja obećava „odlučan obračun“ kako bi slomila demonstrante, baš kao što je to učinjeno 2017, 2018, 2019, 2022. i 2023. godine, piše Washington Post.
Međutim, predsjednik Masud Pezeškijan i njegovi saradnici gledaju iste snimke nasilne pobune koje kruže svijetom. Moraju shvatiti da se ovi protesti stalno vraćaju zato što se režim raspada — politički i ekonomski — i cijela zemlja to zna. Svaki talas represije rađa buduće proteste. Režim može ugasiti ovaj požar, ali šta je sa sljedećim, i onim nakon njega?
<h3>Režim na putu ka katastrofi</h3>
Iranski režim ide jednosmjernom ulicom ka katastrofi. Visoki evropski diplomata u Teheranu podijelio je tu procjenu sa mnom prije nekoliko godina i ona je i dalje tačna. Iran ima snažne bezbjednosne alate, ali oni rđaju. Režim nije uspio da zaštiti svoje saveznike — Hamas u Gazi, Hezbolah u Libanu i predsjednika Bašara al-Asada u Siriji. A što je najvažnije, Iran nije uspio da zaštiti sam sebe od izraelskog sistematskog napada u junu. Režim trpi niz poraza, navodi Washington Post.
„Islamska Republika danas je režim zombija“, tvrdi Karim Sadžadpur iz Carnegie Endowment for International Peace. „Njena legitimnost, ideologija, ekonomija i vođa su mrtvi ili na samrti. Ono što je održava u životu jeste smrtonosna sila. Ubija da bi živjela i živi da bi ubijala. Brutalnost može odgoditi sahranu režima, ali mu ne može vratiti puls“, kaže Sadžadpur.
Ajatolah Ali Hamnei, vrhovni vođa, u petak je održao prkosan govor, tvrdeći da su demonstranti „gomila vandala“ koja pokušava da ugodi američkom predsjedniku Donaldu Trampu. No Hamnei, slab ali nepopustljiv u 86. godini, srce je problema režima i živi dokaz njegove iscrpljenosti. Takođe, ne postoji očigledan nasljednik nakon smrti predsjednika Ebrahima Raisija u padu helikoptera 2024. godine.
<h3>Šta može učiniti Vašington?</h3>
Kako Sjedinjene Američke Države najbolje mogu pomoći pobunjenicima? Tramp je zaprijetio vojnim kažnjavanjem ukoliko Iran masakrira sopstvene građane, ali mu režim vjerovatno neće dati taj povod: Iran je u ranijim protestima izbjegavao obračun u stilu Tjenanmena i vjerovatno će to učiniti ponovo. Administracija predsjednika Trampa može sa saveznicima dodatno pojačati pritisak. To je jedan od razloga zašto bi Tramp trebalo da izbjegava udaljavanje prijatelja svojom opsesijom Grenlandom — potrebni su mu za rješavanje većeg pitanja Irana, piše Washington Post.
Teže pitanje za Vašington jeste da li bi trebalo prokrijumčariti Starlink terminale kako bi se prekinuo internet-mrak koji je Teheran nametnuo u petak. Administracija predsjednika Bajdena razmatrala je tu strategiju tokom protesta „Žena, život, sloboda“ 2022. i 2023. godine, ali je od nje odustala, plašeći se da bi to moglo ugroziti ključne krijumčarske rute koje koriste CIA i izraelske obavještajne službe. Možda ovoga puta korist nadmašuje cijenu.
Ove sedmice protesti su se proširili na svaku iransku regiju i svaku etničku grupu, ali još nijesu dostigli intenzitet ustanka iz 2022. i 2023. godine. Taj spontani masovni pokret započeo je kada su žene izašle na ulice osuđujući smrt u pritvoru Mahse Amini, koja je bila uhapšena jer je odbila da nosi maramu. Režimski obračun rezultirao je sa 551 poginulom osobom i više od 22.000 uhapšenih, prema izvještajima organizacija za ljudska prava. Bezbjednosne snage ubile su 104 osobe u događaju poznatom kao „Krvavi petak“ u septembru 2022. godine.
<h3>Protesti su se vratili, ali ovaj put drugačiji</h3>
Uprkos nasilnom gušenju pobune, tri godine kasnije izbila je nova. Nema vođu i možda nema jasan pravac, ali je snažna. Do ponedjeljka su protesti zabilježeni na više od 340 lokacija u svih 31 iranskoj pokrajini, prema Iran Wireu, onlajn mediju. Tokom sedmice demonstracije postaju sve šire i nasilnije, što pokazuju snimci na internetu, navodi Washington Post.
Ovogodišnji ustanak više pokreće bijes zbog iranskih ekonomskih neuspjeha nego zbog represivnih islamskih pravila mula. Godišnja stopa inflacije u Iranu porasla je na 42 odsto u decembru, a valuta je prošle godine izgubila više od polovine vrijednosti. Još jedna razlika ove godine jeste to što mnogi demonstranti podržavaju Rezu Pahlavija, sina iranskog šaha zbačenog u revoluciji 1979. godine. To ovoj pobuni daje konzervativniji, persijski nacionalistički ton i možda pogled okrenut ka prošlosti. Možda je ovo iranski „MIGA“ trenutak, navodi WaPo.
Neizvjesno je da li su tvrdolinijaši režima ove godine izgubili oštricu. Poput Sovjetskog Saveza u posljednjim godinama, bezbjednosne agencije su možda izgubile ideološku posvećenost i disciplinu. Bespomoćno su gledale kako su njihove snage poražene u Gazi, Libanu i Siriji. I same su trpjele istu pošast inflacije i ekonomske stagnacije kao i ostatak nacije. Nijesu slomljene, ali djeluju krhkije nego ranije.
<h3>Tonu sve dublje</h3>
Vratimo se onome što prolazi kroz glave tih 12 članova Vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbjednost. Znaju da Iran stagnira. Budžet za sljedeću fiskalnu godinu vjerovatno će povećati poreze i smanjiti subvencije kako bi se finansirala odbrana. Očekuju političku tranziciju koja će doći kada Hamnei umre, ali za sada posrću naprijed kao ranjena i obeshrabrena nacija, piše Washington Post.
Dok članovi savjeta gledaju prema jugu, preko Persijskog zaliva, ka Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, vide susjede koji jure u zagrljaj vještačke inteligencije i dinamične ekonomske budućnosti. U međuvremenu, oni se drže represivnog, nazadnog režima koji jedva može da prehrani sopstveni narod. Revolucije je nemoguće predvidjeti. Ali kad pogledate Iran, jasno je da će se prije ili kasnije nešto slomiti, zaključuje Washington Post.

Washington Post: Iranski režim je uhvaćen u spiralu smrti

Skijališta Crne Gore neće dobiti 150 hiljada EUR pomoći od Vlade za pripremu zimske turističke sezone na skijalištu ski-centar Kolašin 1600, jer je Agencija za zaštitu konkurencije (AZK) utvrdila da bi to predstavljalo neusklađenu državnu pomoć.
Agencija je tako odlučila po zahtjevu Ministarstva turizma, na čijem čelu je Simonida Kordić, piše Dan.
Taj Vladin resor obratio se Agenciji početkom novembra, ukazujući na potrebu da se obezbijedi novac za održavanje višenamjenske sportske infrastrukture zbog pripreme zimske turističke sezone 2025/2026 na skijalištu Kolašin 1600, jer se odnosi na izgradnju i održavanje sportske infrastrukture koja ne utiče na trgovinu među državama članicama, niti na države u okruženju.&nbsp;
U prijavi je navedeno da višenamjenska sportska i skijaška infrastruktura skijališta ski-centra Kolašin 1600, sa pratećom opremom, s obzirom na to da je već određeno vrijeme u funkciji, zahtijeva i redovno održavanje. Stoga se planira obezbjeđivanje sredstava za održavanje višenamjenske sportske infrastrukture, a u cilju kvalitetne pripreme sezone i stavljanja u funkciju za predstojeću sezonu bezbjednog skijališta.&nbsp;
U prijavi su opisani i ciljevi mjera pomoći. Precizirano je da Vlada planira da opredijeli 150 hiljada EUR za održavanje višenamjenske sportske infrastrukture, a u cilju obezbjeđivanja preduslova za odvijanje zimske turističke sezone 2025/2026. i sportske sezone na skijalištu ski-centar Kolašin 1600.
„Potrebna sredstva planirana su za servisiranje tabača za snijeg, nabavku rezervnih dijelova, servis motornih sanki za bezbjednost na skijalištu, sanaciju skijaških staza, saniranje izlaza i uleta remont žičara K8 Troglava i K7 Klisura, obezbjeđivanja službe spasavanja i za druge troškove održavanja, a sve prema specifikacijama datim u prilogu dostavljene informacije“, navedeno je u rješenju koje je potpisao predsjednik Savjeta Agencije, Dragan Damjanović.
Agencija je, postupajući po prijavi, analizirala da li su Skijališta Crne Gore društvo u poteškoćama. Po EU regulativama, u tu kategoriju spada društvo ako je više od polovine njegovog upisanog osnovnog kapitala izgubljeno zbog akumuliranih gubitaka.
„U konkretnom slučaju, uvidom u Bilans stanja za 2024. godinu, ostvareni gubitak je minus 220,71 hiljadu EUR, rezerve nula, dok je osnovni upisani kapital 110 hiljada. Rezultat, nakon stavljanja u odnos ostvarenog gubitka i osnovnog kapitala, upućuje na podatak da je više od polovine osnovnog kapitala izgubljeno zbog akumuliranog gubitka“, navodi se u rješenju.
Agencija je zaključila da Skijališta Crne Gore u 2024. godini ispunjavaju uslove da se smatraju preduzećem u poteškoćama, ali da se regulativa ne može primijeniti na prijavljenu državnu pomoć od 150 hiljada, jer se ona smatra neusklađenom.

Odbijen zahtjev da Skijališta dobiju 150 hiljada EUR pomoći

Jak zemljotres, magnitude 5,1 stepeni Rihterove skale, osjetio se u 5.53 časova u Ređo Kalabriji, a brojni izvještaji stižu i iz Mesine i drugih područja Sicilije i Kalabrije.
Epicentar je, prema veb-sajtu italijanskog Nacionalnog instituta za geofiziku i vulkanologiju, bio u moru kod jonske obale na dubini od 65 kilometara, navodi agencija Ansa.
Prema sajtu Evropskog mediteranskog seizmološkog centra (EMSC) epicentar potresa jačine 5,1 stepeni po Rihterovoj skali je bio u Jonskom moru 62 km istočno od Ređo Kalabrije na dubini od 58 kilometara, prenose mediji.

Jak zemljotres pogodio Italiju

U proljeće 1923. godine, dok se Evropa već navikavala na fašizam, nasilne aneksije i političke progone, sudbina Crne Gore i njenih legitimnih predstavnika preselila se preko Atlantika. Među njima je bio i Jovan S. Plamenac, bivši crnogorski ministar, predsjednik Crnogorske narodne skupstine i premijer Vlade Kraljevine Crne Gore u egzilu (1919-1921), ali i politički vođa crnogorske suverenističke emigracije, borac za Pravo, Čast i Slobodu Crne Gore protiv velikosrpske okupacije i nasilne aneksije izvršene krajem 1918. Protjeran iz Italije po nalogu fašističke vlade Benita Musolinija nakon dogovora sa režimom Kraljevine SHS, Plamenac je utočište potražio u Sjedinjenim Američkim Državama. Njegov dolazak u Ameriku, administrativne prepreke, političke kontroverze i jasne poruke o statusu Crne Gore zabilježio je jedan od najuticajnijih svjetskih listova – The New York Times. U tekstu objavljenom 28. aprila 1923. godine, ovaj prestižni list ne samo da izvještava o proceduri prijema bivšeg crnogorskog premijera na Elis Ajlendu, već svjedoči o tadašnjem međunarodnom poretku, pravnom kontinuitetu crnogorske državnosti i upornom pokušaju da se glas porobljene zemlje ne utiša. U nastavku donosimo integralni prevod tog teksta, kao dragocjeno istorijsko svjedočanstvo koje baca snažno svjetlo na političku sudbinu Crne Gore i njenu borbu za Pravo, Čast i Slobodu. "Primaju bivšeg premijera, ali uz jamčevinu; Nalog Ministarstva rada oslobađa Crnogorca sa Elisa Ajlenda. Po nalogu Ministarstva rada u Vašingtonu, Jovan S. Plamenac, samoproglašeni predsjednik vlade politički nepostojeće monarhije Crne Gore, koji je po dolasku ovamo u subotu bio upućen na Elis Ajlend, juče je primljen u ovu zemlju uz polaganje jamčevine. Kako Plamenac ne govori engleski, njegov slučaj je pred komesarom zastupala gospođica Vera Petrović, mlada kćerka dr Vladimira Petrovića, čije posjetnice ga predstavljaju kao izvanrednog i opunomoćenog ministra Crne Gore. Ona je komesaru Todu saopštila da je Plamenac dvije godine bio zarobljenik Austrijanaca i da je došao ovamo isključivo u ličnoj misiji, koja će trajati svega nekoliko mjeseci. Plamenac je putovao sa diplomatskim pasošem koji je izdala crnogorska Vlada 1920. godine, a koji je 2. aprila ove godine ovjeren u Američkom konzulatu u Rimu, uz sljedeću napomenu: „Gore navedena viza odobrava se u skladu sa uputstvima primljenim od Američke ambasade u Rimu, datiranim 2. aprila. Ambasada je ovlašćenje za izdavanje ove vize dobila od Stejt departmenta pod datumom 1. aprila.“  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110080152_8befca2545ec9bc9422ed56d718cfd5d03a888fd41b7bc068642146c81e7f47d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260110080152_8befca2545ec9bc9422ed56d718cfd5d03a888fd41b7bc068642146c81e7f47d" data-rendition-name="original" width="672" height="645" loading="lazy" alt="NY"> </figure>  Istaknuto je da Imigraciona služba po ovlašćenjima ima prvenstvo nad konzularnom službom. Putnik može biti potvrđen od strane diplomatskog kora, a ipak biti neprihvatljiv zbog mentalnih ili fizičkih razloga, ili zbog popunjene kvote zemlje iz koje dolazi. U slučaju Plamenca, službenici na Elis Ajlendu nijesu bili sigurni kakvu proceduru treba primijeniti zbog političkih komplikacija koje proizlaze iz ujedinjenja Crne Gore sa Jugoslavijom, čija je kvota već popunjena. Komesar Tod je zato pitanje uputio Vašingtonu. Takođe su primljena uputstva da se dopusti ulazak i Mihailu Tomiću i Aleksandru Đokiću, pomoćnicima Plamenca. <h2>Teškoće tokom intervjua</h2> Grupa je otišla u hotel „Netherland“, gdje je bio zakazan intervju sa Plamencem, kome su se njegovi sunarodnici uvijek obraćali sa „Vaša ekselencijo“. Intervju je bio praćen jezičkim poteškoćama, koje su prevazilažene prenošenjem pitanja Plamencu preko engleskog, francuskog, italijanskog i, konačno, srpskog jezika. Da li je tokom tog procesa prevođenja i ponovnog prevođenja snaga Plamenčevih izjava bila oslabljena, sagovornik vjerovatno nikada neće saznati, ali mu se činilo da su mnogi dugi Plamenčevi odgovori zahtijevali svega pola tuceta engleskih riječi da bi se prenijela njihova suština. Svedena na jednu izjavu, Plamenčeva poruka američkom narodu glasila je ovako: „Povodom mog dolaska u Sjedinjene Američke Države, mnogi listovi su objavili netačne izvještaje o crnogorskom pitanju, o meni lično i o svrsi moje posjete - bez sumnje u dobroj namjeri, ali nedovoljno obaviješteni. Tako je pogrešno navedeno da sam došao da u Njujorku osnujem crnogorsku vladu; takođe da sam bio pukovnik u crnogorskoj vojsci i da sam tokom rata bio diplomatski predstavnik Crne Gore u Carigradu“. „Umjesto toga, moja karijera je bila isključivo politička i parlamentarna: bio sam poslanik u Crnoj Gori, državni savjetnik, član vlade i predsjednik vlade. Najzad, 1918. predvodio sam ustanak protiv francusko-jugoslovenskih okupacionih trupa, koje su samovoljno i nasilno proglasile aneksiju Crne Gore Jugoslaviji. Ustanak je bio zamišljen, organizovan i vođen od strane mene lično, a obustavljen po mom naređenju nakon apela predsjednika Vilsona, upućenog iz Pariza, da se poštedi prolijevanje krvi, uz obećanje crnogorskom narodu potpune obnove njegovih sloboda i njegove države, na isti način kako je to bilo priznato Belgiji i Srbiji. <h2>Nade u slobodu naroda</h2> „Na Mirovnoj konferenciji u Parizu branio sam stvar svoga naroda. Javnosti je poznato da se crnogorski narod drži u potčinjenosti od strane jugoslovenskih trupa; ipak, suverenitet Crne Gore ovom okupacijom nije pravno poništen. Za mnoge države Crna Gora i dalje postoji kao suverena država de facto i de jure. Što se tiče Sjedinjenih Američkih Država, Crna Gora za njih uvijek postoji de jure, jer ova zemlja nikada nije potpisala nijedan međunarodni ugovor kojim bi priznala ukidanje suvereniteta Crne Gore“. Govoreći o svom pasošu, rekao je da vjeruje da su Sjedinjene Američke Države dozvolile izdavanje vize, vođene simpatijama koje Vlada gaji prema njegovom narodu. Plamenac je izjavio da je razlog njegovog dolaska ovamo sasvim privatne prirode i da će se u ovoj zemlji zadržati samo kratko vrijeme. „Da li vjerujete da će autonomija Crne Gore biti obnovljena?“ „Kao rodoljubivi Crnogorac, čvrsto vjerujem u vaskrsenje svoje zemlje i da će nepravde učinjene mome narodu biti ispravljene.“ Na kraju intervjua, Plamenac je izjavio da su Sjedinjene Američke Države i Crna Gora bile jedine dvije nacije koje su ušle u Svjetski rat sa nesebičnom namjerom, bez ikakve ideje o teritorijalnom dobitku. „Kao što je Srbija, napadnuta od Austrije, pozvala Crnu Goru u pomoć, tako su Saveznici pozvali Sjedinjene Američke Države da pomognu u dobijanju rata“, dodao je, zaključuje se u tekstu Njujork tajmsa.

Tag: vladimir-dobricanin